02009R0607 — HR — 03.03.2018 — 008.001
Ovaj je tekst namijenjen isključivo dokumentiranju i nema pravni učinak. Institucije Unije nisu odgovorne za njegov sadržaj. Vjerodostojne inačice relevantnih akata, uključujući njihove preambule, one su koje su objavljene u Službenom listu Europske unije i dostupne u EUR-Lexu. Tim službenim tekstovima može se izravno pristupiti putem poveznica sadržanih u ovom dokumentu.
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 607/2009 od 14. srpnja 2009. ( L 193 24.7.2009, 60) |
Promijenio:
|
|
|||
br. |
stranica |
datum |
||
L 117 |
13 |
11.5.2010 |
||
L 147 |
6 |
2.6.2011 |
||
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 670/2011 od 12. srpnja 2011. |
L 183 |
6 |
13.7.2011 |
|
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 428/2012 od 22. svibnja 2012. |
L 132 |
10 |
23.5.2012 |
|
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 579/2012 od 29. lipnja 2012. |
L 171 |
4 |
30.6.2012 |
|
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 1185/2012 od 11. prosinca 2012. |
L 338 |
18 |
12.12.2012 |
|
L 158 |
74 |
10.6.2013 |
||
PROVEDBENA UREDBA KOMISIJE (EU) br. 753/2013 оd 2. kolovoza 2013. |
L 210 |
21 |
6.8.2013 |
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2017/1353 оd 19. svibnja 2017. |
L 190 |
5 |
21.7.2017 |
|
DELEGIRANA UREDBA KOMISIJE (EU) 2018/273 оd 11. prosinca 2017. |
L 58 |
1 |
28.2.2018 |
UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 607/2009
od 14. srpnja 2009.
o utvrđivanju određenih detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 479/2008 u pogledu zaštićenih oznaka izvornosti i oznaka zemljopisnog podrijetla, tradicionalnih izraza, označavanja i prezentiranja određenih proizvoda u sektoru vina
POGLAVLJE I.
UVODNE ODREDBE
Članak 1.
Predmet Uredbe
Ovom se Uredbom utvrđuju detaljna pravila za provedbu glave III. Uredbe (EZ) br. 479/2008, a posebno u pogledu:
(a) odredaba iz poglavlja IV. te glave koje se odnose na zaštićene oznake izvornosti i oznake zemljopisnog podrijetla za proizvode iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008;
(b) odredaba iz poglavlja V. te glave koje se odnose na tradicionalne izraze za proizvode iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008;
(c) odredaba iz poglavlja VI. te glave koje se odnose na označivanje i prezentiranje određenih proizvoda u sektoru vina.
POGLAVLJE II.
ZAŠTIĆENE OZNAKE IZVORNOSTI I ZAŠTIĆENE OZNAKE ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA
ODJELJAK 1.
Zahtjev za zaštitu
Članak 2.
Podnositelj zahtjeva
1. Pojedini proizvođač može biti podnositelj zahtjeva u smislu članka 37. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 ako se dokaže:
(a) da je dotična osoba jedini proizvođač u ograničenom zemljopisnom području; i
(b) ako je odnosno ograničeno zemljopisno područje okruženo područjima s oznakama izvornosti ili oznakama zemljopisnog podrijetla, predmetno područje posjeduje obilježja koja se znatno razlikuju od obilježja susjednih ograničenih područja, ili se obilježja proizvoda razlikuju od obilježja proizvoda iz susjednih ograničenih područja.
2. Država članica ili treća zemlja, ili njihova nadležna tijela nisu podnositelji zahtjeva u smislu članka 37. Uredbe (EZ) br. 479/2008.
Članak 3.
Zahtjev za zaštitu
Zahtjev za zaštitu oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla mora sadržavati dokumente propisane člancima 118.c i 118.d Uredbe (EZ) br. 1234/2007, specifikaciju proizvoda i jedinstveni dokument.
Zahtjev i jedinstveni dokument dostavljaju se Komisiji u skladu s člankom 70.a stavkom 1. ove Uredbe.
Članak 4.
Naziv
1. Naziv koji je potrebno zaštititi, registrira se samo na jeziku/jezicima koji se koristi (-e) za opis odnosnog proizvoda u ograničenom zemljopisnom području.
2. Naziv se registrira u izvornom (-im) pisanom (-im) obliku(oblicima).
Članak 5.
Određivanje zemljopisnog područja
Područje je potrebno odrediti na detaljan, točan i nedvosmislen način.
Članak 6.
Proizvodnja u ograničenom zemljopisnom području
1. U smislu primjene članka 34. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i točke (b) podtočke iii.Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ovog članka, „proizvodnja” obuhvaća sve radnje od berbe grožđa do dovršetka postupka proizvodnje vina, uz iznimku postupaka koji se vrše nakon proizvodnje.
2. Za proizvode sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla, do 15 % grožđa, za što je člankom 34. stavkom 1. točkom (b) podtočkom ii. Uredbe (EZ) br. 479/2008 utvrđeno da može imati podrijetlo izvan ograničenog zemljopisnog područja, mora dolaziti iz države članice ili odnosne treće zemlje u kojoj se ograničeno područje nalazi.
3. Odstupajući od članka 34. stavka 1. točke (a) podtočke ii. Uredbe (EZ) br. 479/2008, za enološke postupke i ograničenja primjenjuje se Prilog III. dio B stavak 3. Uredbe Komisije (EZ) br. 606/2009 ( 1 ).
4. Odstupajući od članka 34. stavka 1. točke (a) podtočke iii. i točke (b) podtočke iii. Uredbe (EZ) br. 479/2008, te pod uvjetom da je to utvrđeno u specifikacija proizvoda, proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla može se preraditi u vino:
(a) u području koje se nalazi u neposrednoj blizini predmetnog ograničenog područja; ili
(b) u području koje se nalazi u istoj upravnoj jedinici ili u susjednoj upravnoj jedinici u skladu s nacionalnim propisima; ili
(c) u slučaju prekograničnih oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, ili ako postoji sporazum o mjerama nadzora između dviju ili više država članica ili između jedne ili više država članica i jedne ili više trećih zemalja, proizvod sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla može se preraditi u vino u području koje se nalazi u neposrednoj blizini predmetnog ograničenog područja.
Odstupajući od članka 34. stavka 1. točke (b) podtočke iii. Uredbe (EZ) br. 479/2008, te pod uvjetom da je to utvrđeno u specifikacija proizvoda, vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla mogu se i dalje prerađivati u vino u područjima koja nisu u neposrednoj blizini predmetnog ograničenog područja do 31. prosinca 2012.
Odstupajući od članka 34. stavka 1. točke (a) podtočke iii. Uredbe (EZ) br. 479/2008, te pod uvjetom da je to utvrđeno u specifikacija proizvoda, proizvod se može preraditi u pjenušavo vino ili biser vino sa zaštićenom oznakom izvornosti u područjima koja nisu u neposrednoj blizini predmetnog ograničenog područja ako se taj postupak provodio prije 1. ožujka 1986.
Članak 7.
Povezanost
1. Pojedinostima kojima se potvrđuje zemljopisna povezanost iz članka 35. stavka 2. točke (g) Uredbe (EZ) br. 479/2008 pojašnjava se u kojoj mjeri obilježja ograničenog zemljopisnog područja utječu na gotov proizvod.
U slučaju zahtjeva kojima su obuhvaćene različite kategorije proizvoda od vinove loze, pojedinosti kojima se potvrđuje ta povezanost moraju se odnositi na svaki od odnosnih proizvoda od vinove loze.
2. U slučaju oznake izvornosti, specifikacija proizvoda mora sadržavati:
(a) pojedinosti o zemljopisnom području, a posebno prirodne i ljudske faktore koji su bitni za povezanost;
(b) pojedinosti o kakvoći ili svojstvima proizvoda, koji se u osnovi ili isključivo pripisuju zemljopisnom okruženju;
(c) opis uzročne veze između podataka iz točke (a) i podataka iz točke (b).
3. U slučaju oznake zemljopisnog podrijetla, specifikacija proizvoda mora sadržavati:
(a) pojedinosti o zemljopisnom područje koje su bitne za povezanost;
(b) pojedinosti o kakvoći, ugledu ili drugim posebnim svojstvima proizvoda, koji su pripisuju njegovom zemljopisnom podrijetlu;
(c) opis uzročne veze između podataka iz točke (a) i podataka iz točke (b).
4. U specifikaciji proizvoda za oznaku zemljopisnog podrijetla potrebno je navesti temelji li se ona na posebnoj kakvoći, ugledu ili drugim obilježjima, koja je povezana s njegovim zemljopisnim podrijetlom.
Članak 8.
Pakiranje u ograničenom zemljopisnom području
Ako je u specifikaciji proizvoda navedeno da je pakiranje proizvoda potrebno izvršiti unutar ograničenog zemljopisnog područja ili u području koje se nalazi u neposrednoj blizini ograničenog zemljopisnog područja, i to u skladu sa zahtjevom iz članka 35. stavka 2. točke (h) Uredbe (EZ) br. 479/2008, taj je zahtjev za predmetni proizvod potrebno obrazložiti.
ODJELJAK 2.
Postupak ispitivanja komisije
Članak 9.
Podnošenje zahtjeva
1. Datumom podnošenja zahtjeva Komisiji smatra se datum na koji je Komisija primila zahtjev.
2. Komisija potvrđuje primitak zahtjeva nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje ili podnositelju zahtjeva koji ima poslovni nastan u dotičnoj trećoj zemlji te zahtjevu dodjeljuje broj spisa.
U potvrdi o primitku navodi se najmanje sljedeće:
(a) broj spisa;
(b) naziv za koji se traži registracija;
(c) datum primitka zahtjeva.
Članak 10.
Primitak prekograničnog zahtjeva
1. U slučaju prekograničnog zahtjeva, više od jedne skupine proizvođača, koji predstavljaju odnosno područje, može podnijeti zajednički zahtjev za naziv koji se odnosi na prekogranično zemljopisno područje.
2. Ako su zahtjevom obuhvaćene samo države članice, u svim se odnosnim državama članicama primjenjuje preliminarni nacionalni postupak iz članka 38. Uredbe (EZ) br. 479/2008.
Za potrebe primjene članka 38. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 479/2008 jedna država članica prosljeđuje prekogranični zahtjev Komisiji u ime ostalih, te on mora sadržavati odobrenje svake uključene države članice kojom država članica koja prosljeđuje zahtjev ovlašćuje da djeluje u njezino ime.
3. Ako su prekograničnim zahtjevom obuhvaćene samo treće zemlje, zahtjev prosljeđuje Komisiji jedna od skupina podnositelja zahtjeva u ime ostalih ili jedna od trećih zemalja u ime ostalih, te on mora sadržavati:
(a) elemente kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti iz članaka 34. i 35. Uredbe (EZ) br. 479/2008;
(b) dokaz o zaštiti u odnosnim trećim zemljama; i
(c) odobrenje iz stavka 2. svake uključene treće zemlje.
4. Ako su prekograničnim zahtjevom obuhvaćene barem jedna država članica i barem jedna treća zemlja, u svim se odnosnim državama članicama primjenjuje preliminarni nacionalni postupak iz članka 38. Uredbe (EZ) br. 479/2008. Zahtjev prosljeđuje Komisiji jedna od država članica ili trećih zemalja, ili jedna od skupina podnositelja zahtjeva iz treće zemlje, te on mora sadržavati:
(a) elemente kojima se dokazuje da su ispunjeni uvjeti iz članaka 34. i 35. Uredbe (EZ) br. 479/2008;
(b) dokaz o zaštiti u odnosnim trećim zemljama; i
(c) odobrenje iz stavka 2. svake uključene države članice ili treće zemlje.
5. Država članica, treće zemlje ili skupine proizvođača s poslovnim nastanom u trećim zemljama koji prosljeđuju prekogranični zahtjev iz stavaka 2., 3. i 4. ovog članka Komisiji postaju primatelji svih obavijesti ili odluka koje donese Komisija.
Članak 11.
Prihvatljivost zahtjeva
1. Zahtjev je prihvatljiv ako je jedinstveni dokument pravilno popunjen i ako su priloženi dokazni dokumenti. Smatra se da je jedinstveni dokument pravilno popunjen ako su popunjena sva obvezna polja kako su prikazana u informacijskim sustavima iz članka 70.a.
U tom se slučaju zahtjev smatra prihvatljivim na datum na koji ga je primila Komisija. O tome se obavješćuje podnositelj zahtjeva.
Taj se datum objavljuje javnosti.
2. Ako zahtjev nije popunjen ili je popunjen samo djelomično, ili ako dokazni dokumenti iz stavka 1. nisu dostavljeni zajedno sa zahtjevom ili ako neki od njih nedostaju, zahtjev je neprihvatljiv.
3. Ako je zahtjev neprihvatljiv, nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u dotičnoj trećoj zemlji obavješćuju se o razlozima zbog kojih je zahtjev neprihvatljiv te o tome da imaju pravo podnijeti novi, pravilno popunjeni zahtjev.
Članak 12.
Ocjena uvjeta valjanosti
1. Ako prihvatljivi zahtjev ne ispunjava zahtjeve utvrđene u člancima 118.b. i 118.c. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, Komisija obavješćuje državu članicu ili tijela treće zemlje ili podnositelja zahtjeva s poslovnim nastanom u dotičnoj trećoj zemlji o razlozima odbijanja zahtjeva te utvrđuje rok od najmanje dva mjeseca za povlačenje ili izmjenu zahtjeva ili dostavu primjedbi.
2. Ako nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji ne otklone zapreke za registraciju u utvrđenom roku, Komisija odbija zahtjev u skladu s člankom 39. stavkom 3. Uredbe (EZ) br. 479/2008.
3. Komisija donosi svaku odluku o odbijanju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju dokumenata i podataka koji su joj dostupni. O takvoj se odluci o odbijanju obavješćuju nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
ODJELJAK 3.
Postupci prigovora
Članak 13.
Nacionalni postupak podnošenja prigovora u slučaju prekograničnih zahtjeva
Za potrebe članka 38. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 479/2008, ako su prekograničnim zahtjevom obuhvaćene samo države članice ili barem jedna država članica i barem jedna treća zemlja, postupak se podnošenja prigovora primjenjuje u svim državama članicama.
Članak 14.
Podnošenje prigovora u okviru postupka Zajednice
1. Prigovori iz članka 118.h Uredbe (EZ) br. 1234/2007 podnose se u skladu s člankom 70.a stavkom 1. ove Uredbe. Datumom podnošenja prigovora Komisiji smatra se datum na koji je Komisija primila prigovor. O tom se datumu obavješćuju tijela i osobe na koje se ova Uredba odnosi.
2. Komisija potvrđuje primitak prigovora te mu dodjeljuje broj spisa.
U potvrdi o primitku navodi se najmanje sljedeće:
(a) broj spisa;
(b) datum primitka prigovora.
Članak 15.
Dopuštenost u okviru postupka Zajednice
1. Za potrebe utvrđivanja dopuštenosti prigovora u skladu s člankom 40. Uredbe (EZ) br. 479/2008, Komisija provjerava jesu li u prigovoru navedeni prethodno (-a) traženo (-a) pravo (-a) i razlog(razlozi) žalbe, te je li Komisija prigovor zaprimila u utvrđenom roku.
2. Ako se prigovor temelji na već postojećem uglednom i poznatom žigu, u skladu s člankom 43. stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 prigovoru je potrebno priložiti dokaz o podnošenju, registraciji ili uporabi tog postojećeg žiga, poput potvrde o registraciji ili dokaza o uporabi, te dokaza o njegovom ugledu i poznatosti.
3. Svaki propisno utemeljeni prigovor mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u njegovu korist, te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.
Podaci i dokazi koji se podnose kao potpora uporabe već postojećeg žiga uključuju pojedinosti o mjestu, trajanju, opsegu i vrsti uporabe postojećeg žiga, te o njegovom ugledu i poznatosti.
4. Ako podaci o prethodno traženom (-im) pravu (-ima), razlogu(razlozima), činjeničnom stanju, dokazi ili očitovanja, ili dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. do 3. nisu dostavljeni zajedno s prigovorom ili neki od njih nedostaju, Komisija o tom obavješćuje podnositelja prigovora i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj prigovor ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava prigovor nedopuštenim, te ga odbija. Odluka o nedopuštenosti prigovora priopćava se podnositelju prigovora i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje, ili podnositelju zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
5. O svakom se prigovoru koji se proglasi dopuštenim obavješćuju nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
Članak 16.
Ocjena prigovora u okviru postupka Zajednice
1. Ako Komisija u skladu s člankom 15. stavkom 4. ne odbije prigovor, o njemu obavješćuje nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelja zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca priopćava podnositelju prigovora.
Tijekom ocjenjivanja prigovora Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja tog zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranaka.
2. Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj prigovora s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, ili podnositelj prigovora ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o prigovoru.
3. Komisija donosi svaku odluku o odbijanju ili registraciji oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju dokaza koji su joj dostupni. O odluci o odbijanju obavješćuju se podnositelj prigovora i nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
4. U slučaju većeg broja podnositelja prigovora, a nakon preliminarne ocjene jedne ili više takvih prigovora, prihvaćanje zahtjeva za registraciju možda neće biti moguće; u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke prigovora. Komisija obavješćuje ostale podnositelje prigovora o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.
Ako se zahtjev odbije, privremeno obustavljeni postupci prigovora smatraju se zaključenima, a podnositelji prigovora se o tom uredno obavješćuju.
ODJELJAK 4.
Zaštita
Članak 17.
Odluka o zaštiti
1. Osim ako zahtjevi za zaštitu oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla nisu bili odbijeni u skladu s člancima 11., 12., 16. i 28., Komisija donosi odluku o zaštiti oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla.
2. Odluke o zaštiti donesene na temelju članka 41. Uredbe (EZ) br. 479/2008 objavljuju se u Službenom listu Europske unije.
Članak 18.
Registar
1. U skladu s člankom 118.n Uredbe (EZ) br. 1234/2007 Komisija uspostavlja i ažurira „registar zaštićenih oznaka izvornosti i zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla”, dalje u tekstu „registar”. On se uspostavlja u elektroničkoj bazi podataka „E-Bacchus” na temelju odluka o dodjeli zaštite predmetnim oznakama.
2. Prihvaćena oznaka izvornosti ili prihvaćena oznaka zemljopisnog podrijetla upisuje se u Registar.
U slučaju naziva registriranih na temelju članka 118.s stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, Komisija unosi u registar podatke predviđene u stavku 3. ovog članka.
3. Komisija unosi u registar sljedeće podatke:
(a) zaštićenu oznaku;
(b) broj spisa;
(c) podatak da je naziv zaštićen kao oznaka zemljopisnog podrijetla ili oznaka izvornosti;
(d) naziv države ili država podrijetla;
(e) datum registracije;
(f) uputu na pravni instrument zaštite naziva;
(g) uputu na jedinstveni dokument.
4. Registar je dostupan javnosti.
Članak 19.
Zaštita
1. Zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla vrijedi od datuma upisa u registar.
2. U slučaju nezakonite uporabe zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, nadležna tijela država članica na vlastitu inicijativu, a u skladu s člankom 45. stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 479/2008, ili na zahtjev stranke poduzimaju potrebne mjere kako bi zaustavile tu nezakonitu uporabu i spriječile stavljanje na tržište ili izvoz odnosnih proizvoda.
3. Zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla primjenjuje se na čitavu oznaku, uključujući njezine sastavne elemente pod uvjetom da su sami po sebi osobiti. Neosobiti ili generički elementi zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ne štite se.
ODJELJAK 5.
Izmjene i poništenje
Članak 20.
Izmjena specifikacije proizvoda ili jedinstvenog dokumenta
1. Zahtjev za odobrenjem izmjena specifikacije proizvoda koja se odnosi na zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, koji podnosi podnositelj zahtjeva kako je naveden u članku 118.e Uredbe (EZ) br. 1234/2007, dostavlja se u skladu s člankom 70.a stavkom 1. ove Uredbe.
2. Zahtjev za odobrenjem izmjene specifikacije proizvoda na temelju članka 118.q stavka 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 prihvatljiv je ako su podaci koji su propisani člankom 118.c stavkom 2. te Uredbe i pravilno sastavljeni zahtjev dostavljeni Komisiji.
3. Za potrebe primjene prve rečenice članka 118.q stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, članci od 9. do 18. ove Uredbe primjenjuju se mutatis mutandis.
4. Izmjena smatra se manjom:
(a) ako se ne odnosi na bitna obilježja proizvoda;
(b) ako se njom ne mijenja povezanost;
(c) ako ne uključuje promjenu naziva ili bilo kojeg dijela naziva proizvoda;
(d) ako ne utječe na ograničeno zemljopisno područje;
(e) ako ne uzrokuje dodatna ograničenja u trgovini proizvodom.
5. Ako zahtjev za odobrenje izmjena specifikacije proizvoda podnose podnositelj zahtjeva koji nije prvotni podnositelj zahtjeva, Komisija prosljeđuje zahtjev prvotnom podnositelju zahtjeva.
6. Ako Komisija odluči odobriti izmjenu specifikacije proizvoda koja utječe na podatke upisane u registar ili ih izmjenjuje, briše stare podatke iz registra i unosi nove podatke s učinkom od datuma stupanja na snagu odnosne odluke.
Članak 21.
Podnošenje zahtjeva za poništenje
1. Zahtjev za poništenje koji se podnosi u skladu s člankom 118.r Uredbe (EZ) br. 1234/2007 dostavlja se u skladu s člankom 70.a stavkom 1. ove Uredbe. Datumom podnošenja zahtjeva za poništenje Komisiji smatra se datum na koji je Komisija primila zahtjev. Taj se datum objavljuje javnosti.
2. Komisija potvrđuje primitak zahtjeva te mu dodjeljuje broj spisa.
U potvrdi o primitku navodi se najmanje sljedeće:
(a) broj spisa;
(b) datum primitka zahtjeva.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako je poništenje pokrenula Komisija.
Članak 22.
Dopuštenost
1. Za potrebe utvrđivanja dopuštenosti zahtjeva za poništenje u skladu s člankom 50. Uredbe (EZ) br. 479/2008, Komisija provjerava:
(a) spominje li se u zahtjevu pravovaljani interes, razlozi i obrazloženje podnositelja zahtjeva za poništenje;
(b) objašnjavaju li se u zahtjevu razlozi poništenja; i
(c) upućuje li se u zahtjevu na izjavu države članice ili treće zemlje u kojoj podnositelj zahtjeva ima boravište ili sjedište, a kojom se podupire zahtjev za poništenje.
2. Svaki zahtjev za poništenje mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u korist poništenja, te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.
3. Ako detaljni podaci o razlozima, činjeničnom stanju, dokazi i očitovanja, te dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. i 2., nisu dostavljeni zajedno sa zahtjevom za poništenje, Komisija o tom obavještava podnositelja zahtjeva za poništenje i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj zahtjeva za poništenje ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija proglašava zahtjev nedopuštenim te ga odbija. Odluka o nedopuštenosti zahtjeva priopćava se podnositelju zahtjeva za poništenje i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje, ili podnositelju zahtjeva za poništenje s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
4. O svakom zahtjevu za poništenje koji se proglasi dopuštenim te o pokretanju postupka poništenja na inicijativu Komisije obavješćuju se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelji zahtjeva s poslovnim nastanom u trećoj zemlji na čiju oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla to poništenje utječe.
5. Informacije iz stavka 3. dostavljaju se Komisiji u skladu s člankom 70.a stavkom 1.
Članak 23.
Ocjena poništenja
1. Ako Komisija ne odbije zahtjev za poništenje u skladu s člankom 22. stavkom 3., o poništenju obavješćuje nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili odnosne proizvođače s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca, ovisno o slučaju, priopćava podnositelju zahtjeva za poništenje.
Tijekom ocjenjivanja poništenja Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja tog zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranki.
Informacije iz prvog i drugog podstavka dostavljaju se Komisiji u skladu s člankom 70.a stavkom 1.
2. Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, ili podnositelj zahtjeva za poništenje ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o poništenju.
3. Komisija donosi svaku odluku o poništenju oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla na temelju dokaza koji su joj dostupni. Komisija provjerava je li sukladnost sa specifikacijom proizvoda za proizvod u sektoru vina na koji se odnosi zaštićena oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla i dalje moguća, te je li ju je moguće i dalje jamčiti, a posebno ako uvjeti iz članka 35. Uredbe (EZ) br. 479/2008 više nisu ispunjeni ili ako ih u bliskoj budućnosti više neće biti moguće ispuniti.
O odluci o poništenju obavješćuju se podnositelj zahtjeva za poništenje i nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
4. U slučaju većeg broja zahtjeva za poništenje, a nakon preliminarne ocjene jednog ili više takvih zahtjeva za poništenje, daljnja zaštita oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla možda neće biti moguća, te u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke poništenja. U tom slučaju Komisija obavještava ostale podnositelje zahtjeva za poništenje o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.
Ako se zaštićena oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ponište, privremeno obustavljeni postupci poništenja smatraju se zaključenima, a podnositelji se zahtjeva za poništenje o tom uredno obavješćuju.
5. Kada poništenje proizvodi učinak, Komisija briše naziv iz registra.
ODJELJAK 6.
Provjere
Članak 24.
Obavijest o subjektima
Nadležno tijelo za kontrolu iz članka 118.o Uredbe (EZ) br. 1234/2007 obavješćuje se o svakom subjektu koji želi sudjelovati u cijeloj ili dijelu proizvodnje ili pakiranja proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnoga podrijetla.
Članak 25.
Godišnja provjera
1. Godišnja provjera, koju vrši nadležno nadzorno tijelo iz članka 48. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008, uključuje:
(a) organoleptičko i analitičko ispitivanje proizvoda s oznakom izvornosti;
(b) samo analitičko ispitivanje, ili i organoleptičko i analitičko ispitivanje proizvoda s oznakom zemljopisnog podrijetla; i
(c) provjeru uvjeta iz specifikacije proizvoda.
Godišnja provjera provodi se u državi članici u kojoj se proizvodnja odvijala u skladu sa specifikacijom proizvoda, i to bilo:
(a) putem provjera na slučajnom uzorku na temelju analize rizika; ili
(b) uzorkovanjem; ili
(c) sustavno; ili
(d) kombinacijom bilo koje gore navedene provjere.
U slučaju provjera slučajnim odabirom države članice odabiru najmanji broj subjekata koji će biti predmet provjere.
U slučaju uzorkovanja države su članice dužne osigurati da broj, vrsta i učestalost provjera budu reprezentativni za čitavo predmetno ograničeno zemljopisno područje i da odgovaraju količini proizvoda u sektoru vina stavljenih na tržište ili koji su namijenjeni stavljanju na tržište.
▼M1 —————
2. Ispitivanja iz stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (b) vrše se na anonimnim uzorcima, te se njima mora dokazati da je ispitani proizvod sukladan s obilježjima i odlikama opisanima u specifikaciji proizvoda za odnosnu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla, a ona se obavljaju u bilo kojoj fazi proizvodnog postupka, uključujući fazu pakiranja ili naknadne faze. Svaki uzeti uzorak mora biti reprezentativan za predmetna vina tog subjekta.
3. Za potrebe provjere usklađenosti sa specifikacijom proizvoda iz stavka 1. prvog podstavka točke (c), nadzorno tijelo provjerava sljedeće:
(a) prostore subjekata, što uključuju provjeru jesu li subjekti u stanju ispuniti uvjete utvrđene u specifikaciji proizvoda; i
(b) proizvode u bilo kojoj fazi proizvodnog postupka, uključujući fazu pakiranja, i to na osnovu plana inspekcija koji nadzorno tijelo izrađuje unaprijed i s kojime su subjekti upoznati, a koji obuhvaća sve faze proizvodnje proizvoda.
4. Godišnjom se provjerom mora osigurati da se za proizvod ne može koristiti zaštićena oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, osim:
(a) rezultati ispitivanja iz stavka 1., prvog podstavka, točaka (a) i (b) i iz stavka 2. dokazuju da dotični proizvod ispunjava uvjete u specifikaciji i posjeduje sve odgovarajuće karakteristike navedene na dotičnoj oznaci izvornosti ili oznaci zemljopisnog podrijetla;
(b) ako su ispunjeni ostali uvjeti iz specifikacije proizvoda u skladu s postupcima iz stavka 3.
5. Proizvodi koji ne ispune uvjete iz ovog članka mogu se staviti na tržište, ali bez odnosne oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla pod uvjetom da su ispunjeni ostali zakonom propisani uvjeti.
6. U slučaju prekogranične zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, provjeru može izvršiti nadzorno tijelo bilo koje države članice na koju na oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla utječe.
7. Ako se godišnja provjera vrši u fazi pakiranja proizvoda na državnom području države članice koja nije država članica u kojoj je obavljena proizvodnja, primjenjuje se članak 84. Uredbe Komisije (EZ) br. 555/2008 ( 2 ).
8. Stavci 1. do 7. primjenjuju se na vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, čije oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ispunjavaju zahtjeve iz članka 38. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 479/2008.
Članak 26.
Analitičko i organoleptičko ispitivanje
Analitičko i organoleptičko ispitivanje iz članka 25. stavka 1. prvog podstavka točaka (a) i (b) uključuje:
(a) analizu odnosnog vina mjerenjem sljedećih svojstvenih obilježja:
i. koja se utvrđuju pomoću fizikalne i kemijske analize:
— ukupne i stvarne alkoholne jakosti,
— ukupnih šećera izraženih kao fruktoza i glukoza (uključujući saharozu u slučaju biser vina i pjenušavih vina),
— ukupne kiselosti,
— hlapivih kiselina,
— ukupnog sadržaja sumpornog dioksida;
ii. koja se utvrđuju pomoću dodatne analize:
— ugljičnog dioksida (biser vina i pjenušava vina, nadtlak u barima pri temperaturi od 20 °C),
— svih ostalih svojstvenih obilježja koja su predviđena zakonodavstvom država članica ili u odnosnoj specifikaciji proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla;
(b) organoleptičko ispitivanje, koje obuhvaća izgled, miris i okus.
Članak 27.
Pregledi proizvoda iz trećih zemalja
Ako su vina treće zemlje zaštićena oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, odnosna je treća zemlja dužna dostaviti Komisiji na njezin zahtjev podatke o nadležnim tijelima iz članka 48. stavka 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008 i o aspektima koji su obuhvaćeni pregledom, te dokaz da to vino ispunjava uvjete predmetne oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla.
ODJELJAK 7.
Pretvorba u oznaku zemljopisnog podrijetla
Članak 28.
Zahtjev
1. Nadležno tijelo države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji mogu zatražiti pretvorbu zaštićene oznake izvornosti u zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla ako sukladnost sa specifikacijom proizvoda za zaštićenu oznaku izvornosti više nije moguća ili je nije više moguće jamčiti.
Zahtjev se dostavlja u skladu s člankom 70.a stavkom 1. Datumom podnošenja zahtjeva za pretvorbu Komisiji smatra se datum na koji je Komisija primila zahtjev.
2. Ako zahtjev za pretvorbu u oznaku zemljopisnog podrijetla ne ispunjava zahtjeve iz članaka 34. i 35. Uredbe (EZ) br. 479/2008, Komisija je dužna obavijestiti nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelja zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji o razlozima odbijanja zahtjeva, te pozvati ih da povuku ili izmijene i dopune zahtjev, ili da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca.
3. Ako nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji ne otklone zapreke za pretvorbu u oznaku zemljopisnog podrijetla u utvrđenom roku, Komisija odbija zahtjev.
4. Komisija donosi svaku odluku o odbijanju zahtjeva za pretvorbu na temelju dokumenata i podataka koji su joj dostupni. O takvoj se odluci o odbijanju obavješćuju nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
5. Članak 40. i članak 49. stavak 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 ne primjenjuju se.
POGLAVLJE III.
TRADICIONALNI IZRAZI
ODJELJAK 1.
Zahtjev za zaštitu
Članak 29.
Podnositelji zahtjeva
1. Nadležna tijela država članica ili trećih zemalja, ili reprezentativne strukovne organizacije s poslovnim nastanom u trećim zemljama mogu podnijeti Komisiji zahtjev za zaštitu tradicionalnih izraza u smislu članka 54. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008.
2. „Reprezentativna strukovna organizacija” znači bilo koja organizacija proizvođača ili savez organizacija proizvođača koji su usvojili ista pravila, koji djeluju u jednom ili više područja s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla vina, te ako su u njih učlanjene barem dvije trećine proizvođača u području ili područjima s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla u kojima djeluju i ako na njih otpadaju barem dvije trećine proizvodnje u predmetnim područjima. Reprezentativna strukovna organizacija može podnijeti zahtjev za zaštitu samo onih vina koja proizvodi.
Članak 30.
Zahtjev za zaštitu
1. Zahtjev za zaštitu tradicionalnog izraza dostavljaju nadležna tijela država članica ili trećih zemalja ili reprezentativne strukovne organizacije u skladu s člankom 70.a stavkom 1. Zahtjevu se prilaže zakonodavstvo država članica ili pravila koja se u trećim zemljama primjenjuju na proizvođače vina, a kojima se uređuje uporaba predmetnog izraza i upućivanje na to zakonodavstvo ili pravila.
2. Ako zahtjev podnosi reprezentativna strukovna organizacija s poslovnim nastanom u trećoj zemlji, podnositelj zahtjeva dostavlja Komisiji informacije o reprezentativnoj strukovnoj organizaciji i njezinim članovima u skladu s člankom 70.a stavkom 1. Komisija te informacije objavljuje javnosti.
Članak 31.
Jezik
1. Izraz za koji se traži zaštita mora biti:
(a) na službenom jeziku/službenim jezicima, regionalnom jeziku/regionalnim jezicima države članice ili treće zemlje iz koje izraz potječe; ili
(b) na jeziku koji se koristi za taj izraz u trgovini.
Izraz koji se koristi na određenom jeziku odnosi se na određeni proizvod iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008.
2. Izraz se registrira u izvornom (-im) pisanom (-im) obliku(oblicima).
Članak 32.
Pravila o tradicionalnim izrazima trećih zemalja
1. Definicija tradicionalnih izraza predviđena člankom 118.u stavkom 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 primjenjuje se mutatis mutandis na izraze koji se tradicionalno koriste u trećim zemljama za vinogradarske proizvode obuhvaćene oznakama zemljopisnog podrijetla ili oznakama izvornosti u okviru zakonodavstava tih trećih zemalja.
2. Za vina podrijetlom iz trećih zemalja na čijim su etiketama drukčije tradicionalne oznake nego tradicionalni izrazi navedeni u elektroničkoj bazi podataka „E-Bacchus”, te tradicionalne oznake smiju se upotrebljavati na etiketama za vina u skladu s pravilima koja se primjenjuju u dotičnim trećim zemljama, uključujući i one koje potječu od reprezentativnih strukovnih organizacija.
ODJELJAK 2.
Postupak ocjenjivanja
Članak 33.
Podnošenje zahtjeva
1. Datumom podnošenja zahtjeva Komisiji smatra se datum na koji je Komisija primila zahtjev.
2. Komisija potvrđuje primitak zahtjeva tijelima države članice ili treće zemlje ili podnositelju zahtjeva koji ima poslovni nastan u dotičnoj trećoj zemlji te zahtjevu dodjeljuje broj spisa.
U potvrdi o primitku navodi se najmanje sljedeće:
(a) broj spisa;
(b) tradicionalni izraz;
(c) datum primitka zahtjeva.
Članak 34.
Prihvatljivost
1. Zahtjev je prihvatljiv ako je obrazac zahtjeva pravilno popunjen te ako su zahtjevu priloženi dokumenti koji se zahtijevaju u skladu s odredbama članka 30. Smatra se da je obrazac zahtjeva pravilno popunjen ako su popunjena sva obvezna polja kako su prikazana u informacijskim sustavima iz članka 70.a.
U tom se slučaju zahtjev smatra prihvatljivim na datum na koji ga je primila Komisija. O tome se obavješćuje podnositelj zahtjeva.
Taj se datum objavljuje javnosti.
2. Ako obrazac nije popunjen ili je popunjen samo djelomično, ili ako dokumenti iz stavka 1. nisu dostavljeni zajedno sa zahtjevom ili ako neki od njih nedostaju, zahtjev je neprihvatljiv.
3. Ako je zahtjev neprihvatljiv, tijela države članice ili treće zemlje ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u dotičnoj trećoj zemlji obavješćuju se o razlozima neprihvatljivosti zahtjeva te o tome da imaju pravo podnijeti novi, pravilno popunjeni zahtjev.
Članak 35.
Uvjeti valjanosti
1. Priznanje se tradicionalnog izraza prihvaća ako:
(a) odgovara definiciji iz članka 54. stavka 1. točke (a) ili (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ispunjava uvjete iz članka 31. ove Uredbe;
(b) izraz čine isključivo:
i. naziv koji se tradicionalno koristi u trgovini na većem dijelu teritorija Zajednice ili odnosne treće zemlje kako bi se razlikovale posebne kategorije proizvoda od vinove loze iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008; ili
ii. ugledni naziv koji se tradicionalno koristi u trgovini barem na državnom području odnosne države članice ili treće zemlje kako bi se razlikovale posebne kategorije proizvoda od vinove loze iz članka 33. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008;
(c) izraz:
i. nije generički;
ii. jest utvrđen i uređen zakonodavstvom države članice; ili
iii. jest predmet uvjeta uporabe, kako je predviđeno pravilima koja se primjenjuju na proizvođače vina u odnosnoj trećoj zemlji, uključujući pravila reprezentativne strukovne organizacije.
2. U smislu stavka 1. točke (b), tradicionalna uporaba znači:
(a) barem pet godina u slučaju izraza na jeziku/jezicima iz članka 31. točke (a) ove Uredbe;
(b) barem 15 godina u slučaju izraza na jeziku iz članka 31. točke (b) ove Uredbe.
3. U smislu stavka 1. točke (c) podtočke i. „generički” znači da je naziv tradicionalnog izraza postao opći naziv predmetnog proizvoda od vinove loze u Zajednici bez obzira na to što se odnosi da posebnu metodu proizvodnje ili odležavanja, ili kakvoću, boju, mjesto proizvodnje ili posebni događaj povezan s poviješću proizvoda od vinove loze.
4. Uvjet iz stavka 1. točke (b) ovog članka ne primjenjuje se na tradicionalne izraze iz članka 54. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008.
Članak 36.
Razlozi za odbijanje
1. Ako zahtjev za tradicionalni izraz ne odgovara definiciji iz članka 54. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ne ispunjava zahtjeve iz članaka 31. i 35., Komisija je dužna obavijestiti podnositelja zahtjeva o razlozima odbijanja zahtjeva, te utvrditi rok od dva mjeseca od dana izdavanja predmetnog priopćenja za povlačenje ili izmjenu i dopunu zahtjeva, ili očitovanje.
Komisija donosi odluku o zaštiti na temelju podataka koji su joj dostupni.
2. Ako podnositelj zahtjeva ne otkloni zapreke u roku iz stavka 1., Komisija odbija zahtjev. Komisija donosi svaku odluku o odbijanju odnosnog tradicionalnog izraza na temelju dokumenata i podataka koji su joj dostupni. O takvoj se odluci o odbijanju obavještava podnositelj zahtjeva.
ODJELJAK 3.
Postupci povodom prigovora
Članak 37.
Podnošenje prigovora
1. U roku od dva mjeseca od datuma objave iz članka 33. prvog podstavka bilo koja država članica ili treća zemlja, ili bilo koja fizička ili pravna osoba s pravovaljanim interesom može podnijeti prigovor protiv predloženog priznanja.
2. Prigovor se podnosi u skladu s člankom 70.a stavkom 1. Datumom podnošenja prigovora Komisiji smatra se datum na koji je Komisija primila prigovor.
3. Komisija potvrđuje primitak prigovora te mu dodjeljuje broj spisa.
U potvrdi o primitku navodi se najmanje sljedeće:
(a) broj spisa;
(b) datum primitka prigovora.
Članak 38.
Dopuštenost
1. Za potrebe utvrđivanja dopuštenosti žalbe, Komisija provjerava jesu li u prigovoru navedeni prethodno (-a) traženo (-a) pravo (-a) i razlog(razlozi) prigovora te je li Komisija prigovor zaprimila u roku iz prvog stavka članka 37.
2. Ako se prigovor temelji na već postojećem uglednom i poznatom žigu, u skladu s člankom 41. stavkom 2. prigovoru je potrebno priložiti dokaz o podnošenju, registraciji ili uporabi tog postojećeg žiga, poput potvrde o registraciji i dokaza o njegovom ugledu i poznatost.
3. Svaki propisno utemeljeni prigovor mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u korist prigovora te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.
Podaci i dokazi koji se podnose kao potpora uporabe već postojećeg žiga uključuju pojedinosti o mjestu, trajanju, opsegu i vrsti uporabe postojećeg žiga, te o njegovom ugledu i poznatosti.
4. Ako podaci o prethodno traženom (-im) pravu (-ima), razlogu/razlozima, činjeničnom stanju, dokazi ili očitovanja, ili dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. do 3. nisu dostavljeni zajedno s prigovorom ili neki od njih nedostaju, Komisija o tom obavješćuje podnositelja prigovora i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj prigovora ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija odbija prigovor kao nedopušten. Odluka o nedopuštenosti prigovora priopćava se podnositelju prigovora i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje ili reprezentativnoj strukovnoj organizaciji s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
5. O svakom se prigovoru koji se smatra dopuštenim obavješćuju nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili reprezentativna strukovna organizacija s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
Članak 39.
Ocjena prigovora
1. Ako Komisija u skladu s člankom 38. stavkom 4. ne odbije prigovor, o njemu obavješćuje nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili reprezentativnu strukovnu organizaciju s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca priopćava podnositelju prigovora.
Tijekom ocjenjivanja prigovora Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja tog zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranki.
2. Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili reprezentativna strukovna organizacija s poslovnim nastnaom u predmetnoj trećoj zemlji ili podnositelj prigovora ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o prigovoru.
3. Komisija donosi odluku o odbijanju ili priznanju odnosnog tradicionalnog izraza na temelju dokaza koji su joj dostupni. Komisija provjerava jesu li ispunjeni uvjeti iz članka 40. stavka 1. ili iz članka 41. stavka 3. ili članka 42. O odluci o odbijanju obavješćuju se podnositelj prigovora i nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili reprezentativna strukovna organizacija s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
4. U slučaju većeg broja prigovora, a nakon preliminarne ocjene jednog ili više takvih prigovora, prihvaćanje zahtjeva za priznanjem možda neće biti moguće; u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke povodom prigovora. Komisija obavješćuje ostale podnositelje prigovora o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.
Ako se zahtjev odbije, privremeno obustavljeni postupci povodom prigovora smatraju se zaključenima, a podnositelji prigovora se o tom uredno obavješćuju.
ODJELJAK 4.
Zaštita
Članak 40.
Opća zaštita
1. Ako tradicionalni izraz za koji se traži zaštita ispunjava uvjete utvrđene u članku 118.u stavku 1. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 i člancima 31. i 35. ove Uredbe i nije odbijen na temelju članaka 36., 38. i 39. ove Uredbe, tradicionalni se izraz navodi i definira u bazi podataka „E-Bacchus” u skladu s člankom 118.u stavkom 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 na temelju informacija dostavljenih Komisiji u skladu s člankom 70.a stavkom 1. ove Uredbe, pri čemu se navode sljedeći podaci:
(a) jezik iz članka 31. stavka 1.;
(b) kategorija ili kategorije proizvoda od vinove loze na koje se odnosi zaštita;
(c) upućivanje na nacionalno zakonodavstvo države članice ili treće zemlje kojim se tradicionalni izraz definira i regulira ili, ako u tim trećim zemljama ne postoji takvo nacionalno zakonodavstvo, na pravila koji se u trećoj zemlji primjenjuju na proizvođače vina, uključujući ona koja su donijele reprezentativne strukovne organizacije;
(d) sažetak definicije ili uvjeta uporabe;
(e) ime države ili država podrijetla;
(f) datum unosa u elektroničku bazu podataka „E-Bacchus”.
2. Tradicionalni izrazi uneseni u elektroničku bazu podataka „E-Bacchus” zaštićeni su samo na jeziku i za kategorije proizvoda od vinove loze koji su navedeni u zahtjevu, i to od:
(a) bilo koje zlouporabe čak i u slučajevima u kojima je zaštićenom izrazu dodan izraz kao što su „stil”, „tip”, „metoda”, „kako se proizvodi u”, „imitacija”, „okus”, „poput” ili slično;
(b) bilo koje lažne ili obmanjujuće oznake, koja se odnosi na vrstu, svojstva ili bitne osobine proizvoda, na unutarnjoj ili vanjskoj ambalaži, reklamnom materijalu ili dokumentima koji se odnose na proizvod;
(c) bilo koje druge prakse koja može obmanuti potrošača, a posebno kako bi se stvorio dojam da vino ispunjava uvjete za zaštićeni tradicionalni izraz.
3. Tradicionalni izrazi uneseni u elektroničku bazu podataka „E-Bacchus” objavljuju se javnosti.
Članak 41.
Odnos sa žigovima
1. U slučaju kada je tradicionalni izraz zaštićen u okviru ove Uredbe, registracija žiga, čija bi primjena bila u suprotnosti s člankom 40. stavkom 2., procjenjuje se u skladu s Direktivom 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća ( 3 ) ili Uredbom Vijeća (EZ) br. 207/2009 ( 4 ).
Žigovi koji su registrirani u suprotnosti s prvim podstavkom proglašavaju se ništavnima na zahtjev u skladu s primjenjivim postupkom kako je navedeno u Direktivi 2008/95/EZ ili u Uredbi (EZ) br. 207/2009.
2. Žig koji odgovara jednom od slučajeva iz članka 40. ove Uredbe, a za koji je podnesen zahtjev, koji je registriran ili ako odnosno zakonodavstvo predviđa tu mogućnost, koji je uspostavljen uporabom na teritoriju Zajednice prije 4. svibnja 2002. ili prije datuma podnošenja zahtjeva za zaštitu tradicionalnog izraza Komisiji, može se i dalje koristiti i obnavljati bez obzira na zaštitu tradicionalnog izraza.
U tim je slučajevima uporaba tradicionalnog izraza dopuštena istodobno s odnosnim žigom.
3. Naziv se ne može zaštititi kao tradicionalni izraz ako s obzirom na ugled i poznatost žiga takva zaštita može obmanuti potrošača u pogledu pravog identiteta, vrste, svojstava ili kakvoće vina.
Članak 42.
Homonimi
1. Izraz za koji je podnesen zahtjev, a koji potpuno ili djelomično jednako zvuči kao jedan od tradicionalnih izraza već zaštićenih u okviru ovog poglavlja, zaštićuje se uz dužno poštovanje lokalnih i tradicionalnih upotreba i opasnosti od dovođenja u zabludu.
Homoniman izraz koji dovodi potrošače u zabludu u pogledu vrste, kakvoće ili stvarnog podrijetla proizvoda ne registrira se čak ni ako je izraz točan.
Korištenje zaštićenog homonimnog izraza dopušteno je samo ako se naknadno zaštićeni homonim u praksi dovoljno razlikuje od tradicionalnog izraza koji je već upisan u elektroničku bazu podataka „E-Bacchus”, pazeći pri tome da se prema proizvođačima postupa na pravedan način i da se potrošač ne dovede u zabludu.
2. Stavak 1. primjenjuje se mutatis mutandis na tradicionalne izraze zaštićene prije 1. kolovoza 2009., a koji su djelomični homonimi zaštićenih oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ili naziva sorte vinove loze ili njegovog sinonima navedenih u Prilogu XV.
Članak 42.a
Promjena
Podnositelj zahtjeva kako je navedeno u članku 29. može podnijeti zahtjev za odobrenje promjene tradicionalnog izraza, na navedenom jeziku, pojedinog vina ili više njih ili sažetka definicije ili uvjeta upotrebe dotičnog tradicionalnog izraza.
Članci 33. do 39. primjenjuju se mutatis mutandis na zahtjeve za promjene.
Članak 43.
Provedba zaštite
Za potrebe članka 55. Uredbe (EZ) br. 479/2008, u slučaju protuzakonite uporabe zaštićenih tradicionalnih izraza nadležna nacionalna tijela poduzimaju na vlastitu inicijativu ili na zahtjev stranke sve mjere potrebne kako bi zaustavila stavljanje na tržište odnosnih proizvoda, uključujući njihov izvoz.
ODJELJAK 5.
Postupak poništenja
Članak 44.
Razlozi poništenja
Razlog za poništenje tradicionalnog izraza jest da on više ne odgovara definiciji iz članka 54. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008 ili ne ispunjava zahtjeve iz članaka 31., 35., članka 40. stavka 2., članka 41. stavka 3. ili članka 42.
Članak 45.
Podnošenje zahtjeva za poništenje
1. Država članica, treća zemlja ili fizička ili pravna osoba sa zakonitim interesom može podnijeti Komisiji propisno obrazloženi zahtjev za poništenje u skladu s člankom 70.a stavkom 1. Datumom podnošenja zahtjeva Komisiji smatra se datum na koji je Komisija primila zahtjev. Taj se datum objavljuje javnosti.
2. Komisija potvrđuje primitak zahtjeva te mu dodjeljuje broj spisa.
U potvrdi o primitku navodi se najmanje sljedeće:
(a) broj spisa;
(b) datum primitka zahtjeva.
3. Stavci 1. i 2. ne primjenjuju se ako je poništenje pokrenula Komisija.
Članak 46.
Dopuštenost
1. Za potrebe utvrđivanja dopuštenosti zahtjeva za poništenje, Komisija provjerava je li se u zahtjevu:
(a) spominje pravovaljani interes podnositelja zahtjeva za poništenje;
(b) objašnjavaju razlozi poništenja; i
(c) upućuje na izjavu države članice ili treće zemlje u kojoj podnositelj zahtjeva ima boravište ili sjedište, a u kojoj se objašnjava pravovaljani interes, razlozi i opravdanje podnositelja zahtjeva za poništenjem.
2. Svaki zahtjev za poništenje mora sadržavati podatke o činjeničnom stanju, dokaze i opaske u korist poništenja, te mu moraju biti priloženi odgovarajući dokazni dokumenti.
3. Ako detaljni podaci o razlozima, činjeničnom stanju, dokazi i očitovanja, te dokazni dokumenti, kako je predviđeno stavcima 1. i 2., nisu dostavljeni zajedno sa zahtjevom za poništenje, Komisija o tom obavještava podnositelja zahtjeva za poništenje i poziva ga da otkloni odnosne nedostatke u roku od dva mjeseca. Ako podnositelj zahtjeva za poništenje ne otkloni te nedostatke prije isteka roka, Komisija odbija zahtjev kao nedopušten. Odluka o nedopuštenosti zahtjeva priopćava se podnositelju zahtjeva za poništenje i nadležnim tijelima države članice ili treće zemlje ili podnositelju zahtjeva za poništenje s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji.
4. O svakom zahtjevu za poništenje koji se proglasi dopuštenim, uključujući pokretanje postupka poništenja na inicijativu Komisije, obavješćuju se nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili podnositelj zahtjeva za poništenje s poslovnim nastanom u trećoj zemlji na čiji tradicionalni izraz to poništenje utječe.
Članak 47.
Ocjena poništenja
1. Ako Komisija ne odbije zahtjev za poništenje u skladu s člankom 46. stavkom 3., o zahtjevu za poništenje obavještava nadležna tijela države članice ili treće zemlje, ili podnositelja zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, te ih poziva da se očituju u tom pogledu u roku od dva mjeseca od izdavanja predmetnog priopćenja. Svako se očitovanje zaprimljeno u roku od dva mjeseca priopćava podnositelju zahtjeva za poništenje.
Tijekom ocjenjivanja poništenja Komisija mora zatražiti od stranaka da se prema potrebi u roku od dva mjeseca od datuma izdavanja tog zahtjeva očituju u pogledu priopćenja primljenih od drugih stranki.
2. Ako se nadležna tijela države članice ili treće zemlje ili podnositelj zahtjeva s poslovnim nastanom u predmetnoj trećoj zemlji, ili podnositelj zahtjeva za poništenje ne očituju ili ne ispoštuju utvrđene rokove, Komisija donosi odluku o poništenju.
3. Komisija donosi svaku odluku o poništenju tradicionalnog izraza na temelju dokaza koji su joj dostupni. Ona provjerava jesu li uvjeti iz članka 44. i dalje ispunjeni.
4. U slučaju većeg broja zahtjeva za poništenje, a nakon preliminarne ocjene jednog ili više takvih zahtjeva za poništenje, daljnja zaštita tradicionalnog izraza možda neće biti moguća, te u tom slučaju Komisija može privremeno obustaviti ostale postupke poništenja. U tom slučaju Komisija obavješćuje ostale podnositelje zahtjeva za poništenje o bilo kojoj odluci koja na njih utječe, a koja je donesena tijekom postupka.
Ako se tradicionalni izraz poništi, privremeno obustavljeni postupci poništenja smatraju se zaključenima, a podnositelji se zahtjeva za poništenje o tom uredno obavješćuju.
5. Kada poništenje stupi na snagu, Komisija uklanja predmetni naziv s popisa u elektroničkoj bazi podataka „E-Bacchus”.
ODJELJAK 6.
Postojeći zaštićeni tradicionalni izrazi
Članak 48.
Postojeći zaštićeni tradicionalni izrazi
Tradicionalni izrazi zaštićeni u skladu s člancima 24., 28. i 29. Uredbe (EZ) br. 753/2002 automatski su zaštićeni i u okviru ove Uredbe, pod uvjetom:
(a) da je do 1. svibnja 2009. Komisiji dostavljen sažetak definicije ili uvjeta uporabe;
(b) da države članice ili treće zemlje nisu prekinule zaštitu određenih tradicionalnih izraza.
POGLAVLJE IV.
OZNAČIVANJE I PREZENTIRANJE
Članak 49.
Opće pravilo za sve podatke na etiketama
Osim ako nije drukčije predviđeno ovom Uredbom, etikete na proizvodima iz stavaka 1. do 11., 13., 15. i 16. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 479/2008 (dalje u tekstu „proizvodi”) nije dopušteno nadopuniti bilo kojim podacima osim onima iz članka 58., te članka 59. stavka 1. i članka 60. stavka 1. te Uredbe, osim ako ispunjavaju zahtjeve iz članka 2. stavka 1. točke (a) Direktive 2000/13/EZ.
ODJELJAK 1.
Obvezni podaci
Članak 50.
Prezentiranje obveznih podataka
1. Obvezni podaci iz članka 58. Uredbe (EZ) br. 479/2008, te podaci iz članka 59. te Uredbe moraju se nalaziti u istom vidnom polju na posudi, i to tako da ih je moguće istodobno pročitati bez okretanja posude.
Međutim, obvezni podaci o broju serije i podaci iz članka 51. i članka 56. stavka 4. ove Uredbe mogu se nalaziti izvan vidnog polja u kojemu se nalaze ostali obvezni podaci.
2. Obvezni podaci is stavka 1. i podaci koji se primjenjuju na temelju pravnih instrumenata iz članka 58. Uredbe (EZ) br. 479/2008 navode se neizbrisivim tiskom i moraju se jasno razlikovati od okolnog teksta ili slika.
Članak 51.
Primjene određenih horizontalnih pravila Zajednice
1. Za potrebe označivanja sastojaka iz članka 6. stavka 3.a Direktive 2000/13/EZ, izrazi, koji se koriste za sulfate, mlijeko i proizvode dobivene od mlijeka, te jaja i proizvode dobivene od jaja moraju biti oni koji su navedeni u dijelu A Priloga X.
2. Izraze iz stavka 1. po potrebi mogu dopunjavati simboli prikazani u dijelu B Priloga X.
Članak 52.
Stavljanje na tržište i izvoz
1. Proizvodi čija etiketa ili prezentacija ne ispunjavaju odgovarajuće uvjete iz ove Uredbe ne mogu se stavljati na tržište Zajednice niti izvoziti.
2. Odstupajući od poglavlja V. i VI. Uredbe (EZ) br. 479/2008, ako su odnosni proizvodi namijenjeni izvozu, države članice mogu dopustiti da se podaci, koji su protivni pravilima o označavanju propisanima zakonodavstvom Zajednice, navedu na etiketi vina namijenjenih izvozu ako su ti podaci propisani zakonodavstvom odnosne treće zemlje. Te je podatke moguće navesti na jezicima koji nisu službeni jezici Zajednice.
Članak 53.
Zabrana uporabe kapica ili folije koja sadrži olovo
Zatvarači za proizvode iz članka 49. ne smiju biti zaštićeni kapicama ili folijama koje sadrže olovo.
Članak 54.
Stvarna alkoholna jakost
1. Stvarna volumna alkoholna jakost iz članka 59. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 479/2008 navodi se u postotnim jedinicama ili polovičnim jedinicama.
Nakon brojke slijedi znak „% vol.”, a mogu joj prethoditi izrazi „stvarna alkoholna jakost”, „stvarni alkohol” ili „alk”.
Ne dovodeći u pitanje odstupanja utvrđena za upotrijebljenu referentnu analitičku metodu, navedena jakost ne smije odstupati za više od 0,5 % vol. od jakosti koja se utvrdi analizom. Međutim, ne dovodeći u pitanje odstupanja utvrđena za upotrijebljenu referentnu analitičku metodu, alkoholna jakost proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla koji se čuvaju u bocama više od tri godine, pjenušavih vina, kvalitetnih pjenušavih vina, gaziranih pjenušavih vina, biser vina, gaziranih biser bina, likerskih vina i vina od prezreloga grožđa ne smije odstupati za više od 0,8 % vol. od jakosti koja se utvrdi analizom.
2. Stvarna alkoholna jakost navodi se na etiketi slovima od barem 5 mm visine ako je nazivni obujam veći od 100 cl, barem 3 mm visine ako je jednak ili manji od 100 cl, ali veći od 20 cl, te 2 mm visine ako je jednak ili manji od 20 cl.
3. Za djelomično fermentirani grožđani mošt ili mlado vino koje se još fermentira, stvarna i/ili ukupna alkoholna jakost po volumenu mora se navesti na oznaci. Kad se na oznaci navodi ukupna alkoholna jakost po volumenu, iza brojaka mora slijediti znak „% vol”, a ispred njih mogu biti riječi „ukupna alkoholna jakost” ili „ukupan alkohol”.
Članak 55.
Oznaka podrijetla
1. Oznaka podrijetla iz članka 59. stavka 1. točke (d) Uredbe (EZ) br. 479/2008 glasi kako slijedi:
(a) za vina iz stavaka 1., 2., 3., 7. do 9., 15. i 16. Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 479/2008 bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla koristi se jedna od sljedećih oznaka:
i. riječi „vino iz […]”, „proizvedeno u […]” ili „proizvod iz […]”, ili istovrijedni izrazi, iza kojih se navodi ime države članice ili treće zemlje na čijem je državnom području grožđe proizvedeno i prerađeno u vino.
U slučaju prekograničnog vina koje se proizvodi od određenih sorti vinove loze iz članka 60. stavka 2. točke (c) Uredbe (EZ) br. 479/2008, navodi se samo ime jedne ili više država članica ili trećih zemalja;
ii. riječi „vino proizvedeno u Europskoj zajednici” ili istovrijedni izrazi, ili „mješavina vina iz različitih država Europske zajednice” u slučaju vina koja se dobivaju miješanjem vina podrijetlom iz više država članica, ili
riječi „mješavina vina iz različitih država izvan Europske zajednice” ili „mješavina […]”, gdje je potrebno navesti predmetne treće zemlje, u slučaju vina koja se dobivaju miješanjem vina podrijetlom iz više trećih zemalja;
iii. riječi „vino proizvedeno u Europskoj zajednici” ili istovrijedni izrazi, ili „vino proizvedeno u […] od grožđa ubranog u […]”, iza kojih se navode imena odnosnih država članica u slučaju vina koja se proizvode u jednoj državi članici od grožđa ubranog u drugoj državi članici, ili
riječi „vino proizvedeno u […] od grožđa ubranog u […]”, iza kojih se navode imena odnosnih trećih zemalja u slučaju vina koje se proizvode u jednoj trećoj zemlji od grožđa branog u drugoj trećoj zemlji;
(b) za vina iz stavaka 4. 5. i 6. Priloga IV. Uredbe (EZ) br. 479/2008 bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla koristi se jedna od sljedećih oznaka:
i. riječi „vino iz […]”, „proizvedeno u […]”, „proizvod iz […]” ili „sekt iz […]”, ili istovrijedni izrazi, iza kojih se navodi ime države članice ili treće zemlje na čijem je državnom području grožđe proizvedeno i prerađeno u vino;
ii. riječi „proizvedeno u […]” ili istovrijedni izrazi, iza kojih se navodi ime države članice u kojoj je izvršeno naknadno vrenje;
(c) za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla riječi „vino iz […]”, „proizvedeno u […]”, ili „proizvod iz […]”, ili istovrijedni izrazi, iza kojih se navodi ime države članice ili treće zemlje na čijem je državnom području grožđe proizvedeno i prerađeno u vino.
U slučaju prekogranične zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla navodi se samo ime jedne ili više država članica ili trećih zemalja.
Ovim se stavkom ne dovode u pitanje članci 56. i 67.
2. Oznaka podrijetla iz članka 59. stavka 1. točke (d) Uredbe (EZ) br. 479/2008 na etiketama mošta, mošta u vrenju, koncentriranog mošta ili mladog vina u vrenju glasi kako slijedi:
(a) riječi „mošt iz […]” ili „mošt proizveden u […]”, ili istovrijedni izrazi, iza kojih se navodi ime države članice ili pojedinog državnog područja koje je dio države članice u kojoj je proizvod proizveden;
(b) „mješavina proizvoda iz dvaju ili više država Europske zajednice” u slučaju kupaže proizvoda proizvedenih u dvije ili više država članica;
(c) „mošt dobiven u […] od grožđa ubranog u […]” u slučaju mošta koji nije proizveden u državi članici u kojoj je ubrano upotrijebljeno grožđe.
3. U slučaju Ujedinjene Kraljevine, ime je države članice moguće zamijeniti s imenom pojedinog državnog područja koje je dio Ujedinjene Kraljevine.
Članak 56.
Navođenje punionice, proizvođača, uvoznika i prodavača
1. Za potrebe članka 59. stavka 1. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ovog članka:
(a) „punionica” znači fizička ili pravna osoba ili skupina takvih osoba koja je osnovana u Europskoj uniji i koja obavlja posao punjenja boca ili koja daje boce na punjenje u svoje ime;
(b) „punjenje” znači stavljanje odnosnog proizvoda u posude najveće zapremine od 60 litara radi naknadne prodaje;
(c) „proizvođač” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina takvih osoba koje obavljaju ili u čije se ime obavlja prerada grožđa, mošta i vina u pjenušava vina, gazirana pjenušava vina, kvalitetna pjenušava vina ili kvalitetna aromatizirana pjenušava vina;
(d) „uvoznik” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina takvih osoba s poslovnim nastanom u Zajednici koje preuzimaju odgovornost stavljanja u promet robe koja nije podrijetlom iz Zajednice u smislu članka 4. stavka 8. Uredbe Vijeća (EEZ) br. 2913/92 ( 5 );
(e) „prodavač” znači fizička ili pravna osoba, ili skupina takvih osoba koje ne odgovaraju definiciji proizvođača, a koje kupuju i potom stavljaju u promet pjenušava vina, gazirana pjenušava vina, kvalitetna pjenušava vina ili kvalitetna aromatizirana pjenušava vina;
(f) „adresa” znači navodi lokalne upravne jedinice i države članice ili treće zemlje u kojoj se nalazi sjedište punionice, proizvođača, prodavača ili uvoznika.
2. Ime i adresa punionice nadopunjuju se:
(a) riječima „punionica” ili „puni […]”; ili
(b) izrazima čije uvjete uporabe utvrđuju države članice, a koji označavaju mjesto punjenja vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla:
i. na gospodarstvu proizvođača; ili
ii. u prostorima skupine proizvođača; ili
iii. u poduzeću koje se nalazi u ograničenom zemljopisnom području ili u neposrednoj blizini predmetnog ograničenog zemljopisnog područja.
U slučaju ugovorenog punjenja, navod se punionice nadopunjuje riječima „punjeno za […]” ili, ako su navedeni ime i adresa osobe koje je izvršila punjenje u ime treće stranke, riječima „za […] puni […]”.
Ako se punjenje ne obavlja u prostorima punionice, podaci iz ovog stavka nadopunjuju se uputom na točno mjesto gdje je punjenje obavljeno i, ako se ono obavlja u drugoj državi članica, imenom te države. ►M2 Ovi se zahtjevi ne primjenjuju u slučaju kada se punjenje vrši u mjestu u neposrednoj blizini punitelja. ◄
U slučaju posuda različitih od boca, riječima „pakirnica” ili „pakira […]” zamjenjuju riječi „punionica” i „puni […]”, osim ako ta razlika nije vidljiva već u samom jeziku.
3. Naziv i adresa proizvođača ili prodavatelja upotpunjuje se pojmom ‚proizvođač’ ili „proizvedeno od” i „prodavatelj” ili „prodano od”, ili ekvivalentom.
Države članice mogu odlučiti:
(a) da je navođenje proizvođača obvezno;
(b) odobriti zamjenu riječi „proizvođač” i „proizveo” riječima navedenim u Prilogu X.a ovoj Uredbi.
4. Ispred imena i adrese uvoznika navode se riječi „uvoznik” ili „uvozi […]”.
5. Navodi iz stavaka 2., 3. i 4. mogu se staviti zajedno ako se odnose na istu fizičku ili pravnu osobu.
Jedan je od tih navoda moguće zamijeniti kodom kojega utvrđuje država članica u kojoj punionica, prodavač, uvoznik ili prodavač imaju sjedište. Kod se nadopunjuje uputom na odnosnu državu članicu. Na etiketi odnosnog proizvoda navode se i ime i adresa druge fizičke ili pravne osobe uključene u trgovinu, koja nije punionica, proizvođač, uvoznik ili prodavač označen s kodom.
6. Ako se ime ili adresa punionice, proizvođača, uvoznika ili prodavača sastoje od zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, ili ako sadrže zaštićenu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla, to se navodi na etiketi:
(a) slovima koja nisu veća od polovice veličine slova upotrijebljenih za zaštićenu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla, ili za oznaku kategorije odnosnog proizvoda od vinove loze; ili
(b) uz pomoć koda, kako je utvrđeno u stavku 5. drugom podstavku.
Države članice mogu odlučiti koja se mogućnost primjenjuje na proizvode proizvedene na njihovom državnom području.
Članak 57.
Navođenje gospodarstva
1. Izrazi koji se odnose na gospodarstvo iz Priloga XIII., osim imena punionice, proizvođača ili prodavača, rezervirani su za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla pod uvjetom:
(a) da je vino proizvedeno isključivo od grožđa ubranog u vinogradima toga gospodarstva;
(b) da se proizvodnja vina obavlja u potpunosti na tom gospodarstvu;
(c) da su države članice uredile uporabu njihovih izraza iz Priloga XIII. Treće zemlje donijele su pravila o uporabi njihovih izraza iz Priloga XIII., uključujući izraze reprezentativnih strukovnih organizacija.
2. Drugi subjekti uključeni u trgovinu proizvodom mogu koristiti ime gospodarstva samo ako je to gospodarstvo s time suglasno.
Članak 58.
Navođenje sadržaja šećera
1. Izrazi iz Priloga XIV. dijela A ovoj Uredbi, koji se odnose na sadržaj šećera, navode se na etiketi proizvoda iz članka 59. stavka 1. točke (g) Uredbe (EZ) br. 479/2008.
2. Ako sadržaj šećera u proizvodima, izražen kao fruktoza i glukoza (uključujući saharozu), opravdava uporabu dvaju izraza iz Priloga XIV. dijela A, odabire se samo jedan od tih izraza.
3. Ne dovodeći u pitanje uvjete uporabe opisane u Prilogu XIV. dijelu A, sadržaj šećera ne smije odstupati za više od 3 g po litri od vrijednosti navedene na etiketi proizvoda.
Članak 59.
Odstupanja
U skladu s člankom 59. stavkom 3. točkom (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008, moguće je izostaviti izraz „zaštićena oznaka izvornosti” na vinima sa sljedećim zaštićenim oznakama izvornosti, pod uvjetom da je ta mogućnost predviđena zakonodavstvom države članice ili pravilima koja se primjenjuju u odnosnoj trećoj zemlji, uključujući pravila reprezentativnih strukovnih organizacija:
(a) Cipar: |
Κουμανδαρία (Commandaria); |
(b) Grčka: |
Σάμος (Samos); |
(c) Španjolska: |
Cava, Jerez, Xérès ili Sherry, Manzanilla; |
(d) Francuska: |
Champagne; |
(e) Italija: |
Asti, Marsala, Franciacorta; |
(f) Portugal: |
Madeira ili Madère, Port ili Porto. |
Članak 60.
Posebna pravila za gazirana pjenušava vina, gazirana biser vina i kvalitetna pjenušava vina
1. Izrazi „gazirano pjenušavo vino” i „gazirano biser vino” iz Priloga IV. Uredbi (EZ) br. 479/2008 nadopunjuju se riječima „dobiveno dodavanjem ugljikovog anhidrida” napisanima slovima istog tipa i veličine, osim ako se već u samom jeziku ne podrazumijeva da je izvršeno dodavanje ugljičnog dioksida.
Riječi „dobiveno dodavanjem ugljičnog dioksida ili dobiveno dodavanjem ugljikovog anhidrida” navode se čak i u slučajevima na koje se primjenjuje članak 59. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008.
2. U pogledu kvalitetnih pjenušavih vina, moguće je izostaviti uputu na kategoriju proizvoda od vinove loze za vina na čijoj je etiketi navedena riječ „Sekt”.
ODJELJAK 2.
Dodatni podaci
Članak 61.
Godina berbe
1. Godinu berbe iz članka 60. stavka 1. točke (a) Uredbe (EZ) br. 479/2008 moguće je navesti na etiketama proizvoda, kako je utvrđeno člankom 49., pod uvjetom da je barem 85 % grožđa upotrijebljenog za dobivanje proizvoda ubrano u odnosnoj godini. To se ne odnosi na:
(a) bilo koju količinu proizvoda upotrijebljenu za doslađivanje, ekspedicioni liker ili tiražni liker; ili
(b) bilo koju količinu proizvoda iz Priloga IV. stavka 3. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008.
2. Za proizvode koji se tradicionalno dobivaju od grožđa ubranog u siječnju ili veljači, kao godina berbe na etiketi vina navodi se prethodna kalendarska godina.
3. Proizvodi bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla također moraju biti sukladni zahtjevima iz stavaka 1. i 2. ovog članka i članka 63.
Članak 62.
Ime sorte vinove loze
1. Imena je sorti vinove loze ili njihove sinonime iz članka 60. stavka 1. točke (b) Uredbe (EZ) br. 479/2008, koje se koriste za dobivanje proizvoda iz članka 49. ove Uredbe, moguće navesti na etiketama odnosnih proizvoda pod uvjetima iz točaka (a) i (b) ovog članka.
(a) Za vina koja se proizvode u Europskoj zajednici, imena sorti vinove loze ili njihovi sinonimi jesu oni navedeni u klasifikaciji sorti vinove loze iz članka 24. stavka 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008.
Za države članice oslobođene od obveze klasifikacije, kako je utvrđeno u članku 24. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 479/2008, imena sorti vinove loze ili njihovi sinonimi navode se u okviru „Međunarodnoge sortne liste vinove loze i njihovih sinonima” koji vodi Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV).
(b) Za vina podrijetlom iz trećih zemalja, uvjeti uporabe imena sorti vinove loze ili njihovih sinonima moraju biti sukladni pravilima koja se primjenjuju na proizvođače vina u odnosnoj trećoj zemlji, uključujući pravila reprezentativnih strukovnih organizacija, a imena sorti vinove loze ili njihovih sinonima moraju biti navedeni u barem jednoj od sljedećih listi:
i. Međunarodna organizacija za lozu i vino (OIV);
ii. Međunarodna unija za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV);
iii. Međunarodno povjerenstvo za biljne genetske resurse (IBPGR).
(c) Za proizvode sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje, imena je sorti vinove loze ili njihove sinonime moguće navesti:
i. ako se imenuje samo jedna sorta vinove loze ili njezin sinonim, od nje mora biti dobiveno barem 85 % proizvoda, što ne uključuje:
— bilo koju količinu proizvoda upotrijebljenu za doslađivanje, „ekspedicioni liker” ili „tiražni liker”, ili
— bilo koju količinu proizvoda iz Priloga IV. stavka 3. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008;
ii. ako se imenuju dvije ili više sorti vinove loze ili njihovi sinonimi, od njih mora biti dobiveno 100 % odnosnih proizvoda, što ne uključuje:
— bilo koju količinu proizvoda upotrijebljenu za doslađivanje, „ekspedicioni liker” ili „tiražni liker”, ili
— bilo koju količinu proizvoda iz Priloga IV. stavka 3. točaka (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008.
U slučaju iz podtočke ii., sorte se vinove loze navode silaznim redoslijedom ovisno o njihovom udjelu, te slovima iste veličine.
(d) Za proizvode bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, imena je sorti vinove loze ili njihove sinonime moguće navesti ako su ispunjeni zahtjevi iz točaka (a) ili (b) i (c) stavka 1. i članka 63.
2. U slučaju pjenušavih vina i kvalitetnih pjenušavih vina, imena sorte vinove loze koja se koriste kao nadopuna opisa proizvoda, odnosno „pinot blanc”, „pinot noir”, „pinot meunier” ili „pinot gris” i istovrijedni izrazi na drugim jezicima Zjednice, moguće je zamijeniti sinonimom „pinot”.
3. Odstupajući od članka 42. stavka 3. Uredbe (EZ) br. 479/2008, imena sorti vinove loze i njihovi sinonimi iz Priloga XV. dijela A ovoj Uredbi koji se sastoje od zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla ili koji sadrže zaštićenu oznaku izvornosti ili zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, mogu se navesti samo na etiketi proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje ako su odobrena sukladno pravilima Zajednice koja su bila na snazi 11. svibnja 2002. ili na datum pristupanja država članica, pri čemu se poštuje kasniji datum.
4. Imena sorti vinove loze i njihovi sinonimi iz Priloga XV. dijela B ovoj Uredbi, koji djelomično sadrže zaštićenu oznaku izvornosti ili oznaku zemljopisnog podrijetla i izravno upućuju na zemljopisni element predmetne zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, mogu se navesti samo na etiketi proizvoda sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje.
▼M10 —————
Članak 64.
Navođenje sadržaja šećera
1. Osim ako nije drukčije utvrđeno u članku 58. ove Uredbe, sadržaj je šećera izražen kao fruktoza i glukoza, kako je predviđeno Prilogom XIV. dijelom B ovoj Uredbi, moguće navesti na etiketi proizvoda iz članka 60. stavka 1. točke (c) Uredbe (EZ) br. 479/2008.
2. Ako sadržaj šećera u proizvodima opravdava uporabu dvaju izraza iz Priloga XIV. dijela B ovoj Uredbi, odabire se samo jedan od tih izraza.
3. Ne dovodeći u pitanje uvjete uporabe opisane u Prilogu XIV. dijelu B ovoj Uredbi, sadržaj šećera ne smije odstupati za više od 1 grama po litri od vrijednosti navedene na etiketi proizvoda.
4. Stavak 1. ne primjenjuje se na proizvode iz stavaka 3., 8. i 9. Priloga XI.b Uredbi (EZ) br. 1234/2007 pod uvjetom da su uvjeti uporabe navedenog sadržaja šećera regulirani od strane države članice ili utvrđeni u pravilima primjenjivima u dotičnoj trećoj zemlji, uključujući, u slučaju trećih zemalja, pravila koja potječu od reprezentativnih strukovnih organizacija.
Članak 65.
Navođenje simbola Zajednice
1. Simbole Zajednice iz članka 60. stavka 1. točke (e) Uredbe (EZ) br. 479/2008 moguće je navesti na etiketama vina kako je predviđeno Prilogom V. Uredbi Komisije (EZ) br. 1898/2006 ( 6 ). Bez obzira na članak 59., navode „ZAŠTIĆENA OZNAKA IZVORNOSTI” i „ZAŠTIĆENA OZNAKA ZEMLJOPISNOG PODRIJETLA” u okviru simbola moguće je zamijeniti istovrijednim izrazima na nekom drugom službenom jeziku Zajednice, kako je utvrđeno u navedenom Prilogu.
2. Ako se simboli Zajednice ili navodi iz članka 60. stavka 1. točke (e) Uredbe (EZ) br. 479/2008 navode na etiketi proizvoda, moraju biti popraćeni odgovarajućom zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.
Članak 66.
Izrazi koji se odnose na određene proizvodne metode
1. U skladu s člankom 60. stavkom 1. točkom (f) Uredbe (EZ) br. 479/2008, na vinima koja se stavljaju na tržište Zajednice mogu se nalaziti navodi koji se odnose na određene proizvodne metode, između ostalog na metode iz stavaka 2., 3., 4., 5. i 6. ovog članka.
2. Navodi iz Priloga XVI. jedini su izrazi koji se mogu koristiti za opis vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje, koje je fermentiralo, dozrelo ili odležalo u drvenoj posudi. Međutim, države članice i treće zemlje mogu za takva vina utvrditi druge navode koji su ekvivalentni navodima iz Priloga XVI.
Uporaba jednog od navoda iz prvog podstavka dopuštena je ako je vino odležalo u drvenoj posudi u skladu s važećim nacionalnim propisima, čak i u slučajevima u kojima je postupak odležavanja nastavljen u drugoj vrsti posude.
Navodi iz prvog podstavka ne mogu se koristiti za opis vina koje je proizvedeno uz pomoć hrastovih strugotina, bez obzira na to jesu li oni korišteni u kombinaciji s drvenom posudom ili posudama.
3. Izraz „vrenje u boci” može se koristiti samo za opis pjenušavih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje, ili kvalitetnih pjenušavih vina pod uvjetom:
(a) da je proizvod postao pjenušav naknadnim alkoholnim vrenjem u boci;
(b) da trajanje proizvodnog postupka, uključujući dozrijevanje u poduzeću u kojemu je proizvod dobiven, koje se računa od početka vrenja kojime se u kupaži stvara ugljični dioksid, nije kraće od devet mjeseci;
(c) da vrenje kojime se u kupaži stvara ugljični dioksid i dozrijevanje kupaže na vinskom talogu traju najmanje 90 dana; i
(d) da je proizvod odvojen od vinskog taloga filtriranjem uz pomoć metode pretakanja ili otklanjanjem kvasca.
4. Izrazi „vrenje u boci tradicionalnom metodom”, „tradicionalna metoda”, „klasična metoda” ili „klasična tradicionalna metoda” mogu se koristiti samo za opis pjenušavih vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje, ili kvalitetnih pjenušavih vina pod uvjetom da je proizvod:
(a) postao pjenušav naknadnim alkoholnim vrenjem u boci;
(b) barem devet mjeseci bio neprekidno u doticaju s vinskim talogom u istom poduzeću od trenutka pripreme kupaže;
(c) odvojen od vinskog taloga pretakanjem.
5. Izraz „Crémant” može se koristiti samo za bijela ili ružičasta kvalitetna pjenušava vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje pod uvjetom:
(a) da je grožđe ručno ubrano;
(b) da je vino proizvedeno od mošta dobivenog tiještenjem cijeloga grožđa ili grožđa bez peteljki. Količina dobivenog mošta ne smije biti veća od 100 litara na 150 kg grožđa;
(c) da najveći sadržaj sumpornog dioksida nije veći od 150 mg/l;
(d) da je sadržaj šećera manji od 50 g/l;
(e) da vino ispunjava zahtjeve iz stavka 4.; i
(f) ne dovodeći u pitanje članak 67., izraz „Crémant” navodi se na etiketama kvalitetnih pjenušavih vina zajedno s imenom zemljopisne jedinice kojoj pripada ograničeno područje zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla odnosne treće zemlje.
Točke (a) i (f) ne primjenjuju se na proizvođače koji posjeduju robne žigove koji sadrže izraz „crémant”, a koji su registrirani prije 1. ožujka 1986.
6. Upute na ekološku proizvodnju grožđa uređene su Uredbom Vijeća (EZ) br. 834/2007 ( 7 ).
Članak 67.
Ime zemljopisne jedinice koja je manja ili veća od područja kojemu pripada oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, te upute na zemljopisno područje
1. Na temelju članka 60. stavka 1. točke (g) Uredbe (EZ) br. 479/2008 i ne dovodeći u pitanje članke 55. i 56. ove Uredbe, ime zemljopisne jedinice i upute na zemljopisno područje mogu se navesti samo na etiketama vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, ili oznakom zemljopisnog podrijetla treće zemlje.
2. Za korištenje naziva manje zemljopisne jedinice od područja na kojima se temelji oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, područje dotične zemljopisne jedinice mora biti dobro određeno. Države članice mogu utvrditi pravila koja se odnose na uporabu ovih zemljopisnih jedinica. Podrijetlo najmanje 85 % grožđa od kojega se proizvelo vino treba biti iz dotičnih manjih zemljopisnih jedinica. To ne uključuje:
(a) bilo koju količinu proizvoda korištenih u zaslađivanju, „ekspedicioni liker” ili „tiražni liker”; ili
(b) bilo koju količinu proizvoda kako je navedeno u Prilogu XI.b stavku 3. točkama (e) i (f) Uredbe (EZ) br. 1234/2007.
Preostalih 15 % grožđa mora potjecati iz zemljopisno ograničenog područja navedenog na oznaci izvornosti ili oznaci dotičnog zemljopisnog podrijetla.
◄
U slučaju registriranih robnih žigova ili robnih žigova uspostavljenih uporabom prije 11. svibnja 2002. koji sadrže ime zemljopisne jedinice manje od područja kojemu pripadaju oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, te upute na zemljopisno područje odnosnih država članica, ili se sastoje od tog imena i uputa, države članice mogu donijeti odluku o neprimjeni zahtjeva iz treće i četvrte rečenice prvog podstavka.
3. Ime zemljopisne jedinice manje ili veće od područja kojemu pripada oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla, ili upute na zemljopisno područje sastoje se od:
(a) mjesta ili skupine mjesta;
(b) lokalne upravne jedinice ili njezinog dijela;
(c) vinogradarske podregije ili njezinog dijela;
(d) upravne jedinice.
ODJELJAK 3.
Pravila o bocama određenih posebnih oblika i zatvaračima, te dodatne odredbe koje utvrđuju države članice proizvođači
Članak 68.
Uvjeti uporabe boca određenih posebnih oblika
Kako bi se određeni tip boce mogao uvrstiti u popis posebnih tipova boca iz Priloga XVII., mora ispunjavati sljedeće zahtjeve:
(a) u posljednjih se 25 godina isključivo, izvorno i tradicionalno koristio za vina s određenom zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla; i
(b) njegovu uporabu potrošači povezuju s određenom zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla.
U Prilogu XVII. navode se uvjeti uporabe priznatih posebnih tipova boca.
Članak 69.
Pravila o prezentiranju određenih proizvoda
1. Pjenušavo vino, kvalitetno pjenušavo vino i kvalitetno aromatsko vino proizvedeno u Europskoj uniji stavlja se na tržište ili izvozi u staklenim bocama vrste „pjenušava vina” zatvoreno:
(a) za boce nazivnog volumena više od 0,20 litara: čepom u obliku gljive izrađenom od pluta ili drugog materijala odobrenog da dolazi u dodir s hranom, koji se pričvršćuje zatvaračem, prekrivenim, prema potrebi, kapicom ili obloženim folijom koja potpuno pokriva čep i cijeli ili tek dio vrata boce;
(b) za boce s nazivnim volumenom od najviše 0,20 litara: bilo koji prikladni zatvarač.
Drugi proizvodi proizvedeni u Uniji ne stavljaju se na tržište ili izvoze u staklenim bocama vrste „pjenušava vina” ili sa zatvaranjem kako je opisano u točki (a) prvog podstavka.
2. Odstupajući od drugog podstavka stavka 1. države članice mogu odlučiti da će se sljedeći proizvodi stavljati na tržište ili izvoziti u staklenim bocama vrste „pjenušava vina” ili sa zatvaranjem kako je opisano u točki (a) prvog podstavka stavka 1.:
(a) proizvodi koji se tradicionalno stavljaju na tržište u takvim bocama, a koji su:
i. navedeni u članku 113.d stavku 1. točki (a) Uredbe (EZ) br. 1234/2007;
ii. navedeni u točkama 7., 8. i 9. Priloga XI.b Uredbi (EZ) br. 1234/2007;
iii. navedeni u Uredbi Vijeća (EEZ) br. 1601/1991 ( 8 ); ili
iv. imaju stvarnu alkoholnu jakost po volumenu od najviše 1,2 % vol;
(b) drugi proizvodi osim onih iz točke (a), pod uvjetom da oni ne dovode potrošača u zabludu u odnosu na stvarnu vrstu proizvoda.
Članak 70.
Dodatne odredbe koje utvrđuju države članice proizvođači u vezi s označivanjem i prezentacijom
1. Za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla koja se proizvode na njihovom državnom području, uporaba podataka iz članaka 61., 62. i 64. do 67. može postati obvezna, zabranjena ili ograničena uvođenjem pravila koja su stroža u odnosu na pravila iz ovog poglavlja pomoću odgovarajućih specifikacija za ta vina.
2. Za vina bez zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla, države članice mogu učiniti podatke iz članaka 64. i 66. obveznima.
3. Za potrebe nadzora države članice mogu za vina koja se proizvode na njihovom državnom području utvrditi i propisati i druge podatke koji nisu navedeni u članku 59. stavku 1. i članku 60. stavku 1. Uredbe (EZ) br. 479/2008.
4. Za potrebe nadzora države članice mogu propisati primjenu članaka 58., 59. i 60. Uredbe (EZ) br. 479/2008 za vina koja se pune na njihovom državnom području, ali koja se još ne stavljaju na tržište, niti se izvoze.
POGLAVLJE V.
OPĆE, PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 70.a
Metode razmjene informacija između Komisije, država članica, trećih zemalja i ostalih subjekata
1. U pogledu ovog stavka, dokumenti i informacije potrebne za provedbu ove Uredbe dostavljaju se Komisiji na sljedeći način:
(a) ako se radi o nadležnim tijelima država članica, putem informacijskog sustava koji im je Komisija stavila na raspolaganje u skladu s odredbama Uredbe (EZ) br. 792/2009;
(b) ako se radi o nadležnim tijelima i reprezentativnim strukovnim organizacijama trećih zemalja, kao i fizičkim i pravnim osobama koje imaju zakoniti interes u okviru ove Uredbe, elektroničkim putem, korištenjem metoda i obrazaca koje im je Komisija stavila na raspolaganje i koji su učinjeni dostupnima u skladu s uvjetima iz Priloga XVIII. ovoj Uredbi.
Međutim, informacije se mogu slati i u papirnatom obliku korištenjem navedenih obrazaca.
Za podnošenje zahtjeva i sadržaj obavijesti odgovorna su, ovisno o slučaju, nadležna tijela imenovana od strane trećih zemalja, ili reprezentativne strukovne organizacije, ili uključene fizičke ili pravne osobe.
2. Tijelima i osobama kojih se tiče ova Uredba i, prema potrebi, javnosti, Komisija dostavlja i stavlja na raspolaganje informacije putem informacijskih sustava koje je uspostavila.
Tijela i osobe kojih se tiče ova Uredba mogu se obratiti Komisiji u skladu s Prilogom XIX. kako bi dobili informacije o načinima pristupa informacijskim sustavima te načinima slanja i stavljanja informacija na raspolaganje.
3. Članak 5. stavak 2. i članci 6., 7. i 8. Uredbe (EZ) br. 792/2009 primjenjuju se mutatis mutandis na slanje i stavljanje na raspolaganje informacija iz stavka 1. točke (b) i stavka 2. ovog članka.
4. Što se tiče provedbe stavka 1. točke (b), nadležnim tijelima i reprezentativnim strukovnim organizacijama trećih zemalja te fizičkim i pravnim osobama koje imaju zakoniti interes u okviru ove Uredbe prava pristupa informacijskim sustavima daju službe koje su u Komisiji nadležne za informacijske sustave.
Službe koje su u Komisiji nadležne za informacijske sustave odobravaju prava pristupa, prema potrebi, na temelju:
(a) informacija o nadležnim tijelima imenovanim od strane treće zemlje, njihovim kontaktnim točkama i adresama elektroničke pošte, koje Komisija ima na raspolaganju u okviru međunarodnih sporazuma ili koje su dostavljene Komisiji u skladu s tim sporazumima;
(b) službenog zahtjeva treće zemlje u kojemu su navedene informacije o tijelima nadležnim za slanje dokumenata i informacija potrebnih za provedbu stavka 1. točke (b), kao i kontaktne točke i adrese elektroničke pošte dotičnih tijela;
(c) zahtjeva reprezentativne strukovne organizacije iz treće zemlje ili pravne ili fizičke osobe, koji sadrži dokaz o identitetu, dokaze o postojanju zakonitog interesa i adresu elektroničke pošte.
Nakon što se prava pristupa odobre, aktiviraju ih službe koje su u Komisiji nadležne za informacijske sustave.
Članak 70.b
Slanje i stavljanje na raspolaganje informacija o tijelima zaduženim za ispitivanje zahtjeva na nacionalnoj razini
1. Države članice moraju do 1. listopada 2011. i u skladu s člankom 70.a stavkom 1. dostaviti Komisiji naziv, adresu i kontaktne točke, uključujući i adrese elektroničke pošte, tijela nadležnih za provedbu članka 118.f stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 kao i sve promjene tih podataka.
2. Komisija sastavlja i vodi popis s imenima i adresama nadležnih tijela država članica ili trećih zemalja na temelju informacija koje su dostavile države članice u skladu sa stavkom 1. ili treće zemlje u skladu s međunarodnim sporazumima sklopljenima s EU-om. Komisija taj popis objavljuje javnosti.
Članak 71.
Oznake vina zaštićene na temelju Uredbe (EZ) br. 1493/1999
1. Dokumente iz članka 118.s stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, dalje u tekstu „dokumentacija”, i izmjene specifikacije proizvoda iz članka 73. stavka 1. točaka (c) i (d) i članka 73. stavka 2. ove Uredbe države članice šalju u skladu s člankom 70.a stavkom 1. ove Uredbe prema sljedećim pravilima i postupcima:
(a) Komisija potvrđuje primitak dokumentacije ili izmjene kako je navedeno u članku 9. ove Uredbe;
(b) dokumentacija i izmjene smatraju se prihvatljivima na datum na koji ih je primila Komisija, u skladu s uvjetima koji su navedeni u članku 11. ove Uredbe i pod uvjetom da ih je Komisija primila najkasnije 31. prosinca 2011.;
(c) Komisija potvrđuje upis predmetne oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla u registar u skladu s člankom 18. ove Uredbe, zajedno s mogućim izmjenama, te joj dodjeljuje broj spisa.
(d) Komisija ispituje valjanost dokumentacije zahtjeva, uzimajući prema potrebi u obzir primljene izmjene, u roku koji je utvrđen u članku 12. stavku 1. ove Uredbe.
2. Komisija može donijeti odluku o povlačenju predmetne oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 118.s stavkom 4. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 na temelju dokumenata koji su joj na raspolaganju u skladu s člankom 118.s stavkom 2. te Uredbe.
3. Odstupajući od članka 2. stavka 2. ove Uredbe, vezano uz prijenos tehničkih datoteka kako je navedeno u točki (a) članka 118.s stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007, tijela država članica mogu se smatrati podnositeljima u svrhu primjene točke (b) članka 118.c stavka 1. te Uredbe.
Članak 72.
Privremeno označivanje
1. Odstupajući od članka 65. ove Uredbe, vina s oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla, čija predmetna oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla ispunjavaju zahtjeve iz članka 38. stavka 5. Uredbe (EZ) br. 479/2008, označavaju se u skladu s odredbama iz poglavlja IV. ove Uredbe.
2. Ako Komisija odluči ne dodijeliti zaštitu oznaci izvornosti ili zemljopisnog podrijetla u skladu s člankom 41. Uredbe (EZ) br. 479/2008, vina označena u skladu sa stavkom 1. ovog članka potrebno je povući s tržišta ili ponovno označiti u skladu s poglavljem IV. ove Uredbe.
Članak 73.
Prijelazne odredbe
1. Postupak naveden u članku 118.s Uredbe (EZ) br. 1234/2007 primjenjuje se u sljedećim slučajevima:
(a) za svaku oznaku vina koja je dostavljena državi članici kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla i koju je ta država članica odobrila prije 1. kolovoza 2009.;
(b) za svaku oznaku vina koja je dostavljena državi članici kao oznaka izvornosti ili oznaka zemljopisnog podrijetla prije 1. kolovoza 2009. i koju ta država članica odobri prije 31. prosinca 2011.;
(c) za svaku izmjenu specifikacije proizvoda koja je dostavljena državi članici prije 1. kolovoza 2009. i koju ta država članica dostavi Komisiji prije 31. prosinca 2011.;
(d) za svaku manju izmjenu specifikacije proizvoda koja je dostavljena državi članici 1. kolovoza 2009. ili nakon tog datuma i koju ta država članica dostavi Komisiji prije 31. prosinca 2011.
2. Postupak naveden u članku 118.q Uredbe (EZ) br. 1234/2007 ne primjenjuje se na izmjene specifikacije proizvoda koje su dostavljene državi članici 1. kolovoza 2009. ili nakon tog datuma i koje ta država članica dostavi Komisiji prije 30. lipnja 2014., ako se te izmjene isključivo odnose na usklađivanje specifikacije proizvoda poslane Komisiji na temelju članka 118.s stavka 2. Uredbe (EZ) br. 1234/2007 s člankom 118.c Uredbe (EZ) br. 1234/2007. i ovom Uredbom.
3. Vina stavljena na tržište ili označena prije 31. prosinca 2010. koja su u skladu s odgovarajućim odredbama koje su se primjenjivale prije 1. kolovoza 2009. mogu se prodavati do isteka zaliha.
4. Vina proizvedena u Hrvatskoj do 30. lipnja 2013., uključujući taj datum, koja su sukladna s odredbama koje su se na taj datum primjenjivale u Hrvatskoj mogu se i dalje stavljati na tržište do isteka zaliha. Ti se proizvodi mogu označivati u skladu s odredbama koje su se primjenjivale u Hrvatskoj 30. lipnja 2013.
Članak 74.
Odredbe o stavljanju izvan snage
Uredbe (EZ) br. 1607/2000 i (EZ) br. 753/2002 ovime se stavljaju izvan snage.
Članak 75.
Stupanje na snagu
Ova Uredba stupa na snagu sedmog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Primjenjuje se od 1. kolovoza 2009.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
▼M3 —————
PRILOG X.
PIKTOGRAM IZ ČLANKA 51. STAVKA 2.
DIO A
Izrazi iz članka 51. stavka 1.
Jezik |
Izrazi za sulfate |
Izrazi za jaja i proizvode od jaja |
Izrazi za mlijeko i proizvode od mlijeko |
na bugarskom |
„сулфити” ili „серен диоксид” |
„яйце”, „яйчен протеин”, „яйчен продукт”, „яйчен лизозим” ili „яйчен албумин” |
„мляко”, „млечни продукти”, „млечен казеин” ili „млечен протеин” |
na španjolskom |
„sulfitos” ili „dióxido de azufre” |
„huevo”, „proteína de huevo”, „ovoproducto”, „lisozima de huevo” ili „ovoalbúmina” |
„leche”, „productos lácteos”, „caseína de leche” ili „proteína de leche” |
na češkom |
„siřičitany”ili „oxid siřičitý” |
„vejce”, „vaječná bílkovina”, „výrobky z vajec”, „vaječný lysozym” ili „vaječný albumin” |
„mléko”, „výrobky z mléka”, „mléčný kasein” ili „mléčná bílkovina” |
na danskom |
„sulfitter” ili „svovldioxid”. |
„æg”, „ægprotein”, „ægprodukt”, „æglysozym”, ili „ægalbumin” |
„mælk”, „mælkeprodukt”, „mælkecasein” ili „mælkeprotein”, |
na njemačkom |
„Sulfite” ili „Schwefeldioxid” |
„Ei”, „Eiprotein”, „Eiprodukt”, „Lysozym aus Ei” ili „Albumin aus Ei” |
„Milch”, „Milcherzeugnis”, „Kasein aus Milch” ili „Milchprotein” |
na estonskom |
„sulfitid” ili „vääveldioksiid” |
„muna”, „munaproteiin”, „munatooted”, „munalüsosüüm” ili„munaalbumiin”… |
„piim”, „piimatooted”, „piimakaseiin”ili „piimaproteiin” |
na grčkom |
„θειώδη”, „διοξείδιο του θείου” ili „ανυδρίτης του θειώδους οξέος” |
„αυγό”, „πρωτεΐνη αυγού”, „προϊόν αυγού”, „λυσοζύμη αυγού” ili „αλβουμίνη αυγού” |
„γάλα”, „προϊόντα γάλακτος”, „καζεΐνη γάλακτος” ili „πρωτεΐνη γάλακτος” |
na engleskom |
„sulphites”, „sulfites”, „sulphur dioxide” ili „sulfur dioxide” |
„egg”, „egg protein”, „egg product”, „egg lysozyme” ili„egg albumin” |
„milk”, „milk products”, „milk casein” ili „milk protein” |
na francuskom |
„sulfites” ili „anhydride sulfureux” |
„oeuf”, „protéine de l’oeuf”, „produit de l’oeuf”, „lysozyme de l’oeuf” ili „albumine de l’oeuf” |
„lait”, „produits du lait”, „caséine du lait” ili „protéine du lait” |
na hrvatskom |
„sulfiti” ili „sumporov dioksid”; |
„jaje”, „bjelančevine iz jaja”, „proizvodi od jaja”, „lizozim iz jaja” ili „albumin iz jaja”; |
„mlijeko”, „mliječni proizvodi”, „kazein iz mlijeka” ili „mliječne bjelančevine” |
na talijanskom |
„solfiti”, ili „anidride solforosa” |
„uovo”, „proteina dell’uovo”, „derivati dell’uovo”, „lisozima da uovo” ili „ovoalbumina” |
„latte”, „derivati del latte”, „caseina del latte” ili „proteina del latte” |
na latvijskom |
„sulfīti” ili „sēra dioksīds” |
„olas”, „olu olbaltumviela”, „olu produkts”, „olu lizocīms” ili „olu albumīns” |
„piens”, „piena produkts”, „piena kazeīns” ili „piena olbaltumviela” |
na litavskom |
„sulfitai” ili „sieros dioksidas” |
„kiaušiniai”, „kiaušinių baltymai”, „kiaušinių produktai”, „kiaušinių lizocimas” ili „kiaušinių albuminas” |
„pienas”, „pieno produktai”, „pieno kazeinas” ili „pieno baltymai” |
na mađarskom |
„szulfitok” ili „kén-dioxid” |
„tojás”, „tojásból származó fehérje”, „tojástermék”, „tojásból származó lizozim” ili „tojásból származó albumin” |
„tej”, „tejtermékek”, „tejkazein” ili „tejfehérje” |
na malteškom |
„sulfiti”, ili’diossidu tal-kubrit’ |
„bajd”, „proteina tal-bajd”, „prodott tal-bajd”, „liżożima tal-bajd”ili „albumina tal-bajd” |
„ħalib”, „prodotti tal-ħalib”, „kaseina tal-ħalib” ili „proteina tal-ħalib” |
na nizozemskom |
„sulfieten” ili „zwaveldioxide” |
„ei”, „eiproteïne”, „eiderivaat”, „eilysozym” ili „eialbumine” |
„melk”, „melkderivaat”, „melkcaseïne” ili „melkproteïnen” |
na poljskom |
„siarczyny”, „dwutlenek siarki” ili „ditlenek siarki” |
„jajo”, „białko jaja”, „produkty z jaj”, „lizozym z jaja” ili „albuminę z jaja” |
„mleko”, „produkty mleczne”, „kazeinę z mleka” ili „białko mleka” |
na portugalskom |
„sulfitos” ili „dióxido de enxofre” |
„ovo”, „proteína de ovo”, „produto de ovo”, „lisozima de ovo” ili „albumina de ovo” |
„leite”, „produtos de leite”, „caseína de leite” ili „proteína de leite” |
na rumunjskom |
„sulfiți” ili „dioxid de sulf” |
„ouă”, „proteine din ouă”, „produse din ouă”, „lizozimă din ouă” ili „albumină din ouă” |
„lapte”, „produse din lapte”, „cazeină din lapte” ili „proteine din lapte” |
na slovačkom |
„siričitany” ili „oxid siričitý” |
„vajce”, „vaječná bielkovina”, „výrobok z vajec”, „vaječný lyzozým” ili „vaječný albumín” |
„mlieko”, „výrobky z mlieka”, „mliečne výrobky”, „mliečny kazeín” ili „mliečna bielkovina” |
na slovenskom |
„sulfiti” ili „žveplov dioksid” |
„jajce”, „jajčne beljakovine”, „proizvod iz jajc”, „jajčni lizocim” ili „jajčni albumin” |
„mleko”, „proizvod iz mleka”, „mlečni kazein” ili „mlečne beljakovine” |
na finskom |
„sulfiittia”, „sulfiitteja” li’rikkidioksidia’ |
„kananmunaa”, „kananmunaproteiinia”, „kananmunatuotetta”, „lysotsyymiä (kananmunasta)” li „kananmuna-albumiinia” |
„maitoa”, „maitotuotteita”, „kaseiinia (maidosta)” ili„maitoproteiinia” |
na švedskom |
„sulfiter” ili „svaveldioxid” |
„ägg”, „äggprotein”, „äggprodukt”, „ägglysozym” ili „äggalbumin” |
„mjölk”, „mjölkprodukter”, „mjölkkasein” ili „mjölkprotein” |
DIO B
Simboli navedena u članku 51. stavku 2.
|
|
|
|
PRILOG X.a
Riječi iz članka 56. stavka 3. točke (b)
Jezik |
Riječi odobrene umjesto „proizvođač” |
Riječi odobrene umjesto „proizveo” |
BG |
„преработвател” |
„преработено от” |
ES |
„elaborador” |
„elaborado por” |
CS |
„zpracovatel” ili „vinař” |
„zpracováno v” ili „vyrobeno v” |
DA |
„forarbejdningsvirksomhed” ili „vinproducent” |
„forarbejdet af” |
DE |
„Verarbeiter” |
„verarbeitet von”or„versektet durch” |
ET |
„töötleja” |
„töödelnud” |
EL |
„οινοποιός” |
„οινοποιήθηκε από”, |
EN |
„processor”ili„winemaker” |
„processed by”ili„made by” |
FR |
„élaborateur” |
„élaboré par” |
IT |
„elaboratore”ili„spumantizzatore” |
„elaborato da”ili„spumantizzato da” |
LV |
„izgatavotājs” |
„vīndaris” ili „ražojis” |
LT |
„perdirbėjas” |
„perdirbo” |
HU |
„feldolgozó:” |
„feldolgozta:” |
MT |
„proċessur” |
„ipproċessat minn” |
NL |
„verwerker” ili „bereider” |
„verwerkt door” ili „bereid door” |
PL |
„przetwórca” ili „wytwórca” |
„przetworzone przez” ili „wytworzone przez” |
PT |
„elaborador”ili„preparador” |
„elaborado por”ili„preparado por” |
RO |
„elaborator” |
„elaborat de” |
SI |
„pridelovalec” |
„prideluje” |
SK |
„spracovateľ” |
„spracúva” |
FI |
„valmistaja” |
„valmistanut” |
SV |
„bearbetningsföretag” |
„bearbetat av” |
▼M3 —————
PRILOG XIII.
IZRAZI KOJI SE ODNOSE NA GOSPODARSTVO
Države članice ili treće zemlje |
Izrazi |
Austrija |
Burg, Domäne, Eigenbau, Familie, Gutswein, Güterverwaltung, Hof, Hofgut, Kloster, Landgut, Schloss, Stadtgut, Stift, Weinbau, Weingut, Weingärtner, Winzer, Winzermeister |
Češka |
Sklep, vinařský dům, vinařství |
Njemačka |
Burg, Domäne, Kloster, Schloss, Stift, Weinbau, Weingärtner, Weingut, Winzer |
Francuska |
Abbaye, Bastide, Campagne, Chapelle, Château, Clos, Commanderie, Cru, Domaine, Mas, Manoir, Mont, Monastère, Monopole, Moulin, Prieuré, Tour |
Grčka |
Αγρέπαυλη (Agrepavlis), Αμπελι (Ampeli), Aμπελώνας(-ες) (Ampelonas-(es)), Αρχοντικό (Archontiko), Κάστρο (Kastro), Κτήμα (Κtima), Μετόχι (Metochi), Μοναστήρι (Monastiri), Ορεινό Κτήμα (Orino Ktima), Πύργος (Pyrgos) |
Italija |
abbazia, abtei, ansitz, burg, castello, kloster, rocca, schlofl, stift, torre, villa |
Cipar |
Αμπελώνας (-ες) (Ampelonas (-es), Κτήμα (Ktima), Μοναστήρι (Monastiri), Μονή (Moni) |
Portugal |
Casa, Herdade, Paço, Palácio, Quinta, Solar |
Slovačka |
Kaštieľ, Kúria, Pivnica, Vinárstvo, Usadlosť |
Slovenija |
Klet, Kmetija, Posestvo, Vinska klet |
PRILOG XIV.
NAVOD SADRŽAJA ŠEĆERA
Izrazi |
Uvjeti uporabe |
DIO A – Popis izraza koji se koriste za pjenušava vina, gazirana pjenušava vina, kvalitetna pjenušava vina ili kvalitetna aromatizirana pjenušava vina |
|
brut nature, naturherb, bruto natural, pas dosé, dosage zéro, natūralusis briutas, īsts bruts, přírodně tvrdé, popolnoma suho, dosaggio zero, брют натюр, brut natur |
Ako je sadržaj šećera niži od 3 grama po litri; ovi se izrazi mogu koristiti samo za proizvode kojima nije dodan šećer nakon naknadnog vrenja. |
extra brut, extra herb, ekstra briutas, ekstra brut, ekstra bruts, zvláště tvrdé, extra bruto, izredno suho, ekstra wytrawne, екстра брют |
Ako je sadržaj šećera između 0 i 6 grama po litri. |
brut, herb, briutas, bruts, tvrdé, bruto, zelo suho, bardzo wytrawne, брют |
Ako je sadržaj šećera niži od 12 grama po litri. |
extra dry, extra trocken, extra seco, labai sausas, ekstra kuiv, ekstra sausais, különlegesen száraz, wytrawne, suho, zvláště suché, extra suché, екстра сухо, extra sec, ekstra tør |
Ako je sadržaj šećera između 12 i 17 grama po litri. |
sec, trocken, secco, asciutto, dry, tør, ξηρός, seco, torr, kuiva, sausas, kuiv, sausais, száraz, półwytrawne, polsuho, suché, сухо |
Ako je sadržaj šećera između 17 i 32 grama po litri. |
demi-sec, halbtrocken, abboccato, medium dry, halvtør, ημίξηρος, semi seco, meio seco, halvtorr, puolikuiva, pusiau sausas, poolkuiv, pussausais, félszáraz, półsłodkie, polsladko, polosuché, polosladké, полусухо |
Ako je sadržaj šećera između 32 i 50 grama po litri. |
doux, mild, dolce, sweet, sød, γλυκός, dulce, doce, söt, makea, saldus, magus, édes, ħelu, słodkie, sladko, sladké, сладко, dulce, saldais |
Ako je sadržaj šećera veći od 50 grama po litri. |
DIO B – Popis izraza koji se koriste za proizvode koji nisu navedeni u dijelu A |
|
сухо, seco, suché, tør, trocken, kuiv, ξηρός, dry, sec, secco, asciuttto, sausais, sausas, száraz, droog, wytrawne, seco, sec, suho, kuiva |
Ako sadržaj šećera ne prelazi: — 4 grama po litri, ili — 9 grama po litri, pod uvjetom da ukupna kiselost izražena u obliku vinske kiseline u gramima po litri nije za više od 2 g niža u odnosu na sadržaj neprevrela šećera. |
полусухо, semiseco, polosuché, halvtør, halbtrocken, poolkuiv, ημίξηρος, medium dry, demi-sec, abboccato, pussausais, pusiau sausas, félszáraz, halfdroog, półwytrawne, meio seco, adamado, demisec, polsuho, puolikuiva, halvtorrt |
Ako je sadržaj šećera viši od gore navedenog ograničenja, ali niži od: — 12 grama po litri, ili — 18 grama po litri, pod uvjetom da ukupna kiselost izražena u obliku vinske kiseline u gramima po litri nije za više od 10 g niža u odnosu na sadržaj neprevrela šećera. |
полусладко, semidulce, polosladké, halvsød, lieblich, poolmagus, ημίγλυκος, medium, medium sweet, moelleux, amabile, pussaldais, pusiau saldus, félédes, halfzoet, półsłodkie, meio doce, demidulce, polsladko, puolimakea, halvsött |
Ako je sadržaj šećera viši od gore navedenog ograničenja, ali niži od 45 grama po litri. |
сладко, dulce, sladké, sød, süss, magus, γλυκός, sweet, doux, dolce, saldais, saldus, édes, ħelu, zoet, słodkie, doce, dulce, sladko, makea, sött. |
Ako sadržaj šećera iznosi barem 45 grama po litri. |
PRILOG XV.
SORTNA LISTA VINOVE LOZE I NJIHOVIH SINONIMA KOJI SE MOGU NAVESTI NA OZNACI VINA
DIO A: Sortna lista vinove loze i njihovih sinonima koji se mogu navesti na oznaci vina u skladu s člankom 62. stavkom 3.
|
Naziv zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla |
Naziv sorte ili njezinih sinonima |
Države koje smiju koristiti naziv sorte ili jedan od njegovih sinonima (1) |
1. |
Alba (IT) |
Albarossa |
Italija ° |
2. |
Alicante (ES) |
Alicante Bouschet |
Grčka °, Italija °, Portugal °, Alžir °, Tunis °, Sjedinjene Američke Države °, Cipar °, Južna Afrika ►M8 , Hrvatska ◄ Napomena: Naziv „Alicante” ne smije se koristiti samostalno za označivanje vina. |
3. |
Alicante Branco |
Portugal ° |
|
4. |
Alicante Henri Bouschet |
Francuska °, Srbija i Crna Gora (6) |
|
5. |
Alicante |
Italija ° |
|
6. |
Alikant Buse |
Srbija i Crna Gora (4) |
|
7. |
Avola (IT) |
Nero d’Avola |
Italija |
8. |
Bohotin (RO) |
Busuioacă de Bohotin |
Rumunjska |
9. |
Borba (PT) |
Borba |
Španjolska ° |
10. |
Bourgogne (FR) |
Blauburgunder |
Bivša jugoslavenska republika Makedonija (13-20-30), Austrija (18-20), Kanada (20-30), Čile (20-30), Italija (20-30), Švicarska |
11. |
Blauer Burgunder |
Austrija (10-13), Srbija i Crna Gora (17-30) |
|
12. |
Blauer Frühburgunder |
Njemačka (24) |
|
13. |
Blauer Spätburgunder |
Njemačka (30), Bivša jugoslavenska republika Makedonija (10-20-30), Austrija (10-11), Bugarska (30), Kanada (10-30), Čile (10-30), Rumunjska (30), Italija (10-30) |
|
14. |
Burgund Mare |
Rumunjska (35, 27, 39, 41) |
|
14.a |
Borgonja istarska |
Hrvatska |
|
15. |
Burgundac beli |
Srbija i Crna Gora (34) |
|
15.a |
Burgundac bijeli |
Hrvatska |
|
▼M8 ————— |
|||
17. |
Burgundac crni |
Srbija i Crna Gora (11-30) ►M8 , Hrvatska ◄ |
|
18. |
Burgundac sivi |
Hrvatska °, Srbija i Crna Gora ° |
|
19. |
Burgundec bel |
Bivša jugoslavenska republika Makedonija ° |
|
20. |
Burgundec crn |
Bivša jugoslavenska republika Makedonija (10-13-30) |
|
21. |
Burgundec siv |
Bivša jugoslavenska republika Makedonija ° |
|
22. |
Early Burgundy |
Sjedinjene Američke Države ° |
|
23. |
Fehér Burgundi, Burgundi |
Mađarska (31) |
|
24. |
Frühburgunder |
Njemačka (12), Nizozemska ° |
|
25. |
Grauburgunder |
Njemačka, Bugarska, Mađarska, Rumunjska (26) |
|
26. |
Grauer Burgunder |
Kanada, Rumunjska (25), Njemačka, Austrija |
|
27. |
Grossburgunder |
Rumunjska (37, 14, 40, 42) |
|
28. |
Kisburgundi kék |
Mađarska (30) |
|
29. |
Nagyburgundi |
Mađarska ° |
|
30. |
Spätburgunder |
Bivša jugoslavenska republika Makedonija (10-13-20), Srbija i Crna Gora (11-17), Bugarska (13), Kanada (10-13), Čile, Mađarska (29), Moldavija °, Rumunjska (13), Italija (10-13), Ujedinjena Kraljevina, Njemačka (13) |
|
31. |
Weißburgunder |
Južna Afrika (33), Kanada, Čile (32), Mađarska (23), Njemačka (32, 33), Austrija (32), Ujedinjena Kraljevina °, Italija |
|
32. |
Weißer Burgunder |
Njemačka (31, 33), Austrija (31), Čile (31), Švicarska °, Slovenija, Italija |
|
33. |
Weissburgunder |
Južna Afrika (31), Njemačka (31, 32), Ujedinjena Kraljevina, Italija, Švicarska ° |
|
34. |
Weisser Burgunder |
Srbija i Crna Gora (15) |
|
35. |
Calabria (IT) |
Calabrese |
Italija |
36. |
Cotnari (RO) |
Grasă de Cotnari |
Rumunjska |
37. |
Franken (DE) |
Blaufränkisch |
Češka (39), Austrija °, Njemačka, Slovenija (Modra frankinja, Frankinja), Mađarska, Rumunjska (14, 27, 39, 41) |
38. |
Frâncușă |
Rumunjska |
|
39. |
Frankovka |
Češka (37), Slovačka (40), Rumunjska (14, 27, 38, 41) ►M8 , Hrvatska ◄ |
|
40. |
Frankovka modrá |
Slovačka (39) |
|
41. |
Kékfrankos |
Mađarska, Rumunjska (37, 14, 27, 39) |
|
42. |
Friuli (IT) |
Friulano |
Italija |
43. |
Graciosa |
Graciosa |
Portugal ° |
44. |
Мелник (BU) Melnik |
Мелник Melnik |
Bugarska |
45. |
Montepulciano (IT) |
Montepulciano |
Italija ° |
46. |
Moravské (CZ) |
Cabernet Moravia |
Češka ° |
47. |
Moravia dulce |
Španjolska ° |
|
48. |
Moravia agria |
Španjolska ° |
|
49. |
Muškat moravský |
Češka, Slovačka |
|
50. |
Odobești (RO) |
Galbenă de Odobești |
Rumunjska |
51. |
Porto (PT) |
Portoghese |
Italija ° |
52. |
Rioja (ES) |
Torrontés riojano |
Argentina ° |
53. |
Sardegna (IT) |
Barbera Sarda |
Italija |
54. |
Sciacca (IT) |
Sciaccarello |
Francuska |
55. |
Teran (SI) |
Teran |
Hrvatska (1) |
DIO B: Sortna lista vinove loze i njihovih sinonima koji se mogu navesti na oznaci vina u skladu s člankom 62. stavkom 4.
|
Naziv zaštićene oznake izvornosti ili oznake zemljopisnog podrijetla |
Naziv sorte ili njezinih sinonima |
Države koje smiju koristiti naziv sorte ili jedan od njegovih sinonima (1) |
1. |
Mount Athos – Agioritikos (GR) |
Agiorgitiko |
Grčka °, Cipar ° |
2. |
Aglianico del Taburno (IT) |
Aglianico |
Italija °, Grčka °, Malta °, Sjedinjene Američke Države |
2.a |
Aglianico del Taburno (IT) |
Aglianico crni |
Hrvatska |
3. |
Aglianico del Vulture (IT) |
Aglianicone |
Italija ° |
4. |
Aleatico di Gradoli (IT) Aleatico di Puglia (IT) |
Aleatico |
Italija, Australija, Sjedinjene Američke Države |
5. |
Ansonica Costa dell’Argentario (IT) |
Ansonica |
Italija, Australija |
6. |
Conca de Barbera (ES) |
Barbera Bianca |
Italija ° |
7. |
Barbera |
Južna Afrika °, Argentina °, Australija °, Hrvatska °, Meksiko °, Slovenija °, Urugvaj °, Sjedinjene Američke Države °, Grčka °, Italija °, Malta ° |
|
8. |
Barbera Sarda |
Italija ° |
|
9. |
Malvasia di Castelnuovo Don Bosco (IT) Bosco Eliceo (IT) |
Bosco |
Italija ° |
10. |
Brachetto d’Acqui (IT) |
Brachetto |
Italija, Australija |
11. |
Etyek-Budai (HU) |
Budai |
Mađarska ° |
12. |
Cesanese del Piglio (IT) Cesanese di Olevano Romano (IT) Cesanese di Affile (IT) |
Cesanese |
Italija, Australija |
13. |
Cortese di Gavi (IT) Cortese dell’Alto Monferrato (IT) |
Cortese |
Italija, Australija, Sjedinjene Američke Države |
14. |
Duna (HU) |
Duna gyöngye |
Mađarska |
15. |
Dunajskostredský (SK) |
Dunaj |
Slovačka |
16. |
Côte de Duras (FR) |
Durasa |
Italija |
17. |
Korinthos-Korinthiakos (GR) |
Corinto Nero |
Italija ° |
18. |
Korinthiaki |
Grčka ° |
|
19. |
Fiano di Avellino (IT) |
Fiano |
Italija, Australija, Sjedinjene Američke Države |
20. |
Fortana del Taro (IT) |
Fortana |
Italija, Australija |
21. |
Freisa d’Asti (IT) Freisa di Chieri (IT) |
Freisa |
Italija, Australija, Sjedinjene Američke Države |
22. |
Greco di Bianco (IT) Greco di Tufo (IT) |
Greco |
Italija, Australija |
23. |
Grignolino d’Asti (IT) Grignolino del Monferrato Casalese (IT) |
Grignolino |
Italija, Australija, Sjedinjene Američke države |
24. |
Izsáki Arany Sáfeher (HU) |
Izsáki Sáfeher |
Mađarska |
25. |
Lacrima di Morro d’Alba (IT) |
Lacrima |
Italija, Australija |
26. |
Lambrusco Grasparossa di Castelvetro |
Lambrusco grasparossa |
Italija |
27. |
Lambrusco |
Italija, Australija (2) , Sjedinjene Američke Države |
|
28. |
Lambrusco di Sorbara (IT) |
||
29. |
Lambrusco Mantovano (IT) |
||
30. |
Lambrusco Salamino di Santa Corce (IT) |
||
31. |
Lambrusco Salamino |
Italija |
|
32. |
Colli Maceratesi |
Maceratino |
Italija, Australija |
33. |
Nebbiolo d’Alba (IT) |
Nebbiolo |
Italija, Australija, Sjedinjene Američke Države ►M8 , Hrvatska ◄ |
34. |
Colli Orientali del Friuli Picolit (IT) |
Picolit |
Italija |
35. |
Pikolit |
Slovenija |
|
36. |
Colli Bolognesi Classico Pignoletto (IT) |
Pignoletto |
Italija, Australija |
37. |
Primitivo di Manduria |
Primitivo |
Italija, Australija, Sjedinjene Američke Države ►M8 , Hrvatska ◄ |
38. |
Rheingau (DE) |
Rajnai rizling |
Mađarska (41) |
39. |
Rheinhessen (DE) |
Rajnski rizling |
Srbija i Crna Gora (40-41-46) ►M8 , Hrvatska ◄ |
40. |
Renski rizling |
Srbija i Crna Gora (39-43-46), Slovenija ° (45) |
|
41. |
Rheinriesling |
Bugarska °, Austrija, Njemačka (43), Mađarska (38), Češka (49), Italija (43), Grčka, Portugal, Slovenija |
|
42. |
Rhine Riesling |
Južna Afrika °, Australija °, Čile (44), Moldavija °, Novi Zeland °, Cipar, Mađarska ° |
|
43. |
Riesling renano |
Njemačka (41), Srbija i Crna Gora (39-40-46), Italija (41) |
|
44. |
Riesling Renano |
Čile (42), Malta ° |
|
45. |
Radgonska ranina |
Slovenija ►M8 , Hrvatska ◄ |
|
46. |
Rizling rajnski |
Srbija i Crna Gora (39-40-43) |
|
47. |
Rizling Rajnski |
Bivša jugoslavenska republika Makedonija °, Hrvatska ° |
|
48. |
Rizling rýnsky |
Slovačka ° |
|
49. |
Ryzlink rýnský |
Češka (41) |
|
50. |
Rossese di Dolceacqua (IT) |
Rossese |
Italija, Australija |
51. |
Sangiovese di Romagna (IT) |
Sangiovese |
Italija, Australija, Sjedinjene Američke Države ►M8 , Hrvatska ◄ |
52. |
Štajerska Slovenija (SV) |
Štajerska belina |
Slovenija ►M8 , Hrvatska ◄ |
52.a |
Štajerska Slovenija (SV) |
Štajerka |
Hrvatska |
53. |
Teroldego Rotaliano (IT) |
Teroldego |
Italija, Australija, Sjedinjene Američke Države |
54. |
Vinho Verde (PT) |
Verdea |
Italija ° |
55. |
Verdeca |
Italija |
|
56. |
Verdese |
Italija ° |
|
57. |
Verdicchio dei Castelli di Jesi (IT) Verdicchio di Matelica (IT) |
Verdicchio |
Italija, Australija |
58. |
Vermentino di Gallura (IT) Vermentino di Sardegna (IT) |
Vermentino |
Italija, Australija, Sjedinjene Američke Države ►M8 , Hrvatska ◄ |
59. |
Vernaccia di San Gimignano (IT) Vernaccia di Oristano (IT) Vernaccia di Serrapetrona (IT) |
Vernaccia |
Italija, Australija |
60. |
Zala (HU) |
Zalagyöngye |
Mađarska |
(1) Za dotične se države odstupanja iz ovog Priloga odobravaju samo za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla proizvedena od predmetnih sorata vinove loze.
(2) Uporaba je odobrena sukladno odredbama članka 22., stavka 4. Sporazuma od 1. prosinca 2008. između Europske zajednice i Australije o trgovini vinom (SL L 28, 30.1.2009., str. 3.).
PRILOG XVI.
Navodi odobreni za uporabu na etiketama vina u skladu s člankom 66. stavkom 2.
fermentiralo u bačvi |
dozrijevalo u bačvi |
odležalo u bačvi |
fermentiralo u bačvi od […] [navesti tip drva] |
dozrijevalo u bačvi od […] [navesti tip drva] |
odležalo u bačvi od […] [navesti tip drva] |
fermentiralo u bačvi |
dozrijevalo u bačvi |
odležalo u bačvi |
PRILOG XVII.
PRIDRŽANO PRAVO UPORABE ODREĐENIH VRSTA BOCA
1. „Flûte d’Alsace”:
(a) vrsta: staklena boca ravnog cilindričnog tijela s dugim grlom, približno sljedećih proporcija:
— ukupna visina/promjer na dnu = 5:1,
— visina cilindričnog tijela = ukupna visina/3;
(b) vina za koja je ova vrsta boce namijenjena u slučaju vina koja se proizvode od grožđa ubranog na francuskome državnom području jesu sljedeća vina s oznakama izvornosti:
— „Alsace” ili „vin d’Alsace”, „Alsace Grand Cru”,
— „Crépy”,
— „Château-Grillet”,
— „Côtes de Provence”, crno i ružičasto,
— „Cassis”,
— „Jurançon”, „Jurançon sec”,
— „Béarn”, „Béarn-Bellocq”, ružičasto,
— „Tavel”, ružičasto.
Međutim, ograničenje vezano za uporabu boca ove vrste primjenjuje se samo na vina proizvedena od grožđa ubranog na francuskome državnom području.
2. „Bocksbeutel” ili „Cantil”:
(a) vrsta: boca s kratkim vratom, i trbušastim, ali plosnatim tijelom; dno i presjek boce u točki najveće konveksnosti su elipsoidnog oblika:
— omjer duge i kratke osi elipsoidalnog presjeka = 2:1,
— omjer visine konveksnog tijela i cilindričnoga grla boce = 2,5:1;
(b) vina za koja je namijenjena ova vrsta boce:
i. njemačka vina sa sljedećim oznakama izvornosti:
— Franken,
— Baden:
—
— podrijetlom iz Taubertala i Schüpfergrunda,
— podrijetlom iz sljedećih dijelova lokalne upravne jedinice Baden-Baden: Neuweier, Steinbach, Umweg i Varnhalt;
ii. talijanska vina sa sljedećim oznakama izvornosti:
— Santa Maddalena (St. Magdalener),
— Valle Isarco (Eisacktaler), proizvedeno od sorti Sylvaner i Müller-Thurgau,
— Terlaner, proizvedeno od sorte Pinot bianco,
— Bozner Leiten,
— Alto Adige (Südtiroler), proizvedeno od sorti Riesling, Müller-Thurgau, Pinot nero, Moscato giallo, Sylvaner, Lagrein, Pinot bianco (Weissburgunder) i Moscato rosa (Rosenmuskateller),
— Greco di Bianco,
— Trentino, proizvedeno od sorte Moscato;
iii. grčka vina:
— Agioritiko,
— Rombola Kephalonias,
— vina s otoka Kefalonija,
— vina s otoka Paros,
— vina sa zaštićenom oznakom zemljopisnog podrijetla s Peloponeza;
iv. portugalska vina:
— ružičasta vina i od ostalih vina samo ona s oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla za koja je moguće dokazati da su se ispravno i tradicionalno punila u boce tipa „cantil” prije njihova uvrštenja među vina s oznakom izvornosti i oznakom zemljopisnog podrijetla.
3. „Clavelin”
(a) vrsta: boca s kratkim grlom, cilindričnim tijelom i širokim ramenima zapremine 0,62 litara, što boci daje debeljuškasti izgled, te približno sljedećih proporcija:
— ukupna visina/promjer na dnu = 2,75,
— visina cilindričnog dijela = ukupna visina/2;
(b) vina za koja je namijenjena ova vrsta boce:
— francuska vina sa sljedećim zaštićenim oznakama izvornosti:
— Côte du Jura,
— Arbois,
— L’Etoile,
— Château Chalon.
4. „Tokaj”:
(a) vrsta: ravna, bezbojna staklena boca s dugim grlom i cilindričnim tijelom sljedećih proporcija:
— visina cilindričnog tijela/ukupna visina = 1:2,7,
— ukupna visina/promjer na dnu = 1:3,6,
— zapremina: 500 ml; 375 ml, 250 ml, 100 ml ili 187,5 ml (u slučaju izvoza u treće zemlje),
— na bocu se može staviti čep izrađen od materijala od kojega je izrađena boca, a odnosi se na vinogradarsko područje ili proizvođača;
(b) vina za koja je namijenjena ova vrsta boce:
Mađarska i slovačka vina sa sljedećim zaštićenim oznakama izvornosti:
— Tokaj,
— Vinohradnícka oblast’ Tokaj,
kojima se dodaje jedan od sljedećih tradicionalnih izraza:
— aszú/výber,
— aszúeszencia/esencia výberova,
— eszencia/esencia,
— máslas/mášláš,
— fordítás/forditáš,
— szamorodni/samorodné.
Međutim, ograničenje vezano za uporabu boca ove vrste primjenjuje se samo na vina proizvedena od grožđa ubranog na mađarskom ili slovačkom državnom području.
PRILOG XVIII.
Pristup metodama i elektroničkim obrascima iz članka 70.a stavka 1. točke (b)
Metodama i elektroničkim obrascima iz članka 70.a stavka 1. točke (b) može se slobodno pristupiti preko elektroničke baze podataka „E-Bacchus” koju je uspostavila Komisija pomoću svojih informacijskih sustava:
http://ec.europa.eu/agriculture/markets/wine/e-bacchus/
PRILOG XIX.
Načini slanja i stavljanja informacija na raspolaganje o kojima se govori u članku 70.a stavku 2.
Kako bi dobili informacije o načinima pristupa informacijskim sustavima te načinima slanja i stavljanja informacija na raspolaganje, tijela i osobe kojih se tiče ova Uredba trebaju se obratiti Komisiji na sljedeću adresu:
Službeni elektronički poštanski pretinac: AGRI-CONTACT-EBACCHUS@ec.europa.eu
( 1 ) SL L 193, 24.7.2009., str. 1.
( 2 ) SL L 170, 30.6.2008., str. 1.
( 3 ) SL L 299, 8.11.2008., str. 25.
( 4 ) SL L 78, 24.3.2009., str. 1.
( 5 ) SL L 302, 19.10.1992., str. 1.
( 6 ) SL L 369, 23.12.2006., str. 1.
( 7 ) SL L 189, 20.7.2007., str. 1.
( 8 ) SL L 149, 14.6.1991., str. 1.
( 9 ) Za dotične se države odstupanja iz ovog Priloga odobravaju samo za vina sa zaštićenom oznakom izvornosti ili oznakom zemljopisnog podrijetla proizvedena od predmetnih sorata vinove loze.
( 10 ) Uporaba je odobrena sukladno odredbama članka 22., stavka 4. Sporazuma od 1. prosinca 2008. između Europske zajednice i Australije o trgovini vinom (SL L 28, 30.1.2009., str. 3.).