EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 4.6.2018.

COM(2018) 396 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

Godišnje izvješće o primjeni Povelje EU-a o temeljnim pravima za 2017.

{SWD(2018) 304 final}

Europska unija „unija je vrijednosti”, kako je utvrđeno člankom 2. Ugovora o Europskoj uniji i kao što je predsjednik Europske komisije Juncker naglasio u govoru o stanju Unije 13. rujna 2017. 1 Temelj Europske unije čine tri stupa: temeljna prava, demokracija i vladavina prava. Povelja Europske unije o temeljnim pravima (dalje u tekstu: „Povelja”) mora usmjeravati svako djelovanje EU-a. Ona pruža suvremen skup temeljnih prava koje su institucije EU-a i države članice obvezne poštovati pri provođenju prava EU-a.

Temeljna prava odnose se na sve. Kako bi se osiguralo da EU bude mjesto gdje ljudi uživaju u slobodi i žive bez diskriminacije, ključno je poštovati ta prava.

Ovo izvješće pokazuje da su postojeće strukture i alati kojima se promiče kultura temeljnih prava u EU-u te osigurava važnost Povelje u životima ljudi bile relevantne tijekom 2017. Objava europskog stupa socijalnih prava u studenome 2017. 2 bila je daljnji korak prema većoj jednakosti i manjoj isključenosti.

No 2017. došlo je i do poteškoća u pogledu temeljnih prava u EU-u. Bila je ugrožena neovisnost pravosuđa, ključna sastavnica vladavine prava i preduvjet za djelotvorno provođenje i uživanje temeljnih prava. Komisija je stoga prvi put predložila Vijeću da donese odluku u skladu s člankom 7. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji 3 . Nadalje, rad organizacija civilnog društva aktivnih u području temeljnih prava doveden je u pitanje i bio je otežan. Na udaru su bila i ženska prava, o čemu se raspravljalo na Godišnjem kolokviju o temeljnim pravima 2017. 4

Nikada nije bilo važnije istaknuti da poštovanje Povelje o temeljnim pravima nije mogućnost, već obveza institucija EU-a i država članica pri provođenju prava EU-a.

Promicanje socijalnih prava i pravednosti u EU-u

Na temelju prava koja su utvrđena Poveljom, Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su potpisali i objavili europski stup socijalnih prava 5 17. studenoga 2017. U okviru tog stupa utvrđeno je 20 ključnih načela i prava kojima će se podupirati pravedna tržišta rada i sustavi socijalne skrbi i njihovo dobro funkcioniranje. Provedba stupa prati se „pregledom socijalnih pokazatelja” 6 koji se uzima u obzir u okviru europskog semestra, godišnjeg ciklusa koordinacije gospodarske politike EU-a.

Na državama članicama EU-a je da osiguraju uspješnost stupa u suradnji sa socijalnim partnerima i civilnim društvom. Institucije Unije pomažu postaviti okvir. Primjerice, Komisija je 2017. iznijela Prijedlog direktive o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji 7 . Time će se nadopuniti postojeće obveze i stvoriti novi minimalni standardi kako bi se svim radnicima, uključujući one u nesigurnim oblicima zaposlenja, pružila veća predvidivost i jasnoća u pogledu njihovih radnih uvjeta (članak 31. Povelje).

Nadalje, Komisija je 26. travnja 2017. donijela inicijativu za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika 8 . Ona uključuje zakonodavne mjere kojima se osiguravaju bolja ravnoteža između privatnog i poslovnog života za muškarce i žene koji su dužni skrbiti o drugima te rodno uravnoteženo korištenje dopusta i fleksibilni radni uvjeti. Njome se predviđaju i mjere politike kojima se državama članicama pruža potpora pri pružanju dostupnih, cjenovno pristupačnih i kvalitetnih usluga organizirane skrbi, kao i pri rješavanju problema gospodarskih čimbenika koji odvraćaju žene od rada (članci 21., 23., 24., 25., 26. i 33. Povelje).

Slično tome, Komisija je 11. studenoga 2017 donijela akcijski plan za borbu protiv razlike u plaćama između spolova 9 . Usmjeren je na pitanja kao što su: poboljšanje primjene načela jednake plaće, suzbijanje segregacije, bolje vrednovanje vještina, zalaganja i odgovornosti žena, otkrivanje nejednakosti i stereotipa te podizanje razine osviještenosti o razlici u plaćama između spolova i jačanje partnerstava u borbi protiv te razlike.

Revidirane su i smjernice za politike zapošljavanja država članica 10 kako bi se uskladile sa stupom. Smjernice za zapošljavanje čine zajednički prioriteti i ciljevi za zapošljavanje te socijalne politike koje predlaže Komisija, o kojima se usuglašavaju nacionalne vlade i koje donosi Vijeće. Na njima se temelje procjene zemalja i preporuke za pojedine zemlje u okviru europskog semestra. Revizijom je naglasak stavljen na načela stupa koja se odnose na minimalni dohodak, odgovarajuće naknade za nezaposlenost i aktivnu potporu za zapošljavanje.

Socijalne politike bile su ključno područje djelovanja u kontekstu europskog semestra i tijekom 2017. Promicanje socijalnih prava ključna je sastavnica strukturnih reformi usmjerenih na unapređivanje socijalne pravde i jednakosti. Komisija je 2017. pomno pratila nastojanja država članica usmjerena na poboljšanje i povećanje sudjelovanja žena na tržištu rada te na suzbijanje diskriminacije skupina u nepovoljnom položaju, primjerice Roma, borbu protiv segregacije u školama i promicanje reforme čiji je cilj uključivo obrazovanje. Pokazalo se da se određene države članice još uvijek suočavaju s teškoćama pri uključivanju romske djece u visokokvalitetno, uključivo redovno obrazovanje i pri integraciji mladih Roma na tržište rada. Prije svega, Komisija je Vijeću predložila da Bugarskoj, Mađarskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj uputi posebne preporuke koje se odnose na ovo područje. Komisija je pomno pratila i djelovanje Češke u ovom području.

Nadalje, Komisija je predložila da se Irskoj uputi posebna preporuka o poboljšanju kvalitetne skrbi o djeci i socijalne infrastrukture, što uključuje socijalne stanove, a Španjolskoj o poboljšanju potpore obiteljima i kvalitetne skrbi o djeci.

Komisija je u travnju 2017. donijela Komunikaciju o zaštiti djece migranata 11 kojom se utvrđuje djelovanje EU-a u tom području i pružaju se preporuke državama članicama kako bi se osigurala bolja zaštita djece u procesu migracije. Vijeće je na temelju toga 8. lipnja 2017. donijelo zaključke 12 . Ta se Komunikacija bavi bržom identifikacijom i neposrednom zaštitom djece, bržim traženjem obitelji i utvrđivanjem statusa, provedbom postupovnih jamstava, uključujući učinkovito skrbništvo za djecu bez pratnje, prihvatom primjerenom djeci i učinkovitom integracijom. Skrbništvo je ključno postupovno jamstvo za najbolje interese djece i njihovu dobrobit. Komisija je poduzela korake za uspostavu europske mreže za skrbništvo kako bi olakšala suradnju među relevantnim nacionalnim tijelima i razmjenu dobre prakse o skrbništvu.

Komisija je 4. prosinca 2017. donijela i Komunikaciju o koracima poduzetima u pogledu Strategije EU-a za iskorjenjivanje trgovanja ljudima 13 kojom se osigurava pristup koji se zasniva na temeljnim pravima, a ujedno je rodno specifičan i prilagođen djeci.

Promicanje demokracije i temeljnih prava putem zdrave javne rasprave i dinamičnog civilnog društva

Kako je najavio predsjednik Juncker 14 , Komisija je 2017. pokrenula inicijativu o lažnim vijestima i širenju dezinformacija na internetu. Cilj je te inicijative, koja se ujedno nastavlja na rezoluciju Europskog parlamenta od 15. lipnja 2017. 15 , utvrditi odgovarajuće načine za ograničavanje učinka širenja lažnog sadržaja i poticati zdravu javnu raspravu. Komisija je osnovala stručnu skupinu na visokoj razini i pokrenula opsežna savjetovanja 16 . Vijeće je u listopadu 2017. razmotrilo ta pitanja na 3. godišnjem dijalogu o vladavini prava koji je bio usmjeren na medijski pluralizam i vladavinu prava u digitalnom dobu 17 .

Rad branitelja ljudskih prava, uključujući organizacije civilnog društva aktivnih u području temeljnih prava i demokracije, bio je znatno otežan tijekom 2017. 18 Oni imaju ključnu ulogu u osiguravanju temeljnih prava i vrijednosti za sve osobe i trebali bi biti u mogućnosti raditi u sigurnom i poticajnom okruženju. Kako bi dodatno podržao branitelje prava, Europski je parlament u prosincu 2017. u okviru proračuna EU-a za 2018. donio pripremnu mjeru za „fond EU-a za financijsku potporu za vođenje sporova koji se odnose na kršenje demokracije, vladavine prava i temeljenih prava”.

Promicanje EU-a bez rasizma, diskriminacije i nasilja

Drugo istraživanje EU-a o manjinama i diskriminaciji (EU-MIDIS II), koje je u prosincu 2017. objavila Agencija EU-a za temeljna prava, pokazalo je da su netolerancija, nasilje i mržnja još uvijek prisutni na području cijelog EU-a 19 . To su bili glavni problemi na koje se tijekom 2017. usmjerila skupina na visokoj razini za suzbijanje rasizma, ksenofobije i drugih oblika netolerancije 20 .

Ojačana je suradnja s informatičkim poduzećima, nacionalnim tijelima i organizacijama civilnog društva kako bi se osiguralo brzo utvrđivanje i uklanjanje nezakonitog govora mržnje na internetu. Praćenjem provedbe Kodeksa postupanja za borbu protiv nezakonitoga govora mržnje na internetu pokazalo se da su informatička poduzeća postigla izuzetan napredak u ovom području 21 . Komisija je 28. rujna 2017. donijela Komunikaciju o suzbijanju nezakonitog sadržaja na internetu 22 kako bi se provelo više dobrih praksi kojima se sprječava, otkriva i uklanja nezakoniti sadržaj te onemogućuje pristup tom sadržaju. Istodobno je uvela zaštitne mjere za izbjegavanje prekomjernog uklanjanja, osiguravanje transparentnosti i zaštitu slobode izražavanja 23 .

Skupina na visokoj razini sastavila je i vodeća načela o zločinima iz mržnje za tijela kaznenog progona i kaznenog pravosuđa 24 te načela o pristupu pravosuđu, zaštiti i potpori za žrtve zločina iz mržnje 25 . Dodatno je razvila smjernice o boljem evidentiranju zločina iz mržnje koje provode tijela kaznenog progona 26 i koje se trenutačno ispituje u nekoliko država članica.

U svibnju 2017. muslimanske i židovske organizacije okupile su se radi zajedničkog dana aktivnosti protiv antisemitizma te diskriminacije i mržnje prema muslimanima i razmotrile su specifične izazove, kao što su sigurnosne potrebe židovskih zajednica i stereotipi o muslimanima u medijima 27 . Nalazi o muslimanima koje je 21. rujna objavila Agencija EU-a za temeljna prava 28 i njezin pregled antisemitizma iz 2017. pokazali su da postoje zabrinjavajući i neodgodivi problemi koje treba riješiti 29 .

Komisija je 30. kolovoza 2017. 30 objavila preispitivanje Okvira EU-a za nacionalne strategije integracije Roma do 2020. u sredini programskog razdoblja. To preispitivanje pokazuje kako su mobilizirani europski pravni i politički instrumenti te instrumenti financiranja 31 za borbu protiv diskriminacije i za promicanje uključivanja Roma. Znakovi napretka vidljivi su u obrazovanju, iako je segregacija još uvijek prisutna i u nekim se slučajevima čak i povećala. Povećao se i broj mladih Roma koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju. Komisija je 2017. pokrenula dubinsku procjenu i javno savjetovanje o tom Okviru kako bi prikupila podatke za razmatranja o mogućim politikama nakon 2020.

Komisija je 2017. nastavila provoditi popis mjera kako bi unaprijedila jednakost LGBTI osoba 32 . Programom o pravima, jednakosti i građanstvu poduprla je projekte za podizanje razine osviještenosti i za suzbijanje diskriminacije i nesnošljivosti prema LGBTI osobama.

Promicanje pristupa pravosuđu i djelotvornom pravnom lijeku

Promicanje pristupa pravosuđu i prava na učinkovitu pravnu zaštitu na temelju članka 47. Povelje preduvjet je za učinkovito ostvarivanje svih prava koja proizlaze iz prava EU-a, što uključuje i Povelju. Komisija pomaže državama članicama u ispunjavanju obveza kako bi se osigurala učinkovita pravna zaštita u područjima obuhvaćenima pravom EU-a 33 .

Nakon donošenja Komunikacije Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata 34 2017. Komisija je pomogla državama članicama u njihovu nastojanju da ojačaju provedbu prava EU-a u korist pojedinaca i poduzeća. Organizirala je dijaloge na visokoj razini i razmjenu najboljih praksi s nacionalnim tijelima i sudovima. Surađivala je i s Europskom mrežom ombudsmana i pomogla državama članicama u podizanju razine osviještenosti o pravima građana u okviru prava EU-a te o alatima za rješavanje problema dostupnima na nacionalnoj razini i na razini EU-a.

Poboljšanje kvalitete, nezavisnosti i učinkovitosti nacionalnih pravosudnih sustava isto je tako ostalo ključni prioritet u kontekstu europskog semestra, pri čemu je Komisija razmotrila posebne preporuke za pet država članica kako bi im pomogla u unapređenju njihovih pravosudnih sustava 35 . Komisija se bavila i predmetima u kojima nacionalno pravo ne pruža učinkovitu pravnu zaštitu za kršenje prava EU-a ili u kojima sprječava nacionalne pravosudne sustave da osiguraju učinkovitu primjenu prava EU-a u skladu s vladavinom prava i člankom 47. Povelje.

Komisija je u vezi s pitanjima okoliša 28. travnja 2017. donijela Obavijest o pristupu pravosuđu 36 u kojoj se pojašnjava kako pojedinci i udruženja mogu osporiti odluke, postupke i propuste javnih tijela povezane s pravom EU-a u području okoliša pred nacionalnim sudovima. Ta obavijesti pomaže građanima da odluče hoće li pokrenuti postupak pred nacionalnim sudovima. Savjetuje nacionalne sudove o predmetima Suda Europske unije (Sud EU-a) koje bi trebali uzeti u obzir pri suočavanju s pitanjima povezanima s pristupom pravosuđu.

2.2. Jamstvo poštovanja temeljnih prava

Institucije, tijela, uredi i agencije EU-a moraju poštovati Povelju u svim svojim aktivnostima. U slučaju nepoštovanja može se pokrenuti postupak pred Sudom EU-a. Komisija se obvezala da će osigurati da se temeljna prava u potpunosti poštuju u svim njezinim zakonodavnim prijedlozima i prijedlozima politika.

Komisija je 12. prosinca 2017. donijela prijedloge o okviru za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a 37  kako bi se smanjio informacijski jaz i pružila bolja zaštita građanima EU-a. Cilj je poboljšati učinkovitost i djelotvornost alata za razmjenu informacija širom EU-a tako što će se omogućiti da oni funkcioniraju zajedno na bolji način. Ovlašteni korisnici (kao što su policijski službenici, migracijski službenici i službenici graničnog nadzora) imat će brži, neometani i sistematičniji pristup informacijama koje su im potrebne za obavljanje posla, i to u potpunom skladu s temeljnim pravima. Komisijina ukupna procjena instrumenata uključivat će ispitivanje njihova učinka na temeljna prava.

Komisijino izvješće o procjeni 38 primjene pravila EU-a za suzbijanje krijumčarenja migranata 39 iz ožujka 2017. obuhvaća pitanja o kriminalizaciji aktivnosti koje provode organizacije civilnog društva ili pojedinci koji pružaju humanitarnu pomoć nezakonitim migrantima. To izvješće odražava stavove niza dionika i u njemu se priznaje da dobrovoljna priroda pravila EU-a koja državama članicama omogućuje da ne kriminaliziraju olakšavanje nezakonitog ulaska iz humanitarnih razloga može dovesti do nedovoljne jasnoće i pravne sigurnosti. Komisija s relevantnim dionicima trenutačno surađuje na provedbi tog specifičnog aspekta pravnog okvira.

Nakon donošenja Direktive o suzbijanju terorizma 40 u ožujku 2017., Komisija je počela surađivati s civilnim društvom kako bi bolje razumjela zabrinutosti zbog učinka protuterorističkih mjera na temeljna prava. Pomaže državama članicama da pravilno prenesu i provedu novu Direktivu, među ostalim u pogledu temeljnih prava. Ta će se komunikacija uzeti u obzir pri Komisijinoj procjeni Direktive, koja će uključivati njezin učinak na temeljna prava i slobode (posebno nediskriminaciju, vladavinu prava i razinu zaštite i pomoći koja se pruža žrtvama terorizma) 41 .

Kako bi u potpunosti ostvarili svoja temeljna prava, ljudi se moraju upoznati s njima i znati kome se mogu obratiti u slučaju njihova kršenja. Kao nastavak na Komisijino izvješće o primjeni Povelji iz 2016., Vijeće je 12. listopada 2017. donijelo zaključke 42 u kojima je naglasilo potrebu za većom razinom osviještenosti o Povelji i o digitalnim alatima kao što je e-pravosuđe. Komisija je 2017. poboljšala portal e-pravosuđe 43 . Uključivat će odjeljak o temeljnim pravima s kontrolnim popisima koji su jednostavni za upotrebu te smjernicama o Povelji i području njezine primjene.

Komisija je nastavila podupirati i osposobljavanje pravnih stručnjaka o primjeni Povelje u okviru programa Pravosuđe 44 .

2.4. Nadzor institucija EU-a koji provodi Sud

U svojem Mišljenju 1/15 o Nacrtu sporazuma između Kanade i Europske unije o prijenosu podataka iz popisa imena zrakoplovnih putnika iz Europske unije u Kanadu koje je doneseno 26. srpnja 2017. Sud EU-a utvrdio je da nekoliko odredbi iz predloženog sporazuma nije u skladu s pravom na poštovanje privatnog života (članak 7.) i zaštitu osobnih podataka (članak 8.). Sud je izrazio dvojbe u pogledu proporcionalnosti, jasnoće i preciznosti pravila utvrđenih u sporazumu i činjenice da ne postoji opravdanje za prijenos, obradu i zadržavanje osjetljivih podataka. Komisija pažljivo procjenjuje najprimjereniji način za rješavanje dvojbi koje je iznio Sud kako bi osigurala sigurnost građana EU-a uz potpuno poštovanje temeljnih prava, a posebno prava na zaštitu podataka 45 .

U predmetu Aisha Muammer Mohamed El-Qaddafi/Vijeće 46 Opći sud poništio je Odluku Vijeća 47 i Uredbu 48 u dijelu u kojem zadržava ime gđe Muammer Mohamed El-Qaddafi na popisu osoba na koje se primjenjuju mjere ograničavanja s obzirom na stanje u Libiji 49 . Mjere su se odnosile na zabranu ulaska i provoza na državnom području Libije i njima se propisivalo zamrzavanje sredstava i financijske imovine koju posjeduju ili kontroliraju osobe s tog popisa. Opći sud presudio je da iz obrazloženja mjera nije moguće zaključiti zašto su prvotni razlozi za uvrštavanje tužiteljičina imena na popis i dalje relevantni unatoč razvoju situacije u Libiji. Stoga je utvrdio da je Vijeće prekršilo svoju obvezu da navede stvarne i specifične razloge za zadržavanje takvih mjera ograničavanja – posljedica je to poštovanja tužiteljičina prava na obranu, koje isto proizlazi iz članaka 41. i 47. te članka 48. stavka 2. Povelje.

3.1. Kretanja u pogledu temeljnih prava i vladavine prava

Komisija je 2017. izdala obrazloženo mišljenje o primjeni zakonodavstva EU-a u području azila i migracija u Mađarskoj s obzirom na nekoliko odredbi Povelje, uključujući pravo na azil, pravo na slobodu i sigurnost i pravo na učinkovit pravni lijek 50 .

Ujedno je Sudu EU-a uputila tri predmeta u kojima su istaknuti problemi u pogledu temeljnih prava utvrđenih Poveljom. Prvi se odnosio na usklađenost obveza izvješćivanja i transparentnosti organizacija civilnog društva koje se financiraju iz inozemstva s pravom na slobodu udruživanja, pravom na poštovanje privatnog života i pravom na zaštitu osobnih podataka, što se tumači zajedno s obvezama Ugovora o slobodnom kretanju kapitala 51 . Drugi se predmet dotakao prava na akademsku slobodu, prava na obrazovanje i slobodu poduzetništva u odnosu na pravila koja utječu na slobodu ustanova visokog obrazovanja da pružaju usluge i imaju poslovni nastan bilo gdje u EU-u i na pravne obveze EU-a utvrđene međunarodnim trgovačkim pravom 52 . Treći predmet odnosio se na usklađenost nacionalnih pravila o produljenju mandata sudaca običnih sudova s načelom neovisnosti pravosuđa, a posebno s obvezom država članica da pružaju pravne lijekove dostatne za osiguravanje učinkovite pravne zaštite u područjima obuhvaćenima pravom EU-a kako je predviđeno člankom 19. stavkom 1. Ugovora o Europskoj uniji, a tumači se u vezi s pravom na djelotvoran pravni lijek i pošteno suđenje kako je sadržano u članku 47. Povelje.

Povelja se primjenjuje na države članice samo kada provode pravo EU-a. Postupci zbog povrede prava na temelju Povelje mogu se stoga pokrenuti tek nakon što se ustanovi dovoljna razina povezanosti s pravom EU-a. Međutim, čak i kada djeluju izvan okvira provedbe prava EU-a, države članice obvezne su poštovati vrijednosti na kojima se EU temelji. Prije svega, poštovanje vladavine prava preduvjet je za zaštitu temeljnih prava. Kada je riječ o situaciji u Poljskoj, Komisija je 2016. i 2017. objavila četiri Preporuke u skladu s Okvirom za vladavinu prava 53 koje su se odnosile na nekoliko zakona koji ograničavaju neovisnost pravosuđa i diobu vlasti u Poljskoj te utječu na cijelu strukturu poljskog pravosudnog sustava, a posebno na Ustavni sud, Vrhovni sud, obične sudove i Državno sudbeno vijeće. Komisija je u prosincu 2017. zaključila da postoji očita opasnost od ozbiljnog kršenja vladavine prava u Poljskoj i predložila je Vijeću da donese odluku na temelju članka 7. stavka 1. Ugovora o Europskoj uniji 54 . Komisija je istodobno donijela četvrtu Preporuku u skladu s Okvirom za vladavinu prava kojom je pozvala poljska nadležna tijela da riješe utvrđene probleme u roku od tri mjeseca. Komisija je ujedno Poljsku odlučila uputiti na Sud EU-a jer je pravom o organizaciji običnih sudova povrijedila pravo EU-a.

3.2. Smjernice Suda za države članice

U predmetima Achbita 55  i Bougnaoui 56 Sud EU-a pojasnio je tumačenje odredbi iz Direktive o jednakosti pri zapošljavanju (2000/78/EZ) s obzirom na postizanje ravnoteže između slobode vjeroispovijedi ili uvjerenja (članak 10.), slobode poduzetništva (članak 16.) i načela nediskriminacije (članak 21.). Oba su se predmeta odnosila na zabranu nošenja islamskih marama za glavu na radnom mjestu u privatnom sektoru. Sud je u predmetu Achbita smatrao da bi se interna politike koja se odnosi na vidljivo nošenje političkih, filozofskih ili vjerskih obilježja trebala procijeniti u odnosu na poslodavčevu slobodu poduzetništva. Prema tome, politika političke, filozofske i vjerske neutralnosti mogla bi činiti legitiman cilj koji opravdava različito postupanje ako su sredstva za ostvarenje tog cilja primjerena i nužna, u skladu s mjerodavnom sudskom praksom Europskog suda za ljudska prava 57 . Sud je u predmetu Bougnaoui nadalje pojasnio da se, u nedostatku takve politike, poslodavčeva namjera kojom se vodi računa o klijentovim željama da usluge navedenog poslodavca više ne prima od zaposlenice koja nosi islamsku maramu za glavu ne može smatrati stvarnim i odlučujućim uvjetom za obavljanje posla koji bi mogao isključiti diskriminaciju u smislu Direktive o jednakosti pri zapošljavanju.

3.3. Nacionalna sudska praksa u kojoj se citira Povelja

4. Glavni dio: Godišnji kolokvij o temeljnim pravima 2017. „Ženska prava na udaru”

Godišnji kolokvij jedinstveni je prostor dijaloga između oblikovatelja politike i civilnog društva te je usmjeren na jačanje suradnje i angažmana radi zaštite i promicanja temeljnih prava u EU-u. Treći Godišnji kolokvij održan je od 20. do 21. studenoga 2017. i bavio se temama „ženskih prava u turbulentnim vremenima” 66 .

Sudionici su raspravljali o opasnosti normaliziranja mizoginije u društvu i njezina utjecaja na temeljna prava žena u svim sferama života. Iako su prijetnje ženskim pravima i rodnoj ravnopravnosti u posljednje vrijeme bile veoma vidljive u javnom diskursu, istaknuli su da su vidljive bile i reakcije (npr. prosvjedi žena i pokret #metoo na internetu). Naglašena je uloga lokalnih aktera u obrani ženskih prava i uloga muškaraca u pokretu za ženska prava.

Druga tema rasprave bile su ključne prepreke rodnoj ravnopravnosti u gospodarskom osnaživanju žena i političkom sudjelovanju. Sudionici su naglasili činjenicu da se problem rodnih stereotipa treba rješavati od rane dobi kako bi se učinkovito riješila nedovoljna zastupljenost žena na radnom mjestu, rukovodećim položajima i u politici. Od nacionalnih i europskih političkih stranaka zatraženo je da se obvežu da će dosljedno uključivati žene na stranačke liste, primjerice većom transparentnošću u izboru kandidata i u odnosu na ženska pitanja. Sudionici su pozvali i na veću transparentnost u plaćama i na rješavanje horizontalne i vertikalne segregacije na tržištu rada.

Sudionici su razmatrali i „kulturu nasilja” u društvu i poveznice između nasilja prema ženama i drugih oblika nasilja, među ostalim i u kontekstu populističkih i ekstremističkih pokreta. Naglasili su potrebu da se strah i sram koji osjećaju žrtve nasilja utemeljenog na spolu preusmjere na počinitelje i da se pokrene kulturna promjena koja bi dovela do toga da se nasilje i zlostavljanje smatraju neprihvatljivim.

Smatralo se da je pristupanjem EU-a Konvenciji Vijeća Europe o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja (Istanbulska konvencija) 67 poslana snažna poruka. Sada se radi na osiguravanju brze ratifikacije u EU-u. Sve države članice EU-a potpisale su Istanbulsku konvenciju do kraja 2017., a ratificiralo ju je 17 država članica 68 .

Sudionici su tijekom sjednica naglašavali ispreplitanje različitih osnova za diskriminaciju (kao što su rod, rasa, imigracijski status i invalidnost), što bi oblikovatelji politika trebali uzeti u obzir. Rasprava se temeljila na rezultatima posebnog istraživanja Eurobarometra o rodnoj ravnopravnosti 69 .

Zaključci kolokvija objavljeni su 8. ožujka 2018. 70 Komisija se obvezala na brojne aktivnosti, od uvrštavanja ženskih prava i rodne ravnopravnosti na dnevni red na najvišoj političkoj razini, primjerice tijekom svakog sastanka projektnog tima Komisije o održivom razvoju, do financiranja lokalnih projekata u okviru programa o pravima, jednakosti i građanstvu.

Komisija će ove godine, u kojoj se obilježava 70. obljetnica Opće deklaracije o ljudskim pravima UN-a, i dalje nastojati štititi i promicati temeljna prava. Odlučna je u namjeri da nastavi podupirati zajedničke vrijednosti, među ostalim i u kontekstu budućeg financijskog okvira Unije.

Usmjerit će kolokvij o temeljnim pravima 2018. na „Demokraciju”, što je prilika da se uoči europskih izbora ojača jedna od ključnih vrijednosti EU-a. Široko sudjelovanje i zastupljenost, pouzdane i transparentne informacije, među ostalim i u digitalnom svijetu, te slobodno i dinamično civilno društvo ključni su sastojci za uključiva i zdrava demokratska društva. Ta će pitanja biti glavne teme rasprava na kolokviju.

(1)

Dostupno na: http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-17-3165_hr.htm .

(2)

Dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hr .

(3)

COM(2017) 835 final, dostupno na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-5367_en.htm .

(4)

Vidjeti glavni dio ovog izvješća.

(5)

Dostupno na: https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights_hr . Izvori podataka dostupni na: http://ec.europa.eu/eurostat/web/european-pillar-of-social-rights.

(6)

Dostupno na: https://composite-indicators.jrc.ec.europa.eu/social-scoreboard/ .

(7)

Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima u Europskoj uniji, COM(2017) 0797 final.

(8)

Komunikacija Komisije „Inicijativa za potporu ravnoteži između poslovnog i privatnog života zaposlenih roditelja i skrbnika”, COM(2017) 252 final.

(9)

Dostupno na: http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=607452.

(10)

Prijedlog odluke Vijeća o smjernicama politika zapošljavanja država članica, COM(2017) 677 final.

(11)

COM(2017) 211 final.

(12)

Dostupno na: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-10085-2017-INIT/hr/pdf .

(13)

COM(2017) 728, dostupno na: https://ec.europa.eu/home-affairs/news/trafficking-human-beings-commission-adopts-new-communication-and-commits-new-set-priorities_en .

(14)

Vidjeti govor o stanju Unije 2017., dostupan na: http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-17-3165_hr.htm .

(15)

Dostupno na: http://www.europarl.europa.eu/sides/getDoc.do?pubRef=-//EP//TEXT+TA+P8-TA-2017-0272+0+DOC+XML+V0//HR .

(16)

Komisija je 25. travnja 2018. objavila Komunikaciju „Suzbijanje dezinformacija na internetu: Europski pristup” (upućivanje još nije dostupno).

(17)

Dostupno na: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-12671-2017-INIT/hr/pdf.

(18)

Vidjeti izvješće Agencije EU-a za temeljna prava, dostupno na: http://fra.europa.eu/en/publication/2018/challenges-facing-civil-society-orgs-human-rights-eu ; vidjeti mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, dostupno na: http://www.european-net.org/2017/11/eesc-adopts-opinion-financing-civil-society-organisations/ ; vidjeti izvješće Vijeća Europe, dostupno na: https://rm.coe.int/...on...impact-of-current-national-legislation-policies.../168073e81e .

(19)

Dostupno na: http://fra.europa.eu/en/publication/2017/eumidis-ii-main-results .

(20)

Dostupno na: http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?&item_id=51025 .

(21)

Dostupno na: http://ec.europa.eu/newsroom/just/document.cfm?doc_id=49286 ; just/item-detail.cfm?item_id=71674

just/item-detail.cfm?item_id=71674 . Napredak je potvrđen u 3. krugu nadzora objavljenom 19. siječnja http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=612086 .

(22)

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija, Suzbijanje nezakonitog sadržaja na internetu, Povećanje odgovornosti internetskih platformi, COM(2017) 555 final.

(23)

Za tom je komunikacijom 1. ožujka 2018. uslijedila Preporuka o mjerama za djelotvorno suzbijanje nezakonitih internetskih sadržaja, C(2018) 1177 final.

(24)

Dostupno na: http://ec.europa.eu/newsroom/document.cfm?doc_id=43050 .

(25)

Dostupno na: http://http//ec.europa.eu/newsroom/just/document.cfm?doc_id=48874 .

(26)

Dostupno na: http://fra.europa.eu/en/news/2017/improving-recording-hate-crime-law-enforcement-authorities .

(27)

Dostupno na: http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=50144 .

(28)

Dostupno na: http://fra.europa.eu/en/publication/2017/eumidis-ii-muslims-selected-findings .

(29)

Dostupno na: http://fra.europa.eu/en/publication/2017/antisemitism-overview-2006-2016 . Agencija će 2018. objaviti svoje drugo istraživanje o iskustvima diskriminacije i zločinima iz mržnje protiv Židova.

(30)

Podaci iz pilot-projekta za Rome iz 2011. i istraživanje EU-MIDIS II koje je provela Agencija EU-a za temeljna prava uzeti su u obzir tijekom te analize.

(31)

Direktiva o rasnoj jednakosti, europski semestar, europski strukturni i investicijski fondovi.

(32)

Dostupno na: http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=615032 .

(33)

Članak 19. stavak 1. Ugovora o Europskoj uniji.

(34)

Komunikacija Komisije – Pravo EU-a: boljom primjenom do boljih rezultata (2017/C 18/02).

(35)

Hrvatska, Italija, Cipar, Slovačka i Portugal. Vidjeti: https://ec.europa.eu/info/publications/2017-european-semester-country-specific-recommendations-commission-recommendations_en .

(36)

Dostupno na: http://ec.europa.eu/environment/aarhus/pdf/notice_accesstojustice.pdf .

(37)

Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a (granice i vize) i o izmjeni Odluke Vijeća 2004/512/EZ, Uredbe (EZ) br. 767/2008, Odluke Vijeća 2008/633/PUP, Uredbe (EU) 2016/399 i Uredbe (EU) 2017/2226, COM(2017) 793 final, dostupno na: https://ec.europa.eu/home-affairs/sites/homeaffairs/files/what-we-do/policies/european-agenda-security/20171212_proposal_regulation_on_establishing_framework_for_interoperability_between_eu_information_systems_borders_and_visa_en.pdf i Prijedlog Uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira za interoperabilnost informacijskih sustava EU-a (policijska i pravosudna suradnja, azil i migracije), COM(2017) 794 final, dostupno na: https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/1/2017/EN/COM-2017-794-F1-EN-MAIN-PART-1.PDF .

(38)

Dostupno na: https://ec.europa.eu/transparency/regdoc/rep/10102/2017/EN/SWD-2017-120-F1-EN-MAIN-PART-1.PDF .

(39)

Direktiva Vijeća 2002/90/EZ o definiranju olakšavanja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka („Direktiva”), SL L 328, 5.12.2002., str. 17. i Okvirna odluka Vijeća 2002/946/PUP o jačanju kaznenopravnog okvira za sprečavanje pomaganja neovlaštenog ulaska, tranzita i boravka („Okvirna odluka”), SL L 328, 5.12.2002., str. 1.

(40)

Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP.

(41)

Izvješće se mora podnijeti Parlamentu i Vijeću do 2021.

(42)

Dostupno na: http://data.consilium.europa.eu/doc/document/ST-12913-2017-INIT/hr/pdf .

(43)

Dostupno na: https://beta.e-justice.europa.eu/?action=home&plang=hr .

(44)

Godišnji program rada za 2017. dostupan je na: http://ec.europa.eu/justice/grants1/programmes-2014-2020/files/awp_2017/2017_justice_work_programme_annex_en.pdf .

(45)

Dostupno na: http://europa.eu/rapid/press-release_STATEMENT-17-2105_en.htm .

(46)

T-681/14.

(47)

2014/380/ZVSP od 23. lipnja 2014. o izmjeni Odluke 2011/137/ZVSP.

(48)

Br. 689/2014 od 23. lipnja 2014. o provedbi članka 16. stavka 2. Uredbe (EU) br. 204/2011.

(49)

Prilozi I. i II. Odluci Vijeća 2011/137/ZVSP od 28. veljače 2011., Prilog II. Uredbi Vijeća (EU) br. 204/2011 od 2. ožujka 2011.

(50)

Dostupno na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-5023_en.htm .

(51)

Dostupno na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-5003_en.htm .

(52)

Dostupno na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-5004_en.htm .

(53)

Komisija je 2014. uvela okvir usmjeren na rješavanje novih sustavnih prijetnji vladavini prava koje se ne mogu učinkovito rješavati primjenom zaštitnih mjera na nacionalnoj razini ili postojećih instrumenata (konkretno, postupcima zbog povrede propisa) na razini EU-a. Komunikacija „Novi okvir EU-a za jačanje vladavine prava”, COM(2014) 158 final.

(54)

Dostupno na: http://europa.eu/rapid/press-release_IP-17-5367_en.htm.

(55)

C-157/15.

(56)

C-188/15.

(57)

Sud se osobito pozvao na presudu Europskog suda za ljudska prava od 15. siječnja 2013. u predmetu 48420/10, 36516/10, 51671/10 et al., Eweida i dr. protiv Ujedinjene Kraljevine.

(58)

C-42/17.

(59)

Vidjeti presudu u predmetu C105/14, Taricco.

(60)

C-403/16.

(61)

Godišnje izvješće Agencije EU-a za temeljna prava za 2017. koje će biti objavljeno u svibnju 2018.

(62)

Finska, Vrhovni upravni sud, predmet 3872/2017, 15. kolovoza 2017.

(63)

Njemačka, Visoki upravni sud Sjeverne Rajne-Vestfalije, predmet 13 B 238/17, 22. lipnja 2017.

(64)

Hrvatska, Ustavni sud, predmet U-III-1095/2014, 21. rujna 2017.

(65)

Bugarska, Ustavni sud, predmet 6/2016, 31. siječnja 2017.

(66)

Dostupno na: http://ec.europa.eu/newsroom/just/item-detail.cfm?item_id=115277 .

(67)

Dostupno na: https://www.coe.int/fr/web/conventions/full-list/-/conventions/rms/090000168008482e .

(68)

BE, DK, DE, EE, ES, FR, IT, CY, MT, NL, AT, PL, PT, RO, SI, FI, SE.

(69)

Dostupno na: http://ec.europa.eu/commfrontoffice/publicopinion/index.cfm/Survey/getSurveyDetail/instruments/SPECIAL/surveyKy/2154 .

(70)

Dostupno na:  http://ec.europa.eu/newsroom/just/document.cfm?doc_id=50219 .