I.Uvod

Slobodno kretanje osoba temeljna je sloboda koja se jamči građanima EU-a. Ono omogućuje svakom građaninu EU-a da bez posebnih formalnosti putuje, radi i živi u bilo kojoj državi članici. Zahvaljujući schengenskoj suradnji više od 400 milijuna građana EU-a, ali i državljani trećih zemalja koji zakonito borave na području EU-a, može se slobodno kretati iz jedne države članice u drugu bez graničnih kontrola. Schengensko područje bez graničnih kontrola na unutarnjim granicama trenutačno obuhvaća 26 zemalja čiji je zajednički cilj proširiti to postignuće na još država članica.

Da bi države članice potpuno pristupile schengenskom području, moraju ispuniti niz uvjeta. Moraju biti spremne i imati kapacitete za preuzimanje odgovornosti za kontrolu vanjskih granica u ime drugih schengenskih država i za izdavanje jedinstvenih schengenskih viza. Moraju moći učinkovito surađivati s policijskim tijelima u drugim schengenskim državama kako bi se zadržala visoka razina sigurnosti nakon što više nema nadzora unutarnjih granica. Moraju primjenjivati zajednička schengenska pravila koja primjerice obuhvaćaju nadzor kopnenih, morskih i zračnih granica (zračne luke), izdavanje viza, policijsku suradnju i zaštitu osobnih podataka. Naposljetku, moraju se moći povezati sa Schengenskim informacijskim sustavom i služiti se njime.

Kako bi se provjerilo jesu li ispunile nužne uvjete za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine, države članice koje se žele pridružiti schengenskom području moraju proći evaluaciju 1 . Od 2013. države članice i Komisija zajednički su odgovorne za mehanizam za evaluaciju i praćenje schengenske pravne stečevine. U tome im pomažu tijela, uredi i agencije EU-a, a Komisija ima opću koordinacijsku ulogu. Komisija priprema i planira evaluaciju i donosi izvješća o evaluaciji, a Vijeće je odgovorno za donošenje preporuka za korektivne mjere.

Ovo je prvi put da je schengenska evaluacija u svim relevantnim područjima politike pokrenuta u okviru novog mehanizma kako bi se provjerilo je li država članica koja se želi pridružiti schengenskom području bez nadzora unutarnjih granica ispunila nužne uvjete za primjenu svih odgovarajućih dijelova schengenske pravne stečevine. Taj se postupak temelji na provjerama na licu mjesta u kojima sudjeluju stručnjaci iz država članica i Komisije, izvješćima o evaluaciji sa zaključcima i preporukama Vijeća za korektivne mjere te naknadnim akcijskim planovima predmetne države članice.

U Aktu o pristupanju iz 2011. 2 navedeno je da će se schengenska pravna stečevina primjenjivati u Hrvatskoj samo na temelju odgovarajuće odluke Vijeća, koja se donosi nakon provjere, u skladu s primjenjivim schengenskim postupcima evaluacije, da su nužni uvjeti za primjenu svih dijelova odgovarajuće pravne stečevine ispunjeni u Hrvatskoj, uključujući djelotvornu primjenu svih schengenskih pravila u skladu s dogovorenim zajedničkim standardima i temeljnim načelima. Vijeće donosi tu odluku uzimajući u obzir i izvješće Komisije kojim se potvrđuje da Hrvatska nastavlja ispunjavati obveze koje se odnose na schengensku pravnu stečevinu, preuzete u pregovorima o pristupanju, posebice obveze koje je Hrvatska preuzela u području pravosuđa i temeljnih prava (Prilog VII. Aktu o pristupanju), uključujući trajni rad na reformi i učinkovitosti pravosuđa i borbi protiv korupcije 3 . Šest od deset obveza navedenih u Prilogu VII. odnosi se na schengensku pravnu stečevinu.

Svrha je ove Komunikacije analizirati napredak koji je Hrvatska ostvarila u ispunjavanju nužnih uvjeta za primjenu svih dijelova schengenske pravne stečevine, uzimajući u obzir rezultate schengenskih evaluacija i naknadnih mjera koje je poduzela Hrvatska od početka evaluacije 2016. do listopada 2019. Osim toga, izvješćuje se i kako je Hrvatska ispunila obveze preuzete u pregovorima o pristupanju koje se odnose na schengensku pravnu stečevinu od dana pristupanja (1. srpnja 2013.) do rujna 2019.

II.Schengenska evaluacija

Hrvatska je 6. ožujka 2015. izjavila da je od 1.srpnja 2015. spremna započeti postupak schengenske evaluacije u svim relevantnim područjima politike kako bi Vijeće moglo donijeti odluku o punoj primjeni schengenske pravne stečevine. Nakon hrvatske izjave o spremnosti postupak schengenske evaluacije počeo je 2016. u skladu s Uredbom Vijeća (EU) br. 1053/2013 uspostavom mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine, a Komisija je bila zadužena za cjelokupnu koordinaciju.

Schengenska evaluacija Hrvatske provedena je u skladu s člankom 1. stavkom 1. točkom (b) Uredbe (EU) br. 1053/2013. Od lipnja 2016. do svibnja 2019. timovi stručnjaka iz Komisije i država članica provjeravali su kako Hrvatska primjenjuje schengensku pravnu stečevinu u području zaštite podataka, policijske suradnje, zajedničke vizne politike, upravljanja vanjskim granicama, vraćanja, Schengenskog informacijskog sustava, vatrenog oružja i pravosudne suradnje u kaznenim stvarima. Tijekom tih evaluacija posebna pozornost posvećena je poštovanju temeljnih prava i radu nadležnih tijela koja primjenjuju odgovarajuće dijelove schengenske pravne stečevine. Komisija je na temelju tog postupka od 2016. do 2019. donijela niz izvješća o evaluaciji koja su obuhvaćala zaključke i ocjene, a Vijeće je donijelo preporuke za uklanjanje utvrđenih nedostataka 4 . Nakon preporuka Vijeća i u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1053/2013 Hrvatska je Komisiji i Vijeću podnijela akcijske planove za uklanjanje nedostataka utvrđenih u relevantnim izvješćima o evaluaciji. Na temelju naknadnih izvješća koja je primila Komisija je ocjenjivala primjenjuju li se akcijski planovi u potpunosti te je o njihovoj provedbi redovito izvješćivala Radnu skupinu Vijeća za schengenska pitanja o provedbi.

Rezultati postupka schengenske evaluacije po područjima politike

Evaluacija zaštite podataka provedena je u veljači 2016. Općenito je ocijenjeno da Hrvatska ispunjava nužne uvjete za primjenu schengenske pravne stečevine u području zaštite podataka. Nije bilo zaključaka s ocjenom „ne udovoljava zahtjevima”. Međutim, bila su potrebna poboljšanja, posebice u pogledu neovisnosti tijela za zaštitu podataka i jačanja položaja službenika za zaštitu podataka u Ministarstvu unutarnjih poslova. Komisija je 30. siječnja 2019. obavijestila Hrvatsku i Vijeće da je Hrvatska u dovoljnoj mjeri provela preporuke za poboljšanje koje je Vijeće navelo u svojoj preporuci 5 .

Za evaluaciju policijske suradnje, koja je provedena u lipnju 2016., opća je ocjena također bila da Hrvatska ispunjava nužne uvjete za primjenu schengenske pravne stečevine u tom području politike. Nije bilo slučajeva neusklađenosti sa schengenskom pravnom stečevinom. No, utvrđena su brojna područja u kojima je bilo potrebno poboljšanje, primjerice, provedba i modernizacija sporazuma o policijskoj suradnji sa susjednim državama članicama, jačanje organizacije policije u kontekstu međunarodne policijske suradnje i poboljšanje razmjene informacija poduzimanjem posebnih tehničkih mjera. Nakon temeljite analize izvješća koja je Hrvatska dostavila o provedbi preporuka Vijeća 6 u vezi s potrebnim poboljšanjima, Komisija je 28. svibnja 2019. obavijestila Hrvatsku i Vijeće da se preporuke smatraju općenito provedenima. Međutim, preporuka o ponovnim pregovorima o bilateralnom sporazumu sa Slovenijom o posebnim oblicima prekogranične policijske suradnje radi sprečavanja kaznenih djela tek se treba u potpunosti provesti. Od Hrvatske se traži da nastavi raditi na brzom potpisivanju i ratifikaciji bilateralnog sporazuma sa Slovenijom te da izvješćuje Komisiju o postignutom napretku.

Kad je riječ o evaluaciji zajedničke vizne politike, za koju su provedene provjere na licu mjesta u lipnju 2016. u hrvatskim veleposlanstvima u Prištini (Kosovo) i Moskvi (Ruska Federacija), općenita je ocjena bila da Hrvatska ispunjava nužne uvjete za primjenu schengenske pravne stečevine u području zajedničke vizne politike. Nije bilo zaključaka s ocjenom „ne udovoljava zahtjevima”. Međutim, bila su potrebna poboljšanja u nekoliko područja, osobito s obzirom na radni tijek u odjelima za izdavanje viza i hrvatski vizni informacijski sustav. Nakon analize akcijskog plana i izvješća o provedbi preporuka Vijeća 7 za uklanjanje utvrđenih nedostataka te nakon potpisivanja izmijenjenog Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Ruske Federacije o uzajamnim putovanjima državljana Republike Hrvatske i državljana Ruske Federacije 17. lipnja 2019., Komisija je zaključila da su preporuke potpuno provedene. O tome su 28. lipnja 2019. obaviješteni Hrvatska i Vijeće.

Schengenska evaluacija u području vraćanja provedena je u lipnju 2016. Na temelju zaključaka općenito je ocijenjeno da hrvatsko ispunjavanje nužnih uvjeta za primjenu schengenske pravne stečevine u području vraćanja ovisi o daljnjoj provedbi i usklađivanju Zakona o strancima 8 s odredbama Direktive o vraćanju 9 . To se posebice odnosi na izricanje zabrana ulaska i njihovu valjanost na razini EU-a, kriminalizaciju nezakonitog boravka što može usporiti postupak vraćanja i nepostojanje definicije „opasnosti od bijega”. Prema akcijskom planu i izvješćima o provedbi preporuka Vijeća 10 provedena su potrebna usklađivanja hrvatskog Zakona o strancima s Direktivom o vraćanju. Komisija je 18. ožujka 2019. obavijestila Hrvatsku i Vijeće o potpunoj provedbi preporuke Vijeća povezane s evaluacijom u području vraćanja.

Nakon pozitivne schengenske evaluacije Hrvatske u području zaštite podataka u veljači 2016. te nakon potvrde da je, s tehničkoga gledišta, hrvatski nacionalni Schengenski informacijski sustav spreman za integraciju u Schengenski informacijski sustav (SIS) 11 , Vijeće je 11. travnja 2017. donijelo odluku o primjeni odredaba schengenske pravne stečevine povezanih sa SIS-om 12 . SIS se u Hrvatskoj počeo potpuno primjenjivati 27. lipnja 2017. osim za izdavanje upozorenja o odbijanju ulaska i boravka za schengensko područje (dok se ne ukine nadzor unutarnjih granica). Odgovarajuća schengenska evaluacija provedena je u rujnu 2017. U evaluaciji je zaključeno da je provedba SIS-a zadovoljavajuća i da Hrvatska ispunjava nužne uvjete za primjenu pravne stečevine u tom području. Hrvatska je uspostavila pouzdan moderan sustav kojim se jamče visoka razina dostupnosti i kontinuitet rada. Međutim, bila su potrebna određena dodatna poboljšanja u vezi s funkcijama pretraživanja i sustavom vođenja predmeta SIRENE. Nakon što je analizirala akcijski plan i izvješća o provedbi preporuka Vijeća 13 za potrebna poboljšanja, Komisija je 4. lipnja 2019. obavijestila Hrvatsku i Vijeće da su mjere povezane s preporukama provedene.

Evaluacija povezana sa zakonodavstvom o vatrenom oružju provedena je na temelju upitnika u rujnu 2016. Ocijenjeno je da su pravni okvir o vatrenom oružju, administrativne strukture i policijski postupci za policijsku suradnju općenito usklađeni sa schengenskom pravnom stečevinom. Bila su potrebna određena poboljšanja s obzirom na pravne zahtjeve EU-a, primjerice da se razvrstavanje plinskog oružja koje se može lako prepraviti uskladi s Direktivom 91/477/EEZ (dio II. Priloga I.) i da se zahtjevi za označivanje uvezenog oružja u praksi usklade s Uredbom (EU) 258/12 (članak 2. stavak 15. točka (c)). Komisija je 6. studenoga 2018. obavijestila Hrvatsku i Vijeće da su mjere povezane s preporukama Vijeća 14 provedene.

Evaluacija u području pravosudne suradnje u kaznenim stvarima bila je ograničenog razmjera jer su države članice u svojim odnosima zamijenile veliku većinu odredaba schengenske pravne stečevine neschengenskim pravnim instrumentima. Zbog toga je od srpnja do listopada 2018. provedena evaluacija na temelju upitnika o tome kako je Hrvatska prenijela i primijenila predmetne odredbe schengenske pravne stečevine koje nisu bile zamijenjene. Općenito je ocijenjeno da hrvatski pravni okvir za suradnju u kaznenim stvarima, posebice kad je riječ o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima i načelu ne bis in idem, ispunjava nužne uvjete za primjenu schengenske pravne stečevine u tom području. Nisu utvrđene preporuke za poboljšanje. Umjesto toga ocijenjeno je da će Hrvatska u potpunosti poštovati schengensku pravnu stečevinu kad postane stranka Konvencije o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije od 20. svibnja 2000. i njezina dodatnog protokola. To će se dogoditi kad Vijeće donese jednoglasnu odluku o utvrđivanju datuma stupanja na snagu te konvencije i protokola.

Evaluacija upravljanja vanjskim granicama provedena je u svibnju 2016. u okviru provjera na licu mjesta na hrvatskim zračnim, kopnenim i morskim granicama. Nedostaci utvrđeni tijekom provjera ponajprije su se odnosili na zaštitu kopnene granice, broj raspoloživog osoblja za operativni nadzor državne granice i infrastrukturu u zračnim lukama. Stoga je u izvješću o evaluaciji zaključeno da hrvatski sustav upravljanja vanjskim granicama u toj fazi nije ispunjavao schengenske standarde. Organizirana je ponovna provjera na zračnim i kopnenim granicama u studenome i prosincu 2017. kako bi se potvrdilo, na temelju provedbe akcijskog plana povezanog s evaluacijom iz 2016., ispunjava li Hrvatska nužne uvjete za primjenu schengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskim granicama.

Nakon te ponovne provjere 2017. pokazalo se da su infrastrukturni nedostaci u zračnim lukama pravilno uklonjeni. No, s obzirom na nedostatke, među ostalim niz zaključaka s ocjenom „ne udovoljava zahtjevima” koji su tada vrijedili za vanjske kopnene granice Hrvatske, opća je ocjena bila da Hrvatska još ne ispunjava nužne uvjete. Nedostaci na kopnenim granicama odnosili su se na: nedovoljan broj stalnog osoblja, nepostojanje sustava tehničkog nadzora na granici s Bosnom i Hercegovinom, velik broj prijelaza za pogranični promet, nekoliko bivših cestovnih prijelaza na toj granici koji još nisu zatvoreni i premalo pasa tragača za zaštitu kopnene državne granice. Komisija je u svojoj Komunikaciji Vijeću o ocjeni primjerenosti akcijskog plana Hrvatske za uklanjanje nedostataka utvrđenih u ponovnoj terenskoj provjeri 2017. 15 uvažila znatan napredak koji je ostvarila Hrvatska te je zaključila da je akcijski plan primjeren. Međutim, utvrđena je potreba za organiziranjem druge provjere na kopnenoj granici, s fokusom na nedostacima i zaključcima s ocjenom „ne udovoljava zahtjevima” iz provjera na licu mjesta 2016. i 2017., posebice u području zaštite kopnene državne granice.

Druga ponovna provjera, posebno usmjerena na kopnenu granicu Hrvatske s Bosnom i Hercegovinom, provedena je u svibnju 2019. Tim za provjere na licu mjesta potvrdio je napredak u provedbi akcijskih planova za uklanjanje nedostataka utvrđenih tijekom evaluacija iz 2016. i 2017. Nije bilo zaključaka s ocjenom „ne udovoljava zahtjevima”. Međutim, istaknute su neke dodatne točke koje su dobile ocjenu „udovoljava zahtjevima, ali je nužno poboljšanje”. Zaključeno je da postoji više preporuka za točke s ocjenom „ne udovoljava zahtjevima” iz provjera 2016. i 2017. koje u vrijeme ponovne provjere 2019. još nisu bile potpuno provedene. Glavna otvorena pitanja bila su dodatni razvoj koncepta zaštite hrvatske kopnene državne granice, nabava i daljnji razvoj tehničkog sustava za nadzor kopnene granice i nadzorne opreme, upotreba pasa za nadzor i broj zaposlenika. Osim toga, zaključeno je da će biti potrebna daljnja i puna provedba tih preporuka kako bi se potvrdilo da Hrvatska potpuno ispunjava nužne uvjete za primjenu schengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskim granicama. Nacrt izvješća o evaluaciji tijekom ponovne provjere iz svibnja 2019. dobio je pozitivno mišljenje svih članica Schengenskog odbora (koji čine države članice, a njime predsjeda Komisija) 5. rujna 2019.

U skladu s obvezom izvješćivanja iz članka 16. stavka 3. Uredbe Vijeća (EU) br. 1053/2013 te na temelju zaključaka provjere na licu mjesta iz 2019. Hrvatska je Komisiji dostavila izvješća o provedbi akcijskih planova povezanih s ponovnim provjerama iz 2016. i 2017. te dodatna pojašnjenja 12. srpnja, 6. kolovoza, 19. rujna i 2. listopada 2019. Hrvatska je nakon ponovne provjere 2019. izvijestila o sljedećem napretku u uklanjanju nedostataka utvrđenih tijekom provjera 2016. i 2017.:

-Hrvatska nadležna tijela objasnila su mjere poduzete u vezi s preporukama o trenutačnom i predviđenom broju zaposlenika za nadzor državne granice, uključujući zaštitu kopnene državne granice. Hrvatska planira 6 339 radnih mjesta za nadzor državne granice (uključujući 457 za kompenzacijske mjere) koja će se popuniti u skladu s početnim planiranjem, među ostalim i preraspoređivanjem zaposlenika (6 300 službenika granične policije u trenutku pristupanja). Osim toga, do kraja 2019. 100 % radnih mjesta za policijske službenike zadužene za graničnu kontrolu i nadzor državne granice popunit će se na najosjetljivijim područjima vanjske granice.

-Hrvatska je u potpunosti prihvatila preporuku za osposobljavanje osoblja zaduženog za operativno planiranje i taktičko upravljanje zaštitom granice, a riječ je o osposobljavanju koje bi također trebalo obuhvatiti operativnu taktiku i planiranje zaštite državne granice za uporabu pasa tragača, taktičku upotrebu helikoptera, sustave tehničkog nadzora, taktiku patroliranja i presretanja.

-Preporuke za unaprjeđenje hrvatskog koncepta zaštite kopnene državne granice uzete su u obzor u zadnjoj verziji koncepta (srpanj 2019.). Ta verzija obuhvaća korelaciju između (novih) tehničkih mogućnosti i upotrebe osoblja graničnog nadzora i drugih resursa u skladu s analizom rizika. Ona uzima u obzir i metodologiju rada za različite razine odgovornosti za zaštitu državne kopnene granice, uključujući nacionalne, regionalne i lokalne koordinacijske centre.

-U pogledu dodatnog poboljšanja kapaciteta za zaštitu kopnene državne granice i informiranosti o stanju te povezane preporuke da se dodatno razviju sustavi tehničkog nadzora na vanjskoj kopnenoj granici s Bosnom i Hercegovinom i Crnom Gorom te da se poveća broj mobilnih termovizijskih vozila, Hrvatska je predstavila finalizirane i tekuće postupke javne nabave za takve sustave i opremu kao i planirane datume isporuke (najkasnije do kraja 2019.). Primljene su i informacije o novoj planiranoj nabavi i osposobljavanju dodatnih 18 službenih pasa.

Nakon što je ocijenila prethodno navedeni napredak Hrvatske nakon ponovne provjere 2019., Komisija smatra da je Hrvatska poduzela mjere potrebne za ispunjavanje nužnih uvjeta za primjenu schengenske pravne stečevine u području upravljanja vanjskim granicama. Hrvatska će morati nastaviti dosljedno raditi na provedbi svih tekućih mjera u tom području kako bi osigurala da se ti uvjeti i dalje ispunjavaju.

III.Obveze koje se odnose na schengensku pravnu stečevinu

U skladu s Aktom o pristupanju Hrvatska je preuzela posebne obveze u području pravosuđa i temeljnih prava. U Prilogu VII. Aktu o pristupanju iz 2011. navedeno je deset konkretnih obveza, od kojih je za schengensku pravnu stečevinu u skladu s člankom 4. stavkom 2. Akta o pristupanju relevantna provedba njih šest:

-nastaviti osiguravati djelotvornu provedbu svoje Strategije reforme pravosuđa i Akcijskog plana,

-nastaviti jačati neovisnost, odgovornost, nepristranost i profesionalizam pravosuđa,

-nastaviti poboljšavati učinkovitost pravosuđa,

-nastaviti osiguravati stalno ostvarivanje značajnih rezultata utemeljenih na učinkovitoj, djelotvornoj i nepristranoj istrazi, kaznenom progonu i sudskim odlukama u predmetima organiziranog kriminala i korupcije na svim razinama, uključujući korupciju na visokim razinama te u osjetljivim sektorima kao što je javna nabava,

-nastaviti poboljšavati ostvarivanje rezultata u provedbi pojačanih mjera prevencije u borbi protiv korupcije i sukoba interesa, i

-nastaviti poboljšavati zaštitu ljudskih prava.

U ovom se odjeljku analizira ispunjavanje tih šest obveza od dana pristupanja (1. srpnja 2013.) do rujna 2019., a ograničen je na aspekte relevantne za schengensku pravnu stečevinu kako je predviđeno člankom 4. stavkom 2. Akta o pristupanju.

Nastaviti osiguravati djelotvornu provedbu svoje Strategije reforme pravosuđa i Akcijskog plana

Kad je riječ o obvezi da se nastavi osiguravati djelotvorna provedba strategije reforme pravosuđa i akcijskog plana, Hrvatski sabor donio je 15. prosinca 2010. Strategiju reforme pravosuđa za razdoblje od 2011. do 2015. 16 i 14.prosinca 2012. Strategiju razvoja pravosuđa za razdoblje od 2013. do 2018. 17 Ministarstvo pravosuđa objavilo je u lipnju 2013. Akcijski plan za provedbu strateških smjernica strategije razvoja pravosuđa 2013.–2014. 18 , koji se nadovezuje na prethodne akcijske planove.

Cilj je obiju strategija jačati neovisnost, nepristranost, stručnost i učinkovitost pravosuđa, bolje integrirati hrvatsko pravosuđe u europsko pravosuđe, poboljšati pristup pravosuđu i reformirati kaznenopravni sustav (strategija 2011.–2015.), poboljšati upravljanje ljudskim potencijalima u pravosuđu i iskorištavati potencijal novih tehnologija (strategija 2013.–2018.).

Nakon donošenja tih strategija i akcijskih planova poduzete su brojne mjere tijekom izvještajnog razdoblja kako bi se ostvarili prethodno navedeni ciljevi 19 , posebice:

-reforma kriterija za odabir i napredovanje sudaca 20 ,

-reforma postupovnih zakona i određenih drugih zakona ponajprije usmjerena na poboljšanje učinkovitosti pravosudnog sustava 21 ,

-reforma umjerena na jačanje uloge predsjednika sudova u obavljanju poslova sudske uprave 22 ,

-reforma za poticanje alternativnih načina rješavanja sporova 23 .

Hrvatska nastavlja ispunjavati tu obvezu.

Nastaviti jačati neovisnost, odgovornost, nepristranost i profesionalizam pravosuđa

Hrvatska nadležna tijela uvela su niz mjera za ta pitanja:

(I)Radi jačanja neovisnosti i nepristranosti pravosuđa tijekom izvještajnog razdoblja poduzeto je više mjera, primjerice povećanje plaća sudaca prvostupanjskih sudova 24 . Kako bi se smanjili rizici neprimjerenog političkog utjecaja te povećali objektivnost i transparentnost izbora predsjednika Vrhovnog suda i glavnog državnog odvjetnika, izmijenjeno je zakonodavstvo 25 .

Međutim, i dalje je prije svega problematična percepcija neovisnosti pravosuđa, koja je prema rezultatima Pregleda stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. među najnižima u EU-a 26 . U skladu s preporukama GRECO-a hrvatska su nadležna tijela 2016. provela studiju kako bi istražila razloge nepovjerenja javnosti u hrvatski pravosudni sustav 27 .

(II)Kako bi se ojačala odgovornost pravosuđa, tijekom izvještajnog razdoblja u praksi su provedene brojne mjere kao što su transparentnije imovinske kartice sudaca i državnih odvjetnika 28 , uvođenje usklađenog izvješćivanja o imovini za suce i državne odvjetnike (uključujući elektroničku bazu podataka), bolja razmjena poreznih podataka i podataka o vlasništvu nekretnina među nadležnim tijelima 29 .

(III)U pogledu obveze jačanja stručnosti pravosuđa uvedeno je nekoliko mjera kao što su objektivni i provjerljivi kriteriji za kvantitativnu ocjenu rada sudaca i državnih odvjetnika 30 , stalna obuka 31 i više smjernica o profesionalnoj etici 32 .

Osim rada na unaprjeđenju stručnosti pravosuđa, poduzete su mjere za podizanje kvalitete pravosudnog sustava, primjerice postupna reforma pravosudne mreže u okviru koje su spojeni manji sudovi te je ravnomjernije raspodijeljeno radno opterećenje 33 . Zahvaljujući ulaganjima u informacijske i komunikacijske tehnologije elektronički sustav upravljanja predmetima postupno je uveden na sve sudove, poduzeti su koraci za poboljšanje elektroničke komunikacije na sudovima, a poticalo se i podnošenje zahtjeva i plaćanje pristojbi putem interneta 34 . Međutim, kao što se vidi iz europskog semestra, potreban je dodatan angažman na daljnjem poboljšanju kvalitete pravosuđa 35 .

Hrvatska nastavlja ispunjavati tu obvezu. Valja napomenuti da se učinkovitost hrvatskog pravosudnog sustava ocjenjuje u izvješćima Komisije po državama članicama u okviru europskog semestra i da je u vezi s time Vijeće u sklopu preporuka za pojedinačne zemlje uputilo preporuke Hrvatskoj.

Nastaviti poboljšavati učinkovitost pravosuđa

U pogledu obveze da se nastavi poboljšavati učinkovitost pravosuđa sudski podaci bolji su u usporedbi s početkom izvještajnog razdoblja za gotovo sve vrste predmeta. Međutim, potrebno je kontinuirano raditi na svim neučinkovitostima pravosudnog sustava kao što su dugotrajni sudski postupci.

Prema Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019. broj predmeta u postupku na prvostupanjskim sudovima smanjio se za građanske, trgovačke i upravne predmete za više od 20 % 36 . Međutim i dalje postoje znatni zaostaci, a napredak je djelomično ostvaren zbog manjeg broja predmeta. Posljednjih se godina povećao broj kaznenih predmeta u postupku iako oni predstavljaju manji udio. Poduzete su mjere kojima se broj predmeta starijih od 10 godina smanjio za otprilike 40 % u usporedbi sa situacijom na kraju 2016.

Trajanje postupaka smanjilo se u gotovo svim vrstama predmeta, osobito za upravne predmete 37 . Međutim, unatoč poboljšanjima sudski postupci i dalje su dugotrajni, posebice u prvostupanjskim građanskim parničnim predmetima (u prosjeku oko 850 dana), trgovačkim predmetima (700 dana) i prvostupanjskim kaznenim predmetima (650 dana na općinskim sudovima) 38 .

Prema Pregledu stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019., sudovi su uspijevali rješavati nove predmete, a stope rješavanja predmeta 39 posljednjih su godina za gotovo sve vrste predmeta premašivale 100 % te čak dostizale ili prelazile 120 % 40 .

Iako je potrebno stalno raditi na učinkovitosti pravosudnog sustava, Hrvatska i dalje ispunjava svoju obvezu poboljšanja učinkovitosti pravosuđa.

Nastaviti osiguravati stalno ostvarivanje značajnih rezultata utemeljenih na učinkovitoj, djelotvornoj i nepristranoj istrazi, kaznenom progonu i sudskim odlukama u predmetima organiziranog kriminala i korupcije na svim razinama, uključujući korupciju na visokim razinama te u osjetljivim sektorima kao što je javna nabava

Hrvatska ima izgrađen institucijski okvir za borbu protiv korupcije s nekoliko odbora i odjela za suzbijanje korupcije 41 . Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) i Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) provode istrage. USKOK je pohvaljen za dobre rezultate u proaktivnim istragama i uspješnim progonima, uključujući poznate slučajeve izabranih i imenovanih dužnosnika na visokim položajima 42 . Statistički podaci pokazuju znatan broj istraga i optužnica u predmetima koji se odnose na organizirani kriminal i korupciju u posljednjih nekoliko godina 43 .

Za nekoliko predmeta korupcije na visokoj razini i dalje su u tijeku dugotrajni postupci te još nisu riješeni. Percepcija o raširenosti korupcije i dalje je snažna 44 . Neučinkovitost kaznenopravnog sustava otežava borbu protiv gospodarskih i financijskih kaznenih djela te je Vijeće preporučilo smanjenje trajanja sudskih postupaka 45 . Državno odvjetništvo dobilo je kadrovsko pojačanje, ali njegov je kapacitet za borbu protiv gospodarskog i financijskog kriminala i dalje ograničen 46 .

Novi Zakon o javnoj nabavi stupio je na snagu 1. siječnja 2017. 47 kako bi se pridonijelo borbi protiv korupcije boljim praćenjem i većom transparentnošću postupaka javne nabave te temeljitijim istragama i strožim kaznama u slučaju kršenja. Hrvatska e-nabava je napredna i omogućuje osnovu za veću transparentnost. Pozitivni pomaci ostvareni su i uspostavom registra ugovora te omogućivanjem podnošenja žalbi Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave elektroničkim putem 48 .

Potrebno je dodatno ojačati cjelokupni institucijski ustroj, posebice na lokalnoj razini 49 , a u većini institucija uključenih u javnu nabavu zabilježeno je kašnjenje i nedostatak osoblja 50 . Javna nabava u građevinskom sektoru podložna je korupciji, uglavnom zbog visokog udjela internih ugovaranja subjekata u državnom vlasništvu, na koje se primjenjuju blaže kontrole 51 . U svibnju 2019. donesena je strategija za borbu protiv korupcije u poduzećima u državnom vlasništvu koja bi trebala pomoći u rješavanju tih pitanja 52 .

Hrvatska općenito i dalje ispunjava svoju obvezu stalnog napretka u ostvarivanju rezultata utemeljenih na učinkovitim i djelotvornim istragama, kaznenom progonu te sudskim odlukama u predmetima koji se odnose na organizirani kriminal i korupciju.

Nastaviti poboljšavati ostvarivanje rezultata u provedbi pojačanih mjera prevencije u borbi protiv korupcije i sukoba interesa

Hrvatska Strategija suzbijanja korupcije 2015.–2020. s pripadajućim akcijskim planovima usmjerena je na poboljšavanje institucijskog i zakonodavnog okvira te jačanje preventivnih mjera za otkrivanje korupcijskih rizika. Savjet za sprečavanje korupcije, savjetodavno tijelo vlade koje čine predstavnici javnih institucija i nevladinih organizacija te Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije nadziru provedbu Strategije suzbijanja korupcije 53 .

Zahvaljujući donošenju Zakona o pravu na pristup informacijama i imenovanju povjerenika za informiranje povećala se transparentnost, a Zakonom o zaštiti prijavitelja nepravilnosti uveden je novi sustav prijave nepravilnosti i zaštite zviždača. Napredak je ostvaren i u uređenju financiranja političkih stranaka te financiranja predizbornih kampanja 54 . Nadležna tijela i dalje se trude pojačati provjeru imovinskih kartica sudaca i državnih odvjetnika. Međutim, prema najnovijim dostupnim podacima iz ispitivanja, većina Hrvata smatra da korupcija utječe na njihov svakodnevni život (59 %), a Hrvatska među svim državama članicama ima i najveći postotak ispitanika (16 %) koji su bili osobno izloženi korupciji 55 . Na temelju praćenja u okviru posljednjeg europskog semestra zaključeno je da Hrvatska mora poboljšati korporativno upravljanje poduzećima u državnom vlasništvu te unaprijediti sprečavanje i sankcioniranje korupcije, osobito na lokalnoj razini 56 .

I dalje postoji zabrinutost zbog sukoba interesa, posebice na lokalnoj razini te u poduzećima u državnom vlasništvu i pod nadzorom države. Sadašnji Zakon o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi omogućuje lokalnim dužnosnicima znatnu diskreciju i neovisnost u odlučivanju o raspolaganju imovinom i financijskim sredstvima u iznosu do milijun kuna te o imenovanju članova upravnih odbora lokalnih javnih poduzeća.

U pripremi je novi zakonodavni akt o sprečavanju sukoba interesa. U prethodnim verzijama zakonodavnog akta nisu uzeta u obzir pitanja kao što su isključivanje iz njegova područja primjene predsjednika i članova upravnih odbora društava u većinskom vlasništvu jedinica lokalne samouprave te predsjednika i članova upravnih odbora društava koja su većinskom vlasništvu tih društava. Zbog tih prethodnih verzija Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa bilo je teško pokretati postupke za izricanje kazni dužnosnicima koji podnesu netočne podatke o imovinskom stanju. Osim toga, da bi predviđene preventivne mjere bile djelotvorne, nacrtom zakona morao bi se proširiti krug dužnosnika na koje se odnosi te bi se u njega morali uključiti djelotvorni mehanizmi sankcioniranja. Već je prije istaknuto da Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa treba omogućiti dovoljno ovlasti za izricanje odvraćajućih sankcija 57 te da je potrebna veća potpora njegovoj važnoj preventivnoj ulozi 58 .

Potrebno je nastaviti raditi na nizu drugih planiranih zakonodavnih prijedloga 59 . Prelazak iz privatnog sektora u javni („rotirajuća vrata”) i dalje nije reguliran. Trebalo bi izraditi sveobuhvatne kodekse ponašanja za izabrane dužnosnike na državnoj i lokalnoj razini uz odgovarajuće mehanizme za utvrđivanje odgovornosti i odvraćajuće sankcije za potencijalno kršenje ih kodeksa 60 . Kodeks ponašanja za saborske zastupnike te odgovarajući mehanizam nadzora i provedbe, koje je preporučio GRECO 61 , u postupku su donošenja 62 .

Ipak, određeni elementi hrvatskog pravnog okvira za suzbijanje korupcije moraju se dodatno ojačati 63 . Hrvatska i dalje ispunjava svoju obvezu te ostvaruje rezultate u provedbi pojačanih mjera prevencije u borbi protiv korupcije i sukoba interesa.

Nastaviti poboljšavati zaštitu ljudskih prava

U pogledu obveze da nastavi poboljšavati zaštitu ljudskih prava Hrvatska je u izvještajnom razdoblju poduzela brojne korake. Prema mišljenju Europskog suda za ljudska prava, odluke Suda pridonijele su različitim reformama u Hrvatskoj, primjerice provedbi nacionalne strategije za podizanje kvalitete i učinkovitosti obrazovanja romske djece 64 . Hrvatski sudovi posljednjih godina primjenjuju Povelju Europske unije o temeljnim pravima 65 . Instituciji pučkog pravobranitelja dodijeljen je 2008. u skladu s Pariškim načelima UN-a status „A” koji je potvrđen 2019. 66 Od 2013. godišnji proračun pučkog pravobranitelja povećan je s 1,2 na 1,6 milijuna EUR 2018. 67 Njegov je mandat proširen 2012. 68 , a 2014. i 2015. otvoreni su novi regionalni uredi 69 kako bi se mogle rješavati sve brojnije nacionalne pritužbe 70 . Proteklih godina nadležna tijela sve više provode preporuke pučkog pravobranitelja 71 . Već su osnovana specijalizirana tijela za ljudska prava, kao što su pravobranitelji za djecu, za ravnopravnost spolova i za osobe s invaliditetom 72 .

Zaštita ljudskih prava tražitelja azila i drugih migranata te optužbe o uskraćivanju pristupa postupku azila i o upotrebi sile od strane policijskih službenika na granici i dalje izazivaju zabrinutost. Sve mjere koje Hrvatska poduzme radi kontrole svojih vanjskih granica moraju biti usklađene s Poveljom, obvezama EU-a i međunarodnim obvezama u području ljudskih prava (uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja i učinkovit pristup postupku azila). Hrvatska se obvezala da će istražiti optužbe o lošem postupanju prema migrantima i izbjeglicama na svojim vanjskim granicama, pozorno pratiti situaciju i izvješćivati Komisiju o postignutom napretku.

Komisija aktivno podupire rad Hrvatske na osiguravanju potpunog poštovanja temeljnih prava na granici. U tom kontekstu dio od 6,8 milijuna EUR sredstava za hitne slučajeve koja su odobrena Hrvatskoj u prosincu 2018. za jačanje upravljanja granicama namijenjen je novom mehanizmu praćenja. Time bi se pridonijelo da aktivnosti nadzora državne granice koje provode hrvatski službenici graničnog nadzora ostanu potpuno usklađene s pravom EU-a i međunarodnom obvezama te da se njima poštuju temeljna prava i prava koja proizlaze iz pravne stečevine EU-a u području azila, uključujući načelo zabrane prisilnog udaljenja ili vraćanja. Mehanizam bi hrvatskoj graničnoj policiji omogućio da provodi neovisne aktivnosti praćenja, među ostalim revizijom postupaka, operativnih dogovora i priručnika, osposobljavanjem i potporom relevantnog osoblja te pomaganjem u vezi s prijavljenim pritužbama i incidentima. Na kraju projekta o rezultatima mehanizma praćenja raspravljat će se s Europskom komisijom, Uredom hrvatskog pučkog pravobranitelja i udrugama civilnog društva.

Uzimajući u obzir mjere koja je poduzela Hrvatska kako bi poboljšala zaštitu ljudskih prava, uključujući njezinu obvezu da će istražiti optužbe za loše postupanje prema migrantima i izbjeglicama na vanjskim granicama, Hrvatska i dalje ispunjava svoju obvezu zaštite ljudskih prava.

IV.Zaključak

Ova Komunikacija rezultat je dugotrajnog postupka evaluacije i suradnje čiji je cilj bio da Hrvatska ispuni standarde koji su potrebni za punu primjenu schengenske pravne stečevine. Praćenje koje su provele Komisija i države članice te naknadni akcijski planovi omogućili su Hrvatskoj da postupno poboljša svoju sposobnost ispunjavanja nužnih uvjeta za primjenu svih relevantnih dijelova schengenske pravne stečevine. Komisija je nastavila pratiti obveze koje je Hrvatska u trenutku pristupanja preuzela u području pravosuđa i temeljnih prava.

Komisija smatra da je Hrvatska poduzela potrebne mjere kako bi osigurala ispunjavanje nužnih uvjeta za primjenu svih relevantnih dijelova schengenske pravne stečevine. Hrvatska treba dosljedno nastaviti provoditi sve tekuće mjere, posebice kad je riječ o upravljanju vanjskim granicama, kako bi se osiguralo daljnje ispunjavanje tih uvjeta. Osim toga, Komisija potvrđuje da Hrvatska kontinuirano ispunjava obveze povezane sa schengenskom pravnom stečevinom koje je preuzela u okviru pregovora o pristupanju. Komisija poziva Vijeće na raspravu o ovoj Komunikaciji u cilju integracije Hrvatske u schengensko područje u skladu s Aktom o pristupanju iz 2011.

(1)

Uredba Vijeća (EU) br. 1053/2013 o uspostavi mehanizma evaluacije i praćenja za provjeru primjene schengenske pravne stečevine, SL L 295, 6.11.2013., str. 27.

(2)

Članak 4. stavak 2. prvi podstavak Akta o pristupanju Republike Hrvatske („Akt o pristupanju iz 2011.”) (SL L 112, 24.4.2012., str. 22.).

(3)

Članak 36. stavak 1. drugi podstavak Akta o pristupanju iz 2011.

(4)

Popis relevantnih izvješća o schengenskoj evaluaciji i preporuka Vijeća nalazi se u prilogu.

(5)

Dokument Vijeća: 5725/17, SCH-EVAL 31, COMIX 66 od 27.1.2017.

(6)

Dokument Vijeća: 11206/17, SCH-EVAL 197, ENFOPOL 355, COMIX 520 od 11.7.2017.

(7)

Dokument Vijeća: 6359/17, SCH-EVAL 67, VISA 58, COMIX 130 od 17.2.2017.

(8)

Narodne novine br. 130/11 i 74/13.

(9)

SL L 348, 24.12.2008., str. 98.

(10)

Dokument Vijeća: 11207/17, SCH-EVAL 198, MIGR 129, COMIX 521 od 11.7.2017.

(11)

Članak 1. stavak 1. Provedbene odluke Komisije (EU) 2015/450 od 16. ožujka 2015. o utvrđivanju zahtjeva u pogledu testova za države članice koje se uključuju u drugu generaciju Schengenskog informacijskog sustava (SIS II) ili u znatnoj mjeri mijenjaju nacionalne sustave koji su s njime izravno povezani (SL L 74, 18.3.2015., str. 31.).

(12)

Dokument Vijeća: 5649/17, SCH-EVAL 28, SIRIS 14, COMIX 59 od 11.4.2017.

(13)

Dokument Vijeća: 11185/18, SCH-EVAL 154, SIRIS 94, COMIX 409 od 16.7.2018.

(14)

Dokument Vijeća: 13969/17, SCH-EVAL 265, ENFOPOL 508, COMIX 738 od 7.11.2017.

(15)

COM(2019) 127 final od 28. veljače 2019.

(16)

NN 145/10.

(17)

NN 144/12.

(18)

https://pravosudje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/AP%20Startegije%20razvoja%20pravosuđa.pdf

(19)

Vidjeti: Provedbene mjere i aktivnosti – Prilog 1. Akcijskom planu za provedbu strateških smjernica Strategije razvoja pravosuđa 2013.–2014., https://pravosudje.gov.hr/UserDocsImages/dokumenti/Mjere%20I%20kvartal.pdf .

(20)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (NN 28/13), Zakon o sudovima (NN 28/13).

(21)

Vidjeti posebice izmjene i dopune Zakona o parničnom postupku (NN 25/13, 89/14 i 70/19), Zakona o upravnim sporovima (NN 152/14 i 29/17), Ovršnog zakona (NN 25/13, 93/14 i 73/17), Zakona o kaznenom postupku (NN 56/13, 145/13, 152/14) i Zakona o sudovima (NN 28/13, 33/15, 82/15 i 67/18).

(22)

Zakon o sudovima (NN 28/13).

(23)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 25/13).

(24)

Zakon o izmjeni Zakona o plaćama sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika, NN 16/19.

(25)

Zakon o sudovima, NN 67/18; novi Zakon o državnom odvjetništvu, NN 67/18. Zahvaljujući tim mjerama djelomično su provedene ili su na zadovoljavajući način uzete u obzir preporuke GRECO-a o neovisnosti i nepristranosti sudaca i državnih odvjetnika. Vidjeti GRECO, GrecoRC4(2018)14, točke 16.–23. i 33.–38.

(26)

Istraživanja Eurobarometra o neovisnosti sudova i sudaca, vidjeti Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019., slike 47–50 i Izvješće za Hrvatsku 2019., SWD(2019) 1010 final, str. 56.

(27)

Prema preporuci GRECO-a, GrecoRC4(2016)5, točke 18.–21.

(28)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (NN 28/13).

(29)

Provedene mjere temelje se na Strategiji suzbijanja korupcije (2015.–2020.). Prema GRECO-u su zahvaljujući tim mjerama djelomično provedene njegove preporuke. Vidjeti GRECO, GrecoRC4(2016)5, točke 27.–30., 43.–46., i GRECO, GrecoRC4(2018)14, točke 24.–27. Kad je riječ o imovinskim karticama sudaca i državnih odvjetnika, u Akcijskom planu za suzbijanje korupcije 2019.–2020. predviđa se da će novi elektronički sustav provjere početi s radom 2020.

(30)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (NN 28/13), Okvirna mjerila za rad sudaca i Metodologija izrade ocjene sudaca; vidjeti i GRECO, Greco Eval IV Rep (2013) 7E, točke 91., 150.

(31)

Strategija razvoja Pravosudne akademije 2011.–2015.; vidjeti i GRECO, Greco Eval IV Rep (2013) 7E točke 128., 173.

(32)

Npr.: Smjernice za tumačenje etičkih načela i sprječavanje sukoba interesa donesene su 4. veljače 2016.godine.; vidjeti i GRECO, GrecoRC4(2016)5, točke 22.–26., 39.–42. Prema GRECO-u su zahvaljujući tim mjerama djelomično ili zadovoljavajuće provedene njegove preporuke. Vidjeti GRECO, GrecoRC4(2018)14, točke 24.–27., i GRECO, GrecoRC4(2016)5, točke 27.–30., 43.–46.

(33)

Izvješće za Hrvatsku 2019., SWD(2019) 1010 final, str. 56.

(34)

Preporuke Vijeća Hrvatskoj: 2.7.2019., 9935/19 – COM(2019) 511 final; 13.7.2018., 2018/C 320/10; 11.7.2017., 2017/C 261/10; 12.7.2016., 2016/C 299/23; 14.7.2015., 2015/C 272/15; 8.7.2014., 2014/C 247/10, i Izvješća za Hrvatsku: 27.2.2019., SWD(2019) 1010 final, str. 56.; 7.3.2018., SWD(2018) 209 final, str. 50.; 22.2.2017., SWD(2017) 76 final, str. 52.; 13.3.2016., SWD(2016) 80 final/2, str. 2., 76.; 16.2.2015., SWD(2015) 30 final, str. 25., 93.; 2.6.2014., SWD(2014) 412 final, str. 37.

(35)

Vidjeti prethodnu bilješku.

(36)

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019., slike 13–15. Posljednjih je godina došlo do izraženijeg smanjenja, posebice u upravnim predmetima.

(37)

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019., slike 5, 6 i 8, koje pokazuju „vrijeme potrebno za donošenje odluke”.

(38)

Izvješće za Hrvatsku 2019., SWD(2019) 1010 final, str. 56. i Izvješće za Hrvatsku 2018., 7.3.2018. SWD(2018) 209 final, str. 49.

(39)

Stopa rješavanja predmeta omjer je broja riješenih predmeta i broja novih predmeta. Njome se mjeri zaostaje li sud s rješavanjem novih predmeta. Kada je stopa rješavanja predmeta oko 100 % ili viša, to znači da je pravosudni sustav sposoban riješiti barem sve nove predmete. Kada je stopa rješavanja ispod 100 %, to znači da sudovi rješavaju manje predmeta od broja novih predmeta.

(40)

Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019., slike 10–12.

(41)

Povjerenstvo za praćenje provedbe mjera suzbijanja korupcije, Sektor za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa, Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK), Policijski nacionalni ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (PNUSKOK) te Nacionalno vijeće za praćenje provedbe Strategije suzbijanje korupcije.

(42)

Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije, 2014., COM(2014) 38 final.

(43)

Izvješće Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske za 2018.

(44)

Izvješće za Hrvatsku 2019., SWD(2019) 1010 final; statistički podaci iz posebnog istraživanja Eurobarometra o korupciji 470/2017.

(45)

Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2019.

(46)

Izvješće za Hrvatsku 2019., SWD(2019) 1010 final, str. 56. i Izvješće za Hrvatsku 2018., SWD(2018) 209 final, str. 49.–50.

(47)

Zakon o javnoj nabavi, na snazi od 1. siječnja 2017.

(48)

Izvješće za Hrvatsku 2019., SWD(2019) 1010 final.

(49)

Izvješće za Hrvatsku 2018., SWD(2018) 209 final.

(50)

Izvješće hrvatskog Državnog ureda za reviziju za 2018. (Državni ured za reviziju, 2018.).

(51)

Izvješće Opservatorija za europski građevinski sektor 2018.

(52)

Republika Hrvatska, Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu 2019.–2020.

(53)

Pismo hrvatskog Ministarstva pravosuđa Glavnoj upravi za migracije i unutarnje poslove (DG HOME) i Glavnoj upravi za pravosuđe i zaštitu potrošača (DG JUST), 18.srpnja 2019.

(54)

Zakon o pravu na pristup informacijama iz 2013., Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o pravu na pristup informacijama iz srpnja 2015., Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti iz veljače 2019., Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe iz 2013.

(55)

Posebno istraživanje Eurobarometra o korupciji 470/2017.

(56)

Preporuka Vijeća o Nacionalnom programu reformi Hrvatske za 2019. i davanje mišljenja Vijeća o Programu konvergencije Hrvatske za 2019.

(57)

Europska komisija preporučila je Hrvatskoj u Izvješću o praćenju priprema za pristupanje Hrvatske iz 2013. da „osigura hitno poduzimanje mjera za uspostavu snažnog i djelotvornog mehanizma za sprečavanje, otkrivanje i sankcioniranje slučajeva sukoba interesa, koji će se temeljiti na temeljitim provjerama i odvraćajućim sankcijama.” Europska komisija u svojem je izvješću o suzbijanju korupcije iz 2014. navela da unatoč postojanju posebnih zakona i dalje postoje zabrinutosti u pogledu sukoba interesa i izvješćivanja o imovinskom stanju.

(58)

GRECO, GrecoRC4(2018)14.

(59)

Provedene su 53 od 126 aktivnosti iz plana za razdoblje 2015.–2016. (42 %). Neke od neprovedenih aktivnosti prenesene su u plan za sljedeću godinu. Provedeno je 87 od 126 aktivnosti iz akcijskog plana za razdoblje 2017.–2018. (69 %).

(60)

Izvješće Komisije Vijeću i Europskom parlamentu, Izvješće EU-a o suzbijanju korupcije, 2014.

(61)

GRECO, Greco RC4(2018)14.

(62)

Prema Akcijskom planu suzbijanja korupcije za razdoblje 2019.–2020. donošenje tih mjera planirano je u prvom kvartalu 2020.

(63)

Među njima su djelotvoran mehanizam provjere sukoba interesa, prijava imovinskog stanja javnih dužnosnika, djelotvorne kontrole rizika u javnoj nabavi, posebice kad je riječ o naručiteljima sa slabijim mehanizmima kontrole, uvođenje kodeksa ponašanja za saborske zastupnike i jačanje uloge Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

(64)

Nadzor izvršenja presuda i odluka Europskog suda za ljudska prava 2017., 11. godišnje izvješće, str. 31.; Vijeće Europe, Europski sud za ljudska prava i Hrvatska, činjenice i brojke, str. 5.

(65)

Npr. Vrhovni sud Republike Hrvatske, predmet VSRH Kž eun 5/2014-4, 6.3.2014., naveden u Izvješću o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2014., str. 146.; Ustavni sud Republike Hrvatske, predmet U-III-1095/2014, 21.rujna 2017., naveden u Izvješću o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2017., str. 16.–17.

(66)

Izvješće i preporuke sa sjednice Pododbora za akreditaciju, 2019., str. 2., 18.

(67)

Godišnje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018., str. 320.

(68)

Zakon o pučkom pravobranitelju, NN 76/12.

(69)

http://ombudsman.hr/en/about-us/history .

(70)

2 275 riješenih predmeta 2013., godišnje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2013., str. 5.; 3 632 riješena predmeta 2017., godišnje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2017., str. 11.

(71)

Godine 2016. provedeno je 29 % preporuka iz 2015.; u 2018. taj se udio povećao na 65 % preporuka iz 2017., vidjeti godišnje Izvješće pučke pravobraniteljice za 2018., str. 6.

(72)

Zakon o pravobranitelju za djecu, NN 96/03; Zakon o ravnopravnosti spolova, NN 116/03; Zakon o pravobranitelju za osobe s invaliditetom, NN 107/07.