VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 43.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Skupštine ( 1 ),

nakon savjetovanja s Gospodarskim i socijalnim odborom,

budući da proizvodnja vina i stolnoga grožđa zauzima važno mjesto u poljoprivredi Europske ekonomske zajednice;

budući da zadovoljavajući rezultati uzgoja vinove loze uvelike ovise o uporabi prikladnog reprodukcijskog sadnog materijala; budući da su neke države članice dosad na neko vrijeme ograničile stavljanje na tržište poljoprivrednog reprodukcijskog sadnog materijala vinove loze na visokokvalitetnu rozgvu i mladice; budući da su te države imale priliku uočiti prednosti sistematske selekcije biljaka koja se provodi već nekoliko desetljeća, čija je posljedica razvoj postojanih i ujednačenih sorata vinove loze koje zbog svojih karakteristika predstavljaju vrijedan izvor u navedene svrhe;

budući da se veća produktivnost postiže u uzgoju vinove loze u Zajednici ako se primjenjuju najstroži mogući ujednačeni propisi glede izbora sorata koje je dopušteno stavljati na tržište u državama članicama;

budući da je opravdano ograničiti stavljanje na tržište određene sorte samo ako je uzgajivač vinove loze siguran da će mu biti omogućena nabava reprodukcijskog sadnog materijala tih sorata;

budući da određene države članice u tu svrhu primjenjuju certifikacijske sheme predviđene službenom kontrolom kako bi osigurale sortnu autentičnost i čistoću, zdravstveni status, posebno što se tiče virusnih bolesti; budući da te sheme predstavljaju jedan od temelja za ujednačenu certifikacijsku shemu u Zajednici;

budući da bi se program trebao primjenjivati na stavljanje na tržište kako u ostalim državama članicama, tako i na domaćem tržištu reprodukcijskog sadnog materijala proizvedenog u Zajednici;

budući da bi se, kao opće pravilo, reprodukcijski sadni materijal namijenjen proizvodnji grožđa ili proizvodnji reprodukcijskog sadnog materijala smio stavljati na tržište samo ako je službeno ispitan i certificiran, u skladu s propisima za certificiranje, kao osnovni materijal ili certificirani materijal; budući da se izbor stručnih termina „osnovni materijal” i „certificirani materijal” temelji na već postojećoj međunarodnoj terminologiji i na programima Zajednice za druge rodove i vrste bilja;

budući da je poželjno ograničiti stavljanje na tržište na certificirani reprodukcijski sadni materijal vinove loze koji je dobiven kloniranjem; budući da je to trenutačno nemoguće postići jer zahtjevi Zajednice ne mogu u cijelosti biti zadovoljeni tim materijalom; budući da, stoga, stavljanje na tržište provjerenog standardnog materijala koji također mora posjedovati sortnu autentičnost i čistoću, ali što ne daje uvijek jednako jamstvo kao sadni materijal dobiven klonskom selekcijom, treba biti dopušteno privremeno; budući da se ova kategorija treba postupno ukloniti;

budući da se, ako se vinova loza ne razmnožava ili se reprodukcijski sadni materijal ne stavlja na tržište u državi članici, čini opravdanim osloboditi državu od obveze da provede certificiranje ili provjeru standardnog materijala, ali da to ne utječe na njenu obvezu da ograniči stavljanje na tržište certificiranog materijala ili standardnog materijala;

budući da reprodukcijski sadni materijal koji nije na tržištu, s obzirom na njegovu manju gospodarsku važnost, ne bi trebao podlijegati pravilima Zajednice; budući da države članice moraju zadržati pravo da takav materijal podvrgnu posebnim odredbama;

budući da se pravila Zajednice ne bi trebala primjenjivati na reprodukcijski sadni materijal namijenjen izvozu u treće zemlje;

budući da Vijeće mora najkasnije do 31. prosinca 1969. usvojiti propise Zajednice za reprodukcijski sadni materijal proizveden u trećim zemljama, a koji se stavlja na tržište u Zajednici;

budući da, kako bi se poboljšala genetska struktura reprodukcijskog sadnog materijala u Zajednici, kao i njegova vanjska kakvoća moraju se utvrditi određeni uvjeti u pogledu tehničke čistoće, kakvoće i razvrstavanja;

budući da se, u svrhu osiguravanja autentičnosti reprodukcijskog sadnog materijala, trebaju utvrditi pravila Zajednice u pogledu odvajanja partije, pakiranja, plombiranja i označavanja; budući da u tu svrhu oznake trebaju sadržavati podatke potrebne za službenu kontrolu i one potrebne uzgajivaču vinove loze i jasno bi trebale dati do znanja prirodu certifikata Zajednice;

budući da država članica mora donijeti odredbe za prikladne programe kontrole kako bi osigurala da se zahtjevi u pogledu kvalitete reprodukcijskog sadnog materijala i odredbe koje osiguravaju njegovu autentičnost zadovoljavaju tijekom stavljanja na tržište;

budući da reprodukcijski sadni materijal koji ispunjava ove zahtjeve ne bi smio biti podložan ograničenjima stavljanja na tržište, osim onih navedenih u propisima Zajednice, ne dovodeći u pitanje članak 36. Ugovora;

budući da, dok se ne utvrdi zajednički katalog sorata, dopuštena ograničavanja trebaju obuhvatiti pravo države članice da ograniči stavljanje na tržište reprodukcijskog sadnog materijala na one sorte koje su važne za uzgoj i iskorištavanje na njezinom državnom području; budući da nije prikladno u ovom trenutku odlučivati mogu li i pod kojim uvjetima države članice zabraniti, u cijelosti ili djelomično, uzgoj određenih sorata vinove loze na svom državnom području;

budući da se, pod određenim uvjetima, reprodukcijski sadni materijal proizveden u drugim državama članicama od osnovnog materijala certificiranog u nekoj državi članici smatra jednakim sadnom materijalu proizvedenom u toj državi članici;

budući da se, tijekom razdoblja u kojima postoje teškoće u nabavi certificiranog materijala različitih kategorija, ili standardnog materijala, može privremeno dopustiti stavljanje na tržište reprodukcijskog sadnog materijala koji zadovoljava manje stroge zahtjeve;

budući da bi se ispitivanja koja provodi Zajednica trebala provoditi u državi članici kako bi se ocijenila kakvoća različitih kategorija reprodukcijskog sadnog materijala, uskladile tehničke metode certificiranja i provjere standardnog materijala koji se koristi u raznim državama članicama i omogućila buduća usporedba materijala certificiranog ili ispitanog u Zajednici i onog koji dolazi iz trećih zemalja;

budući da bi se Komisiji trebao povjeriti zadatak usvajanja određenih mjera za primjenu ove Direktive; budući da bi se trebao ustanoviti postupak za uspostavljanje bliske suradnje između država članica i Komisije u okviru Stalnog Odbora za sjeme i reprodukcijski sadni materijal u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu kako bi se olakšalo provođenje predloženih mjera,

DONIJELO JE OVU DIREKTIVU:

Ova se Direktiva primjenjuje na materijal za vegetativno umnažanje vinove loze (dalje u tekstu „reprodukcijski materijal”) koji se stavlja na tržište u Zajednici.

2. Države članice mogu osigurati kao prijelaznu mjeru nakon stupanja na snagu zakona i ostalih propisa potrebnih za usklađivanje s ovom Direktivom, da je materijal za umnažanje, koji se rabi za uspostavljanje matičnog rasadnika ili rasadnika biljnih sadnica, jednakovrijedan materijalu za umnažanje koji je službeno certificiran ili provjeren u skladu s odredbama ove Direktive ako je taj isti materijal prije uporabe pružio ista jamstva poput materijala za umnažanje koji je službeno certificiran ili provjeren u skladu s odredbama ove Direktive.

1. Države članice zahtijevaju da se reprodukcijski materijal vinove loze ne smije stavljati na tržište ako:

2. Odstupajući od stavka 1., države članice mogu kao prelaznu mjeru do 1. siječnja 2005. na svom državnom područje području dozvoliti stavljanje na tržište standardnog materijala namijenjenog za podloge, uzetog s matičnih biljaka koje su postojale 23. veljače 2002.

3. Neovisno o stavku 1., države članice mogu na svom državnom području ovlastiti proizvođače da na tržište stave odgovarajuće količine reprodukcijskog materijala:

Uvjeti pod kojima države članice mogu dati takvo odobrenje mogu se odrediti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2.

U slučaju genetski modificiranog materijala, to odobrenje se može dati samo ako su poduzete sve odgovarajuće mjere za izbjegavanje rizika za zdravlje ljudi i okoliš. Za ocjenu rizika za okoliš i za druge provjere koje s tim u vezi treba poduzeti, primjenjuje se članak 5.ba.

4. U slučaju reprodukcijskog materijala koji je proizveden tehnikama in vitro umnažanja mogu se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2. usvojiti sljedeće odredbe:

5. Komisija, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 3., može zahtijevati da se nakon određenih datuma reprodukcijski materijal, osim onog namijenjenog za podloge, stavi na tržište samo ako je službeno certificiran kao „predosnovni reprodukcijski materijal”, „osnovni reprodukcijski materijal” ili „certificirani reprodukcijski materijal”:

Države članice mogu, u pogledu uvjeta utvrđenih u prilozima I. i II., uvesti dodatne ili strože uvjete za certifikaciju reprodukcijskog sadnog materijala ili ispitivanja standardnog materijala proizvedenog na njihovom državnom području.

Ova odredba se u slučaju cijepljenja ne primjenjuje na reprodukcijski materijal proizveden u drugoj državi članici ili trećoj državi, koji je u skladu s člankom 15. stavkom 2. priznat kao istovjetan.

1. Svaka država članica izrađuje katalog sorata vinove loze koje su službeno prihvaćene za certificiranje i provjeru kao standardni reprodukcijski materijal na njezinom državnom području. Katalog je dostupan javnosti. Katalog određuje glavne morfološke i fiziološke osobine po kojima se sorte međusobno razlikuju. Za sorte koje su 31. prosinca 1971. već bile prihvaćene može se pozvati na opis u službenim ampelografskim publikacijama.

2. Države članice osiguravaju da se sorte i klonovi koji su uneseni u kataloge drugih država članica također prihvate za certificiranje i provjeru standardnog reprodukcijskog materijala na njihovom državnom području, ne dovodeći u pitanje Uredbu Vijeća (EZ) br. 1493/1999 od 17. svibnja 1999. o zajedničkom uređenju tržišta vina ( 2 ), u vezi s pravila za razvrstavanje sorata vinove loze.

3. Svaka država članica također, prema potrebi, izrađuje popis klonova koji su službeno prihvaćeni za certificiranje na njihovom državnom području.

Države članice osiguravaju da se klonovi prihvaćeni za certificiranje u drugoj državi članici prihvate za certificiranje i na njihovom državnom području.

Članice države osiguravaju da se prihvaćaju samo one sorte koje su prepoznatljive, postojane i dovoljno ujednačene.

1. Sorta se smatra različitom ako se jasno razlikuje, s obzirom na izražene osobine koje proizlaze iz određenog genotipa ili kombinacije genotipova, od bilo koje druge sorte čije je postojanje opće poznato u Zajednici.

Smatra se da je sorta opće poznata u Zajednici ako je na datum kad je propisno podnesen zahtjev za njezino prihvaćanje već upisana u katalog dotične države članice ili druge države članice ili je predmet zahtjeva za prihvaćanje u dotičnoj državi članici ili drugoj državi članici, osim ako uvjeti iz prve rečenice ovog stavka nisu već ispunjeni u svim dotičnim državama članicama prije nego je donesena odluka u vezi s zahtjeva za prihvaćanje nove sorte koja se ocjenjuje.

2. Sorta se smatra postojanom ako izražene osobine koje su uključene u ispitivanje raznovrsnosti, kao i sve ostale osobine koje se uporabljuju za opis sorte, nakon ponovnog umnažanja ostanu nepromijenjene.

3. Sorta se smatra ujednačenom ako je, ovisno o razlikama do kojih može doći zbog određenih značajki njezinog umnažanja, dovoljno ujednačena pri izražavanju osobina koje su uključene u ispitivanje raznovrsnosti ili sve ostale osobine koje se uporabljuju za opisivanje sorte.

1. U slučaju genetski modificirane sorte u smislu točke 1. i 2. članka 2. Direktive 2001/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 12. ožujka 2001. o namjernom uvođenju u okoliš genetski modificiranih organizama i o stavljanju izvan snage Direktive Vijeća 90/220/EEZ ( 3 ), sorta se prihvaća samo ako su bile poduzete sve odgovarajuće mjere da se izbjegnu štetni učinci na zdravlje ljudi i okoliš.

Države članice moraju se pobrinuti da za sorte i, prema potrebi, klonove iz drugih država članica važe isti zahtjevi kao i za domaće sorte i klonove, posebno u pogledu postupka prihvaćanja.

1. Države članice predviđaju da se prihvaćanje sorata temelji na rezultatima službenih ispitivanja, posebno pokusnih uzgoja, čime je obuhvaćen dovoljan broj osobina te sorte za njezino opisivanje. Metode koje se rabe za određivanje osobina moraju biti egzaktne i pouzdane.

2. U skladu s postupkom utvrđenim u ►M11 članku 17. stavku 2. ◄ određuje se, uzimajući u obzir najnovija znanstvena i tehnološka znanja, sljedeće:

3. Ako postoje saznanja kako se materijal za umnažanje određene sorte stavlja na tržište u drugoj državi pod drugim nazivom, taj naziv treba također navesti u katalogu.

1. Prihvaćene sorte službeno se provjeravaju u redovnim vremenskim intervalima. Ako sorta ne udovoljava bilo kojem od uvjeta za prihvaćanje u svrhu certificiranja ili provjere, prihvaćanje se opoziva, a sorta se briše iz kataloga.

2. Svi zahtjevi ili povlačenja zahtjeva za prihvaćanje sorte, upise u katalog sorata te njegove izmjene moraju se odmah dostaviti drugim državama članicama i Komisiji. Na temelju obavijesti država članica, Komisija objavljuje zajednički katalog sorata.

Države članice osiguravaju da su prihvaćene genetski modificirane sorte jasno kao takve označene u katalogu sorata. Također osiguravaju da sve osobe koje tu sortu stavljaju na tržište u svojim prodajnim katalozima sorata vinove loze jasno navedu da je sorta genetski modificirana, kao i svrhu genetske modifikacije.

1. Države članice zahtijevaju da se sorte i, prema potrebi, klonovi koji su prihvaćeni u katalog održavaju selekcijom za očuvanje.

2. Na temelju evidencije odgovornih za održavanje sorte, mora biti moguća provjera održavanja sorte i, prema potrebi, klona.

3. Od odgovornih za održavanje sorte mogu se zatražiti uzorci. Kada je to potrebno, uzorci se mogu uzeti i službeno.

4. Ako se održavanje provodi u državi članici osim one u kojoj je sorta prihvaćena, dotične države članice pružaju jedna drugoj upravnu pomoć u pogledu kontrole.

Države članice predviđaju da se reprodukcijski materijal tijekom uzgoja, vađenja ili odvajanja od roditeljskog stabla te pakiranja, skladištenja i prijevoza mora držati u odvojenim serijama i biti označen sa sortom, a, prema potrebi, predosnovni, osnovni i certificirani reprodukcijski materijal mora biti označen i s klonom.

1. Države članice zahtijevaju da se reprodukcijski sadni materijal stavlja na tržište samo u dovoljno ujednačenim serijama, i to u plombiranim pakiranjima ili snopovima koji sadrže, kako je predviđeno u člancima 9. i 10., uređaj za plombiranje i oznake. Pakiranja moraju biti u skladu s odredbama iz Priloga III.

2. Odstupajući od stavka 1. u pogledu pakiranja, plombiranja i označivanja, u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2., Komisija određuje odredbe koje se primjenjuju na prodaju malih količina krajnjim potrošačima, kao i na stavljanje na tržište vinove loze u loncima, sanducima i kutijama.

Države članice zahtijevaju da se pakiranja i snopovi reprodukcijskog materijala službeno plombiraju ili su pod službenim nadzorom tako da ih nije moguće otvoriti bez oštećivanja plombe ili službene oznake iz članka 10. stavka 1. ili, u slučaju pakiranja, bez znakova nasilnog otvaranja. Kako bi se osiguralo primjereno plombiranje, mehanizam za plombiranje mora sadržavati najmanje službenu oznaku ili službenu plombu. U skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2., može se donijeti odluka o tome zadovoljava li određeni mehanizam za plombiranje zahtjeve tog članka. Daljnje plombiranje moguće je samo ako je službeno ili pod službenim nadzorom.

1. Države članice zahtijevaju da na vanjskoj strani pakiranja i snopova reprodukcijskog materijala, pomoću mehanizma za plombiranje, bude pričvršćena službena oznaka na jednom od službenih jezika Zajednice, koja je u skladu sa specifikacijom iz Priloga IV. Boja oznake je bijela s dijagonalnom ljubičastom crtom za predosnovni materijal, bijela za osnovni materijal, plava za certificirani materijal i tamno žuta za standardni materijal.

2. Međutim, države članice mogu proizvođačima na svom području odobriti trgovinu više od jednog pakiranja ili snopa cijepljene ili ukorijenjene rozgve istih osobina, uz uporabu jedne oznake koja odgovara specifikaciji iz Priloga IV. U takvim slučajevima, pakiranja ili snopovi vežu se uzicom na takav način da se pri razdvajanju uzica ošteti i više ju nije moguće namjestiti. Oznaka se pričvršćuje pomoću uzice. Ponovno plombiranje nije dozvoljeno.

3. Ne dovodeći u pitanje članak 23. stavak 2. Uredbe (EZ) br. 1493/1999, države članice mogu zahtijevati da svaku isporuku materijala koji je proizveden na njihovom državnom području također prati jedinstven dokument u kojem su, inter alia, navedeni sljedeći podaci: narav robe, sorta i, prema potrebi, klon, kategorija, količina, pošiljatelj i primatelj. Uvjeti koji se određuju za prateću dokumentaciju utvrđuju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 3. ove Direktive.

4. Službena oznaka predviđena na temelju stavka 1. može također uključivati fitosanitarne prateće dokumente predviđene u Direktivi Komisije 92/105/EEZ ( 6 ), koja utvrđuje stupanj standardizacije za biljne putovnice. Međutim, svi su uvjeti koji važe za službeno označivanje i biljne putovnice utvrđeni i moraju biti priznati kao jednakovrijedni.

5. Države članice predviđaju da primatelj materijala za vegetativno umnažanje loze mora čuvati službene oznake najmanje jednu godinu te ih mora staviti na raspolaganje službenom nadzornom tijelu.

6. Komisija će do 23. veljače 2004. sastaviti izviješće, a prema potrebi i prijedloge o prometu materijala za vegetativno umnažanje loze, te posebno o uporabi službenih oznaka i pratećih dokumenata koje su uvele države članice.

U slučaju materijala za umnažanje sorte koja je bila genetski modificirana, na svakoj oznaci ili dokumentu, službenom ili neslužbenom, koji je pričvršćen ili prati seriju materijala u skladu s ovom Direktivom, mora biti jasno navedeno da je sorta genetski modificirana, a genetski modificirani organizmi moraju biti imenovani.

►M2 1. ◄ Države članice osiguravaju očuvanje autentičnosti reprodukcijskog sadnog materijala od trenutka kada se on vadi iz tla ili odvaja od matične biljke pa sve do dostave krajnjem korisniku, i to sustavom službenih kontrola koje države članice utvrđuju ili odobravaju. Moraju omogućiti službenu kontrolu reprodukcijskog sadnog materijala tijekom stavljanja na tržište i tako da provjeravaju uzorke, u pogledu udovoljavanja zahtjevima iz ove Direktive.

2. Ne dovodeći u pitanje slobodno kretanje materijala unutar Zajednice, države članice poduzimaju sve potrebne mjere da osiguraju da se nadležnim tijelima, za vrijeme trgovine materijalom za vegetativno umnažanje uvezenom iz treće države, dostave sljedeći podaci:

Način pružanja tih podataka može se odrediti u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2.

Države članice osiguravaju da za reprodukcijski materijal koji se stavlja na tržište u skladu s ovom Direktivom, bilo u skladu s obveznim ili neobveznim pravilima, ne važe nikakva ograničenja stavljanja na tržište u pogledu njegovih osobina, ispitivanja, označivanja i plombiranja, osim onih utvrđenih u ovoj Direktivi.

Države članice moraju osigurati da za reprodukcijski materijal loze i, prema potrebi, klonova, koji su bili službeno prihvaćeni u jednoj od država članica za certificiranje i kontrolu kao standardni reprodukcijski materijal u skladu s ovom Direktivom, na njihovom državnom području ne važe nikakva ograničenja stavljanja na tržište u pogledu sorte i, prema potrebi, klona, ne dovodeći u pitanje Uredbu (EZ) br. 1493/1999.

Države članice predviđaju da se reprodukcijski sadni materijal dobiven izravno od osnovnog materijala certificiranog u jednoj od država članica i uzgojen u drugoj državi članici može odobriti u državi koja je proizvela osnovni materijal ako je reprodukcijski sadni materijal podvrgnut ispitivanju na terenu u skladu s uvjetima utvrđenima u Prilogu I. te ako je službeni pregled pokazao da su uvjeti utvrđeni u Prilogu II. ispunjeni.

1. Kako bi se uklonile bilo kakve privremene poteškoće u opskrbi reprodukcijskim materijalom u Zajednici, koje se ne mogu prevladati na bilo koji drugi način, može se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2. donijeti odluka da države članice moraju na cijelom teritoriju Zajednice za određeno razdoblje dozvoliti stavljanje na tržište takve količine reprodukcijskog materijala kategorije koja ispunjava manje stroge zahtjeve, kolika je potrebna da se prevladaju poteškoće.

2. Za kategoriju reprodukcijskog sadnog materijala bilo koje sorte, boja oznake određuje se za odgovarajuću kategoriju; u svim ostalim slučajevima ona je smeđa. Oznaka uvijek naznačuje da kategorija dotičnog reprodukcijskog sadnog materijala udovoljava manje strogim zahtjevima.

3. Pravila za primjenu stavka 1. mogu se usvojiti u skladu s postupkom utvrđenim u ►M11 članku 17. stavku 2. ◄

U smislu traženja boljih rješenja za neke odredbe ove Direktive, može se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 3. odlučiti da se organiziraju privremeni pokusi pod određenim uvjetima na razini Zajednice.

1. Ova se Direktiva ne primjenjuje na reprodukcijski sadni materijal namijenjen izvozu u treće zemlje.

1. Usporedna ispitivanja i pokusi Zajednice provode se unutar Zajednice radi naknadne kontrole uzoraka materijala za umnažanje vinove loze stavljenog na tržište prema odredbama ove Direktive, obvezujućim ili neobvezujućim, uključujući i odredbe koje se odnose na zdravlje bilja, a koji su uzeti tijekom uzorkovanja. Usporedna ispitivanja i pokusi mogu uključivati sljedeće:

2. Ta usporedna ispitivanja i pokusi koriste se za usklađivanje tehničkih metoda certificiranja te kao provjera ispunjava li sjeme uvjete kojima mora udovoljiti.

3. U skladu s postupkom iz članka 17., Komisija donosi mjere potrebne za provedbu usporednih ispitivanja i pokusa. O tehničkim mjerama za provedbu ispitivanja i pokusa te o njihovim rezultatima, Komisija izvješćuje odbor iz članka 17. U slučaju pojave problema vezanih uz zdravlje bilja, Komisija o njima obavješćuje Stalni odbor za biljno zdravstvo.

4. Zajednica može za provedbu ispitivanja i pokusa predviđenih u stavcima 1. i 2. dati financijski doprinos.

Financijski doprinos ne smije prelaziti iznos koji je za to u godišnjem proračunu odredilo tijelo proračunsko tijelo.

5. Ispitivanja i pokusi za koje se mogu koristiti sredstva doprinosa Zajednice i detaljna pravila za dobivanje tih financijskih doprinosa određuju se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17.

6. Ispitivanja i pokuse predviđene u stavcima 1. i 2. provode samo državna tijela ili pravne osobe koje djeluju pod nadležnosti države.

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive u pogledu pitanja koja sadržavaju niže navedene odredbe, usvajaju se u skladu s postupkom upravljanja utvrđenim u članku 17. stavku 2.:

Mjere potrebne za provedbu ove Direktive u pogledu pitanja koja sadržavaju niže navedene odredbe, usvajaju se u skladu s regulatornim postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 3.:

1. Komisiji pomaže Stalni odbor za sjeme i reprodukcijski materijal u poljoprivredi, hortikulturi i šumarstvu (dalje u tekstu: „odbor”).

2. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 4. i 7. Odluke Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji ( 8 ).

Razdoblje utvrđeno u članku 4. stavku 3. Odluke 1999/468/EZ određuje se na mjesec dana.

3. Kod upućivanja na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ određuje se na dva mjeseca.

O svim izmjenama Priloga zbog razvoja znanstvenih spoznaja ili tehnika odlučuje se u skladu s postupkom utvrđenim u članku 17. stavku 2.

Ova Direktiva ne dovodi u pitanje odredbe nacionalnih prava koji se temelje na zaštiti zdravlja i života ljudi, životinja ili biljaka ili zaštite industrijske i trgovačkog vlasništva.

U skladu s postupkom utvrđenim u ►M11 članku 17. stavku 2. ◄ , država članica može, ako to zatraži, biti u potpunosti ili djelomično oslobođena obveze primjene ove Direktive, osim članka 12. stavka 1. i članka 12.a, u mjeri u kojoj su uzgoj vinove loze i prodaja reprodukcijskog materijala od zanemarive gospodarske važnosti na njezinom državnom području.

Ova Direktiva ne dovodi u pitanje Uredbu Vijeća (EEZ) br. 234/68 ( 9 ) od 27. veljače 1968. o uspostavljanju zajedničkog uređenja tržišta za živo drveće i druge biljke, lukovice, korijenje i slično, rezano cvijeće i ukrasno lišće.

Države članice najkasnije do 1.srpnja 1969. usvajaju mjere potrebne za usklađivanje s ovom Direktivom i o tome odmah obavješćuju Komisiju.

The Federal Republic of Germany is hereby authorized to comply, in respect of the territory of the former German Democratic Republic, with Article 3 (1) at a date later than that referred to above, but not later than 1 January 1995.

The Federal Republic of Germany shall ensure that the material in respect of which it applies this authorization is not introduced into parts of the Community other than the territory of the former German Democratic Republic unless it is established that the provisions of this Directive are complied with.

Lozni cijepovi koji se sastoje od kombinacije sadnog materijala iste kategorije razvrstavaju se u tu kategoriju.

Lozni cijepovi koji se sastoje od kombinacije sadnog materijala različitih kategorija razvrstavaju se u kategoriju nižega elementa u sastavu.

Države članice mogu odlučiti da u pogledu loznih cijepova koji se sastoje od pošetnog sadnog materijala cijepljenog na osnovni sadni materijal, neće primjenjivati odredbe točke 1. do 31. srpnja 2010. Kad države članice odluče da neće primjenjivati točku 1., umjesto toga primijenit će sljedeće pravilo:

Lozni cijepovi koji se sastoje od početnog sadnog materijala cijepljenog na osnovni sadni materijal razvrstavaju se u početnisadni materijal.

Uzima se u obzir najveći promjer presjeka. Ovaj se standard ne primjenjuje na zeljaste reznice.

Promjer mjeren na sredini internodija ispod vršnog pupa uzduž najduže osi mora biti najmanje 5 mm. Ovaj se standard ne primjenjuje na lozne korjenjake koje potječu iz zeljastog sadnog materijala.

Udaljenost od najniže točke na kojoj se javlja korijen do osnove vršnog pupa ne smije biti manja od:

Svaka biljka mora imati najmanje tri dobro razvijena i dobro raspoređena korijena. Međutim sorta 420 A može imati samo dva dobro razvijena korijena, pod uvjetom da se oni nalaze na suprotnim stranama.

Rez mora biti napravljen na dovoljnoj udaljenosti od dijafragme, tako da se izbjegne oštećenje, ali ne više od 1 cm ispod nje.

Ovaj se standard ne primjenjuje na lozne cijepove koji potječu od zeljastih mladica.

Svaka biljka mora imati najmanje tri dobro razvijena i dobro raspoređena korijena. Međutim, sorta 420 A može imati samo dva dobro razvijena korijena pod uvjetom da se oni nalaze na suprotnim stranama.

Rez mora biti napravljen na dovoljnoj udaljenosti od dijafragme, tako da se izbjegne oštećenje, ali ne više od 1 cm ispod nje.

Sastav pakiranja ili snopova

1 – Tip	2 – Broj jedinki	3 – Maksimalna količina
1. Lozni cijepovi	25, 50, 100 ili višekratnici broja 100	500
2. Lozni korjenjaci	50, 100 ili višekratnici broja 100	500
3. Reznice plemki
— s najmanje pet iskoristivih pupova	100 ili 200	200
— s jednim iskoristivim pupom	500 ili višekratnici broja 500	5 000
4. Reznice podloga	100 ili višekratnici broja 100	1 000
5. Reznice za korjenjake	100 ili višekratnici broja 100	500

Kad je potrebno, veličina (broj jedinki) pakovanja i snopova svih tipova i kategorija sadnog materijala u stupcu 1. gornje tablice može biti manja od minimalnih količina u stupcu 2. gornje tablice.

II. Ukorijenjene sadnice loze u bilo kojem supstratu u posudama, sanducima ili kontejnerima

Kad su ukorijenjene sadnice loze u bilo kojem supstratu u posudama, sanducima ili kontejnerima, i takva pakiranja ne mogu zadovoljiti zahtjeve za plombiranjem (uključujući označivanje) zbog svojega sastava:


		No	page	date
►M1	DIREKTIVA VIJEĆA 71/140/EEZ od 22. ožujka 1971.	L 71	16	25.3.1971
►M2	DIREKTIVA VIJEĆA 74/648/EEZ od 9. prosinca 1974.	L 352	43	28.12.1974
M3	PRVA DIREKTIVA KOMISIJE 77/629/EEZ od 28. rujna 1977.	L 257	27	8.10.1977
M4	DIREKTIVA VIJEĆA 78/55/EEZ od 19. prosinca 1977.	L 16	23	20.1.1978
M5	DIREKTIVA VIJEĆA 78/692/EEZ od 25. srpnja 1978.	L 236	13	26.8.1978
M6	DIREKTIVA KOMISIJE 82/331/EEZ od 6. svibnja 1982.	L 148	47	27.5.1982
M7	COUNCIL REGULATION (EEC) No 3768/85 of 20 December 1985 (*)	L 362	8	31.12.1985
M8	DIREKTIVA VIJEĆA 86/155/EEZ od 22. travnja 1986.	L 118	23	7.5.1986
►M9	DIREKTIVA VIJEĆA 88/332/EEZ od 13. lipnja 1988.	L 151	82	17.6.1988
►M10	Council Directive of 4 December 1990 (90/654/EEC) (*)	L 353	48	17.12.1990
►M11	DIREKTIVA VIJEĆA 2002/11/EZ od 14. veljače 2002.	L 53	20	23.2.2002
►M12	DIREKTIVA VIJEĆA 2003/61/EZ od 18. lipnja 2003.	L 165	23	3.7.2003
►M13	UREDBA (EZ) br. 1829/2003 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA od 22. rujna 2003.	L 268	1	18.10.2003
►M14	DIREKTIVA KOMISIJE 2005/43/EZ od 23. lipnja 2005.	L 164	37	24.6.2005

A1	Akt o pristupanju Danske, Irske i Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske	L 73	14	27.3.1972
A2	Akt o pristupanju Grčke	L 291	17	19.11.1979
A3	Akt o pristupanju Grčke	C 241	21	29.8.1994