EUROPSKA KOMISIJA
Bruxelles, 28.4.2020.
COM(2020) 169 final
KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU
Interpretativna komunikacija Komisije o primjeni računovodstvenih i bonitetnih okvira za olakšavanje bankovnog kreditiranja u EU-u
Potpora poduzećima i kućanstvima u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19
Interpretativna komunikacija Komisije o primjeni računovodstvenih i bonitetnih okvira za olakšavanje bankovnog kreditiranja u EU-u
Potpora poduzećima i kućanstvima u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19
1.Uvod i kontekst
Ozbiljan udar na gospodarstvo zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 i izvanredne mjere ograničavanja širenja zaraze imaju dalekosežne gospodarske posljedice i na strani ponude i na strani potražnje. Poduzeća se suočavaju s poremećajima u lancu opskrbe, privremeno se zatvaraju, a potražnja pada, dok kućanstva trpe zbog nezaposlenosti i smanjenja prihoda.
Najozbiljniji dio gospodarskog pada osjetit će se u nadolazećim mjesecima. Potrebno je podržati kućanstva i solventna poduzeća kako bi se prebrodilo usporavanje gospodarske aktivnosti i posljedični manjak likvidnosti.
1.1.Uloga banaka u ublažavanju gospodarskog učinka krize uzrokovane bolešću COVID-19
Za razliku od globalne financijske krize, gospodarski udar uzrokovan bolešću COVID-19 ne proizlazi iz bankarskog sektora ili šireg financijskog sustava. Banke u EU-u danas su puno otpornije nego 2008. Stope kapitala i zaštitni slojevi likvidnosti znatno su se poboljšali, a smanjile su se financijske poluge i oslanjanje banaka na kratkoročno financiranje. Testiranja otpornosti na stres kojima koordinira EBA pokazala su da je bankarski sektor EU-a dovoljno otporan da izdrži ozbiljnu recesiju u raznim scenarijima. U međuvremenu se širi financijski sustav dobro nosi sa stresnim uvjetima krize uzrokovane bolešću COVID-19.
Stabilnost banaka u Uniji trebala bi im omogućiti ključnu ulogu u upravljanju gospodarskim udarima koji su posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 i pripremama za brzi oporavak, iako će i na banke neizbježno nepovoljno utjecati poteškoće s kojima se suočavaju njihovi klijenti i povećana nestabilnost financijskih tržišta. Banke tu ulogu mogu ispuniti održavanjem dotoka kredita svojim najpogođenijim klijentima, posebno malim i srednjim poduzećima.
Javna tijela na razini Unije, država članica i međunarodnoj razini brzo su i odlučno djelovala kako bi bankama osigurala potrebne mjere za učinkovito usmjeravanje sredstava prema poduzećima i kućanstvima.
-Središnje banke povećale su svoju likvidnosnu potporu bankama s ciljem promicanja bankovnog kreditiranja onih koje je krize uzrokovane bolešću COVID-19 najviše pogodila te su proširile svoje programe kupnje imovine kako bi osigurale još povoljnije uvjete financiranja za sve sektore gospodarstva.
-Tijela za nadzor banaka u EU-u osigurala su bankama privremenu kapitalnu, likvidnosnu i operativnu pomoć kako bi one i dalje mogle ispunjavati svoju ulogu u financiranju realnog gospodarstva u težim okolnostima 1 . Na međunarodnoj razini BCBS najavio je jednogodišnju odgodu međunarodno dogovorenog roka za provedbu završnih standarda Basel III 2 kako bi se oslobodio operativni kapacitet banaka i nadzornih tijela te je pristao bankama dati veću fleksibilnost pri uvođenju regulatornog tretmana očekivanih kreditnih gubitaka kako bi se ograničio učinak na njihov regulatorni kapital 3 .
-U okviru koordiniranog odgovora EU-a u borbi protiv gospodarskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 4 , Europska komisija iskoristila je punu fleksibilnost okvira za državne potpore 5 i Pakta o stabilnosti i rastu 6 kako bi državama članicama omogućila odlučan i koordiniran fiskalni odgovor. Koristeći tu fleksibilnost države članice provele su mjere pomoći, posebno u obliku državnih jamstava za kredite ili programa odgode plaćanja kredita („moratoriji”), kojima se banke potiče da nastave s kreditiranjem sve dok traje trenutačna nesigurnost i smanje neposredni financijski pritisak na poduzeća i kućanstva.
Te sveobuhvatne monetarne, regulatorne i fiskalne mjere bankama daju potrebne resurse i fleksibilnost za potporu gospodarstvu EU-a tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19. Banke sada moraju iskoristiti oslobođeni kapital i likvidnost za usmjeravanje sredstava na poduzeća i kućanstva koja su izravno pogođena iznenadnim smanjenjem gospodarske aktivnosti, u granicama razboritog ponašanja. Time se može ograničiti razmjer štete za gospodarstvo EU-a, a oporavak će biti brži i snažniji.
Komisija prepoznaje i pozdravlja napore koje banke poduzimaju da kućanstvima i poduzećima pomognu prebroditi ovu dosad nezabilježenu krizu 7 . S obzirom na razmjere krize, očekuje se da će bankarski sektor i širi financijski sustav u potpunosti podržati odgovor javnih politika. Gospodarski problemi koji proizlaze iz krize uzrokovane bolešću COVID-19 mogu se prevladati samo bliskom suradnjom javnih i privatnih subjekata. Europski parlament u svojoj je rezoluciji od 17. travnja 8 inzistirao na proaktivnoj ulozi bankarskog sektora u krizi, dok su ministri i ministrice financija iz država članica EU-a u Izjavi donesenoj 9 16. travnja pozvali bankarski sektor da podrži kućanstva i trgovačka društva zahvaćena krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 kako bi se osigurao kontinuitet poslovanja.
1.2.Fleksibilnost regulatornog okvira u krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19
Regulatorni okvir bankama nudi širok manevarski prostor za javne i privatne inicijative za promicanje kontinuiranog kreditiranja klijenata pogođenih krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, uz zadržavanje razboritog pristupa. Komisija potiče banke da u potpunosti iskoriste fleksibilnost ugrađenu u postojeća računovodstvena 10 i bonitetna 11 pravila za potporu gospodarstvu EU-a u iznimnim okolnostima izbijanja pandemije bolesti COVID-19. Primjena samih mjera pomoći, koje su osmišljena za premošćivanje kratkoročnih likvidnosnih potreba, ne bi trebala automatski dovesti do strožeg računovodstvenom ili bonitetnog tretmana ako se financijsko stanje ne pogorša.
Istodobno je ključno da banke nastave točno, dosljedno i transparentno mjeriti rizike jer je to potrebno za praćenje učinaka krize uzrokovane bolešću COVID-19 na gospodarstvo EU-a i temelj je otpornog bankarskog sektora. To znači da banke moraju nastaviti identificirati situacije u kojima bi se dužnici mogli suočiti s financijskim poteškoćama koje bi dugoročno mogle utjecati na njihovu sposobnost otplate kredita. Banke moraju i dalje primjenjivati dobre standarde odobravanja plasmana i poznavanja klijenata utvrđene u propisima EU-a.
1.3.Potreba za koordiniranim odgovorom
U svojoj Komunikaciji o koordiniranom gospodarskom odgovoru na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 12 Komisija je pozvala bonitetna i računovodstvena tijela da dodatno utvrde kako najbolje iskoristiti fleksibilnost predviđenu postojećim regulatornim okvirom. EBA 13 , tijelo Europske središnje banke zaduženo za nadzor nad bankama 14 , ESMA 15 i CEAOB 16 pojasnili su kako dostatna fleksibilnost ugrađena u postojeće računovodstvene i bonitetne okvire omogućava da se izvanrednim mjerama poduzetim u ovoj dosad nezabilježenoj situaciji upravlja stabilno i bez poremećaja. Komisija pozdravlja i nedavne izjave BCBS-a 17 i IASB-a 18 .
Nužno je da sva tijela nastave usklađeno i dosljedno određivati način primjene fleksibilnosti ugrađene u njihova pravila kako bi se osigurala maksimalna jasnoća i jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu. Jedinstvena pravila primjenjuju se na sve banke u EU-u, a šok uzrokovan pandemijom ne bi trebao dovesti do različite primjene pravila u državama članicama. Na primjer, jamstva ili moratorije na plaćanje odobrene u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 istih obilježja nadzorna tijela trebala bi tretirati jednako u cijeloj Uniji. Dosljedna primjena fleksibilnosti pravila pridonosi očuvanju integriteta jedinstvenog tržišta, što je ključno za brži oporavak. Komisija poziva EBA-u da utvrdi kako bi se državna jamstva odobrena zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 trebala tretirati za potrebe smanjenja rizika te da prema potrebi donese dodatne smjernice.
U nekoliko mjera pomoći koje su donijela tijela EU-a i nacionalna tijela učinkovito je iskorištena fleksibilnost pravila kako bi se maksimalno povećao kapacitet banaka za kreditiranje. Nadzorna tijela omogućila su bankama privremeno korištenje likvidnosti i zaštitnih slojeva kapitala, dok su nacionalna imenovana tijela smanjila nekoliko makrobonitetnih zahtjeva za zaštitni sloj kapitala čime su de facto oslobodila znatan iznos kapitala od regulatornih ograničenja. Te dobrodošle mjere pomoći odražavaju razlog postojanja bonitetnih zaštitnih slojeva kapitala i važnost omogućavanja njihova oslobađanja kako bi se mogli upotrijebiti kada je to potrebno. Banke bi trebale koristiti zaštitne slojeve kapitala kako bi održale kreditiranje realnog gospodarstva, a tržišta to ne bi trebala stigmatizirati s obzirom na aktualne okolnosti. Komisija potiče Europski odbor za sistemske rizike da na razini EU-a koordinira pristup primjeni makrobonitetnih zaštitnih slojeva kapitala tijekom krize i oporavka.
Kako bi se osiguralo da banke ispunjavaju svoju ključnu zadaću podupiranja gospodstva EU-a tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19, u Komunikaciji se potvrđuje fleksibilnost koju su istaknuli EBA 19 , ESB 20 , ESMA 21 i CEAOB 22 , kao i BCBS 23 i IASB 24 , radi što veće sigurnosti u ovoj fazi. U Komunikaciji se podsjeća na glavne značajke smjernica koje su ta tijela izdala s ciljem jačanja zajedničke obveze dosljedne i usklađene primjene fleksibilnosti ugrađene u regulatorni okvir Unije (odjeljci 2. i 3.). U Komunikaciji se nadalje naglašava ključna uloga koju bi bankarski sektor EU-a, uz javni sektor, trebao imati u ograničavanju gospodarskih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 te u promicanju brzog oporavka nakon krize te se ističu područja u kojima se banke poziva na odgovorno postupanje (odjeljak 4.). Naposljetku, u Komunikaciji se ističe potreba za ciljanim izmjenama određenih aspekata bonitetnog okvira kako bi se maksimalno povećao kapacitet banaka za nastavak kreditiranja poduzeća i kućanstva te istodobno pratilo kako banke koriste oslobođena sredstva za ponudu bankovnih kredita (odjeljak 5.).
2.Fleksibilnost ugrađena u standard MSFI 9 – Financijski instrumenti
Na zahtjev Odbora za financijsku stabilnost (FSB) i skupine G20, IASB je putem Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja (MSFI) 9 uveo pristup rezervacijama za kreditne gubitke usmjeren na buduće događaje. MSFI 9 odgovor je na jednu od pouka iz prethodne financijske krize kada su mnoge banke imale premalo rezervacija za kreditne gubitke da bi apsorbirale gubitke ako dužnici ne ispune svoje obveze. Izražena je zabrinutost da bi primjena pristupa očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9 automatski dovela do iznenadnog i znatnog povećanja rezervacija banaka za kreditne gubitke te da bi se time smanjio njihov kapacitet za kreditiranje klijenata.
Pristup očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9 zahtijeva prosudbu i fleksibilnost. Prema navodima IASB-a, od banaka (i drugih društava) ne očekuje se da svoje postojeće pristupe očekivanih kreditnih gubitaka mehanički primjenjuju za određivanje iznosa rezerviranja u iznimnoj situaciji kao što je kriza uzrokovane bolešću COVID-19. Komisija očekuje da će se banke potpuno osloniti na prosudbu i fleksibilnost u granicama MSFI-ja 9 kako bi ublažile neželjene posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na rezervacije banaka za očekivane kreditne gubitke, a da pritom ne ugroze povjerenje ulagača.
Procjena znatnog povećanja kreditnog rizika
Bančina procjena znatnog povećanja kreditnog rizika trebala bi se temeljiti na preostalom vijeku trajanja predmetne financijske imovine. Iznenadna istodobna povećanja vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza uzrokovana krizom zbog bolesti COVID-19, za koja se očekuje da budu privremena, ne bi trebala dovesti do znatnog povećanja vijeka trajanja vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza. Stoga ona ne bi trebala uzrokovati znatna povećanja kreditnog rizika u usporedbi s očekivanom vjerojatnosti nastanka statusa neispunjavanja obveza tijekom sljedećih dvanaest mjeseci.
Banke bi pri utvrđivanju mogućeg znatnog povećanja kreditnog rizika trebale dati dovoljnu važnost scenarijima koji se temelje na dugoročnim stabilnim makroekonomskim izgledima. U MSFI-ju 9 određeni trenutak (datum izvješćivanja) referentna je točka za utvrđivanje mogućeg znatnog povećanja kreditnog rizika. S obzirom na jedinstvenu prirodu krize uzrokovane bolešću COVID-19, bankama je za utvrđivanje znatnog povećanja kreditnog rizika teško dobiti dovoljno razumljive i pouzdane podatke za pripremu pouzdanih scenarija o budućim događajima. Umjesto da ekstrapoliraju trenutačnu nesigurnost na sljedeće godine, banke bi trebale dati dovoljnu težinu scenarijima koji se temelje na dugoročnim stabilnim makroekonomskim izgledima u skladu s preporukama ESB-a 25 . ESB je dopisom značajne institucije uputio da za svoje procjene znatnog povećanja kreditnog rizika u skladu s MSFI-jem 9 i za rezervacije za očekivane kreditne gubitke 26 koriste makroekonomske prognoze osoblja ESB-a.
Primjena moratorija i utvrđivanje izmjena i znatnog povećanja kreditnog rizika
Nije izgledno da bi mjere pomoći povezane s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19, kao što su nezakonodavni ili zakonodavni moratoriji, predstavljale znatne „izmjene” 27 u skladu s MSFI-jem 9. Banke bi se trebale osloniti na kvantitativnu i kvalitativnu prosudbu i uzeti u obzir posebne značajke moratorija kako bi utvrdile bi li moratorij bio „izmjena” u skladu s MSFI-jem 9 ili bi li izmjena bila „znatna” i dovela do prestanka priznavanja kredita. Komisija se slaže s ESMA-inom izjavom da nije vjerojatno da će izmjene biti znatne ako su mjere potpore privremene i povezane s izbijanjem bolesti COVID-19 te ako značajno ne utječu na neto gospodarsku vrijednost kredita.
Ne bi se trebalo automatski smatrati da je došlo do znatnog povećanja kreditnog rizika samo zato što se na otplatu kredita primjenjuje nezakonodavni ili zakonodavni moratorij. Zbog moratorija se ponovno utvrđuje datum na koji bi trebalo izračunati „broj dana dužnikova prekoračenja dospijeća” 28 . Stoga moratoriji utječu na oborivu pretpostavku da je do znatnog povećanja kreditnog rizika došlo ako je dospijeće prekoračeno za više od 30 dana, kao i da je prekoračenje dospijeća od 90 dana temelj za nastanak dužnikova statusa neispunjavanja obveza. Međutim, krediti koji su bili uredno otplaćivani prije krize uzrokovane bolešću COVID-19 i na koji se primjenjuje privremeni nezakonodavni ili zakonodavni moratorij ne bi automatski doveli do znatnog povećanja očekivanih rezervacija za očekivani kreditni gubitak u skladu s MSFI-jem 9.
U izjavama koje su 25. ožujka 29 objavili EBA i ESMA objašnjeno je da mjere potpore ne dovode automatski do znatnog povećanja kreditnog rizika u skladu s MSFI-jem 9. Osim toga, IASB je 27. ožujka objavio dokument o primjeni MSFI-ja 9 u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19 kojim se potvrđuje fleksibilnost MSFI-ja 9 te se izričito pozvao na izjave ESB-a, EBA-e i ESMA-e 30 . Komisija se slaže s raznim izjavama tijela da nije vjerojatno da će izmjene biti znatne ako su mjere potpore privremene i povezane s krizom uzrokovanom bolešću COVID-19.
Primjena jamstava za kredite i rezervacija za očekivane kreditne gubitke u skladu s MSFI-jem 9
Kreditna jamstva ne povećavaju niti smanjuju rizik od nastanka statusa neispunjavanja obveza dužnika, već smanjuju iznos kreditnih gubitaka ako uistinu dođe do nastanka statusa neispunjavanja obveza dužnika. Ako državno tijelo ili drugi subjekt dužnicima izda jamstva za bankovne kredite, banke moraju uzeti u obzir ta jamstva pri izračunu iznosa očekivanih kreditnih gubitaka. Stoga će iznos očekivanih kreditnih gubitaka biti manji jer će dio gubitaka pokriti jamstvo.
Banke bi trebale objaviti informacije o utvrđivanju očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9, uključujući informacije o negativnim scenarijima. Banke bi trebale u bilješkama objaviti posebne računovodstvene politike donesene zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Takve objave sudionicima na tržištu omogućuju da utemeljeno procijene izloženosti banaka kreditnom riziku.
Očekuje se da će vanjski revizori u svojim revizijama uzeti u obzir izjave navedene u ovoj Komunikaciji i izjave BCBS-a, EBA-e 31 , ESMA-e 32 , ESB-a 33 , IASB-a 34 . To znači da se od njih očekuje da pri donošenju revizorskog mišljenja razmotre prosudbu banaka i primjenu fleksibilnosti koja je ugrađena u MSFI 9, u skladu s tim smjernicama. Daljnje posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na zakonsku reviziju financijskih izvještaja općenito uključene su u izjavu CEAOB-a 35 .
Prijelazni režim iz Uredbe o kapitalnim zahtjevima
Banke se potiču na primjenu prijelaznih režima koji se odnose na MSFI 9 kojima će se smanjiti utjecaj rezervacija za očekivane kreditne gubitke u skladu s MSFI-jem 9 na regulatorni kapital banaka 36 . Uredba o kapitalnim zahtjevima (CRR) sadržava prijelazni režim 37 koji bankama omogućuje da u svoj redovni osnovni kapital uključe svako povećanje rezervacija zbog obračuna očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9 38 . Od drugog tromjesečja 2018. samo je 56 % banaka u EU-u koristilo prijelazne režime 39 . U europodručju tu su mogućnost iskoristile samo 34 banke pod izravnim nadzorom ESB-a. Banke koje su u 2018. odlučile da neće primjenjivati prijelazne režime koji se odnose na MSFI 9 mogu poništiti tu odluku uz prethodno odobrenje njihova nadležnog tijela.
Nadležna tijela trebala bi na odgovarajući način uzeti u obzir trenutačne iznimne okolnosti te bi trebala pravodobno obraditi zahtjeve banaka za primjenu prijelaznih režima iz CRR-a koji se odnose na MSFI 9 40 . Kako bi se ograničila moguća volatilnost regulatornog kapitala ako zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19 dođe do znatnog povećanja očekivanih kreditnih gubitaka, BCBS je postigao dogovor o izmjenama postojećih prijelaznih režima. Tim bi se izmjenama omogućilo ponovno određivanje petogodišnjeg prijelaznog razdoblja i prilagodba kalibracije aranžmana za uključenje rezervacija u redovni osnovni kapital. Komisija danas donosi zakonodavni prijedlog za uvođenje tih izmjena u propise Unije 41 .
3.Fleksibilnost ugrađena u bonitetna pravila o klasifikaciji loših kredita
Bonitetnim pravilima o klasifikaciji loših kredita mogu se obuhvatiti mjere pomoći kao što su jamstva i nezakonodavni ili zakonodavni moratoriji. U tom su pogledu EBA 42 i ESB 43 objavili izjave i smjernice kako bi objasnili kako treba dosljedno postupati s aspektima koji se odnose na i. klasifikaciju kredita sa statusom neispunjavanja obveza i ii. utvrđivanje restrukturiranih izloženosti.
Primjena jamstava i definicija nastanka statusa neispunjavanja obveza
Bonitetnim pravilima ne propisuje se da banka automatski smatra dužnika u statusu neispunjavanja obveza kada zatraži jamstvo. Iako je CRR-om 44 propisano da se mora razmotriti vjerojatnost da će dužnik ispuniti svoju obvezu plaćanja bez aktivacije jamstva, ne može se smatrati da je dužnik u statusu neispunjavanja obveza samo zbog aktivacije jamstva 45 . Istodobno, jamstvo ne isključuje mogućnost da se dužnika smatra dužnikom u statusu neispunjavanja obveza. Neovisno o postojanju jamstva, banka mora imati mišljenje o tome je li dužnik u mogućnosti ispuniti svoje obveze.
U ovoj fazi krize uzrokovane bolešću COVID-19 mnogi dužnici suočeni su s privremenim problemima u ispunjavanju svojih obveza. Pri procjeni dužnikova kapaciteta za ispunjenje obveza, banke bi trebale uzeti u obzir dugoročne izglede dužnika, obraćajući pozornost na situacije u kojima postoji vjerojatnost da će se privremeni problemi preobraziti u dugoročne poteškoće i naposljetku dovesti do nesolventnosti.
Primjena moratorija na plaćanje i definicija restrukturiranja i neispunjenja obveza
Programi javnih i privatnih moratorija uvedeni kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 ne dovode automatski do reklasifikacije izloženosti kao „restrukturirane”, „prihodujuće” ili „neprihodujuće restrukturirane”. U okviru definicije restrukturiranja 46 banke obično nude posebne mjere (npr. za privremenu obustavu otplate glavnice i/ili kamata po kreditu) kako bi se pomoglo pojedinačnim dužnicima koji imaju ili je vjerojatno da će privremeno imati financijskih poteškoća s ispunjavanjem obveza otplate kredita. Ako mjera restrukturiranja dovodi do umanjene financijske obveze (tzv. „restrukturiranje kreditne izloženosti”), to upućuje na zaključak da dužnik vjerojatno neće podmiriti svoju obvezu 47 . Međutim, programi javnih i privatnih moratorija uvedeni kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 uglavnom su preventivne i općenite prirode. Njima se nastoje riješiti sistemski rizici i smanjiti potencijalni rizici koji se mogu pojaviti u širem gospodarstvu EU-a u budućnosti. Nisu specifični za dužnika jer je trajanje prekoračenja dospijeća plaćanja određeno za svakog dužnika bez obzira na njegove konkretne financijske okolnosti 48 . Zbog toga se može smatrati da ne utječu na klasifikaciju predmetnih kredita. Javni i privatni moratoriji trebali bi se tretirati na sličan način u mjeri u kojoj imaju istu svrhu i slične značajke.
U smjernicama EBA-e od 2. travnja 2020. o moratorijima na plaćanje 49 navodi se pod kojim uvjetima javni ili privatni moratoriji na plaćanje ne dovode do klasifikacije prema definiciji restrukturiranja. Ako je otplata obveze suspendirana zbog moratorija, suspendira se računanje „broja dana dužnikova prekoračenja dospijeća” 50 , a sva se prekoračenja računaju na temelju izmijenjenog rasporeda plaćanja 51 . Iako su banke još uvijek obvezne procijeniti vjerojatnost dužnikova neurednog ispunjenja obveza na pojedinačnoj osnovi, ta se procjena odnosi na izmijenjeni raspored plaćanja i, ako u tom pogledu nema problema, izloženost može ostati u statusu „prihodujuća”.
Međutim, u smjernicama EBA-e o moratorijima na plaćanje pojašnjava se da bi banke, na temelju procjene rizika, trebale nastaviti primjenjivati svoje uobičajene politike za procjenu vjerojatnosti da dužnik neće uredno ispuniti svoje obveze. Od banaka se očekuje da pri procjeni kreditnog rizika dužnika na kojeg se primjenjuje moratorij na plaćanje primjenjuju pristup koji se temelji na procjeni rizika. Čak i ako moratoriji na plaćanje nisu klasificirani kao mjere restrukturiranja, banke moraju pažljivo procijeniti kreditnu kvalitetu svojih izloženosti na koje se te mjere primjenjuju i identificirati sve situacije u kojima je vjerojatno da dužnici neće izvršiti svoje obveze u smislu definicije nastanka statusa neispunjavanja obveza 52 . To znači da bi banke trebale obratiti posebnu pozornost i dati prednost procjeni onih dužnika koji će najvjerojatnije imati poteškoća s plaćanjem.
4.Uloga i odgovornost bankarskog sektora
Da bi mjere gospodarske potpore i pomoći koje su donijela javna tijela bile učinkovite, potrebni su učinkoviti kanali za njihov prijenos i puna suradnja bankarskog sektora. Stoga banke moraju surađivati međusobno i s javnim tijelima kako bi osigurale odgovarajuću likvidnost za sigurno kreditiranje u cijeloj Uniji. Mjere potpore koje su donijela javna tijela omogućile su dodatnu likvidnost u sektoru i oslobodile zaštitne slojeve likvidnosti pojedinačnih banaka kako bi banke pojačanim kapacitetom služile jedinstvenom tržištu. Banke su odgovorne za održavanje protoka likvidnosti i trebale bi i dalje ispunjavati svoju kolektivu dužnost kako bi se očuvalo međubankovno kreditiranje. Stoga je ključno da banke nastave kreditirati kućanstva i poduzeća u cijeloj Uniji.
Banke bi trebale ubrzati digitalnu transformaciju svojeg poslovanja i ostati na oprezu u pogledu prijevara 53 . U kontekstu ograničenja socijalnih kontakata kojeg su tijela javne vlasti naložila, digitalno bankarstvo postat će sve raširenije kako bi se osigurao kontinuitet pružanja bankarskih usluga 54 .
Različitim mjerama nadzora koje omogućuju da se banke privremeno oslobode od određenih kapitalnih, likvidnosnih i operativnih zahtjeva stvaraju se bolji uvjeti kako bi bankarski sektor pridonio zajedničkom naporu i kroz nužnu socijalnu i ekonomsku ulogu banaka osigurao prijenos mjera javne potpore. Mjere potpore su preventivne naravi i njihova je svrha ublažavanje neposrednih posljedica krize uzrokovane bolešću COVID-19 i otežanog predviđanja vjerojatne brzine oporavka. Iako su banke znatno dokapitalizirane i puno bolje opremljene za nepovoljne scenarije nego u razdoblju financijske krize 2008./2009., ipak se trebaju pripremiti za pogoršanje gospodarskih izgleda koje će neizbježno povećati rizike s kojima se suočavaju i povezane troškove. Banke moraju postupati razborito kako bi očuvale ili ojačale kapitalnu osnovu i implicitno svoje kapacitete za nastavak kreditiranja.
Zadržavanje dividendi u trenutačnoj iznimnoj situaciji razborita je prilagodba politika raspodjele dividendi. Nadzorna tijela pozvala su banke da se suzdrže od raspodjele dividendi i otkupa dionica tijekom krize uzrokovane bolešću COVID-19 55 . Pohvalno je da sve više banaka odlučuje odgoditi isplate dividendi te se sve banke u Uniji potiče da se u razdoblju krize uzrokovane bolešću COVID-19 suzdrže od raspodjele dividendi i otkupa dionica s ciljem naknade dioničarima. Bankarski sektor time bi poslao snažnu poruku da se kolektivno obvezao pridonijeti rješavanju krizne situacije.
U trenutačnim okolnostima banke se pozivaju i da konzervativno pristupe isplati varijabilnih primitaka. EBA i predsjednik nadzornog odbora ESB-a potiču banke na umjerenost u pogledu bonusa, a nekoliko nacionalnih nadzornih tijela već je poduzelo neke mjere u tom pogledu. U trenutačnom kontekstu od ključne je važnosti da su bankama dostupni svi resursi, uključujući sredstva za bonuse, te da su mobilizirani kako bi ojačali stabilnost banaka i njihov kapacitet za kreditiranje tako da banke u konačnici mogu pružiti potporu svojim klijentima. Smanjenjem iznosa bonusa koji se isplaćuju višem rukovodstvu i osobama s visokim primanjima u ovim zahtjevnim vremenima banke mogu iskazati solidarnost s osobama pogođenima krizom uzrokovanom bolešću COVID-19.
5.Praćenje i daljnji postupci
Unija je dokazala da može brzo odgovoriti na krizu. EBA, ESB i nacionalna nadležna tijela donijeli su mjere pomoći kojima se oslobađaju operativni resursi banaka i pružaju smjernice bankama o potpunom iskorištavanju fleksibilnosti regulatornog okvira.
Komisija pozdravlja te mjere i potiče banke da iskoriste tu fleksibilnost. Te su mjere poduzete s jasnim ciljem potpore bankama kako bi one mogle pridonijeti ublažavanju krize uzrokovane bolešću COVID-19. Komisija će zajedno s ESB-om, EBA-om i nacionalnim tijelima pratiti kako će banke iskoristiti fleksibilnost i oslobođeni kapital te će procijeniti koliko mjere pomoći pridonose ponudi bankovnih kredita. To će uključivati praćenje obujma i standarda kreditiranja, kao što su kriteriji banaka za preuzimanja rizika, kako bi se procijenilo utječe li trenutačna kriza na smanjenje ponude kredita.
Komisija će istodobno nastaviti pridonositi međunarodno koordiniranom odgovoru na razini skupina G20 i G7 i FSB-a, uključujući s međunarodnim tijelima koja utvrđuju standarde, kao što su BCBS, FSB i IASB. Zahvaljujući globalnom regulatornom djelovanju nakon financijske krize 2008./2009., globalni bankovni sustav danas bilježi znatno više razine kapitala i likvidnosti nego na početku te krize. Stoga su banke u boljem položaju da apsorbiraju šok globalne zdravstvene krize i osiguraju kontinuirano financiranje gospodarstva. Budući da je pandemija globalna i da se bankarske operacije često šire izvan nacionalnih granica, potrebno je ponovno prilagoditi regulatorni odgovor na globalnoj razini. U tom pogledu je skupina G20 na sastanku ministara 15. travnja objavila akcijski plan kojim se široko odgovara na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 i njezine gospodarske posljedice, uključujući mjere u području financijske regulative i nadzora. Komisijin rad na globalnoj razini uključuje i. razmjenu informacija o mjerama koje EU poduzima, ii. doprinos globalnom odgovoru na razini politika i iii. olakšavanje provedbe globalno dogovorenih mjera u EU-u. Komisija pozdravlja odluke BCBS-a od 27. ožujka 56 i 3. travnja 57 o jednogodišnjoj odgodi provedbe završnih elemenata reforme Basel III te o proširenju prijelaznih režima za tretman regulatornog kapitala na obračun očekivanih kreditnih gubitaka. Komisija nadalje pozdravlja priopćenje FSB-a od 2. travnja 58 o ponovnom određivanju prioriteta njegova programa rada kako bi se u najvećoj mogućoj mjeri povećala vrijednost njegova rada u odgovoru na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19. Komisija namjerava odgoditi donošenje svojeg zakonodavnog prijedloga o završnim elementima okvira Basel III, ali i dalje planira pravovremeno donijeti nedonesene standarde Basel III koji će se u EU-u početi provoditi do siječnja 2023. Komisija će uzeti u obzir posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na financijsku situaciju banaka u procjeni učinka koja će biti priložena tom prijedlogu.
Regulatorne i nadzorne mjere pokazale su da postoji dostatna fleksibilnost za promicanje kontinuiranog kreditiranja klijenata pogođenih krizom uzrokovanom bolešću COVID-19 unutar ograničenja regulatornog okvira Unije. U ovoj se situaciji ne preporučuju velike promjene jer bi se time povećalo operativno opterećenje banaka koje bi se tim promjenama trebale prilagoditi. Osim toga, nagle promjene računovodstvenog i bonitetnog okvira EU-a usred krize mogle bi narušiti povjerenje javnosti u banke u EU-u.
Istovremeno su potrebne ciljane izmjene određenih aspekata bonitetnog okvira kako bi se bankama omogućilo da izvršavaju ključnu zadaću pružanja podrške građanima i gospodarstvu. Stoga Komisija zajedno s ovom Interpretativnom komunikacijom donosi zakonodavni prijedlog 59 kojim se uvode izmjene postojećih prijelaznih režima za obračun očekivanih kreditnih gubitaka i odgoda primjene novog zahtjeva za zaštitni sloj omjera financijske poluge kojeg je predložio BCBS, kao i neke ograničene izmjene određenih elemenata CRR-a kako bi se bankama omogućilo maksimalno povećanje kapaciteta za apsorbiranje gubitaka povezanih s krizom uzrokovanom izbijanjem pandemije bolesti COVID-19 i nastavak kreditiranja poduzeća i kućanstava, osiguravajući istovremeno njihovu stalnu otpornost.
Potrebno je pojačati i mjere za pomoć potrošačima jer će smanjenje raspoloživog dohotka kućanstava zbog gubitka radnih mjesta ili smanjenja gospodarske aktivnosti vjerojatno dovesti do povećanja prezaduženosti u EU-u. Ta će se pitanja razmotriti u preispitivanju Direktive o potrošačkim kreditima (2008/48/EZ) i Direktive o hipotekarnim kreditima (2014/17/EU), koje je predviđeno za 2021.
Komisija će nastaviti surađivati s europskim financijskim sektorom u borbi protiv koronavirusa i njegovih socioekonomskih posljedica te u potpori održivom gospodarskom oporavku. Odgovor mora biti europski, izbjegavajući nacionalnu rascjepkanost i nekoordinirano djelovanje.
U tu svrhu Komisija će pokrenuti dijalog s europskim financijskim sektorom i drugim relevantnim dionicima (predstavnicima poduzeća i potrošača) da bi istražila kako bi sektor trebao sudjelovati u naporima za potporu građanima i poduzećima tijekom kriznog razdoblja i naknadnog oporavka, na temelju najboljih primjera iz prakse i ubuduće olakšati održiv gospodarski oporavak koji će se temeljiti na zelenoj i digitalnoj tranziciji u kontekstu buduće ažurirane EU-ove strategije održivog financiranja. U tu svrhu Komisija će blisko surađivati sa svim relevantnim dionicima u financijskom sektoru kako bi ih podržala u pružanju potpore europskim poduzećima i kućanstvima.
Vidjeti, na primjer, mjere koje je ESB najavio 12. ožujka, dostupne na: https://www.bankingsupervision.europa.eu/press/pr/date/2020/html/ssm.pr200312~43351ac3ac.en.html .
Vidjeti priopćenje za medije „Skupina guvernera središnjih banaka i čelnika nadzornih tijela najavila odgodu provedbe standarda Basel III radi povećanja operativnog kapaciteta banaka i nadzornih tijela kao odgovor na krizu uzrokovanu bolešću COVID-19”, 27. ožujka 2020., dostupno na: https://www.bis.org/press/p200327.htm .
Vidjeti priopćenje za medije „Bazelski odbor donio dodatne mjere kako bi se ublažio učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19”, 3. travnja 2020., dostupno na: https://www.bis.org/press/p200403.htm.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskoj investicijskoj banci i Euroskupini – Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju COVID-a 19, COM(2020) 112 final od 13.3.2020.
Komunikacija Komisije o izmjeni privremenog okvira za mjere državne potpore u svrhu podrške gospodarstvu u aktualnoj pandemiji bolesti COVID-19, COM(2020) 1863 final od 19. ožujka 2020., kako je izmijenjena Komunikacijom COM(2020) 2215 final od 3. travnja 2020.
Komunikacija Komisije Vijeću o aktivaciji opće klauzule o odstupanju u okviru Pakta o stabilnosti i rastu, COM (2020) 123 final od 20. ožujka 2020.
Banke i nacionalna udruženja banaka odgodili su plaćanja zakupa za ugrožene obitelji, otplate kredita poslovnim subjektima i ugovora o najmu te potrošačkih kredita za klijente pogođene krizom zbog COVID-a 19. Banke su uvele i dodatne kreditne linije odmah dostupne malim i srednjim poduzećima i samozaposlenim osobama te su ubrzale isplatu naknada za nezaposlene. Banke imaju i ključnu ulogu u obradi i prosljeđivanju zahtjeva za odobravanje promotivnih kredita zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19. Štoviše, banke su povećale ograničenje za beskontaktno plaćanje kako bi potrošačima i trgovcima na malo olakšale plaćanje sigurnim metodama.
Rezolucija Europskog parlamenta od 17. travnja 2020. o usklađenom djelovanju EU-a za suzbijanje krize uzrokovane bolešću COVID-19 i njezinih posljedica (2020/2616 (RSP)).
Izjava ministara i ministrica financija iz država članica EU-a o nastavku bankovnog kreditiranja i o održavanju dobrog funkcioniranja sektora osiguranja usred krize uzrokovane bolešću COVID-19, 16. travnja 2020.
Uredba Komisije (EU) 2016/2067 оd 22. studenoga 2016. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1126/2008 o usvajanju određenih međunarodnih računovodstvenih standarda u skladu s Uredbom (EZ) br. 1606/2002 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu Međunarodnog standarda financijskog izvještavanja 9.
Uredba (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i Direktiva 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupanju djelatnosti kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru kreditnih institucija.
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskoj investicijskoj banci i Euroskupini – Koordinirani gospodarski odgovor na pandemiju COVID-a 19, COM(2020) 112 final od 13.3.2020.
Vidjeti EBA – Izjava o primjeni bonitetnog okvira u pogledu neispunjenja obveza, restrukturiranja i MSFI-ja 9 u kontekstu mjera za krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 , 25. ožujka 2020.
Vidjeti priopćenje za tisak „ESB-ov nadzor banaka pruža dodatnu fleksibilnost bankama kao odgovor na koronavirus” i priložena često postavljana pitanja, 20. ožujka 2020.
Vidjeti ESMA – Izjava o računovodstvenim implikacijama izbijanja pandemije bolesti COVID-19 na izračun očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9, 25. ožujka 2020.
Vidjeti CEAOB – Izjava o područjima od velike važnosti s obzirom na posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na revizije financijskih izvještaja, 25. ožujka 2020.
Vidjeti BCBS – Mjere u kojima se odražava učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19, 3. travnja 2020.
Vidjeti IASB –Izjava o MSFI-ju 9 i krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 – Obračun očekivanih kreditnih gubitaka primjenom MSFI-ja 9 – Financijski instrumenti u kontekstu trenutačne nesigurnosti zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, 27. ožujka 2020.
Vidjeti EBA – Izjava o primjeni bonitetnog okvira u pogledu neispunjenja obveza, restrukturiranja i MSFI-ja 9 u kontekstu mjera za borbu protiv bolesti COVID-19, 25. ožujka 2020. ; Smjernice EBA-e o zakonodavnim i nezakonodavnim moratorijima na otplatu kredita koji se primjenjuju u kontekstu krize uzrokovane COVID-om 19, 2. travnja 2020.
Vidjeti ESB – Nadzor banaka, često postavljana pitanja o nadzornim mjerama ESB-a kojima se odgovara na krizu zbog koronavirusa, 20. ožujka 2020.; ESB Nadzor banaka, dopis značajnim institucijama „MSFI 9 u kontekstu koronavirusa (pandemija bolesti COVID-9)”, 1. travnja 2020.
Vidjeti ESMA – Izjava o računovodstvenim implikacijama izbijanja pandemije bolesti COVID-19 na izračun očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9, 25. ožujka 2020.
Vidjeti CEAOB – Izjava o područjima od velike važnosti s obzirom na posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na revizije financijskih izvještaja, 25. ožujka 2020.
Vidjeti BCBS – Mjere u kojima se odražava učinak krize uzrokovane bolešću COVID-19, 3. travnja 2020.
Vidjeti IASB – Izjava o MSFI-ju 9 i krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 – Obračun očekivanih kreditnih gubitaka primjenom MSFI-ja 9 – Financijski instrumenti u kontekstu trenutačne nesigurnosti zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, 27. ožujka 2020.
Vidjeti priopćenje za tisak „ESB-ov nadzor banaka pruža dodatnu fleksibilnost bankama kao odgovor na koronavirus” i priložena često postavljana pitanja, 20. ožujka 2020.
Vidjeti dopis ESB-a značajnim institucijama „MSFI 9 u kontekstu koronavirusa (pandemija bolesti COVID-9)”, 1. travnja 2020.
Kako je definirano u MSFI-ju 9, točki 5.4.3. (Prilog Uredbi Komisije (EU) 2016/2067 od 22. studenoga 2016.).
Vidjeti EBA – Smjernice o primjeni definicije statusa neispunjavanja obveza, dostupno na: https://eba.europa.eu/sites/default/documents/files/documents/10180/1721448/247abc39-23d6-48ab-abc2-eac3ba5837d6/Guidelines%20on%20default%20definition%20(EBA-GL-2016-07)_HR.pdf .
Vidjeti https://eba.europa.eu/eba-provides-clarity-banks-consumers-application-prudential-framework-light-covid-19-measures ; i https://www.esma.europa.eu/sites/default/files/library/esma32-63-951_statement_on_ifrs_9_implications_of_covid-19_related_support_measures.pdf
Vidjeti EBA – Izjava o primjeni bonitetnog okvira u pogledu neispunjenja obveza, restrukturiranja i MSFI-ja 9 u kontekstu mjera za borbu protiv bolesti COVID-19, 25. ožujka 2020. ; Smjernice EBA-e o zakonodavnim i nezakonodavnim moratorijima na otplatu kredita koji se primjenjuju u kontekstu krize uzrokovane COVID-om 19, 2. travnja 2020.
Vidjeti ESMA – Izjava o računovodstvenim implikacijama izbijanja pandemije bolesti COVID-19 na izračun očekivanih kreditnih gubitaka u skladu s MSFI-jem 9, 25. ožujka 2020.
Vidjeti ESB – Nadzor banaka, često postavljana pitanja o nadzornim mjerama ESB-a kojima se odgovara na krizu zbog koronavirusa, 20. ožujka 2020.; ESB Nadzor banaka, dopis značajnim institucijama „MSFI 9 u kontekstu koronavirusa (pandemija bolesti COVID-9)”, 1. travnja 2020.
Vidjeti IASB – Izjava o MSFI-ju 9 i krizi uzrokovanoj bolešću COVID-19 – Obračun očekivanih kreditnih gubitaka primjenom MSFI-ja 9 – Financijski instrumenti u kontekstu trenutačne nesigurnosti zbog krize uzrokovane bolešću COVID-19, 27. ožujka 2020.
Vidjeti CEAOB – Izjava o područjima od velike važnosti s obzirom na posljedice krize uzrokovane bolešću COVID-19 na revizije financijskih izvještaja, 25. ožujka 2020.
ESB preporučuje da sve banke iz njegove bonitetne nadležnosti počnu primjenjivati prijelazne režime i izrazio je spremnost da pravodobno obradi sve zahtjeve zaprimljene u tom kontekstu, vidjeti često postavljana pitanja o nadzornim mjerama ESB-a kao reakciju na koronavirus, 20. ožujka 2020.
Članak 473.a CRR-a.
Tijekom petogodišnjeg razdoblja (od 1. siječnja 2018. do 31. prosinca 2022.) iznos koji banke mogu uključiti u svoj redovni osnovni kapital postupno se smanjuje. Mogući učinak na redovni osnovni kapital može se smanjiti za 70 % u 2020., 50 % u 2021. i 25 % u 2022.
EBA – Izvješće „Prva opažanja o učinku i provedbi MSFI-ja 9 u institucijama EU-a”, 20. prosinca 2018. Taj se broj u međuvremenu možda promijenio jer je bankama dopušteno da jednom promijene svoju prvotnu odluku o tome hoće li primjenjivati prijelazne režime.
Vidjeti preporuku EBA-e u njegovoj izjavi od 25. ožujka 2020. ESB je 20. ožujka 2020. preporučio da sve banke iz njegove bonitetne nadležnosti počnu primjenjivati prijelazne režime te je izrazio spremnost da pravodobno obradi sve zaprimljene zahtjeve u tom kontekstu.
Vidjeti odjeljak 5. u nastavku: Praćenje i daljnji postupci
Vidjeti EBA – Izjava o primjeni bonitetnog okvira u pogledu neispunjenja obveza, restrukturiranja i MSFI-ja 9 u kontekstu mjera za borbu protiv bolesti COVID-19, 25. ožujka 2020. ; Smjernice EBA-e o zakonodavnim i nezakonodavnim moratorijima na otplatu kredita koji se primjenjuju u kontekstu krize uzrokovane COVID-om 19, 2. travnja 2020.
Vidjeti ESB – Nadzor banaka, često postavljana pitanja o nadzornim mjerama ESB-a kojima se odgovara na krizu zbog koronavirusa, 20. ožujka 2020.; ESB Nadzor banaka, dopis značajnim institucijama „MSFI 9 u kontekstu koronavirusa (pandemija bolesti COVID-9)”, 1. travnja 2020.
Članak 178. stavak 1. točka (a) CRR-a.
Vidjeti i često postavljana pitanja koja je ESB objavio 20. ožujka 2020.
Članak 429.b CRR-a.
Članak 178. stavak 3. točka (d) CRR-a.
Vidjeti EBA – Izjava o primjeni bonitetnog okvira u pogledu neispunjenja obveza, restrukturiranja i MSFI-ja 9 u kontekstu mjera za borbu protiv bolesti COVID-19, 25. ožujka 2020. ; Smjernice EBA-e o zakonodavnim i nezakonodavnim moratorijima na otplatu kredita koji se primjenjuju u kontekstu krize uzrokovane COVID-om 19, 2. travnja 2020.
Smjernice o zakonodavnom i nezakonodavnom moratorijima na otplate kredita koji se primjenjuju u kontekstu krize uzrokovane bolešću COVID-19, dostupne na: https://eba.europa.eu/regulation-and-policy/credit-risk/guidelines-legislative-and-non-legislative-moratoria-loan-repayments-applied-light-covid-19-crisis .
članak 178. stavak 1. točka (b) CRR-a.
Vidjeti Izjavu EBA-e o primjeni bonitetnog okvira u pogledu neispunjenja obveza, restrukturiranja i MSFI-ja 9 u kontekstu mjera za krizu uzrokovanu bolešću COVID-19 , 25. ožujka 2020., dostupne na: https://eba.europa.eu/eba-provides-clarity-banks-consumers-application-prudential-framework-light-covid-19-measures .
Članak 178. stavak 1. točka (a) CRR-a.
Vidjeti izjavu EBA-e o mjerama za ublažavanje rizika financijskih kaznenih djela za vrijeme pandemije bolesti COVID-19, 31. ožujka 2020.
Vidjeti Komisijino savjetovanje o novoj europskoj strategiji za digitalne financije
Vidjeti ESB – Preporuka od 27. ožujka 2020. o raspodjeli dividendi tijekom pandemije COVID-19; i EBA – Izjava od 31. ožujka 2020. o raspodjeli dividendi, otkupu dionica i isplati varijabilnih prinosa. Nacionalna nadležna tijela dala su slične izjave.
Vidjeti https://www.bis.org/press/p200403.htm .
Vidjeti https://www.fsb.org/work-of-the-fsb/addressing-financial-stability-risks-of-covid-19/
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni uredbi (EU) br. 575/2013 i (EU) 2019/876 u pogledu prilagodbi kao odgovor na pandemiju bolesti COVID-19, COM (2020)310 od 28. travnja 2020.