16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

1

---

---

/

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.07.2013.

---

Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01	Opća, financijska i institucionalna pitanja
02	Carinska unija i slobodno kretanje robe
03	Poljoprivreda
04	Ribarstvo
05	Sloboda kretanja radnika i socijalna politika
06	Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga
07	Prometna politika
08	Politika tržišnog natjecanja
09	Porezi
10	Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala
11	Vanjski odnosi
12	Energetika
13	Industrijska politika i unutarnje tržište
14	Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata
15	Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja
16	Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura
17	Pravo poduzećâ
18	Zajednička vanjska i sigurnosna politika
19	Područje slobode, sigurnosti i pravde
20	Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007. U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.	numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

—	Zakonodavstvo („L”),

—	Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

3

---

31983R0354

---

L 043/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.02.1983.

---

UREDBA VIJEĆA (EEZ, Euratom) br. 354/83

od 1. veljače 1983.

o otvaranju za javnost povijesnih arhiva Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 235.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 203.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da su u izvršavanju svojih zadaća institucije Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju prikupile opsežnu zbirku arhivske građe; budući da ta građa predstavlja vlasništvo tih zajednica koje su pravne osobe;

budući da je uobičajena praksa, i u zemljama članicama i u međunarodnim organizacijama, staviti arhive nakon nekog vremena na raspolaganje javnosti; budući da bi trebalo utvrditi zajednička pravila koja se odnose na otvaranje za javnost povijesnih arhiva Europskih zajednica;

budući da se neki dokumenti i spisi koji potječu od institucija Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju nalaze u arhivima država članica; budući da države članice primjenjuju različita pravila kada određuju kada i pod kojim uvjetima njihovi arhivi mogu biti stavljeni na raspolaganje javnosti; budući da bi trebalo spriječiti stavljanje na raspolaganje javnosti, putem nacionalnih arhiva, klasificirane dokumente i spise koji potječu od institucija Zajednice, ako su uvjeti pod kojima se oni stavljaju na raspolaganje javnosti manje strogi od uvjeta određenih ovom Uredbom;

budući da obrada i kritička analiza arhiva Zajednice nisu važne samo za povijesno istraživanje općenito, već omogućuju aktivnosti tijela koja sudjeluju u poslovima Zajednice i time doprinose lakšem postizanju ukupnih ciljeva zajednica;

budući da spomenutim Ugovorima nisu određene nikakve posebne ovlasti za određivanje zajedničkih pravila u odnosu na ovo pitanje;

budući da je potrebno odrediti samo određena temeljna načela, pri čemu svaka institucija Zajednice sama donosi potrebna interna pravila za provedbu tih načela,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

1.   Institucije Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu „institucije”) stvaraju povijesne arhive i stavljaju ih na raspolaganje javnosti prema uvjetima određenima ovom Uredbom, trideset godina od dana nastanka dokumenta ili spisa. Za potrebe ove Uredbe, prema Gospodarskom i socijalnom odboru i Revizorskom sudu postupa se jednako kao i prema institucijama iz članka 4. stavka 1. Ugovora o osnivanju Europske ekonomske zajednice i članka 3. stavka 1. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju.

2.   Za potrebe ove Uredbe:

(a)

izraz „arhivi Zajednice” odnosi se na dokumente i spise svih vrsta i u svim medijima koji su nastali ili su zaprimljeni u jednoj od institucija ili od strane njihovih predstavnika ili službenika u obavljanju njihovih dužnosti, a koji se odnose na aktivnosti Europske ekonomske zajednice i/ili Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu „Europske zajednice”);

(b)	„povijesni arhivi” sastoje se od onog dijela arhivske građe Zajednice koji je odabran za trajno čuvanje, u skladu s uvjetima određenima člankom 7. ove Uredbe.

3.   Svi dokumenti i spisi koji su u cijelosti bili dostupni prije isteka razdoblja određenog stavkom 1. ostaju dostupni javnosti bez ograničenja.

4.   Nakon isteka razdoblja od trideset godina određenog stavkom 1., pristup arhivskoj građi omogućuje se svakoj osobi koja to zatraži i koja prihvati poštovati unutarnja pravila koja svaka institucija u tu svrhu odredi.

5.   Arhivska građa dostupna je u obliku preslika. Međutim, institucije mogu izdati izvornike dokumenata ili spisa ako korisnik za to pokaže poseban i utemeljen interes.

Članak 2.

Ova se Uredba ne odnosi na dokumentaciju o službenicima Europskih zajednica niti na dokumente i spise koji sadrže informacije o privatnom ili profesionalnom životu pojedinaca.

Članak 3.

1.   Javnost nema pristup:

(a)	dokumentima i spisima koji su označeni kao klasificirani u skladu s člankom 10. Uredbe Vijeća br. 3 od 31. srpnja 1958. o provedbi članka 24. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (3) i s kojih ta oznaka nije skinuta;

(b)	ugovorima predanima Agenciji Euratoma za opskrbu ili sklopljenima od strane te Agencije na temelju poglavlja VI. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju;

(c)	dokumentima i spisima koji se odnose na slučajeve koji su predani na odlučivanje Sudu Europskih zajednica.

2.   Javnost nema pristup dokumentima i spisima koji, u skladu s pravilima i praksom institucija, nose oznaku povjerljivosti ili još višeg stupnja tajnosti, ako ta oznaka s njih nije skinuta u skladu s člankom 5.

Članak 4.

1.   Dokumenti i spisi koji su u trenutku kada je o njima obaviještena neka institucija obuhvaćeni obvezom čuvanja profesionalne ili poslovne tajne, ne objavljuju se po isteku razdoblja od trideset godina ako institucija koja je obaviještena o postojanju tih dokumenata ili spisa prethodno nije obavijestila dotičnu osobu ili poduzeće o svojoj namjeri da ih objavi, a ta osoba ili poduzeće ne ulože prigovor u roku određenom provedbenim pravilima u članku 9.

2.   Stavak 1. odnosi se i na dokumente i spise koje je sastavila neka institucija i koji sadrže podatke obuhvaćene obvezom čuvanja profesionalne ili poslovne tajne.

Članak 5.

1.   U cilju postupanja u skladu s pravilom o razdoblju od trideset godina iz članka 1. stavka 1., institucije pravovremeno i najkasnije dvadeset i pet godina od datuma nastanka dokumenta ili spisa provjeravaju sve dokumente i spise koji nose oznaku povjerljivosti ili višeg stupnja tajnosti, kako bi odlučile treba li s njih tu oznaku skinuti. Dokumenti i spisi s kojih nakon prve takve provjere nije skinuta oznaka tajnosti nastavljaju se periodički provjeravati najmanje svakih pet godina.

2.   Što se tiče dokumenata i spisa koje je primila neka država članica ili neka druga institucija, institucije Europskih zajednica pridržavaju se klasifikacije koju je utvrdio autor dokumenta ili spisa. Međutim, kako bi se omogućio najširi mogući pristup arhivima Zajednice, institucije i države članice mogu dogovoriti postupke za skidanje oznake tajnosti s dokumenata i spisa, u skladu sa zajednički dogovorenim kriterijima.

Članak 6.

1.   Države članice suzdržavaju se od objavljivanja, pod uvjetima manje strogim od onih određenim člancima od 1. do 5., dokumenata i spisa koji proizlaze od institucija i koji se nalaze u njihovim javnim arhivima, a označeni su kao klasificirani i s kojih ta oznaka nije skinuta.

2.   Stavak 1. odnosi se i na dokumente i spise država članica koji potpuno ili djelomično reproduciraju sadržaj dokumenata iz tog stavka.

Članak 7.

Institucije u povijesne arhive pohranjuju sve dokumente i spise koje trenutačno imaju u svojim arhivima i to najkasnije petnaest godina od nastanka tih dokumenata i spisa. Prema kriterijima koje svaka institucija odredi u skladu s člankom 9., uvodi se postupak početnog razvrstavanja čija je svrha odvojiti dokumente i spise koji se trebaju čuvati od onih koji nemaju administrativnu ili povijesnu vrijednost.

Članak 8.

1.   Institucije mogu svoju arhivsku građu držati na bilo kojem mjestu koje smatraju najprikladnijim za tu svrhu.

2.   Svaka institucija na zahtjev državama članicama i drugim institucijama daje na raspolaganje potpuni komplet preslika svoje arhivske građe u mikro obliku, pod uvjetom da država članica koja je podnijela takav zahtjev nije država u kojoj je sjedište te institucije ili da institucije koje su podnijele takav zahtjev nemaju sjedište u istoj državi članici, u mjeri u kojoj je njihovo stavljanje na raspolaganje javnosti dopušteno ovom Uredbom.

Članak 9.

Institucije mogu usvojiti detaljna interna pravila za provedbu ove Uredbe.

---

(1)  SL C 132, 2.6.1981., str. 6.

(2)  SL C 327, 14.12.1981., str. 45.

(3)  SL 17, 6.10.1958., str. 406./58.

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

6

---

31992D0242

---

L 123/19

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

31.03.1992.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 31. ožujka 1992.

u području sigurnosti informacijskih sustava

(92/242/EEZ)

VIJEĆE EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice, a posebno njegov članak 235.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskoga i socijalnoga odbora (3),

budući da je cilj Zajednice, kroz uspostavu zajedničkog tržišta i postupno usklađivanje gospodarskih politika država članica na području cijele Zajednice, promicati usklađen razvoj gospodarskih djelatnosti, kontinuirano i uravnoteženo širenje, veću stabilnost, brži rast životnog standarda i bliskije odnose između država članica;

budući da elektronički pohranjene, obrađene i prenesene informacije imaju sve važniju ulogu u gospodarskim i društvenim aktivnostima;

budući da s pojavom učinkovitih globalnih komunikacija i sve raširenijom upotrebom elektroničke obrade informacija raste i potreba za odgovarajućom zaštitom tih informacija;

budući da Europski parlament u svojim raspravama i rezolucijama stalno naglašava važnost sigurnosti informacijskih sustava;

budući da Gospodarski i socijalni odbor naglašava potrebu rješavanja pitanja koja se odnose na sigurnost informacijskih sustava kroz oblike djelovanja Zajednice, osobito u okviru nastanka unutarnjeg tržišta;

budući da oblici djelovanja na nacionalnoj i međunarodnoj razini i na razini Zajednice predstavljaju dobar temelj;

budući da postoji tijesna veza između telekomunikacija, informacijske tehnologije, normizacije, informacijskog tržišta i politike istraživanja i tehnološkog razvoja (RTD), kao i posla koji je u tim područjima Zajednica već obavila;

budući da je potrebno udružiti napore kroz nadogradnju postojećih rezultata na nacionalnoj i međunarodnoj razini i promicanje suradnje među glavnim strankama; budući da je stoga potrebno nastaviti aktivnosti u okviru jasno definiranog plana djelovanja;

budući da složenost sustava sigurnosti informacija zahtijeva razvoj strategija koje će istodobno omogućiti slobodan protok informacija unutar jedinstvenog tržišta i sigurno korištenje informacijskih sustava na području cijele Zajednice;

budući da je svaka država članica obvezna uzeti u obzir ograničenja koja nameću sigurnost i javni red;

budući da obveze država članica u ovom području podrazumijevaju zajednički pristup koji se temelji na uskoj suradnji s visokim dužnosnicima država članica;

budući da je potrebno usvojiti plan djelovanja za početno razdoblje od dvadeset i četiri mjeseca i osnovati odbor visokih dužnosnika s dugoročnim mandatom da Komisiju savjetuje o oblicima djelovanja u području sigurnosti informacijskih sustava;

budući da se smatra da je za provedbu plana djelovanja u početnom razdoblju od dvadeset i četiri mjeseca potreban iznos od 12 milijuna ECU; budući da je u kontekstu trenutačnog financijskog plana iznos za 1992. procijenjen na dva milijuna ECU;

budući da će iznosi potrebni za financiranje programa u razdoblju nakon proračunske godine 1992. biti dio postojećeg financijskog okvira Zajednice,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Ovom se Odlukom usvaja djelovanje u području sigurnosti informacijskih sustava. Djelovanje se sastoji od:

—	razvoja općih strategija koje se odnose na sigurnost informacijskih sustava (plan djelovanja) za početno razdoblje od 24 mjeseca, i

—	osnivanja skupine visokih dužnosnika s dugoročnim mandatom, dalje u tekstu „Odbor”, kako bi savjetovali Komisiju o djelovanju koje je potrebno poduzeti u području sigurnosti informacijskih sustava.

Članak 2.

1.   Komisija se s Odborom sustavno savjetuje o pitanjima koja se odnose na sigurnost informacijskih sustava za različite aktivnosti Zajednice, a osobito o definiranju strategija i programa rada.

2.   Plan djelovanja, kako je navedeno u Prilogu, uključuje pripremne radnje prema sljedećim temama:

I.	razvoj strateškog okvira za sigurnost informacijskih sustava;

II.	utvrđivanje zahtjeva korisnika i pružatelja usluga u pogledu sigurnosti informacijskih sustava;

III.	rješenja za kratkoročne i srednjoročne potrebe korisnika, dobavljača i pružatelja usluga;

IV.	razvoj specifikacija, normizacija, ocjenjivanja i certificiranje sigurnosti informacijskih sustava;

V.	tehnološki i operativni trendovi u području sigurnosti informacijskih sustava;

VI.	mjere u području sigurnosti informacijskih sustava.

Članak 3.

1.   Sredstva Zajednice potrebna za provedbu ove mjere procijenjena su na 12 milijuna ECU za početno razdoblje, uključujući dva milijuna ECU za 1992. u financijskom razdoblju od 1988. do 1992.

Za razdoblje provedbe programa koje slijedi nakon navedenog razdoblja, iznos se mora uključiti u važeći financijski okvir Zajednice.

2.   Proračunsko tijelo određuje proračunska sredstva za svaku proračunsku godinu, uzimajući u obzir načela dobroga upravljanja u smislu članka 2. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica.

Članak 4.

Skupina nezavisnih stručnjaka za Komisiju obavlja procjenu napretka ostvarenog u početnom razdoblju. Izvješće te skupine, zajedno s eventualnim komentarima Komisije, podnosi se Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 5.

1.   Komisija je odgovorna za provedbu plana djelovanja. U tome joj pomaže savjetodavni odbor koji čine predstavnici država članica i kojim predsjedava predstavnik Komisije.

2.   Plan djelovanja provodi se u skladu s ciljevima određenima u članku 2. i ažurira se prema potrebi. Planom djelovanja precizno su određeni ciljevi i vrste mjera koje treba poduzeti, kao i za to potrebna financijska sredstva. Komisija na osnovu plana djelovanja objavljuje poziv na podnošenje prijedloga.

3.   Plan djelovanja provodi se u uskoj suradnji sa sektorskim subjektima. Plan uzima u obzir, promiče i nadopunjava trenutačne europske i međunarodne aktivnosti normizacije u ovom području.

Članak 6.

1.   Postupak utvrđen člankom 7. primjenjuje se na:

—	mjere koje se odnose na politiku Zajednice u području sigurnosti informacijskih sustava;

2.   Postupak utvrđen člankom 8. primjenjuje se na:

—	pripremu i ažuriranje plana djelovanja iz članka 5.,

—	sadržaj poziva na podnošenje prijedloga, procjenu prijedloga i procijenjeni iznos doprinosa Zajednice mjerama, u slučajevima kad taj iznos prelazi ECU 200 000,

—	suradnju organizacija koje nisu dio Zajednice u bilo kojoj aktivnosti na koju se ova Odluka odnosi,

—	dogovore oko distribucije, zaštite i korištenja rezultata tih mjera,

—	mjere koje se poduzimaju radi ocjene plana djelovanja.

3.   Kada je doprinos Zajednice ovim mjerama manji od ili jednak iznosu od ECU 200 000, Komisija se s Odborom savjetuje o mjerama koje treba poduzeti i obavješćuje Odbor o ishodu svoje procjene.

Članak 7.

Predstavnik Komisije Odboru podnosi nacrt mjera koje je potrebno poduzeti. Odbor usvaja mišljenje o nacrtu u roku koji određuje predsjedavajući ovisno o hitnosti pitanja, a prema potrebi, putem glasovanja.

Mišljenje se unosi u zapisnik; osim toga, svaka država članica ima pravo tražiti da se njezin stav unese u zapisnik.

Komisija u najvećoj mogućoj mjeri uzima u obzir mišljenje Odbora. Komisija obavješćuje Odbor o načinu na koji je njegovo mišljenje uzela u obzir.

Članak 8.

Predstavnik Komisije Odboru podnosi nacrt mjera koje treba poduzeti. Odbor usvaja mišljenje o nacrtu u roku koji određuje predsjedavajući ovisno o hitnosti pitanja. Mišljenje se usvaja većinom glasova utvrđenom člankom 148. stavkom 2. Ugovora, ako se radi o odlukama koje Vijeće mora usvojiti na prijedlog Komisije. Glasovi predstavnika država članica u Odboru ponderiraju se na način utvrđen tim člankom. Predsjedavajući ne glasuje.

Komisija usvaja predviđene mjere ako su one u skladu s mišljenjem Odbora.

Ako predviđene mjere nisu u skladu s mišljenjem Odbora, ili ako nije usvojeno ni jedno mišljenje, Komisija Vijeću odmah podnosi prijedlog mjera koje treba poduzeti. Vijeće odluku donosi kvalificiranom većinom.

Ako Vijeće ne poduzme ni jednu mjeru u roku od tri mjeseca dana na koji mu je prijedlog podnesen, Komisija usvaja predložene mjere osim ako Vijeće glasuje protiv navedenih mjera običnom većinom.

---

(1)  SL C 277, 5.11.1990., str. 18.

(2)  SL C 94, 13.3.1992.

(3)  SL C 159, 17.6.1991., str. 38.

---

PRILOG

Sažetak područja djelovanja

SMJERNICE ZA PLAN DJELOVANJA U PODRUČJU SIGURNOSTI INFORMACIJSKIH SUSTAVA

UVOD

Cilj je plana djelovanja razvoj općih strategija čija je svrha korisnicima i tvorcima elektronički pohranjenih, obrađenih ili prenesenih informacija pružiti odgovarajuću zaštitu za informacijske sustave od slučajnih ili namjernih prijetnji.

Plan djelovanja uzima u obzir i nadopunjuje trenutačne globalne aktivnosti normizacije u tom području.

Plan djelovanja uključuje sljedeća područja djelovanja:

—	razvoj strateškog okvira za sigurnost informacijskih sustava,

—	utvrđivanje zahtjeva korisnika i pružatelja usluga koji se odnose na sigurnost informacijskih sustava,

—	rješenja za kratkoročne i srednjoročne potrebe korisnika, dobavljača i pružatelja usluga,

—	razvoj specifikacija, normizacija, ocjena i certificiranje sigurnosti informacijskih sustava,

—	tehnološki i operativni trendovi u području sigurnosti informacijskih sustava,

—	mjere u području sigurnosti informacijskih sustava.

Komisija plan djelovanja provodi u koordinaciji sa srodnim aktivnostima u državama članicama i srodnim aktivnostima istraživanja i razvoja na razini Zajednice.

1.   Područje djelovanja I. – Razvoj strateškog okvira za sigurnost informacijskih sustava

1.1.   Problematika

Sigurnost informacijskih sustava prepoznata je kao sve prisutnija kvaliteta potrebna suvremenom društvu. Za usluge koje su povezane s elektroničkim informacijama potrebna je sigurna telekomunikacijska infrastruktura, siguran hardver i softver, kao i sigurno korištenje i upravljanje. S obzirom na sve aspekte sigurnosti informacijskih sustava, potrebno je usvojiti opću strategiju, izbjegavajući fragmentaran pristup. Bilo koja strategija koja se odnosi na sigurnost elektronički obrađenih informacija mora odražavati želju društva da djeluje učinkovito i da se istodobno zaštiti u svijetu koji se ubrzano mijenja.

1.2.   Cilj

Potrebno je usvojiti strateški orijentiran okvir koji će pomiriti društvene, gospodarske i političke ciljeve s tehničkim, operativnim i zakonodavnim mogućnostima Zajednice u međunarodnom kontekstu. Osjetljivu ravnotežu između različitih interesa, ciljeva i ograničenja moraju uspostaviti sektorski subjekti kroz suradnju u usvajanju zajedničkog stava i strateškog okvira. To su uvjeti za usklađivanje interesa i potreba u kreiranju politike i u industrijskom razvoju.

1.3.   Trenutačno stanje i trendovi

Trenutačno stanje obilježava sve veća svijest o potrebi djelovanja. Međutim, u nedostatku inicijative za koordinaciju napora, vrlo je vjerojatno da će neusklađeni napori u različitim sektorima dovesti do stanja koje će de facto biti kontradiktorno i postupno voditi prema ozbiljnijim pravnim, društvenim i gospodarskim problemima.

1.4.   Zahtjevi, opcije i prioriteti

Takav zajednički okvir trebao bi izdvojiti i baviti se analizom rizika i upravljanjem rizikom u odnosu na osjetljivost informacija i srodnih usluga, usklađivanjem zakona i propisa koji se odnose na zloupotrebu i pogrešnu upotrebu računala/telekomunikacija, administrativnom infrastrukturom koja uključuje politiku sigurnosti i načine na koje se ta politika može učinkovito primijeniti u raznim granama industrije/disciplinama, kao i socijalnim pitanjima i pitanjima zaštite privatnosti (npr. kroz primjenu shema identifikacije, ustanovljenja vjerodostojnosti, neopozivosti, i po mogućnosti sustava autorizacije u demokratskom okruženju).

Potrebne su jasne smjernice za razvoj fizičkih i logičkih struktura za sigurne distribuirane informacijske usluge, norme, smjernice i definicije za provjerene proizvode i usluge koji se odnose na sigurnost i pilote i prototipe uz pomoć kojih se utvrđuje održivost raznih administrativnih struktura, sustava i normi koji se odnose na potrebe određenih sektora.

Potrebno je izgraditi svijest o potrebi sigurnosti kako bi se korisnici više brinuli za sigurnost u informacijskoj tehnologiji (IT).

2.   Područje djelovanja II. - Utvrđivanje zahtjeva korisnika i pružatelja usluga koji se odnose na sigurnost informacijskih sustava

2.1.   Problematika

Sigurnost informacijskih sustava neophodan je uvjet za cjelovitost i pouzdanost poslovnih aplikacija, intelektualnog vlasništva i povjerljivosti. To neizbježno dovodi do problema u održavanju ravnoteže, a ponekad i do potrebe odabira između slobodne trgovine i obveze zaštite privatnosti i intelektualnog vlasništva. Ti odabiri i kompromisi moraju se temeljiti na potpunom shvaćanju zahtjeva i utjecaju mogućih opcija na sigurnost informacijskih sustava u ispunjavanju tih zahtjeva.

Zahtjevi korisnika podrazumijevaju da su sigurnosne funkcije informacijskih sustava povezane s tehnološkim, operativnim i zakonodavnim aspektima. Zbog toga je sustavna analiza zahtjeva koji se odnose na sigurnost informacijskih sustava bitan dio razvoja odgovarajućih i učinkovitih mjera.

2.2.   Cilj

Utvrditi prirodu i obilježja zahtjeva korisnika i pružatelja usluga i njihov odnos prema mjerama sigurnosti informacijskih sustava.

2.3.   Trenutačno stanje i trendovi

Do sada nisu poduzimani zajednički napori kako bi se utvrdili brzo mijenjajući zahtjevi glavnih subjekata u pogledu sigurnosti informacijskih sustava. Države članice Zajednice utvrdile su zahtjeve za usklađivanje aktivnosti na nacionalnoj razini (posebno za usklađivanje „kriterija za ocjenu sigurnosti IT-a”). Jedinstveni kriteriji ocjenjivanja i pravila za međusobno priznavanje certifikata o ocjeni od velike su važnosti.

2.4.   Zahtjevi, mogućnosti i prioriteti

Kao temelj dosljednog i transparentnog odnosa prema opravdanim potrebama sektorskih subjekata, potrebno je razviti sustav razvrstavanja zahtjeva korisnika i njegovu povezanost s mjerama sigurnosti informacijskih sustava.

Također se smatra važnim utvrditi zahtjeve u odnosu na zakonodavstvo, propise i načine postupanja, uzimajući u obzir procjenu trendova u obilježjima i tehnologiji usluga, kao i utvrditi alternativne strategije postizanja ciljeva kroz administrativne, stručne, operativne i tehničke dogovore, i procijeniti učinkovitost, lakoću korištenja i troškove alternativnih opcija i strategija za sigurnost informacijskih sustava za korisnike, pružatelje usluga i operatere.

3.   Područje djelovanja III. – Rješenja za kratkoročne i srednjoročne potrebe korisnika, dobavljača i pružatelja usluga

3.1.   Problematika

Računala je trenutačno moguće zaštititi na odgovarajući način od neovlaštenog pristupa izvana tako da ih se „izolira”, to jest, primijeni konvencionalne organizacijske i fizičke mjere zaštite. Ovo se odnosi i na elektroničku komunikaciju unutar zatvorene skupine korisnika koja koristi namjensku mrežu. Stanje je bitno drukčije ako se informacije razmjenjuju između više korisničkih skupina ili putem javne ili javno dostupne mreže. Za pružanje slične razine sigurnosti takvim informacijskim sustavima ne postoji ni tehnologija, ni terminali ni usluge, kao ni srodni standardi ili postupci.

3.2.   Cilj

Cilj je u kratkom roku ponuditi rješenja koja mogu zadovoljiti najhitnije potrebe korisnika, pružatelja usluga i proizvođača. To uključuje i korištenje zajedničkih kriterija za ocjenu sigurnosti IT-a. Ti bi kriteriji trebali biti prilagodljivi budućim zahtjevima i rješenjima.

3.3.   Trenutačno stanje i trendovi

Neke skupine korisnika razvile su tehnike i postupke koji posebno zadovoljavaju potrebu identifikacije, cjelovitosti i neopozivosti. U tu se svrhu općenito koriste magnetne ili pametne kartice. Neke skupine korisnika koriste više ili manje sofisticirane tehnike šifriranja. To često podrazumijeva utvrđivanje „ovlasti” za određenu skupinu korisnika. Međutim, teško je postići opću primjenu ovih tehnika kako bi se zadovoljile potrebe otvorenog okruženja.

Međunarodna organizacija za normizaciju (ISO) radi na sigurnosti informacijskih sustava kod povezanih otvorenih sustava - OSI (ISO DIS 7498-2), a Savjetodavni odbor za međunarodnu telegrafiju i telefoniju (CCITT) na tome radi u kontekstu X400. U poruke je moguće ubaciti i sigurnosne segmente. Identifikacija, cjelovitost i neopozivost smatraju se dijelom poruka (EDIFACT), kao i dijelom X400 MHS.

Pravni okvir za elektroničku razmjenu podataka (EDI) trenutačno je još u fazi koncipiranja. Međunarodna gospodarska komora objavila je jedinstvena pravila postupanja za razmjenu poslovnih podataka putem telekomunikacijskih mreža.

Nekoliko zemalja (npr. Njemačka, Francuska, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Države) utvrdile su ili utvrđuju kriterije za ocjenjivanje pouzdanosti IT-a i telekomunikacijskih proizvoda i sustava i odgovarajućih postupaka ocjenjivanja. Ti se kriteriji usklađuju s nacionalnim proizvođačima i rezultirat će sve većim brojem pouzdanih proizvoda i sustava, počevši s jednostavnim proizvodima. Taj će se trend podržati osnivanjem organizacija na nacionalnoj razini koje će biti zadužene za ocjenjivanje i izdavanje certifikata.

Većina korisnika smatra mjere za zaštitu povjerljivosti trenutačno manje važnim. Međutim, to će se u budućnosti vjerojatno promijeniti jer će napredne komunikacijske usluge, a posebno mobilne usluge, postati sveprisutne.

3.4.   Zahtjevi, opcije i prioriteti

Od presudne je važnosti što prije utvrditi postupke, norme, proizvode i alate koji jamče sigurnost i u informacijskim sustavima kao takvima (računalima, perifernim jedinicama) i u javnim komunikacijskim mrežama. Visok stupanj prioriteta mora se dati i identifikaciji, cjelovitosti i neopozivosti. Za provjeru učinkovitosti predloženih rješenja potrebno je provesti pilot projekte. Rješenja za prioritetne potrebe u vezi s razmjenom elektroničkih podataka traže se u programu TEDIS u širem okviru ovog plana djelovanja.

4.   Područje djelovanja IV. - Razvoj specifikacija, normizacije, ocjenjivanja i certifikacije sigurnosti informacijskih sustava

4.1.   Problematika

Zahtjevi koji se odnose na sigurnost informacijskih sustava prisutni su u svim područjima i stoga su zajedničke specifikacije i norme od presudne važnosti. Nepostojanje dogovorenih normi i specifikacija za sigurnost IT-a može predstavljati veliku prepreku napretku procesa i usluga koji se temelje na informacijama u čitavom gospodarstvu i društvu. Potrebno je poduzeti i mjere kako bi se ubrzao razvoj i korištenje tehnologija i normi nekoliko srodnih područja komunikacijskih i računalnih mreža, koja su od ključne važnosti za korisnike, gospodarstvo i upravu.

4.2.   Cilj

Potrebno je uložiti napore kako bi se pronašlo sredstvo koje podržava i obavlja određene sigurnosne funkcije u općim područjima OSI-a, ONP-a, ISDN-a/IBC-a i upravljanje mrežom. Sastavni dio normizacije i specifikacije su tehnike provjere, koje uključuju certificiranje, koje vodi međusobnom priznavanju. Međunarodno dogovorena rješenja treba podržati kad je to moguće. Potrebno je poticati i razvoj i korištenje računalnih sustava sa sigurnosnim funkcijama.

4.3.   Trenutačno stanje i trendovi

Sjedinjene Države pokrenule su važne inicijative kako bi riješile pitanje sigurnosti informacijskih sustava. U Europi se to pitanje rješava u kontekstu standardizacije IT-a i telekomunikacija u kontekstu ETSI-a i CEN-a/Cenelec-a kroz pripremu zadaća koje u tom području obavljaju CCITT i ISO.

S obzirom na sve veću zabrinutost, aktivnosti u Sjedinjenim Državama sve su intenzivnije, a proizvođači i pružatelji usluga podjednako pojačavaju napore u tom području. U Europi, Francuska, Njemačka i Ujedinjena Kraljevina zasebno su pokrenule slične aktivnosti, ali do zajedničkih aktivnosti sličnih onima u Sjedinjenim Državama dolazi sporo.

4.4.   Zahtjevi, opcije i prioriteti

Kod sigurnosti informacijskih sustava postoji za te sustave svojstvena tijesna povezanost između zakonskih, operativnih, administrativnih i tehničkih aspekata. Pravila se moraju odražavati u normama, a odredbe koje se odnose na sigurnost informacijskih sustava moraju zadovoljavati norme i pravila tako da se to može provjeriti. U nekim aspektima pravila zahtijevaju specifikacije koje prelaze uobičajeni opseg normizacije, to jest uključuju pravila postupanja. Zahtjevi koji se odnose na norme i pravila postupanja postoje u svim područjima sigurnosti informacijskih sustava i potrebno je razlikovati između zahtjeva vezanih uz zaštitu koji se podudaraju s ciljevima sigurnosti i nekih tehničkih zahtjeva koji mogu biti povjereni europskim normizacijskim tijelima (CEN/Cenelec/ETSI).

Specifikacije i norme moraju obuhvaćati predmete usluga sigurnosti informacijskih sustava (identifikacija osoba i poduzeća, protokoli za neopozivost, pravno prihvatljiv elektronički dokaz, nadzor autorizacije), njihove komunikacijske usluge (zaštita privatnosti pri komunikaciji slikom, glasom i podacima u mobilnim komunikacijama, zaštita baza podataka i slika, sigurnost integriranih usluga), njihovo upravljanje komunikacijom i sigurnosti (sustav javnog/privatnog ključa za rad na otvorenoj mreži, zaštita upravljanja mrežom, zaštita pružatelja usluge) i njihovo certificiranje (kriteriji i razine sigurnosti, postupci potvrde sigurnosti za sigurne informacijske sustave).

5.   Područje djelovanja V. - Tehnološki i operativni trendovi u području sigurnosti informacijskih sustava

5.1.   Problematika

Sustavno istraživanje i razvoj tehnologije koja omogućava gospodarski održiva i operativno zadovoljavajuća rješenja za niz trenutačnih i budućih zahtjeva koji se odnose na sigurnost informacijskih sustava preduvjet je za razvoj tržišta usluga i konkurentnost europskoga gospodarstva u cjelini.

Tehnološke promjene u području sigurnosti informacijskih sustava morat će obuhvaćati i aspekte računalne sigurnosti i sigurnosti komunikacija jer su većina današnjih sustava distribuirani sustavi i pristup takvim sustavima ostvaruje se preko komunikacijskih usluga.

5.2.   Cilj

Sustavno istraživanje i razvoj tehnologije koja omogućava gospodarski održiva i operativno zadovoljavajuća rješenja za niz trenutačnih i budućih zahtjeva koji se odnose na sigurnost informacijskih sustava.

5.3.   Zahtjevi, opcije i prioriteti

Rad na sigurnosti informacijskih sustava treba obuhvaćati razvojne i provedbene strategije, tehnologije te integraciju i provjeru.

Strateški rad na istraživanju i razvoju morat će obuhvaćati teoretske modele sigurnih sustava (sigurnih od kompromitiranja, neovlaštenih izmjena i uskraćivanja usluge), modele koji se odnose na funkcionalne zahtjeve, modele rizika i arhitekturu sigurnosti.

Tehnološki orijentiran posao istraživanja i razvoja morao bi obuhvaćati identifikaciju korisnika i poruke (npr. putem analize glasa i elektroničkog potpisa), tehnička sučelja i protokole za šifriranje, mehanizme za nadzor pristupa i provedbene metode za dokazivo sigurne sustave.

Provjera i potvrda sigurnosti tehničkog sustava i njegova primjenjivost ispitivali bi se kroz projekte integracije i provjere.

Osim konsolidacije i razvoja tehnologije sigurnosti, potrebne su i popratne mjere koje se odnose na utvrđivanje, održavanje i dosljednu primjenu normi i potvrdu i certificiranje proizvoda IT-a i telekomunikacijskih proizvoda u odnosu na njihova sigurnosna obilježja, uključujući i potvrdu i certificiranje metoda za stvaranje i primjenu sustava.

Treći okvirni program Zajednice za RTD mogao bi se koristiti za poticanje projekata suradnje prije početka tržišne utakmice i donošenja propisa.

6.   Područje djelovanja VI. – Mjere za jamčenje sigurnosti informacijskih sustava

6.1.   Problematika

Ovisno o prirodi sigurnosnih obilježja informacijskih sustava, potrebne funkcije bit će neophodno integrirati u različite dijelove informacijskog sustava, od terminala/računala, usluga i mrežnog upravljanja do uređaja za šifriranje, pametnih kartica, javnih i privatnih ključeva itd. Za neke od ovih funkcija može se očekivati da će ih proizvođač ugraditi u hardver ili softver, dok ostale mogu biti dio distribuiranih sustava (npr. upravljanje mrežom), u posjedu korisnika (npr. pametne kartice) ili ih isporučuju specijalizirane organizacije (npr. javni/privatni ključevi).

Za većinu sigurnosnih proizvoda i usluga može se očekivati da će ih isporučivati proizvođači, pružatelji usluga ili operateri. Za posebne funkcije, npr. izdavanje javnih/privatnih ključeva ili nadzor autorizacije, može biti potrebno odrediti i ovlastiti odgovarajuće organizacije.

Isto vrijedi i za certificiranje, ocjenu i provjeru kvalitete usluge, što su funkcije kojima se trebaju baviti organizacije koje su neovisne o interesima proizvođača, pružatelja usluga ili operatera. Te organizacije mogu biti u privatnom ili državnom vlasništvu ili ih može ovlastiti država za obavljanje dodijeljenih zadaća.

6.2.   Cilj

Kako bi se omogućio usklađen razvoj mjera sigurnosti informacijskih sustava u Zajednici, s ciljem zaštite javnih i poslovnih interesa, bit će potrebno razviti dosljedan pristup jamčenja sigurnosti. U slučaju kada će biti potrebno ovlastiti neovisne organizacije, funkcije i uvjeti tih organizacija morat će se odrediti i dogovoriti, a prema potrebi i ugraditi u regulatorni okvir. Cilj je postići jasno definiranu i sporazumnu podjelu odgovornosti između različitih subjekata na razini Zajednice kao preduvjet međusobnog priznavanja.

6.3.   Trenutačno stanje i trendovi

Mjere sigurnosti za informacijske sustave trenutačno su dobro organizirane samo za određena područja i ograničene su na specifične potrebe u tim područjima. Organizacija mjera sigurnosti na europskoj razini uglavnom je neformalne prirode, a međusobno priznavanje provjere i certificiranja još ne postoji izvan zatvorenih skupina. S rastućom važnosti sigurnosti informacijskih sustava, sve važnija postaje i potreba definiranja dosljednog pristupa mjerama sigurnosti za informacijske sustave u Europi i šire.

6.4.   Zahtjevi, opcije i prioriteti

Zbog velikog broja različitih sudionika i tijesne povezanosti s regulatornim i zakonodavnim pitanjima, osobito je važno postići dogovor o načelima za mjere sigurnosti informacijskih sustava.

U razvoju dosljednog pristupa ovom pitanju bit će potrebno utvrditi i odrediti funkcije koje zbog svoje prirode zahtijevaju sudjelovanje nekih neovisnih organizacija (ili organizacija koje međusobno surađuju). Ovo bi moglo uključivati funkcije poput upravljanja sustavom javnih/privatnih ključeva.

Osim toga, na samom početku potrebno je utvrditi i odrediti funkcije koje u interesu javnosti treba povjeriti neovisnim organizacijama (ili organizacijama koje međusobno surađuju). Ovo bi se, na primjer, moglo odnositi na nadzor, potvrdu kvalitete, provjeru, certificiranje i slične funkcije.

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

13

---

31994D0557

---

L 212/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.06.1994.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 17. lipnja 1994.

o ovlašćivanju Europske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju za potpisivanje i zaključivanje Konvencije o Statutu Europskih škola

(94/557/EZ, Euratom)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 235.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 203.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da se članice Europske zajednice brinu za pružanje zajedničkog obrazovanja djeci svojeg osoblja u Europskim školama kao način kojim se jamči pravilan rad institucija Zajednice i olakšava postizanje njihovih zadaća; budući da su u tu svrhu 12. travnja 1957. izvorne države članice potpisale Konvenciju koja o Statutu Europskih škola;

budući da su Vijeće i ministri obrazovanja koji su se sastali u okviru Vijeća 31. svibnja 1990. zatražili izradu nove Konvencije o Europskim školama s ciljem povećanja učinkovitosti rada škola i većeg priznavanja uloge Zajednice u kojoj se nalaze;

budući da je sudjelovanje Zajednica u primjeni spomenute Konvencije neophodno kako bi se osiguralo postizanje ciljeva Europske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju;

budući da će Europska zajednica i Europska zajednica za atomsku energiju sudjelovati u provedbi Konvencije na temelju svojih ovlasti koje proizlaze iz pravila utvrđenih Konvencijom, kao i budućih postupaka koje mogu usvojiti u skladu s uvjetima Konvencije;

budući da je prema tome potrebno da članice Europske zajednice zaključe spomenutu Konvenciju;

budući da su isključive ovlasti djelovanja raspoložive za usvajanje ove Odluke utvrđene člankom 235. Ugovora o osnivanju Europske zajednice i člankom 203. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Konvencija o Statutu Europskih škola ovime se odobrava u ime Europske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju.

Tekst Konvencije priložen je ovoj Odluci.

Članak 2.

Predsjednik Vijeća ovime se ovlašćuje imenovati osobu ili osobe ovlaštene za potpisivanje Konvencije, s obvezujućim učinkom za Europsku zajednicu i Europsku zajednicu za atomsku energiju te imenovati osobu ovlaštenu za pohranjivanje instrumenta o odobravanju u skladu s člankom 33. Konvencije.

---

(1)  SL C 93, 2.4.1993., str. 1.

(2)  SL C 128, 9.5.1994.

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

15

---

21994A0817(01)

---

L 212/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.06.1994.

---

KONVENCIJA O STATUTU EUROPSKIH ŠKOLA

PREAMBULA

VISOKE UGOVORNE STRANKE, ČLANICE EUROPSKIH ZAJEDNICA I EUROPSKE ZAJEDNICE, dalje u tekstu: „ugovorne strane”,

smatrajući da su za zajedničko obrazovanje djece osoblja Europskih zajednica, a kako bi se osiguralo pravilno funkcioniranje europskih institucija, osnovane ustanove pod nazivom „Europska škola” od 1957. nadalje,

smatrajući da su Europske zajednice željne osigurati zajedničko obrazovanje te djece i da u tom cilju doprinesu proračunu Europskih škola,

smatrajući da je sustav Europske škole „sui generis”; smatrajući da on predstavlja oblik suradnje među državama članicama te između njih i Europskih zajednica, a istovremeno u potpunosti potvrđujući odgovornost država članica za sadržaj poduke i organizaciju njihova obrazovna sustava kao i njihove kulturne i lingvističke raznolikosti,

smatrajući da:

—	tekst Statuta Europske škole usvojen 1957. trebalo bi konsolidirati kako bi se uzeli u obzir svi relevantni tekstovi koje su ugovorne strane usvojile,

—	tekst bi trebalo prilagoditi uzimajući u obzir razvoj Europskih zajednica,

—	trebalo bi promijeniti postupak donošenja odluka u tijelima škola,

—	trebalo bi uzeti u obzir iskustva iz rada škola,

—	trebalo bi pružiti odgovarajuću pravnu zaštitu od odluka Odbora guvernera ili upravnih odbora nastavnom osoblju kao i ostalim osobama koje statut obuhvaća; u tu svrhu trebalo bi osnovati Odbor za pritužbe sa strogo ograničenom nadležnošću,

—	nadležnost Odbora za pritužbe ne dovodi u pitanje nadležnost nacionalnih sudova što se tiče građanske i kaznene odgovornosti,

smatrajući da je otvorena škola u Münchenu na temelju Dodatnog protokola od 15. prosinca 1975. za zajedničko obrazovanje djece osoblja Europske organizacije za patente,

SPORAZUMJELE SU SE:

GLAVA I.

EUROPSKE ŠKOLE

Članak 1.

Ova Konvencija utvrđuje Statut Europskih škola (dalje u tekstu: „škole”).

Svrha je škola zajedničko obrazovanje djece osoblja Europskih zajednica. Osim djece obuhvaćene Sporazumima navedenima u člancima 28. i 29. i ostala djeca mogu pohađati škole unutar ograničenja koja postavi Odbor guvernera.

Škole su popisane u Prilogu I., a taj popis Odbor guvernera može izmijeniti, uzimajući u obzir odluke donesene na temelju članaka 2., 28. i 31.

Članak 2.

1.   Odbor guvernera može jednoglasno odlučiti o osnivanju novih škola.

2.   Njihovu lokaciju određuje u dogovoru s državom članicom domaćinom.

3.   Prije nego što se otvori nova škola na području države članice, mora se zaključiti sporazum između Odbora guvernera i države članice domaćina o besplatnom ustupanju i održavanju odgovarajućih prostora za novu školu.

Članak 3.

1.   Poduka u svim školama obuhvaća nastavu do kraja srednje škole.

Ona se može sastojati od:

—	predškolskog odgoja,

—	pet godina osnovne škole,

—	sedam godina srednje škole.

Škole obuhvaćaju, koliko je to moguće i zahtjeve tehničkog obrazovanja u suradnji s obrazovnim sustavom zemlje domaćina.

2.   Nastavu održavaju nastavnici koje države članice privremeno premjeste ili dodijele u skladu s odlukama koje donese Odbor guvernera u skladu s postupkom utvrđenim u članku 12. stavku 4.

3.	(a) Da bi se promijenila temeljna struktura neke škole potrebno je da takav prijedlog jednoglasno usvoje predstavnici država članica u Odboru guvernera; (b) Da bi se promijenio službeni status nastavnika potrebno je da takav prijedlog jednoglasno usvoji Odbor guvernera.

Članak 4.

Obrazovanje koje se stječe u školama organizira se na sljedećim načelima:

1.	nastava se odvija na jezicima navedenima u Prilogu II.

2.	Odbor guvernera može izmijeniti taj Prilog uzimajući u obzir odluke donesene na temelju članaka 2. i 32.;

3.

kako bi se poticalo jedinstvo škole, zbližavanje učenika iz različitih jezičnih odjela i njegovalo uzajamno razumijevanje, neki se predmeti podučavaju na zajedničkim satovima u razredima iste razine. Na tim zajedničkim satovima može se upotrebljavati bilo koji jezik Zajednice ako Odbor guvernera odluči da okolnosti opravdavaju njegovu uporabu;

4.	osobito se nastoji učenicima pružiti temeljito poznavanje suvremenih jezika;

5.	u obrazovnim programima se razvija europska dimenzija;

6.	u obrazovanju i podučavanju poštuju se svijest i osobna uvjerenja pojedinca;

7.	poduzimaju se mjere za olakšavanje prijema djece s posebnim obrazovnim potrebama.

Članak 5.

1.   Uspješno završene školske godine u školi kao i njezine diplome i svjedodžbe priznaju se na području država članica u skladu s usporednim tablicama, pod uvjetima koje utvrđuje Odbor guvernera kako je to navedeno u članku 11. te sukladno sporazumu nadležnih nacionalnih tijela.

2.   Europska matura (bakalaureat) koja je predmet Sporazuma od 11. travnja 1984. kojim se mijenja Prilog Statutu Europske škole kojim se utvrđuju odredbe za europsku maturu (bakalaureat), dalje u tekstu „Europski sporazum o bakalaureatu” dodjeljuje se po završetku ciklusa srednjoškolskog obrazovanja. Odbor guvernera može jednoglasnom odlukom predstavnika država članica odlučiti o onim prilagodbama toga Sporazuma koje se pokažu potrebnima.

Oni koji su stekli europsku maturu (bakalaureat) u školi:

(a)	u državi članici čiji su državljani, uživaju sva prava koja proizlaze iz posjedovanja diplome ili svjedodžbe koja se dodjeljuje na kraju srednjoškolskog obrazovanja u toj zemlji;

(b)	imaju pravo tražiti prijem na bilo koje sveučilište na području bilo koje države članice pod istim uvjetima kao i državljani te države članice s istovrsnim kvalifikacijama.

Za potrebe ove Konvencije pojam „sveučilište” primjenjuje se za:

(a)	sveučilišta;

(b)	institucije koje imaju status sveučilišta u državi članici na čijem državnom području se nalaze.

Članak 6.

Svaka škola ima pravnu osobnost koja je potrebna za postizanje njezine svrhe kako je to definirano u članku 1. U tu svrhu slobodno raspolaže odobrenim sredstvima u svom vlastitom dijelu proračuna pod uvjetima utvrđenima u Financijskoj uredbi iz članka 13. stavka 1. Ona može biti stranka u pravnim postupcima. Osobito može stjecati i raspolagati pokretnom i nepokretnom imovinom.

Što se tiče njezinih prava i obveza, sa školom se u svim državama članicama, podložno posebnim odredbama ove Konvencije, postupa kao s javnopravnom obrazovnom ustanovom.

GLAVA II.

TIJELA ŠKOLA

Članak 7.

Tijela zajednička svim školama su:

1.	Odbor guvernera;

2.	Glavni tajnik;

3.	Odbor inspektora;

4.	Odbor za pritužbe.

Svakom školom upravlja Upravni odbor, a vodi je ravnatelj.

POGLAVLJE I.

Odbor guvernera

Članak 8.

1.   Podložno članku 28., Odbor guvernera sastoji se od sljedećih članova:

(a)	predstavnik ili predstavnici na razini ministarstva svake države članice Europskih zajednica koji su ovlašteni za preuzimanje obveza u ime vlade svoje države članice podrazumijevajući da svaka država članica ima jedan glas;

(b)	član Komisije Europskih zajednica;

(c)	predstavnik kojeg odredi Odbor osoblja (iz redova nastavnog osoblja) u skladu s člankom 22.;

(d)	predstavnik roditelja učenika kojeg odredi Udruženje roditelja u skladu s člankom 23.

2.   Predstavnici na razini ministarstva svake države članice i član Komisije Europskih zajednica mogu imenovati osobe koje će ih predstavljati. Ostale članove koji nisu u mogućnosti prisustvovati predstavljaju njihovi zamjenici.

3.   Na sastanke Odbora guvernera može se pozvati predstavnik učenika kao promatrač za pitanja koja se tiču učenika.

4.   Odbor guvernera saziva njegov predsjednik na svoju vlastitu inicijativu ili na obrazloženi zahtjev tri člana Odbora guvernera ili glavnog tajnika. Sastaje se najmanje jednom godišnje.

5.   Funkciju predsjedavajućeg obavlja predstavnik svake države članice na rok od jedne godine sljedećim redoslijedom država članica: Belgija, Danska, Njemačka, Grčka, Španjolska, Francuska, Irska, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Portugal, Ujedinjena Kraljevina.

Članak 9.

1.   Odluke Odbora guvernera donose se dvotrećinskom većinom svih članova osim u slučajevima kada se ovom Konvencijom traži jednoglasna odluka. To podliježe sljedećim odredbama:

(a)	za usvajanje odluke koja utječe na posebne interese neke države članice, kao što je značajno proširenje ili zatvaranje škole osnovane na njezinom državnom području potrebno je da za to glasuje i predstavnik te države članice;

(b)	za zatvaranje škole potrebno je da za to glasuje i člana Komisije;

(c)	predstavnik javnopravne organizacije koji ima mjesto i glas u Odboru guvernera na temelju sporazuma koji se temelji na članku 28. glasuje o svim pitanjima koja se tiču škole obuhvaćenima takvim sporazumom;

(d)

pravo glasa predstavnika Odbora osoblja iz članka 8. stavka 1. točke (c) i predstavnika roditelja učenika iz članka 8. stavka 1. točke (d) ograničava se na donošenje odluka o pitanjima obrazovanja na temelju članka 11. uz isključenje odluka koje se tiču prilagodbi Europskoga sporazuma o bakalaureatu i odluka koje imaju financijski ili proračunski učinak.

2.   Ako je potrebna jednoglasna odluka na temelju ove Konvencije, suzdržavanje članova koji su prisutni ili ih netko predstavlja neće biti prepreka za donošenje odluka Odbora guvernera.

3.   U svim glasovanjima svaki od članova koji je prisutan ili ga netko predstavlja ima jedan glas, ne dovodeći u pitanje posebne odredbe iz članka 8. stavka 1. točke (a).

Članak 10.

Odbor guvernera nadzire primjenu ove Konvencije, u tu svrhu ima potrebne ovlasti za donošenje odluka po pitanjima obrazovanja, proračuna i upravljanja te za pregovore o sporazumima navedenim u člancima od 28. do 30. Može osnivati odbore koji su odgovorni za pripremu njegovih odluka.

Odbor guvernera donosi Opća pravila škola.

Odbor guvernera svake godine sastavlja izvješće o radu škola na temelju nacrta koji priprema glavni tajnik te ga prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću.

Članak 11.

Po pitanjima obrazovanja Odbor guvernera određuje koji se programi provode te kako se organiziraju. Osobito, Odbor guvernera, slijedeći mišljenje odgovarajućeg Odbora inspektora:

1.	usvaja usklađeni obrazovni program i raspored za svaku godinu školovanja te za svaki dio koji je osnovao daje preporuke o odabiru metoda;

2.	organizira nadzor nastave od strane Odbora inspektora za koji utvrđuje pravila rada;

3.

određuje dob za ulazak na različite razine. Utvrđuje pravila za prolaz učenika u sljedeću godinu nastave ili u srednju školu te kako bi omogućio učenicima povratak u bilo koje vrijeme u njihove nacionalne škole, odlučuje o pravovaljanosti godina nastave u školi u skladu s člankom 5. Sastavlja usporednu tablicu navedenu u članku 5. stavku 1.;

4.	organizira ispite koji se održavaju kao sredstvo potvrđivanja rada u školi; utvrđuje pravila za ispite, imenuje ispitne odbore te dodjeljuje diplome. Osigurava da su ispitni materijali usklađeni s odredbama iz članka 5.

Članak 12.

Što se administrativnih pitanja tiče, Odbor guvernera:

1.	utvrđuje pravila o službi za glavnog tajnika, ravnatelje i nastavno osoblje, te u skladu s člankom 9. stavkom 1. točkom (a), za administrativno i pomoćno osoblje;

2.	imenuje glavnog tajnika i zamjenika glavnog tajnika;

3.	imenuje ravnatelje i zamjenike ravnatelja svih škola;

4.

(a) svake godine na prijedlog Odbora inspektora određuje potrebe za nastavnim osobljem otvaranjem ili zatvaranjem radnih mjesta. Osigurava poštenu raspodjelu radnih mjesta među državama članicama. S vladama rješava pitanja koja se odnose na dodjelu ili privremeni premještaj srednjoškolskih nastavnika, osnovnoškolskih nastavnika te obrazovnih savjetnika škole. Osoblje zadržava prava na napredovanje i mirovinu koja su im zajamčena nacionalnim propisima; (b) svake godine na prijedlog generalnog tajnika određuje potrebe za administrativnim i pomoćnim osobljem.

5.	organizira rad i usvaja svoj poslovnik.

Članak 13.

1.   Što se proračunskih pitanja tiče, Odbor guvernera:

(a)	donosi financijske propise posebno navodeći postupak donošenja i provedbe proračuna škola;

(b)	usvaja proračun škola za svaku financijsku godinu u skladu s dolje navedenim stavkom 4.;

(c)	odobrava godišnje izvještaje prihoda i rashoda te ih prosljeđuje nadležnim tijelima Europskih zajednica.

2.   Odbor guvernera svake godine, najkasnije do 30. travnja utvrđuje procjenu prihoda i rashoda škola za sljedeću financijsku godinu te ih odmah prosljeđuje Komisiji koja na temelju toga daje potrebnu procjenu u prednacrtu općeg proračuna Europskih zajednica.

Proračunsko tijelo Europskih zajednica utvrđuju iznos doprinosa Europskih zajednica na temelju svojeg proračunskog postupka.

3.   Odbor guvernera prosljeđuje procjenu prihoda i rashoda drugim organizacijama s javnim ovlastima iz članka 28. te organizacijama ili institucijama iz članka 29., čiji je financijski doprinos takav da financira veći dio proračuna škole tako da mogu odrediti iznos svojih doprinosa.

4.   Odbor guvernera konačno donosi proračun prije početka proračunske godine te ga prilagođava, ukoliko je potrebno, doprinosima Europskih zajednica i organizacija ili institucija iz stavka 3.

Članak 14.

Glavni tajnik predstavlja Odbor guvernera i vodi Tajništvo u skladu s Pravilima o službi za glavnog tajnika predviđenima u članku 12. stavku 1. On predstavlja škole u pravnim postupcima. Odgovoran je Odboru guvernera.

POGLAVLJE 2.

Odbor inspektora

Članak 15.

Za potrebe škola osnivaju se dva Odbora inspektora: jedan za predškolske ustanove i osnovne škole, a drugi za srednje škole.

Članak 16.

Po jedan inspektor u svakom od Odbora predstavlja po jednu državu članicu koja je ugovorna stranka. Imenuje ga Odbor guvernera na prijedlog zainteresirane strane.

Odborom inspektora predsjeda predstavnik u Odboru inspektora one države članice koja predsjeda Odborom guvernera.

Članak 17.

Zadaća Odbora inspektora je osigurati kvalitetu obrazovanja koju pružaju škole te u tom cilju osigurati provođenje potrebnih inspekcija u školama.

Oni šalju Odboru guvernera mišljenja i prijedloge iz članaka 11. odnosno 12. te po potrebi, prijedloge za promjene obrazovnih programa i organizacije školovanja.

Članak 18.

Zadaća inspektora je:

1.	osigurati nadzor rada nastavnika iz njihovih nacionalnih administracija, u njihovom ciklusu podučavanja;

2.	usporediti stajališta o dostignutom standardu rada i o kvaliteti metoda podučavanja;

3.	rezultate inspekcije poslati ravnateljima i nastavnom osoblju.

Uzimajući u obzir potrebe koje procijeni Odbor guvernera, svaka država članica daje na raspolaganje inspektorima sva sredstva koja su im potrebna za potpuno izvršenje njihovih zadaća u školama.

POGLAVLJE 3.

Upravni odbor

Članak 19.

Sukladno člancima 28. i 29., svaki upravni odbor iz članka 7. sastoji se od osam članova i to kako slijedi:

1.	glavni tajnik koji je ujedno i predsjedavajući;

2.	ravnatelj škole;

3.	predstavnik Komisije Europskih zajednica;

4.	dva člana nastavnog osoblja, jedan koji predstavlja srednjoškolsko osoblje, a drugi osoblje osnovnih škola i predškolskih ustanova zajedno;

5.	dva člana koji predstavljaju Udruženje roditelja iz članka 23.;

6.	predstavnik administrativnog i pomoćnog osoblja.

Predstavnik države članice u kojoj je smještena škola može prisustvovati sastancima Upravnog odbora kao promatrač.

Dva predstavnika učenika pozivaju se na sastanke Upravnog odbora svoje škole kao promatrači u slučaju onih pitanja koja se na njih odnose.

Članak 20.

Upravni odbor:

1.	priprema procjene prihoda i rashoda škole u skladu s Financijskom uredbom;

2.	nadzire izvršavanje proračuna škole te sastavlja godišnji izvještaj prihoda i rashoda;

3.	osigurava održavanje prikladnih fizičkih uvjeta i atmosfere koji doprinose pravilnom radu škole;

4.	obavlja ostale administrativne dužnosti koje mu povjeri Odbor guvernera.

Postupak sazivanja sastanaka i donošenja odluka Upravnog odbora propisuje se Općim pravilima škola iz članka 10.

POGLAVLJE 4.

Ravnatelj

Članak 21.

Ravnatelj obavlja svoje dužnosti u skladu s Općim pravilima iz članka 10. On je nadređen osoblju dodijeljenom školi u skladu s postupcima utvrđenima s u članku 12. stavku 4. točkama (a) i (b).

Ima kompetencije i kvalifikacije koje su potrebne u njegovoj državi za upravljanje obrazovnom ustanovom u kojoj se stječe svjedodžba s kojom se može upisati na sveučilište. Odgovoran je Odboru guvernera.

GLAVA III.

ZASTUPANJE OSOBLJA

Članak 22.

Osniva se Odbor osoblja koji se sastoji od izabranih predstavnika nastavnog osoblja te administrativnog i pomoćnog osoblja svake škole.

Odbor doprinosi pravilnom funkcioniranju škola omogućujući izražavanje mišljenja osoblja.

Postupci za izbor i rad Odbora osoblja određuju se Pravilnikom o osoblju za nastavno osoblje i za administrativno i pomoćno osoblje kako je to propisano člankom 12. stavkom 1.

Odbor osoblja jednom godišnje određuje člana i njegovu zamjenu iz nastavnog osoblja koji predstavlja osoblje u Odboru guvernera.

GLAVA IV.

UDRUŽENJE RODITELJA

Članak 23.

U svrhu održavanja kontakata između roditelja učenika i tijela škola, Odbor guvernera priznaje za svaku školu udruženje koje predstavlja roditelje učenika.

Tako priznato Udruženje roditelja svake godine određuje dva predstavnika u Upravni odbor dotične škole.

Jednom godišnje Udruženje roditelja škola određuje jednog člana i njegova zamjenika kao predstavnika svih udruženja u Odboru guvernera.

GLAVA V.

PRORAČUN

Članak 24.

Financijska godina škola odgovara kalendarskoj godini.

Članak 25.

Proračun škola financira se od:

1.	doprinosa država članica kroz stalne uplate za primitke od rada upućenog ili dodijeljenog nastavnog osoblja i po potrebi od financijskih doprinosa o kojima jednoglasno odluči Odbor guvernera;

2.	doprinosa Europskih zajednica kojima se pokriva razlika između ukupnog iznosa rashoda škola i njihova ukupnog prihoda;

3.	doprinosa od organizacija izvan Zajednice s kojima je Odbor zaključio sporazum;

4.	vlastitih prihoda škola, osobito školarina koje Odbor guvernera naplaćuje roditeljima;

5.	ostalih prihoda.

Postupci za stavljanje na raspolaganje doprinosa Europskih zajednica propisuju se posebnim sporazumom između Odbora guvernera i Komisije.

GLAVA VI.

SPOROVI

Članak 26.

Za sporove između ugovornih strana koji se odnose na tumačenje i primjenu ove Konvencije, a koje ne razriješi Odbor guvernera, isključivo je nadležan Sud Europskih zajednica.

Članak 27.

1.   Ovime se osniva Odbor za pritužbe.

2.   Nakon što se iscrpe sva upravna sredstva, Odbor za pritužbe isključivo je nadležan u prvom i zadnjem stupnju za sve sporove koji se tiču primjene ove Konvencije na sve osobe koje su njom obuhvaćene, osim na administrativno i pomoćno osoblje, i u pogledu zakonitosti svih akata ili pravila koji se temelje na ovoj Konvenciji, a koji negativno utječu na takve osobe od strane Odbora guvernera Upravnog odbora škole u izvršavanju njihovih ovlasti kako je to utvrđeno ovom Konvencijom. Ako su ti sporovi financijske prirode Odbor za pritužbe ima neograničenu nadležnost.

Uvjeti i detaljna pravila koji se odnose na ove postupke po potrebi se utvrđuju Pravilima o osoblju za nastavno osoblje ili uvjetima zapošljavanja privremenih nastavnika ili Općim pravilima škola.

3.   Članovi Odbora za pritužbe su osobe čija je neovisnost neupitna te koji imaju kompetencije u području prava.

Samo osobe koje su na popisu kojeg sastavlja Sud Europskih Zajednica mogu biti izabrane za članstvo u Odboru za pritužbe.

4.   Odbor guvernera jednoglasno usvaja Statut Odbora za pritužbe.

Statutom Odbora za pritužbe određuje se broj članova Odbora, postupak njihova imenovanja koje izvršava Odbor guvernera, trajanje njihova mandata te financijska pravila koja se na njih primjenjuju. Statut posebno navodi način na koji Odbor radi.

5.   Odbor za pritužbe usvaja svoj poslovnik koji sadrži one odredbe koje su potrebne za primjenu Statuta.

Poslovnik se odobrava jednoglasnom odlukom Odbora guvernera.

6.   Odluke Odbora za pritužbe obvezujuće su za sve strane te, ako ih iste ne provode, nadležna tijela država članica osiguravaju njihovo izvršenje sukladno odgovarajućim nacionalnim propisima.

7.   Ostali sporovi u kojima su škole stranka, u nacionalnim su nadležnostima. Osobito se ovim člankom ne utječe na nadležnost nacionalnih sudova što se tiče predmeta građanske i kaznene odgovornosti.

GLAVA VII.

POSEBNE ODREDBE

Članak 28.

Odbor guvernera može jednoglasnom odlukom sklopiti sporazume o sudjelovanju koji se tiču već postojeće škole ili one u osnivanju u skladu s člankom 2., s organizacijama s javnim ovlastima koje su, iz razloga njihova smještaja, zainteresirane za rad škola. Sklapanjem takva sporazuma svaka takva organizacija može dobiti mjesto i glas u Odboru guvernera o svim pitanjima koja se odnose na dotičnu školu ako su njezini financijski doprinosi takvi da financiraju većinu proračuna te škole. Također može dobiti mjesto i glas u Upravnom odboru dotične škole.

Članak 29.

Odbor guvernera jednoglasnom odlukom može pregovarati o sporazumima koji se ne odnose na sudjelovanje s organizacijama ili ustanovama s javnim ovlastima, ili organizacijama ili ustanovama uređenima privatnim pravom koje su zainteresirane za rad jedne od škola.

Odbor guvernera im može dodijeliti mjesto i glas u Upravnom odboru dotične škole.

Članak 30.

Odbor guvernera može pregovarati s vladom zemlje u kojoj je škola smještena o svim dodatnim sporazumima koji su potrebni da bi se osigurao rad škole u najboljim mogućim uvjetima.

Članak 31.

1.   Svaka od ugovornih strana može otkazati ovu Konvenciju pisanom notifikacijom luksemburškoj vladi; po primitku notifikacije ta vlada o istoj notificira ostale ugovorne strane. O otkazivanju se notificira do 1. rujna bilo koje godine kako bi stupilo na snagu 1. rujna sljedeće godine.

2.   Ugovorna strana koja otkazuje ovu Konvenciju odriče se udjela u sredstvima škola. Odbor guvernera odlučuje o organizacijskim mjerama, uključujući i mjere u vezi osoblja koje treba poduzeti nakon otkazivanja od strane bilo koje od ugovornih stranaka.

3.   Odbor guvernera u skladu s načinom glasovanja utvrđenim u članku 9. može odlučiti o zatvaranju škole. Istim postupkom poduzima mjere prema toj školi koje smatra nužnima, osobito što se tiče situacije nastavnog, administrativnog i pomoćnog osoblja te raspodjele sredstava škole.

4.   Svaka ugovorna strana može zahtijevati izmjenu ove Konvencije. U tom cilju o svom zahtjevu notificira luksemburšku vladu. Luksemburška vlada s ugovornom stranom koja predsjeda Vijećem Europskih zajednica poduzima potrebne mjere za sazivanje Međudržavne konferencije.

Članak 32.

Prijave za pristupanje ovoj Konvenciji bilo koje države koja postaje članicom Zajednice u pisanom se obliku podnose luksemburškoj vladi koja o tome notificira ostale ugovorne strane.

Pristupanje stupa na snagu 1. rujna koji slijedi nakon dana kad se instrumenti pristupanja polože kod luksemburške vlade.

U skladu s time, od tog datuma se mijenja i sastav tijela škola.

Članak 33.

Ovu Konvenciju ratificiraju države članice kao ugovorne strane u skladu sa svojim ustavnim odredbama. Što se tiče Europskih zajednica, sklapa se u skladu s ugovorima o njihovom osnivanju. Instrumenti ratifikacije i akti kojima se notificira o zaključivanju ove Konvencije pohranjuju se kod luksemburške vlade kao depozitara Statuta Europskih škola. Ta Vlada notificira o pohrani sve ostale ugovorne strane.

Ova Konvencija stupa na snagu prvoga dana mjeseca koji slijedi polaganju svih instrumenata ratifikacije od strane država članica i akata kojima se notificira o zaključivanju od strane Europskih zajednica.

Ova Konvencija, sastavljena u jednom izvorniku na danskom, engleskom, francuskom, grčkom, nizozemskom, njemačkom, portugalskom, španjolskom i talijanskom jeziku, i pri čemu je svih devet tekstova jednako vjerodostojno, pohranjuje se u arhivu luksemburške vlade koja svim ostalim ugovornim stranama dostavlja ovjerenu presliku.

Članak 34.

Ova Konvencija ukida i zamjenjuje Statut od 12. travnja 1957. i njegov Protokol od 13. travnja 1962.

Ako ovom Konvencijom nije drukčije propisano, Sporazum o europskom bakalaureatu ostaje na snazi.

Ova Konvencija ne utječe na dodatni Protokol o Münchenskoj školi, sastavljen pozivanjem na Protokol od 13. travnja 1962., a potpisan u Luxembourgu 15. prosinca 1975.

Upućivanja na akte koji su prethodili ovoj Konvenciji, a odnose se na škole, smatraju se upućivanjima na odgovarajuće članke ove Konvencije.

---

PRILOG I.

Europske škole na koje se primjenjuje Statut:

Europska škola, Bergen

Europska škola, Bruxelles I.

Europska škola, Bruxelles II.

Europska škola, Bruxelles III. (1)

Europska škola, Culham

Europska škola, Karlsruhe

Europska škola, Luxembourg

Europska škola, Mol

Europska škola, München

Europska škola, Varese

---

(1)  Odbor guvernera odlučio je o osnivanju ove škole na svojem sastanku od 27./29. listopada 1992.

---

PRILOG II.

Jezici na kojima se odvija osnovno podučavanje:

danski

engleski

francuski

grčki

nizozemski

njemački

portugalski

španjolski

talijanski

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

27

---

31994D0558

---

L 212/15

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

17.06.1994.

---

ODLUKA KOMISIJE

od 17. lipnja 1994.

o zaključivanju Konvencije o Statutu Europskih škola

(94/558/EZUČ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik, a posebno njegov članak 95. stavak 1.,

uz suglasnost Vijeća,

nakon savjetovanja sa Odborom za savjetovanje,

budući da se Europska zajednica za ugljen i čelik brine za pružanje zajedničkog obrazovanja djeci svojeg osoblja u Europskim školama, kao način kojim se jamči pravilan rad institucija Zajednice i olakšava postizanje njihovih zadaća; budući da su u tu svrhu 12. travnja 1957. izvorne države članice potpisale Konvenciju o Statutu Europskih škola;

budući da su Vijeće i ministri obrazovanja koji su se sastali u okviru Vijeća 31. svibnja 1990. zatražili izradu nove Konvencije o Europskim školama s ciljem povećanja učinkovitosti rada škola i većeg priznavanja uloge Zajednice u kojoj se nalaze;

budući da je sudjelovanje Europske zajednice za ugljen i čelik u primjeni spomenute Konvencije neophodno kako bi se osiguralo postizanje ciljeva Zajednice;

budući da će Europska zajednica za ugljen i čelik sudjelovati u provedbi Konvencije na temelju svojih ovlasti koje proizlaze iz pravila utvrđenih Konvencijom, kao i budućih postupaka koje može usvojiti u skladu s uvjetima Konvencije;

budući da je prema tome potrebno da Europska zajednica za ugljen i čelik zaključi spomenutu Konvenciju;

budući da su isključive ovlasti djelovanja raspoložive za usvajanje ove Odluke utvrđene člankom 95. Ugovora o EZUČ-u,

ODLUČILA JE:

Članak 1.

Konvencija o Statutu Europskih škola ovime se odobrava u ime Europske zajednice za ugljen i čelik. Tekst Konvencije priložen je ovoj Odluci (1).

Članak 2.

Predsjednik Komisije pohranjuje instrument o odobravanju u skladu s člankom 33. Konvencije.

---

(1)  SL L 212, 17.8.1994., str. 3.

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

28

---

32000D0518

---

L 215/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

26.07.2000.

---

ODLUKA KOMISIJE

od 26. srpnja 2000.

sukladno Direktivi 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o odgovarajućoj zaštiti osobnih podataka koja postoji u Švicarskoj

(priopćena pod brojem dokumenta C(2000) 2304)

(Tekst značajan za EGP)

(2000/518/EZ)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Direktivu 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (1), a posebno njezin članak 25. stavak 6.,

budući da:

(1)	Sukladno Direktivi 95/46/EZ države članice obvezne su pobrinuti se da se prijenos osobnih podataka u treću zemlju može ostvariti jedino ako dotična treća zemlja osigurava odgovarajuću razinu zaštite i ako se poštuju zakoni te države članice za provedbu ostalih odredaba Direktive prije prijenosa.

(2)	Komisija može utvrditi da treća zemlja osigurava odgovarajuću razinu zaštite. U tom se slučaju osobni podaci mogu prenositi iz države članice a da nisu potrebne dodatna jamstva.

(3)

Sukladno Direktivi 95/46/EZ razinu zaštite podataka treba procijeniti s obzirom na sve okolnosti vezane uz postupak prijenosa podataka ili niz postupaka za prijenos podataka, s obzirom na zadane uvjete. Radna skupina za zaštitu pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka koja je utvrđena prema Direktivi izdala je upute za izradu takvih procjena (2).

(4)

S obzirom na različite pristupe zaštiti podataka u trećim zemljama, trebalo bi provesti procjenu primjerenosti i svaku odluku koja se temelji na članku 25. stavku 6. Direktive 95/46/EZ treba provesti tako da ne bude proizvoljne ili neopravdane diskriminacije protiv trećih zemalja ili među trećim zemljama gdje prevladavaju slični uvjeti, niti da se stvore prikrivene prepreke za trgovanje, uvažavajući trenutačne međunarodne obveze Zajednice.

(5)	U Švicarskoj Konfederaciji. pravni standardi o zaštiti osobnih podataka pravno su obvezujući i na razini federacije i na razini kantona.

(6)

Federalni ustav, koji je izmijenjen referendumom od 18. travnja 1999. i koji je stupio na snagu 1. siječnja 2000., daje svakoj osobi pravo da se poštuje njezina privatnost, a osobito da je se zaštiti od zlouporabe njezinih osobnih podataka. Federalni je sud na temelju prethodnog Ustava koji nije sadržavao takvu odredbu razvio sudsku praksu kojom se utvrđuju opća načela koja se primjenjuju na obradu osobnih podataka, osobito u vezi s kvalitetom obrađenih podataka, pravo pristupa dotične osobe te pravo na traženje ispravka ili uništenje podataka. Ta su načela obvezujuća i na razini federacije i na razini svakog pojedinog kantona.

(7)

Švicarski zakon o zaštiti podataka od 19. lipnja 1992. stupio je na snagu 1. srpnja 1993. Provedbena pravila za određene odredbe Zakona, a osobito ona koja se tiču prava pristupa dotične osobe, obavješćivanja neovisnog nadzornog tijela o radnjama obrade te prijenosa podataka u stranu zemlju utvrđena su u odluci Federalnog Vijeća. Zakon se odnosi na obradu osobnih podataka u federalnim tijelima i čitavom privatnom sektoru te na radnje obrade koje izvršavaju kantonalna tijela sukladno federalnom zakonu, ako takva obrada ne podliježe kantonalnim odredbama o zaštiti podataka.

(8)

Većina kantona usvojila je zakonodavstvo o zaštiti podataka za područja za koja su nadležna, a osobito za javne bolnice, obrazovanje, izravne kantonske poreze i policiju. U ostalim je kantonima takva obrada podataka regulirana pravnim propisima ili načelima kantonalne sudske prakse. Bez obzira na izvor i sadržaj kantonalnih odredaba, ili čak ako ne postoje kantonalne odredbe, kantoni se moraju pridržavati ustavnih načela. Kantonalna će tijela unutar svoga područja odgovornosti možda morati poslati osobne podatke javnim tijelima u susjednim zemljama, uglavnom zbog uzajamne suradnje na očuvanju bitnih javnih interesa ili, u slučaju javnih bolnica, da bi se zaštitili bitni interesi dotičnih osoba.

(9)

2. listopada 1997. Švicarska je ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o zaštiti pojedinaca s obzirom na automatsku obradu osobnih podataka (Konvencija br. 108) (3), čiji je cilj ojačati zaštitu osobnih podataka i osigurati njihov slobodni protok između ugovornih stranaka, pridržavajući se svih iznimaka koje utvrde te stranke. Bez izravne primjene, Konvencija navodi međunarodne obveze i Federacije i kantona. Te se obveze ne tiču samo temeljnih načela zaštite koje svaka ugovorna stranka mora uvesti u svoj interni zakon, nego i mehanizama suradnje između ugovornih stranaka. Švicarske vlasti osobito moraju dati vlastima ostalih ugovornih stranaka koje to zatraže, informacije o tom zakonu i upravnoj praksi u vezi sa zaštitom podataka te informacije o određenom primjeru automatske obrade podataka. Također moraju pomoći svakoj osobi koja boravi u inozemstvu da ostvari svoje pravo na informiranost o postojanju postupaka obrade podataka koji je se tiču, pravo na pristup vlastitim podacima ili pravo da zatraži njihov ispravak ili brisanje te pravo na sudski nadzor.

(10)

Pravni standardi koji se primjenjuju u Švicarskoj obuhvaćaju sva temeljna načela potrebna za odgovarajuću razinu zaštite fizičkih osoba, čak i ako su utvrđene iznimke i ograničenja da bi se zaštitili bitni javni interesi. Primjena ovih standarda zajamčena je sudskim nadzorom i neovisnim nadzorom koji provode vlasti, kao što je Federalni povjerenik kojemu su povjerene ovlasti istrage i intervencije. Nadalje, odredbe Švicarskog zakona o građanskoj odgovornosti primjenjuju se u slučaju nezakonite obrade koja je štetna za dotične osobe.

(11)

U interesu transparentnosti i da bi se zaštitila sposobnost nadležnih tijela u državama članicama da osiguraju zaštitu pojedinaca s obzirom na automatsku obradu njihovih osobnih podataka, potrebno je u ovoj Odluci navesti iznimne okolnosti u kojima suspenzija određenih protoka podataka može biti opravdana, bez obzira na pronalazak odgovarajuće zaštite.

(12)	Radna skupina za zaštitu pojedinaca s obzirom na obradu osobnih podataka koja je osnovana sukladno članku 29. Direktive 95/46/EZ dala je mišljenja o razini zaštite koju pruža švicarsko pravo, a koja je uzeta u obzir pri pripremi ove Odluke (4).

(13)	Mjere navedene u ovoj Odluci u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog sukladno članku 31. Direktive 95/46/EZ,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Za potrebe članka 25. stavka 2. Direktive 95/46/EZ, smatra se da Švicarska u pogledu svih aktivnosti koje su obuhvaćene područjem primjene te Direktive pruža odgovarajuću razinu zaštite osobnih podataka koji se prenose iz Zajednice.

Članak 2.

Ova se Odluka tiče samo primjerenosti zaštite koju pruža Švicarska u smislu ispunjavanja zahtjeva iz članka 25. stavka 1. Direktive 95/46/EZ i ne utječe na ostale uvjete ili ograničenja za provedbu ostalih odredaba Direktive koje se odnose na obradu osobnih podataka u državama članicama.

Članak 3.

1.   Ne dovodeći u pitanje svoje ovlasti da poduzimaju mjere za osiguranje usklađenosti s nacionalnim odredbama usvojenima u skladu s odredbama koje nisu iz članka 25. Direktive 95/46/EZ, nadležna tijela država članica mogu koristiti svoje postojeće ovlasti da suspendiraju protok podataka prema primatelju u Švicarskoj kako bi zaštitili pojedince s obzirom na obradu njihovih osobnih podataka u slučajevima ako:

(a)	je nadležno švicarsko tijelo utvrdilo da primatelj krši odgovarajuće standarde zaštite; ili

(b)

ako postoji stvarna vjerojatnost da se krše standardi zaštite; ako postoje opravdani razlozi da se vjeruje da nadležno švicarsko tijelo ne poduzima ili neće poduzeti odgovarajuće i pravovremene korake kako bi razriješilo dotični slučaj; ako bi nastavak prijenosa stvorio trenutnu opasnost od nastanka ozbiljne štete za vlasnike podataka i ako su nadležna tijela država članica poduzela razumne napore da u tim okolnostima obavijeste stranku odgovornu za obradu sa sjedištem u Švicarskoj i dala joj mogućnost da se očituje.

Suspenzija prestaje čim su osigurani standardi zaštite i čim je dotično nadležno tijelo u Zajednici o tome obaviješteno.

2.   Države članice obavješćuju Komisiju bez odlaganja čim budu usvojene mjere na temelju stavka 1.

3.   Države članice i Komisija obavješćuju jedna drugu o slučajevima kada neka radnja tijela odgovornog da osigura usklađenost sa standardima zaštite u Švicarskoj ne osigura takvu usklađenost.

4.   Ako informacije prikupljene sukladno stavcima 1., 2. i 3. dokažu da neko tijelo odgovorno da osigura usklađenost sa standardima zaštite u Švicarskoj ne izvršava svoju ulogu učinkovito, Komisija obavješćuje nadležno švicarsko tijelo i, prema potrebi, iznosi prijedlog mjera u skladu s postupkom iz članka 31. Direktive 95/46/EZ radi stavljanja izvan snage ili suspenzije ove Odluke ili ograničenja njezina područja primjene.

Članak 4.

1.   Ova se Odluka može izmijeniti bilo kada na temelju iskustva u njezinoj primjeni ili na temelju promjena u švicarskom zakonodavstvu.

Komisija na temelju dostupnih informacija ocjenjuje primjenu ove Odluke tri godine nakon njezina priopćenja državama članicama te podnijeti izvješće o bitnim rezultatima odboru osnovanom sukladno članku 31. Direktive 95/46/EZ, uključujući sve dokaze koji mogu utjecati na zaključak iz članka 1. ove Odluke da je zaštita u Švicarskoj primjerena u smislu članka 25. Direktive 95/46/EZ, te dokaze da se ova Odluka provodi na diskriminirajući način.

2.   Komisija, prema potrebi, iznosi prijedloge mjera u skladu s postupkom utvrđenim u članku 31. Direktive 95/46/EZ.

Članak 5.

Države članice poduzimaju sve potrebne mjere za usklađivanje s odredbama ove Odluke najkasnije u roku od 90 dana od datuma njezina priopćenja državama članicama.

Članak 6.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

---

(1)  SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(2)  Mišljenje 12/98 koje je usvojila radna skupina 24.7.1998.: „Prijenos osobnih podataka u treće zemlje. Primjena članaka 25. i 26. Direktive EU o zaštiti podataka”(DG MARKT D/5025/98), dostupno na internetskoj stranici Europa Europske Komisije: http://europa. eu.int/comm/internal_market/en/media/dataprot/wpdocs/index.htm.

(3)  Dostupno na internetskoj stranici: http://conventions.coe.int/treaty/EN/cadreintro.htm.

(4)  Mišljenje 5/99 koje je usvojila Radna skupina 7.6.1999. (DG MARKT 5054/99), dostupno na internetskoj stranici Europa, navedenoj u bilješci 2.

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

31

---

32001D0221

---

L 082/21

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

12.03.2001.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 12. ožujka 2001.

o sudjelovanju Zajednice u Međunarodnoj studijskoj grupi za olovo i cink

(2001/221/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 133.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

budući da:

(1)	Na svečanom sastanku za olovo i cink pod pokroviteljstvom Gospodarskog i socijalnog vijeća Ujedinjenih naroda u New Yorku u svibnju 1959. donesen je statut Međunarodne studijske grupe za olovo i cink (ILZSG).

(2)

ILZSG posluje nezavisno kao autonomna međuvladina organizacija pridružena Ujedinjenim narodima koja svojim članovima pruža: (a) točnu i pravovremenu informaciju o svjetskim tržištima olova i cinka; i (b) redovite međuvladine konzultacije o međunarodnoj trgovini olovom i cinkom i drugim pitanjima koja su važna za države članice.

(3)

Rad ILZSG-a u velikoj mjeri obavlja njegovih šest odbora, Stalni odbor, Odbor za statistiku i predviđanje, Odbor za rudarske i talioničke projekte, Odbor za reciklažu, Odbor za međunarodno gospodarstvo i Odbor za okoliš. Uz njih, Industrijskim savjetodavnim tijelom, koje se sastoji od viših stručnjaka iz područja industrije olova i cinka država članica, predsjeda predsjednik Studijske grupe. Savjetodavno tijelo daje savjete studijskim grupama i otvoreno je za konzultacije.

(4)	Zajednički fond Ujedinjenih naroda za robne zalihe priznaje ILZSG kao međunarodno tijelo za robne zalihe što ILZSG-u daje pravo na podnošenje prijedloga za financiranje razvojnih projekata iz Zajedničkog fonda.

(5)	Vlade i ugovorne strane WTO-a/GATT-a zamoljene su da obavijeste glavnog tajnika Ujedinjenih naroda o njihovu prihvaćanju statuta i poslovnika u skladu s Poslovnikom 1 ILZSG-a.

(6)	Financiranje ILZSG-a dolazi od vlada članica. Doprinosi se izračunavaju jednakom diobom jedne polovice proračuna između država članica, a druga se polovica raspodjeljuje razmjerno iznosu ukupne trgovine olova i cinka svake zemlje.

(7)	Nekoliko država članica Zajednice već sudjeluje u radu ILZSG-a,

DONIJELO JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Ovime Zajednica prihvaća statut i poslovnik Međunarodne studijske grupe za olovo i cink.

Zajednica pohranjuje svoje instrumente prihvaćanja kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.

Tekstovi statuta i poslovnika priloženi su ovoj Odluci.

Članak 2.

Ovime se ovlašćuje predsjednik Vijeća da odredi osobe koje će biti ovlaštene pohraniti instrumente prihvaćanja u ime Zajednice.

---

PRILOG I.

STATUT MEĐUNARODNE STUDIJSKE GRUPE ZA OLOVO I CINK

Članstvo

1.

Članstvo u Međunarodnoj studijskoj grupi za olovo i cink otvoreno je vladama država članica Ujedinjenih naroda ili odgovarajućim specijaliziranim agencijama ili ugovornim stranama Općega sporazuma o carinama i trgovini koje sebe smatraju stvarno zainteresiranima za proizvodnju, potrošnju ili za trgovinu olovom i cinkom.

Funkcije

2.

Grupa osigurava prigode za odgovarajuće međuvladine konzultacije o međunarodnoj trgovini olovom i/ili cinkom i izrađuje odgovarajuće studije o stanju olova i cinka u svijetu, uzimajući osobito u obzir poželjnost pružanja trajnih točnih informacija s obzirom na ponudu i potražnju i eventualni razvoj. U tu svrhu Grupa dogovara prikupljanje i širenje statistike, koristeći postojeće izvore koliko su upotrebljivi.

3.	Grupa prema potrebi razmatra moguća rješenja za sve posebne probleme ili poteškoće koje postoje ili se mogu očekivano pojaviti u vezi s olovom i cinkom, a za koje nije vjerojatno da će se riješiti uobičajenim razvojem svjetske trgovine.

4.	Grupa može slati izvješće vladama članica. Takva izvješća mogu sadržavati prijedloge i/ili preporuke.

5.	U smislu ovog statuta, olovo i cink uključuju ostatke, otpad i/ili taloge i proizvode od olova i cinka koje određuje Grupa.

Poslovanje Studijske grupe

6.	Grupa se sastaje u vrijeme i na mjestima koja odgovaraju njezinim članovima.

7.	Grupa usvaja poslovnik koji se smatra potrebnim za obavljanje njezinih funkcija.

8.	Grupa regulira poslove tajništva u skladu sa zahtjevima posla.

9.	Vlade sudionice doprinose troškovima Grupe na temelju kojeg ona treba odrediti.

10.	Grupa postoji sve dok, prema mišljenju vlada sudionica, služi u korisne svrhe.

11.

Grupa provodi dogovore koje smatra primjerenima za moguću razmjenu ideja sa zainteresiranim vladama država koje nisu članice na koje upućuje stavak 1. i s odgovarajućim nevladinim i međuvladinim organizacijama. Grupa posebno surađuje s Privremenim koordinacijskim odborom za međunarodne dogovore o robnim zalihama koji na temelju Rezolucije 557 F (XVIII) Gospodarskoga i socijalnoga vijeća obavlja funkciju usklađivanja djelatnosti studijskih grupa i vijeća.

(Reproducirano kao Dokument OC/13 od 13. rujna 1960., iz Dokumenta E/conf. 31/1 od 6. svibnja 1959., Izvješće sa svečane sjednice Međunarodne studijske grupe za olovo i cink).

---

PRILOG II.

POSLOVNIK MEĐUNARODNE STUDIJSKE GRUPE ZA OLOVO I CINK

Članstvo

Članak 1.

Svaka vlada iz stavka 1. Statuta koja želi postati članicom Studijske grupe o tome pisano obavješćuje glavnog tajnika. Obavijest uključuje izjavu dotične vlade da se smatra stvarno zainteresiranom za proizvodnju, potrošnju ili trgovinu olovom i/ili cinkom i prihvaća statut i poslovnik.

Članak 2.

Član se može u svako doba povući iz Grupe unaprijed pisanom obavijesti glavnom tajniku, a povlačenje stupa na snagu na dan određen u obavijesti. Povlačenje ne dovodi u pitanje već nastale financijske obveze i ne daje vladi koja se povlači pravo na rabat s obzirom na njezin doprinos u godini u kojoj se povlačenje događa.

Članak 3.

Glavni tajnik obavješćuje svakog člana Grupe o obavijesti primljenoj u skladu s člancima 1. ili 2.

Zastupanje

Članak 4.

Svaki član Grupe, ako je moguće, određuje osobu s boravištem u sjedištu Grupe kojoj se upućuju sve obavijesti i druga priopćenja s obzirom na rad Grupe, dok drugi dogovori mogu obavljati s glavnim tajnikom.

Članak 5.

Svaki član Grupe što je moguće ranije obavješćuje glavnog tajnika o imenima zastupnika, zamjena i savjetnika određenih da ga zastupaju na sjednici. Članovi pak mogu odrediti delegacije koje će ih trajno zastupati na svim sjednicama Grupe dok članovi ne promijene odluku.

Članak 6.

Ako član Grupe, s područjima čije interese predstavlja u međunarodnim odnosima, osnuje skupinu čiji je jedan ili više članova zainteresirano za proizvodnju olova i cinka, a jedan ili više članova je zainteresirano za potrošnju olova i cinka, tada u Grupi može, na zahtjev zainteresiranog člana Grupe, biti predviđeno zajedničko zastupanje za sva dotična područja ili odvojeno zastupanje područja zainteresiranih za proizvodnju i odvojeno zastupanje područja zainteresiranih za potrošnju olova i cinka. Ako je za područje ili skupinu područja zastupanje odvojeno u skladu s ovim člankom, oni se za potrebe ovog Poslovnika smatraju članovima Grupe.

Suradnja

Članak 7.

Grupa poduzima mjere koje smatra primjerenima za razmjenu informacija sa zainteresiranim vladama država koje nisu članice u smislu članka 1. Statuta i s odgovarajućim nevladinim i međuvladinim organizacijama.

Grupa može pozvati svaku odgovarajuću međuvladinu i nevladinu organizaciju stvarno zainteresiranu za probleme koji se tiču olova i cinka da na sastancima sudjeluje kao promatrač, pod uvjetom da takva organizacija omogući slična prava Grupi. Takav promatrač sudjeluje na svim sjednicama Grupe, osim ako ona odluči drukčije, u odnosu na cijeli sastanak ili bilo koji dio određenog sastanka ili niza sastanaka, ali ne može, osim ako Grupa donese drukčiju odluku, sudjelovati na sastancima Stalnog odbora ili nekog drugog odbora ili pododbora na kojima nisu zastupljeni svi članovi.

Predsjednik može pozvati svakog od promatrača da sudjeluje u raspravi Grupe o svakoj točki dnevnog reda za koju je organizacija koju promatrač predstavlja stvarno zainteresirana, ali promatrač nema pravo glasa i podnošenja prijedloga.

Sljedeći se članci Poslovnika Grupe primjenjuje na svaku takvu organizaciju, mutatis mutandis: članci 4., 5., 13., 16., 26., 27. i 28.

Financijske obveze

Članak 8.

Financijska godina Grupe traje od 1. siječnja do 31. prosinca.

Članak 9.

Svaki član Grupe daje godišnji doprinos za troškove Grupe u skladu s razmjerom doprinosa uspostavljenim ovisno o minimalnom doprinosu na temelju interesa svakog člana za olovo i za cink. Na posljednjoj planiranoj sjednici svake godine Grupa odobrava proračun za sljedeću godinu i utvrđuju se doprinosi za svaku vladu članicu. Glavni tajnik odmah izvješćuje svaku vladu o iznosu njezina doprinosa. Doprinosi dospijevaju 1. siječnja. Ako bilo koja država članica ne plati doprinos za prethodnu kalendarsku godinu do redovitog proljetnog zasjedanja Stalnog odbora, zakašnjenje objašnjava na tom sastanku. Svaki član s nepodmirenim dugovanjima većim od doprinosa za prethodnu financijsku godinu gubi pravo glasovanja ili mu se suspendira članstvo dok ne podmiri dugovanja.

Članak 10.

Svaki član koji se priključuje Grupi tijekom financijske godine plaća razmjerni dio redovitoga godišnjeg doprinosa kako utvrdi Grupa. Doprinosi primljeni od novih članova ne utječu na doprinose koji se primjenjuju na postojeće članove u toj financijskoj godini.

Članak 11.

Doprinos članova plativ je u valuti države u kojoj je smješteno sjedište Grupe. Financijske dogovore Grupe obavlja glavni tajnik s tijelima Stalnog odbora, a dogovori se primjenjuju dok Grupa ne donese drukčiju odluku.

Članak 12.

Donošenje proračuna vrijedi kao ovlaštenje za ostvarivanje izdataka predviđenih u proračunu. U granicama ukupnog proračuna i uz odobrenje Stalnog odbora ili odgovarajućega imenovanog tijela ili dužnosnika Stalnog odbora, svako odobreno sredstvo unutar jednog naslova proračuna može se primijeniti na bilo koji drugi naslov. Plaćanje u ime Grupe može se izvršiti na temelju ovlasti o kojoj povremeno može odlučiti Stalni odbor.

Članak13.

Putni troškovi i troškovi dnevnica članova delegacija, uključujući delegacija odbora i drugih tijela Grupe, ne terete financijska sredstva Grupe.

Sjedište Grupe

Članak 14.

Sjedište Grupe je u Londonu dok Grupa ne donese drukčiju odluku. Grupa održava sjednice na mjestima o kojima sama odlučuje.

Sjednice Grupe

Članak 15.

Sjednice Grupe, osim onih o kojima je odlučeno na prethodnoj sjednici, održavaju se na zahtjev Stalnog odbora ili predsjednika Grupe ili najmanje četiri člana. Ako se zahtjev podnosi na temelju hitnog saziva, uključuje se izjava o razlozima hitnosti.

Članak 16.

Glavni tajnik šalje imenovanom zastupniku svakog člana grupe pisanu obavijest o datumu sjednice zajedno s privremenim dnevnim redom sjednice. Takva obavijest i privremeni dnevni red šalju se najmanje 35 dana prije početka sjednice. Ako je sjednica sazvana na temelju hitnog saziva, obavijest i privremeni dnevni red šalju se najmanje 15 dana prije sjednice, a obavijest sadrži izjavu o razlozima sazivanja sjednice.

Privremeni dnevni red

Članak 17.

Privremeni dnevni red za svaku sjednicu priprema glavni tajnik uz savjetovanje s predsjednikom Grupe. Ako član Grupe želi otvoriti raspravu o posebnom pitanju na sjednici Grupe, o tome se u skladu s mogućnošću obavješćuje glavni tajnik 60 dana prije početka sjednice, uključujući u tu obavijest i pismeno objašnjenje. Konačna odluka o dnevnom redu donosi se na sjednici Grupe.

Predsjednik i dopredsjednik

Članak 18.

Grupa ima predsjednika i dva dopredsjednika koji se biraju za kalendarsku godinu i mogu biti ponovno izabrani. Izbori za kalendarsku godinu održavaju se na odgovarajućim sastancima u prethodnoj kalendarskoj godini, ali u slučaju neodržavanja izbora, predsjednik i dopredsjednik nastavljaju obavljati dužnost dok se ne izaberu njihovi nasljednici i ne preuzmu dužnost.

Članak 19.

Dužnosti predsjednika i dopredsjednika koji obavlja dužnost predsjednika uključuju sljedeće:

(a)	predsjeda i vodi svaku sjednicu;

(b)	proglašava otvaranje i završetak sjednice;

(c)	usmjerava rasprave na sastancima, osigurava poštivanje ovog Poslovnika, odobrava pravo uzimanja riječi i, podložno članku 20., odlučuje o svim pitanjima reda;

(d)	postavlja pitanja, proglašava odluke i, ako postoji zahtjev za glasovanje, poziva glasače i proglašava rezultate glasovanja.

Vođenje poslovanja

Članak 20.

Za vrijeme rasprave o bilo kojem pitanju, svaki zastupnik može postaviti pitanje reda i pokrenuti prijedlog za završetak rada ili odgodu rasprave. U svakom takvom slučaju predsjednik odmah donosi svoju odluku koja ostaje na snazi, ako istu ne odbiju sudionici sastanka.

Članak 21.

Potrebni je kvorum za svaki sastanak Grupe većina njezinih članova.

Članak 22.

Ni jedan sastanak Grupe nije javan osim ako Grupa ne donese drukčiju odluku.

Članak 23.

U redovitom tijeku poslovanja odluke se donose prema vrsti sastanka i bez glasovanja. Ako se zahtijeva glasovanje o odlukama koje se odnose na proračun, svaka izmjena proračuna i svaka izmjena statuta ili ovog poslovnika zahtijeva dvotrećinsku većinu nazočnih članova i glasovanje. Glasuje se podizanjem ruke, prozivanjem ili tajnim glasovanjem. Ako treba glasovati za druge odluke, dovoljna je obična većina.

Članak 24.

Predsjednik ili dopredsjednik koji obavlja dužnost predsjednika ne može glasovati, ali može imenovati drugog člana svoje delegacije da glasuje umjesto njega.

Članak 25.

Predsjednik Stalnog odbora može odrediti Grupi da donese odluku o svakom pitanju dopisnim putem. U tu se svrhu članovima šalje priopćenje koje ih poziva da pisano evidentiraju svoje glasove u posebnom roku od najmanje 21 dan. To priopćenje jasno obrazlaže predmet problema i prijedloge na temelju kojih su članovi pozvani glasovati za i protiv. Na kraju posebnog roka glavni tajnik izvješćuje sve članove o donesenoj odluci. Ako odgovori četiri člana sadrže prigovore na dopisni postupak, nijedan se glas ne uvažava, a predmetna se odluka odlaže za sljedeću sjednicu Grupe.

Službeni i radni jezici

Članak 26.

Engleski, francuski, ruski i španjolski službeni su i radni jezici Grupe. Svaki zastupnik koji želi govoriti na bilo kojem drugom jeziku odgovoran je za prevođenje na jedan od radnih jezika.

Svi dokumenti za Grupu prevode se na četiri radna jezika.

Članak 27.

Zapisnici sa sastanaka se sastoje od sažetih zapisnika s rasprava koji su prije svega privremeni. Ako bilo koja delegacija želi izmijeniti izjave iznesene u privremenom zapisniku, takve se izmjene provode priopćenjem glavnom tajniku u roku 21 dana od dana objave zapisnika, a nikakve se druge promjene ne obavljaju ako ih ne odobri Grupa na svojoj sljedećoj sjednici.

Članak 28.

Informacije koje su vlasništvo Grupe, izvješća s rasprava i svi drugi dokumenti Studijske grupe i njezinih različitih odbora i drugih tijela povjerljivi su sve dok, i ako, Grupa ili Stalni odbor kao nadležna tijela ne odluče drukčije.

Stalni odbor

Članak 29.

Grupa osniva Stalni odbor koji se sastoji od onih članova Grupe koji su glavnom tajniku iznijeli želju za sudjelovanjem u radu. Dokumenti u vezi s radom odbora prosljeđuju se osobi koju je imenovao svaki član odbora.

Stalni odbor bira svog predsjednika i dopredsjednika.

Glavni tajnik, ili službenik kojeg on odredi, radi kao tajnik odbora.

Odbor, koji se sastaje najmanje dva puta godišnje, donosi svoj poslovnik.

Članak 30.

Stalni odbor trajno prati stanje olova i cinka i daje Grupi odgovarajuće preporuke za koje vjeruje da su povoljne. Izvršava i zadaće koje mu može povjeriti Grupa. Osim toga, snosi potrebnu odgovornost za rad tajništva, za pripremu nacrta proračuna i drugih financijskih mjera u skladu s člankom 12. Sve se financijske transakcije provedene u ime Grupe redovito prijavljuju Odboru.

Drugi odbori

Članak 31.

Grupa može osnovati druge odbore ili tijela koje smatra primjerenima, pod uvjetima koje može utvrditi.

Tajništvo

Članak 32.

Grupa ima tajništvo koje se sastoji od glavnog tajnika i potrebnog osoblja. Tajništvo se imenuje i uspostavlja shodno odlukama Grupe.

Članak 33.

Glavni je tajnik, podložno odlukama Grupe koje se odnose na tajništvo, odgovoran za izvršenje svih zadaća koje su povjerene tajništvu, uključujući pružanje usluga Grupi i njezinim odborima.

Izmjena

Članak 34.

Ovaj se Poslovnik može izmijeniti odlukom Grupe koja se donosi u skladu s člankom 23.

(Dokument OC/161 od 26. rujna 1977., revidiran iz Dokumenta OC/58 od 13. studenoga 1964., OC/15 od 10. listopada 1960. i OC/9 od 3. kolovoza 1960.).

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

38

---

32003R1177

---

L 165/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

16.06.2003.

---

UREDBA (EZ) br. 1177/2003 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

od 16. lipnja 2003.

o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 285. stavak 1.,

uzimajući u obzir prijedloge Komisije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),

u skladu s postupkom predviđenim u članku 251. Ugovora (3),

budući da:

(1)

Komisiju bi trebala obavješćivati o raspodjeli dohotka te o razini i strukturi siromaštva i socijalne isključenosti u državama članicama kako bi mogla provoditi zadaće koje su joj dodijeljene, a osobito nakon sastanaka Europskog vijeća u Lisabonu, Nici, Stockholmu i Laekenu u ožujku 2000., prosincu 2000., ožujku 2001., odnosno prosincu 2001.

(2)

Nova otvorena metoda koordinacije u području socijalne uključenosti, kao i strukturalni pokazatelji koje je potrebno pripremiti za godišnje objedinjeno izvješće povećavaju potrebu za usporedivim i aktualnim transverzalnim i longitudinalnim podacima o raspodjeli dohotka i razini i strukturi siromaštva i socijalne isključenosti kako bi se izradile pouzdane i relevantne usporedbe među državama članicama.

(3)

Odluka br. 50/2002/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. prosinca 2001. o donošenju programa djelovanja Zajednice za poticanje suradnje između država članica u borbi protiv socijalne isključenosti utvrđuje u okviru Akcije 1.2. dio 1. u pogledu „analize socijalne isključenosti” potrebne uvjete u vezi s financiranjem mjera u vezi s prikupljanjem i diseminacijom usporedive statistike, a osobito podrške poboljšanju anketa i analize siromaštva i socijalne isključenosti.

(4)	Najbolja metoda ocjene situacije u pogledu dohotka, siromaštva i socijalne isključenosti je prikupljanje statistike Zajednice korištenjem usklađenih metoda i definicija. Nekim državama članicama možda je potrebno dodatno vrijeme za prilagodbu svojih sustava ovim usklađenim metodama i definicijama.

(5)	Statistiku je potrebno ažurirati svake godine kako bi odražavala promjene koje se događaju u raspodjeli dohotka te u razini i strukturi siromaštva i socijalne isključenosti.

(6)	Kako bi istražila glavna socijalna pitanja te osobito nova pitanja koja zahtijevaju posebno istraživanje, Komisija treba transverzalne i longitudinalne mikro-podatke na razini kućanstava i na osobnoj razini.

(7)	Prioritet bi se trebao dati izradi aktualnih i usporedivih godišnjih transverzalnih podataka o dohotku, siromaštvu i socijalnoj isključenosti.

(8)	Trebalo bi poticati fleksibilnost u smislu izvora podataka, osobito korištenja postojećih nacionalnih izvora podataka, bilo da je riječ o anketama ili registrima, kao i nacionalne planove uzorkovanja, te promicati integraciju novog/novih izvora u uspostavljene nacionalne statističke sustave.

(9)

Uredba Komisije (EZ) br. 831/2002 od 17. svibnja 2002. o provedbi Uredbe Vijeća (EZ) br. 322/97 o statistici Zajednice u pogledu pristupa povjerljivim podacima u znanstvene svrhe (4) utvrđuje, radi omogućavanja donošenja statističkih zaključaka u znanstvene svrhe, uvjete u skladu s kojima se odobrava pristup povjerljivim podacima koji se šalju nadležnom tijelu Zajednice.

(10)	Izrada specifične statistike Zajednice uređuje se pravilima utvrđenima Uredbom Vijeća (EZ) br. 322/97 od 17. veljače 1997. o statistici Zajednice (5).

(11)	Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe trebalo bi usvojiti u skladu s Odlukom Vijeća 1999/468/EZ od 28. lipnja 1999. o utvrđivanju postupaka za izvršavanje provedbenih ovlasti dodijeljenih Komisiji (6).

(12)	Savjetovalo se s Odborom za statistički program u skladu s člankom 3. Odluke Vijeća 89/382/EEZ, Euratom (7),

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Cilj

Cilj je ove Uredbe uspostaviti zajednički okvir za sustavnu izradu statistike Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (dalje u tekstu EU-SILC), obuhvaćajući usporedive i aktualne transverzalne i longitudinalne podatke o dohotku i o razini i strukturi siromaštva i socijalnoj isključenosti na nacionalnoj i europskoj razini.

Usporedivost podataka među državama članicama temeljni je cilj koji se slijedi kroz razvoj metodoloških studija od početka prikupljanja podataka EU-SILC-a i koji se provodi u uskoj suradnji između država članica i Eurostata.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(a)	„statistika Zajednice” ima značenje kao što je određeno u članku 2. Uredbe (EZ) br. 322/97;

(b)	„izrada statistike” ima značenje kao što je određeno u članku 2. Uredbe (EZ) br. 322/97;

(c)	„godina ankete” znači godinu u kojoj je provedeno prikupljanje podataka iz ankete, ili veći dio prikupljanja;

(d)	„razdoblje terenskog rada” znači razdoblje u kojem je provedeno prikupljanje podataka za anketu;

(e)	„referentno razdoblje” znači razdoblje na koje se određeni podatak odnosi;

(f)	„privatno kućanstvo” znači osobu koja živi sama ili skupinu ljudi koji žive zajedno u istom privatnom stanu i dijele izdatke, uključujući i zajedničku nabavu osnovnih životnih potrepština;

(g)

„transverzalni podaci” znači podatke koji se odnose na određeno vrijeme ili razdoblje. Transverzalni se podaci mogu izvući iz ankete s transverzalnim uzorkom sa ili bez rotacijskog uzorka, ili iz čiste ankete s panel uzorkom (pod uvjetom da se jamči transverzalna reprezentativnost); takvi se podaci mogu kombinirati s podacima iz registara (podaci o osobama, kućanstvima ili stanovima kompilirani iz administrativnog ili statističkog registra na razini jedinice);

(h)

„longitudinalni podaci” znači podatke koji se odnose na promjene u vremenu na individualnoj razini koje su opažene periodično tijekom određenog razdoblja. Longitudinalni podaci mogu doći ili iz poprečne ankete s rotacijskim uzorkom, gdje se jednom odabrani pojedinci slijede iz čiste panel ankete; oni se mogu kombinirati s podacima iz registra;

(i)	„osobe iz uzorka” znači osobe koje su odabrane da sačinjavaju uzorak u prvom valu longitudinalnog panela. One mogu biti svi članovi inicijalnog uzorka kućanstava, ili reprezentativni uzorak pojedinaca u anketi osoba;

(j)	„ciljana primarna područja” znače tematska područja za koja je potrebno prikupiti podatke na godišnjoj osnovi;

(k)	„ciljana sekundarna područja” znači tematska područja za koja se podaci prikupljaju svake četiri godine ili manje učestalo;

(l)

„bruto dohodak” znači ukupni novčani i nenovčani dohodak kojeg kućanstvo prima u određenom „referentnom razdoblju za dohodak” prije odbitka poreza na dohodak, redovnih poreza na bogatstvo, obaveznih doprinosa za socijalno osiguranje zaposlenih osoba, osoba koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti i nezaposlenih osoba (ako je primjenjivo) i doprinosa poslodavaca za socijalno osiguranje, ali nakon uključenja primljenih transfera među kućanstvima;

(m)

„raspoloživi dohodak” znači bruto dohodak minus porez na dohodak, redovni porez na bogatstvo, obavezni doprinosi za socijalno osiguranje zaposlenih osoba, osoba koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti i nezaposlenih osoba (ako je primjenjivo), doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje i plaćeni transferi među kućanstvima.

Članak 3.

Područje primjene

EU-SILC obuhvaća transverzalne podatke o dohotku, siromaštvu, socijalnoj isključenosti i ostalim životnim uvjetima, kao i longitudinalne podatke ograničene na dohodak, rad i ograničeni broj nenovčanih pokazatelja socijalne isključenosti.

Članak 4.

Vremenski plan

1.   Transverzalni i longitudinalni podaci pripremaju se svake godine počevši od 2004. U svakoj je određenoj državi članici vrijeme prikupljanja jednako kao i u prijašnjoj godini koliko je god to moguće.

2.   Iznimno od stavka 1., Njemačka, Nizozemska i Ujedinjena Kraljevina mogu početi prikupljati godišnje transverzalne i longitudinalne podatke 2005. godine. Uvjet za to je da te države članice dostave usporedive podatke za 2004. za transverzalne zajedničke pokazatelje Europske unije koje je Vijeće usvojilo prije 1. siječnja 2003. u kontekstu otvorene metode koordinacije i koji se mogu dobiti na temelju instrumenta EU-SILC-a.

3.   Referentno razdoblje za dohodak je 12 mjeseci. To može biti određeno 12-mjesečno razdoblje (kao što je prethodna kalendarska ili porezna godina) ili pomično 12-mjesečno razdoblje (kao što je 12 mjeseci prije intervjua) ili se može izračunani na usporedivoj osnovi.

4.   Ako se koristi određeno referentno razdoblje za dohodak, terenski se rad za anketu obavlja tijekom ograničenog razdoblja koje je što je bliže moguće referentnom razdoblju za dohodak ili razdoblju prijave poreza kako bi se vremensko razilaženje između dohotka i tekućih varijabli svelo na minimum.

Članak 5.

Svojstva podataka

1.   Kako bi se omogućila višedimenzionalna analiza na razini kućanstava i osoba, a osobito istraživanje glavnih socijalnih pitanja koja su nova i iziskuju specifično istraživanje, svi se podaci o kućanstvima i osobama mogu povezati u transverzalnoj komponenti.

Slično tome, svi se podaci o kućanstvima i osobama mogu povezati u longitudinalnoj komponenti.

Longitudinalni mikro podaci ne moraju biti povezivi s transverzalnim mikro podacima.

Longitudinalna komponenta obuhvaća najmanje četiri godine.

2.   Nacionalne tijela imaju pristup relevantnim administrativnim izvorima podataka u skladu s Uredbom (EZ) br. 322/97 radi smanjivanja tereta odgovora, pomoći u postupcima procjene dohotka i testiranja kvalitete podataka.

Članak 6.

Potrebni podaci

1.   Ciljna primarna područja i odgovarajuća referentna razdoblja obuhvaćena transverzalnom i longitudinalnom komponentom utvrđena su u Prilogu I.

2.   Ciljna sekundarna područja uključena su svake godine, počevši s 2005. samo u transverzalnoj komponenti. Ona se utvrđuju u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 2. Svake je godine obuhvaćeno jedno sekundarno područje.

Članak 7.

Jedinica prikupljanja

1.   Referentno stanovništvo za EU-SILC su privatna kućanstva i njihovi sadašnji članovi koji u vrijeme prikupljanja podataka borave na državnom području države članice.

2.   Glavni prikupljeni podaci odnose se na:

(a)	privatna kućanstva, uključujući podatke o veličini kućanstva, sastavu i osnovnim značajkama njegovih članova; i

(b)	osobe stare 16 godina i više.

3.   Jedinica prikupljanja kao i način prikupljanja podataka o kućanstvima i osobama utvrđeni su u Prilogu I.

Članak 8.

Pravila uzorkovanja i slijeđenja

1.   Transverzalni i longitudinalni podaci temelje se na nacionalno reprezentativnim uzorcima vjerojatnosti.

2.   Iznimno od stavka 1., Njemačka dostavlja transverzalne podatke koji se temelje na nacionalno reprezentativnom uzorku vjerojatnosti prvi put za godinu 2008. Za 2005. godinu Njemačka dostavlja podatke od kojih se 25 % temelji na uzimanju uzoraka vjerojatnosti, a 75 % se temelji na kvotnim uzorcima, a potonji se postepeno zamjenjuju slučajnim odabirom kako bi se do 2008. postiglo u potpunosti reprezentativno uzimanje uzoraka vjerojatnosti.

Za longitudinalnu komponentu Njemačka za godinu 2006. dostavlja jednu trećinu longitudinalnih podataka (podaci za 2005. i 2006.) koji se temelje na uzimanju uzoraka vjerojatnosti i dvije trećine koje se temelje na kvotnim uzorcima. Za 2007. godinu se polovina longitudinalnih podataka koji se odnose na godine 2005., 2006. i 2007. temelje na uzimanju uzoraka vjerojatnosti, a polovica na kvotnim uzorcima. Nakon 2007. se svi podaci moraju temeljiti na uzimanju uzoraka vjerojatnosti.

3.   U longitudinalnoj se komponenti pojedinci uključeni u inicijalni uzorak, drugim riječima osobe iz uzorka, prate za vrijeme trajanja panela. Svaka se osoba iz uzorka, koja se preselila u privatno kućanstvo unutar nacionalnih granica, prati na novu lokaciju u skladu s pravilima slijeđenja i postupcima koje treba definirati u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 2.

Članak 9.

Veličine uzoraka

1.   Na temelju različitih statističkih i praktičnih razmatranja te preciznih zahtjeva za najvažnije varijable, minimalna učinkovita veličina uzorka koju je potrebno postići navedena je u tablici u Prilogu II.

2.   Za bilo koje dvije uzastopne godine veličina uzorka za longitudinalnu komponentu odnosi se na broj uspješno anketiranih kućanstava u prvoj godini u kojima su svi ili barem većina članova kućanstva starih 16 ili više godina uspješno anketirani u obje godine.

3.   Države članice koje koriste registre za podatke o dohotku i ostale podatke u anketi mogu koristiti uzorak osoba, a ne uzorak cijelih kućanstava. Minimalna učinkovita veličina uzorka u smislu broja osoba starih 16 godina ili više, koje je potrebno podrobno anketirati, je 75 % od brojki prikazanih u stupcima 3 i 4 tablice u Prilogu II. za transverzalnu odnosno longitudinalnu komponentu.

Podaci o dohotku i ostali podaci također se prikupljaju za kućanstvo svakog odabranog ispitanika i za sve članove tog kućanstva.

Članak 10.

Prijenos podataka

1.   Države članice šalju Komisiji (Eurostatu) ponderirane transverzalne i longitudinalne podatke u obliku datoteka s mikro podacima koji su u potpunosti provjereni, uređeni i procijenjeni u odnosu na dohodak.

Države članice šalju podatke u elektronskom obliku u skladu s odgovarajućim tehničkim formatom koji se treba usvojiti u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 2.

2.   Što se tiče transverzalne komponente, države članice Komisiji (Eurostatu) šalju datoteke s mikro podacima koje se odnose na godinu ankete N, po mogućnosti u roku od 11 mjeseci od dovršetka prikupljanja podataka. Krajnji rok za slanje mikro podataka Eurostatu je 30. studeni (N + 1) za države članice u kojima se podaci prikupljaju na kraju godine N ili kroz kontinuiranu anketu ili kroz registre, odnosno 1. listopad (N + 1) za ostale države članice.

Zajedno s datotekama s mikro podacima, države članice šalju pokazatelje socijalne kohezije koji se temelje na transverzalnom uzorku godine N koji će biti uključeni u godišnje proljetno izvješće za godinu (N + 2) Europskom vijeću.

Datumi slanja podataka također vrijede za slanje usporedivih podataka za transverzalne zajedničke pokazatelje EU-a za one države članice koje u skladu s člankom 4. stavkom 2. započinju s godišnjim prikupljanjem podataka nakon 2004.

3.   Što se tiče longitudinalne komponente, države članice Komisiji (Eurostatu) šalju datoteke s mikro podacima do godine N po mogućnosti u roku od 15 mjeseci od završetka rada na terenu. Obavezni rok za slanje mikro-podataka Eurostatu je kraj ožujka (N + 2) svake godine, počevši s drugom godinom EU-SILC-a.

Prvo slanje podataka koji obuhvaćaju longitudinalno povezane podatke za:

—	godine anketiranja 2004. i 2005. u slučaju kada države članice počinju s godišnjim prikupljanjem podataka 2004., obavlja se do kraja ožujka 2007., i

—	godine anketiranja 2005. i 2006. u slučaju kada države članice počinju s godišnjim prikupljanjem podataka 2005., obavlja se do kraja ožujka 2008.

Sljedeće slanje obuhvaća prve tri godine anketiranja 2004. - 2006. (2005. - 2007.) i obavlja se do kraja ožujka 2008. odnosno 2009.

Nakon toga se longitudinalni podaci dostavljaju svake godine obuhvaćajući prethodne četiri godine anketiranja (prema potrebi revidiranih u odnosu na ranije poslane).

Članak 11.

Objavljivanje

Za transverzalnu komponentu Komisija (Eurostat) objavljuje godišnje transverzalno izvješće na razini Zajednice do kraja lipnja N + 2 na temelju podataka prikupljenih tijekom godine N.

Za one države članice koje u skladu s člankom 4. stavkom 2. počinju s godišnjim prikupljanjem podataka nakon 2004., transverzalno izvješće za 2004. uključuje zajedničke transverzalne pokazatelje EU-a.

Od 2006. godine transverzalno izvješće uključuje dostupne rezultate metodoloških studija iz članka 16.

Članak 12.

Pristup povjerljivim podacima EU-SILC-a u znanstvene svrhe

1.   Tijelo Zajednice (Eurostat) može u svojim prostorijama odobriti pristup povjerljivim podacima ili objaviti skupove anonimiziranih mikro podataka iz izvora EU-SILC-a u znanstvene svrhe i pod uvjetima utvrđenim u Uredbi (EZ) br. 831/2002.

2.   Što se tiče transverzalne komponente, datoteke s mikro podacima na razini Zajednice za podatke prikupljene tijekom godine N dostupni su u znanstvene svrhe najkasnije do kraja veljače N + 2.

3.   Što se tiče longitudinalne komponente, datoteke s mikro podacima na razini Zajednice za podatke prikupljene do godine N dostupni su u znanstvene svrhe najkasnije do kraja srpnja N + 2.

Prvo izdanje datoteka s longitudinalnim mikro podacima za one države članice koje počinju s prikupljanjem podataka 2004. obuhvaća 2004. i 2005. godinu i izlazi na kraju srpnja 2007.

Drugo izdanje u srpnju 2008. obuhvaća godine 2004. - 2006. za one države članice koje počinju s prikupljanjem podataka 2004. te godine 2005. i 2006. za one države članice koje počinju s prikupljanjem podataka u 2005.

Treće izdanje u srpnju 2009. obuhvaća godine 2004. - 2007. za one države članice koje počinju s prikupljanjem podataka 2004. te godine 2005. - 2007. za one države članice koje počinju s prikupljanjem podataka u 2005.

Nakon toga svako izdanje u srpnju obuhvaća longitudinalne podatke na razini Zajednice za četiri zadnje godine za koje su podaci dostupni.

4.   Izvješća koja priprema znanstvena zajednica na temelju datoteka s transverzalnim mikro podacima za podatke prikupljene tijekom godine N ne diseminiraju se prije srpnja N + 2.

Izvješća koja priprema znanstvena zajednica na temelju datoteka s longitudinalnim mikro podacima u vezi s godinom ankete N ne diseminiraju se prije srpnja N + 3.

Članak 13.

Financiranje

1.   Za prve četiri godine prikupljanja podataka u svakoj državi članici, ta država članica dobiva financijski doprinos od Zajednice za pokrivanje troškova potrebnih radova.

2.   Iznos sredstava dodijeljenih svake godine za financijski doprinos iz stavka 1. utvrđuje se kao dio godišnjih proračunskih postupaka.

3.   Proračunsko tijelo dodjeljuje odobrena sredstva koja su na raspolaganju za svaku godinu.

Članak 14.

Odbor

1.   Komisiji pomaže Odbor za statistički program osnovan Odlukom 89/382 (EEZ/Euratom).

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuju se članci 5. i 7. Odluke 1999/468/EZ uzimajući u obzir odredbe njezina članka 8. Odluke.

Razdoblje utvrđeno u članku 5. stavku 6. Odluke 1999/468/EZ iznosi tri mjeseca.

3.   Odbor donosi svoj poslovnik.

Članak 15.

Provedbene mjere

1.   Mjere potrebne za provedbu ove Uredbe, uključujući i mjere koje uzimaju u obzir gospodarske i tehničke promjene, provode se najmanje 12 mjeseci prije početka godine ankete, u skladu s postupkom iz članka 14. stavka 2.

2.   Te se mjere odnose na:

(a)	definiciju popisa ciljnih primarnih varijabli koje treba uključiti u svako područje za transverzalnu komponentu i popis ciljnih varijabli uključenih u longitudinalnu komponentu, uključujući specifikacije šifri varijabli i tehnički format slanja Eurostatu;

(b)	detaljni sadržaj prijelaznih i završnih izvješća o kvaliteti;

(c)	definicije i ažuriranje definicija, u operativnom smislu osobito utvrđivanje definicija dohotka iz točaka (1) i (m) članka 2. (uključujući i raspored za uključenje različitih komponenata);

(d)	aspekte uzorkovanja, uključujući i pravila slijeđenja;

(e)	aspekte terenskog rada i postupaka procjene;

(f)	popis ciljnih sekundarnih područja i varijabli.

3.   Mjere, uključujući i one koje uzimaju u obzir ekonomske i tehničke promjene potrebne za provedbu ove Uredbe s obzirom na prikupljanje podataka u 2004., iznimno se odnose samo na točke (a) do (e) stavka 2. i poduzimaju se najmanje šest mjeseci prije početka godine anketiranja.

4.   Ukupno trajanje intervjua koji se odnosi na ciljne primarne i ciljne sekundarne varijable transverzalne komponente, uključujući intervjue kućanstava i pojedinaca, u svakoj državi članici u prosjeku ne prelazi jedan sat.

Članak 16.

Izvješća i studije

1.   Države članice do kraja godine N + 1 izrađuju privremeno izvješće o kvaliteti koje se odnosi na zajedničke transverzalne pokazatelje EU-a koji se temelje na transverzalnoj komponenti godine N.

Države članice do kraja godine N + 2 izrađuju završna izvješća o kvaliteti koja obuhvaćaju i transverzalnu i longitudinalnu komponentu u vezi s godinom ankete N, usmjeravajući se na internu točnost. Izvješće za 2004. (za države članice koje su počele s prikupljanjem podataka u 2004.) i izvješće za 2005. (za države članice koje su počele s prikupljanjem podataka 2005.) iznimno obuhvaćaju samo transverzalnu komponentu.

Dozvoljena su mala odstupanja od zajedničkih definicija, kao što su ona koja se odnose na definiciju privatnih kućanstava i referentno razdoblje za dohodak, pod uvjetom da tek zanemarivo utječu na usporedivost. U izvješćima o kvaliteti navodi se utjecaj na usporedivost.

2.   Komisija (Eurostat) do kraja lipnja N + 2 izrađuje komparativno privremeno izvješće o kvaliteti koje se odnosi na zajedničke transverzalne pokazatelje EU-a za godinu N.

Komisija (Eurostat) do 30. lipnja N + 3 izrađuje komparativno završno izvješće o kvaliteti koje obuhvaća i transverzalnu i longitudinalnu komponentu u odnosu na godinu ankete N. Izvješće za 2004. godinu (za one države članice koje počinju s prikupljanjem podataka u 2004.) i izvješće za 2005. godinu (za one države članice koje počinju s prikupljanjem podataka u 2005.) iznimno obuhvaćaju samo transverzalnu komponentu.

3.   Komisija podnosi izvješće Europskom parlamentu i Vijeću o radu poduzetom slijedom ove Uredbe najkasnije31. prosinca 2007.

4.   Komisija (Eurostat) od 2004. godine organizira metodološke studije kako bi procijenila utjecaj na usporedivost korištenih nacionalnih izvora podataka i ustanovila najbolje prakse koje treba slijediti. Rezultati ovih studija uključuju se u izvješće iz stavka 3.

Članak 17.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL C 103 E, 30.4.2002., str. 198. i izmijenjeni prijedlog od 15. studenoga. 2002.

(2)  SL C 149, 21.6.2002., str. 24.

(3)  Mišljenje Europskog parlamenta od 14. svibnja 2002. (još nije objavljeno u Službenom listu), Zajedničko stajalište Vijeća od 6. ožujka 2003. (SL C 107 E, 6.5.2003., str. 26.) i Odluka Europskog parlamenta od 13. svibnja 2003. (još nije objavljena u Službenom listu).

(4)  SL L 133, 18.5.2002., str. 7.

(5)  SL L 52, 22.2.1997., str. 1.

(6)  SL L 184, 17.7.1999., str. 23.

(7)  SL L 181, 28.6.1989., str. 47.

---

PRILOG I.

PRIMARNA PODRUČJA OBUHVAĆENA U TRANSVERZALNOJ KOMPONENTI I PODRUČJA OBUHVAĆENA U LONGITUDINALNOJ KOMPONENTI

1.   Podaci o kućanstvu

Jedinica (Osobe ili kućanstva)	Način prikupljanja	Domene	Područja	Referentno razdoblje	Transverzalno (X) i/ili longitudinalno (L) područje
Kućanstvo	Podaci prikupljeni od člana kućanstva starog 16 godina ili više ili izvađene iz registara	Osnovni podaci	Osnovni podaci o kućanstvu uključujući i stupanj urbanizacije	Tekuće	X, L
		Dohodak	Ukupni dohodak kućanstva (bruto (1) i raspoloživi)	Referentno razdoblje za dohodak	X, L
			Komponente bruto dohotka na razini kućanstva	Referentno razdoblje za dohodak	X, L
		Socijalna isključenost	Kašnjenje u plaćanju na temelju stanovanja i drugog	Posljednjih 12 mjeseci	X, L
			Nenovčani pokazatelji neimaštine kućanstva, uključujući probleme preživljavanja iz mjeseca u mjesec, visine duga i prisilnog pomanjkanja osnovnih potrepština	Tekuće	X, L
			Fizički i socijalni okoliš	Tekuće	X
		Podaci o radu	Skrb za djecu	Tekuće	X
		Stanovanje	Vrsta stana, vlasnički status i uvjeti stanovanja	Tekuće	X, L
			Komfor u stanu	Tekuće	X
			Troškovi stanovanja	Tekuće	X

2.   Osobni podaci

Jedinica (Osobe ili kućanstva)	Način prikupljanja	Domene	Područja	Referentno razdoblje	Transverzalno (X) i/ili longitudinalno (L) područje
Sve osobe mlađe od 16 godina	Osobni podaci, prikupljeni od člana kućanstva staroga 16 godina ili više, ili izvađene iz registara	Osnovni podaci	Demografski podaci	Tekuće	X, L
Prijašnji članovi kućanstva			Demografski podaci	Referentno razdoblje za dohodak	L
Sve osobe u kućanstvu stare 16 godina ili više	Osobni podaci, prikupljeni od svih članova kućanstva starih 16 godina ili više (opunomoćenik kao iznimka za osobe koje su privremeno odsutne ili onesposobljene), ili izvađene iz registara	Dohodak	Bruto osobni dohodak, ukupno i komponente na osobnoj razini	Referentno razdoblje za dohodak	X, L
	Po mogućnosti osobnim kontaktom, ali se opunomoćena osoba prihvaća kao normalni postupak ili izvadak iz registara	Osnovni podaci	Osnovni osobni podaci	Tekuće	X, L
			Demografski podaci	Tekuće	X, L
		Obrazovanje	Obrazovanje uključujući i najvišu postignutu razinu prema ISCED-u	Tekuće	X, L
		Podaci o radu	Osnovni podaci o tekućem statusu djelatnosti i tekućem glavnom poslu, uključujući i podatke o posljednjem glavnom poslu za nezaposlene	Tekuće	X, L
			Osnovni podaci o statusu djelatnosti tijekom referentnog razdoblja za dohodak	Referentno razdoblje za dohodak	X
			Ukupan broj radnih sati u drugom/trećem … poslu	Tekuće	X
Najmanje jedan član kućanstva star 16 godina ili više (odabrani ispitanik)	Osobni podaci, prikupljeni od pojedinca/pojedinaca (opunomoćenici kao iznimka) ili izvadak iz registra	Zdravlje	Zdravlje, uključujući zdravstveno stanjem i kroničnu bolest ili stanje	Tekuće	X, L
			Pristup zdravstvenoj skrbi	Posljednjih 12 mjeseci	X
		Podaci o radu	Podrobni podaci o radu	Tekuće	X, L
			Povijest djelatnosti	Radni vijek	L
			Kalendar djelatnosti	Referentno razdoblje za dohodak	L

---

(1)  Komponente bruto dohotka obuhvaćaju bruto dohodak zaposlenih osoba i osoba koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti (novčani i nenovčani), bruto doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje, procijenjenu najamninu, dohodak od imovine, tekuće bruto primljene transfere, ostali bruto dohodak i plaćanja kamata.

Nenovčane komponente dohotka zaposlenih osoba (s izuzetkom službenih automobila/automobila poduzeća koji se trebaju računati od prve godine ankete) i osoba koje ostvaruju dohodak od samostalne djelatnosti, procijenjenu najamninu i plaćanja kamata su opcionalni od prve godine ankete i obavezni od 2007.

Bruto doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje uključuju se tek od 2007., ako su rezultati studija izvedivosti pozitivni.

Varijable koje su potrebne za izračunavanje procijenjenih najamnina prikupljaju se od prve godine prikupljanja podataka za svaku državu članicu (2004. ili 2005.).

---

PRILOG II.

Minimalna učinkovita veličina uzorka

	Kućanstva		Osobe stare 16 godina ili više koje je potrebno anketirati
	Transverzalna	Longitudinalna	Transverzalna	Longitudinalna
	1	2	3	4
Države članice EU
Belgija	4 750	3 500	8 750	6 500
Danska	4 250	3 250	7 250	5 500
Njemačka	8 250	6 000	14 500	10 500
Grčka	4 750	3 500	10 000	7 250
Španjolska	6 500	5 000	16 000	12 250
Francuska	7 250	5 500	13 500	10 250
Irska	3 750	2 750	8 000	6 000
Italija	7 250	5 500	15 500	11 750
Luksemburg	3 250	2 500	6 500	5 000
Nizozemska	5 000	3 750	8 750	6 500
Austrija	4 500	3 250	8 750	6 250
Portugal	4 500	3 250	10 500	7 500
Finska	4 000	3 000	6 750	5 000
Švedska	4 500	3 500	7 500	5 750
Ujedinjena Kraljevina	7 500	5 750	13 750	10 500
Ukupno države članice EU	80 000	60 000	156 000	116 500
Island	2 250	1 700	3 750	2 800
Norveška	3 750	2 750	6 250	4 650
Ukupno uključujući Island i Norvešku	86 000	64 450	166 000	123 950
Napomena: Upućivanje je na učinkovitu veličinu uzorka, a to je veličina potrebna kada bi se anketa temeljila na jednostavnom slučajnom uzorkovanju (učinak nacrta u odnosu na varijablu „stope rizika siromaštva” = 1,0). Stvarne će veličine uzorka morati biti onoliko veće koliko je potrebno da učinci nacrta premašuju 1,0 i da se nadoknade neodgovorena pitanja svih vrsta. Osim toga, veličina uzorka odnosi se na broj valjanih kućanstava, a to su kućanstva za koja su, kao i za sve njegove članove, dobiveni svi ili gotovo svi potrebni podaci.

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

47

---

32003R1700

---

L 243/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

22.09.2003.

---

UREDBA VIJEĆA (EZ, Euratom) br. 1700/2003

od 22. rujna 2003.

o izmjeni Uredbe (EEZ, Euratom) br. 354/83 o otvaranju za javnost povijesnih arhiva Europske ekonomske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegov članak 308.,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, a posebno njegov članak 203.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

budući da:

(1)	Prema članku 255. Ugovora o osnivanju Europske zajednice svaki građanin Unije i svaka fizička ili pravna osoba s boravištem ili sjedištem u nekoj državi članici ima pravo pristupa dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije.

(2)	Opća načela i ograničenja kojima se regulira pravo javnosti na pristup dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije utvrđeni su u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (1).

(3)

Izuzeci u pravu pristupa javnosti utvrđeni u Uredbi (EZ) br. 1049/2001 primjenjuju se za razdoblje od najviše 30 godina, bez obzira gdje su dokumenti pohranjeni. Izuzeci koji se odnose na zaštitu privatnosti ili komercijalnih interesa i posebne odredbe o osjetljivim dokumentima mogu se, međutim, primjenjivati i poslije tog roka, ako za to postoji potreba.

(4)

Uredbom Vijeća (EEZ, Euratom) br. 354/83 (2) određuje se da se javnosti neće dopustiti pristup određenim kategorijama dokumenata 30 godina nakon nastanka tih dokumenta. Sukladno članku 18. stavku 2. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 potrebno je ta izuzeća uskladiti s izuzećima o pravu pristupa utvrđenima u toj Uredbi.

(5)	Za potrebe Uredbe (EEZ, Euratom) br. 354/83, Europski gospodarski i socijalni odbor, Odbor regija i slične agencije i tijela osnovana propisima Zajednice trebale bi se odsada tretirati na isti način kao institucije navedene u članku 7. stavku 1. Ugovora o osnivanju Europske zajednice.

(6)	Uredbu (EEZ, Euratom) br. 354/83 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EEZ, Euratom) br. 354/83 mijenja se kako slijedi:

1.

Članak 1. stavci 1., 2. i 3. zamjenjuju se sljedećim: „Članak 1. 1.   Ovom se Uredbom želi osigurati očuvanje dokumenata povijesne ili administrativne vrijednosti i njihovo stavljanje na raspolaganje javnosti kad god je to moguće. U tu će svrhu svaka institucija Europske zajednice i Europske zajednice za atomsku energiju, kao i Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora, Odbora regija, agencija i sličnih tijela koje je osnovala zakonodavna vlast (dalje u tekstu institucije), uspostaviti svoje povijesne arhive i otvarati ih za javnost prema uvjetima koje utvrđuje ova Uredba poslije isteka roka od 30 godina počevši od datuma nastanka dokumenta. 2.   Za potrebe ove Uredbe: (a) ‚arhivi institucija Europskih zajednica’ znači sve one dokumente, svih vrsta i bez obzira u kojem su mediju nastali ili su ih pojedina institucija ili njezini predstavnici ili službenici primili za vrijeme obavljanja svojih zadaća, koji se odnose na aktivnosti Europske zajednice i/ili Europske zajednice za atomsku energiju (dalje u tekstu Europske zajednice); (b) ‚povijesni arhivi institucija Europskih zajednica’ sastoje se od onog dijela arhiva institucija Europskih zajednica koji je odabran prema uvjetima utvrđenima u članku 7. za stalno čuvanje. 3.   Svi dokumenti koji se stavljaju na raspolaganje javnosti prije isteka roka određenog u stavku 1. ostaju na raspolaganju bez ikakvih ograničenja.”.

2.

Članak 2. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 2. 1.   U slučaju kad se radi o dokumentima koji su obuhvaćeni izuzećem u vezi s privatnosti i integritetom pojedinca, kako je definirano u članku 4. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnom pristupu dokumentima Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (3), kao i onima koji se odnose na komercijalne interese fizičkih i pravnih osoba, uključujući intelektualno vlasništvo, sukladno definiciji u članku 4. stavku 2. prvoj alineji Uredbe br. 1049/2001, mogu se nastaviti primjenjivati izuzeća na sve ili na dijelove dokumenta poslije roka od 30 godina, ako su zadovoljeni odgovarajući uvjeti za njihovu primjenu. 2.   Dokumenti obuhvaćeni izuzećem u odnosu na privatnost i integritet pojedinca, sukladno definiciji u članku 4. stavku 1. točki (b) Uredbe (EZ) br. 1049/2001, uključujući dokumentaciju osoblja Europskih zajednica, smiju se objaviti u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti osoba u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretnju takvih podataka (4), a osobito s njezinim člancima 4. i 5. 3.   Prije donošenja odluke o stavljanju na raspolaganje javnosti dokumenata koji bi, ako ih se objavi, mogli dovesti u pitanje komercijalne interese fizičke ili pravne osobe, uključujući intelektualno vlasništvo, sukladno definiciji članku 4. stavku 2. prvoj alineji Uredbe (EZ) br. 1049/2001, institucije obavješćuju dotičnu osobu, u skladu s pravilima koja svaka institucija treba usvojiti, o svojoj namjeri da dotične dokumente učini pristupačnima javnosti. Dokumenti se ne objavljuju ako, uzimajući u obzir primjedbe dotične osobe, institucija smatra da bi njihovo objavljivanje dovelo u pitanje takve komercijalne interese, osim ako postoji opravdani javni interes za objavljivanje. 4.   Osjetljivi dokumenti u smislu članka 9. Uredbe (EZ) br. 1049/2001 bit će pristupačni u okviru ograničenja predviđenih u ovom članku.

3.

Članak 3. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 3. Javnost nema pristup dokumentima koji su klasificirani u skladu s člankom 10. Uredbe Vijeća br. 3 od 31. srpnja 1958. o provedbi članka 24. Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju (5) i koji nisu skinuti s popisa klasificiranih dokumenata.

4.	Članak 4. briše se.

5.

Članak 5. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 5. Radi poštovanja 30-godišnjeg pravila utvrđenog u članku 1. stavku 1., svaka institucija pravodobno, ali najkasnije do 25 godina od datuma nastanka dokumenta, provjerava sve dokumente koji su klasificirani sukladno pravilima dotične institucije kako bi se odlučilo mogu li se skinuti ili ne s popisa klasificiranih dokumenata. Dokumenti koji nisu skinuti s popisa klasificiranih dokumenata prilikom prve provjere, povremeno se provjeravaju, a najmanje svakih pet godina.”.

6.

Članak 6. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 6. Ako nakon isteka roka od 30 godina predviđenog u članku 1. stavku 1. država članica namjerava učiniti dostupnima u javnost dokumente koji su nastali u institucijama i koji su obuhvaćeni člankom 2. ili člankom 3., ona se savjetuje s dotičnom institucijom kako bi donijela odluku koja ne dovodi u pitanje ostvarivanje ciljeva ove Uredbe.”.

7.

Članak 7. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 7. Svaka institucija prenosi u svoj povijesni arhiv sve dokumente koji se nalaze u trenutačnom arhivu najkasnije 15 godina od datuma njihova nastanka. Prema kriterijima koje je svaka institucija predvidjela prema članku 9., poduzima se početni postupak razvrstavanja u svrhu izdvajanja dokumenata koje treba sačuvati od onih koji nemaju administrativnu ili povijesnu vrijednost.”.

8.

Članak 9. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 9. 1.   Svaka institucija može usvojiti unutarnja pravila za provedbu ove Uredbe. Kad god je to moguće, institucije svoje arhive stavljaju na raspolaganje javnosti elektroničkim putem. One također čuvaju i dokumente koji su dostupni u oblicima koji zadovoljavaju posebne potrebe (Braille, veliki tekst ili snimke). 2.   Svaka institucija godišnje objavljuje informacije o svojim aktivnostima u vezi s povijesnim arhiviranjem.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(2)  SL L 43, 15.2.1983., str. 1.

(3)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(4)  SL L 8, 12.1.2002., str. 1.”

(5)  SL 17, 6.10.1958., str. 406/58.”

---

PRILOG

IZJAVA VIJEĆA

Vijeće podsjeća da ova Uredba nema utjecaja na ugovor o ostavi između Europskih zajednica i Europskog sveučilišnog instituta od 17. prosinca 1984.

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

51

---

32003R1980

---

L 298/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.10.2003.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1980/2003

od 21. listopada 2003.

o provedbi Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) u vezi s definicijama i ažuriranim definicijama

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) (1), a posebno njezin članak 15. stavak 2. točku (c),

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1177/2003 utvrđen je zajednički okvir sustavne izrade statistike Zajednice o dohotku i životnim uvjetima, obuhvaćajući usporedive i aktualne transverzalne i longitudinalne podatke o dohotku te razini i strukturi siromaštva i socijalne isključenosti na nacionalnoj razini i razini Europske unije.

(2)	U skladu s člankom 15. stavkom 2. točkom (c) Uredbe (EZ) br. 1177/2003, potrebne su provedbene mjere radi usklađivanja definicija, a osobito operacionalizacija definicija dohotka, definicija članova kućanstva i bivših članova kućanstva, kao i raspored uključivanja različitih varijabli dohotka.

(3)	Mjere iz ove Uredbe u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Definicije koje predviđa članak 15. stavak 2. točka (c) Uredbe (EZ) br. 1177/2003 o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima, osobito u svrhu postizanja operativnosti definicija dohotka iz članka 2. točki (l) i (m) ove Uredbe, utvrđuju se u Prilogu I.

Uvjeti pružanja podataka o bruto dohotku na razini sastavnica dohotka, kao i raspored uključivanja različitih sastavnica dohotka, utvrđuju se u Prilogu II.

Članak 2.

Definicije iz ove Uredbe, s iznimkom definicije bivših članova kućanstva, kao i pružanje podataka o dohotku, primjenjuju se kako na transverzalne tako i longitudinalne sastavne dijelove statistike Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC).

Članak 3.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana njezine objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 165, 3.7.2003., str. 1.

---

PRILOG I.

DEFINICIJE ČLANOVA KUĆANSTVA I BIVŠIH ČLANOVA KUĆANSTVA, MIROVINA POJEDINAČNIH PRIVATNIH FONDOVA, DOPRINOSA POJEDINAČNIM PRIVATNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA, UKUPNOG BRUTO I RASPOLOŽIVOG DOHOTKA KUĆANSTVA, UKUPNOG RASPOLOŽIVOG DOHOTKA KUĆANSTVA PRIJE SOCIJALNIH TRANSFERA (ISKLJUČUJUĆI DAVANJA ZA STAROST I NADŽIVJELE OSOBE; UKLJUČUJUĆI DAVANJA ZA STAROST I NADŽIVJELE OSOBE) I SASTAVNICA BRUTO/NETO DOHOTKA

1.   ČLANOVI KUĆANSTVA I BIVŠI ČLANOVI KUĆANSTVA

1.1.   Članstvo u kućanstvu  (1)

Podložno daljnjim i posebnim uvjetima prikazanima u nastavku, sljedeće osobe, ako dijele troškove kućanstva, moraju se smatrati članovima kućanstva:

1.	osobe koje uobičajeno borave u kućanstvu, u srodstvu s drugim članovima;

2.	osobe koje uobičajeno borave u kućanstvu, a nisu u srodstvu s drugim članovima;

3.	stanari i podstanari koji borave u kućanstvu;

4.	posjetitelji;

5.	poslužitelji koji žive u kućanstvu, au pair;

6.	osobe koje uobičajeno borave u kućanstvu, ali privremeno su odsutne (zbog godišnjeg odmora, posla, obrazovanja ili sličnog);

7.	djeca kućanstva koja su na školovanju izvan doma;

8.	osobe koje su odsutne na dulja razdoblja, ali vezane za kućanstvo: osobe koje rade odvojeno od doma;

9.	osobe koje su privremeno odsutne ali vezane za kućanstvo: osobe u bolnici, staračkim domovima ili drugim institucijama.

Daljnji uvjeti za uključivanje u članstvo kućanstva su sljedeći:

(a)	Kategorije 3., 4. i 5.: Takve osobe trenutačno ne smiju imati privatnu adresu igdje drugdje; ili stvarno odnosno namjeravano trajanje njihova boravka mora iznositi šest mjeseci ili dulje.

(b)

Kategorija 6.: Takve osobe trenutačno ne smiju imati privatnu adresu igdje drugdje, a stvarno odnosno namjeravano trajanje njihove odsutnosti iz kućanstva mora iznositi manje od šest mjeseci. Kategorije 7. i 8.: Bez obzira na stvarno odnosno namjeravano trajanje odsutnosti, takve osobe trenutačno ne smiju imati privatnu adresu igdje drugdje, moraju biti partner ili dijete člana kućanstva te moraju nastaviti održavati uske veze s kućanstvom i smatrati tu adresu svojim glavnim boravište.

(c)	Kategorija 9.: Takve osobe moraju imati jasne financijske veze s kućanstvom i moraju biti trenutačno ili očekivano u budućnosti odsutni iz kućanstva kraće od šest mjeseci.

Sudjelovanje u troškovima kućanstva

Sudjelovanje u troškovima kućanstva uključuje korist od troškova (npr. djeca, osobe bez dohotka) kao i doprinos troškovima. Ako se troškovi ne dijele, ta osoba predstavlja zasebno kućanstvo na istoj adresi.

„Osoba koja uobičajeno boravi”

Za osobu se smatra da je član koji uobičajeno boravi u kućanstvu ako on/ona ondje provodi većinu svog dnevnog odmora, mjereno tijekom proteklih šest mjeseci. Osobe koje stvaraju nova kućanstva ili se pridružuju postojećima obično se smatraju članovima na svojoj novoj lokaciji; jednako tako, oni koji odlaze kako bi živjeli drugdje ne smatraju se više članovima prvotnog kućanstva. Spomenuti kriterij „proteklih šest mjeseci” zamjenjuje se namjerom ostanka na razdoblje od šest mjeseci ili više na novom boravištu.

„Namjera ostanka na razdoblje od šest mjeseci ili više”

U obzir treba uzeti, što se smatra „trajnim” kretanjima u ili iz kućanstava. Tako se osoba koja je uselila u kućanstvo na neodređeno vrijeme ili s namjerom da ostane šest mjeseci ili više, smatra članom kućanstva, iako osoba još nije ostala u kućanstvu tijekom šest mjeseci i zapravo je većinu toga vremena provela na nekom drugom boravištu. Jednako tako, osoba koja je iselila iz kućanstva na neko drugo boravište s namjerom da bude odsutna šest mjeseci ili dulje, više se ne smatra članom prethodnog kućanstva.

„Privremeno odsutan u privatnom smještaju”

Ako se osoba koja je privremeno odsutna nalazi u privatnom smještaju, tada utvrđivanje je li ta osoba član toga (ili drugog) kućanstva ovisi o trajanju odsutnosti. Iznimno, određene kategorije osoba s vrlo uskim vezama s kućanstvom mogu se smatrati članovima bez obzira na duljinu izbivanja, uz uvjet da se ne smatraju članovima drugog privatnog kućanstva.

U primjeni ovih kriterija namjera je svesti na najmanju moguću mjeru rizik da pojedinci, koji imaju dvije privatne adrese na kojima bi mogli biti ubrojani, budu dva puta uključeni u uzorak. Slično tome, namjera je svesti na najmanju moguću mjeru rizik da neke osobe budu isključene iz članstva u kućanstvu, iako u stvarnosti pripadaju sektoru privatnih kućanstava.

1.2.   Bivši članovi kućanstva

Izraz „bivši član kućanstva” odnosi se na osobu koja nije trenutni član kućanstva i u tom kućanstvu nije bila zabilježena kao član kućanstva u prošlom popisu, ali je u tom kućanstvu živjela barem tri mjeseca tijekom promatranog referentnog dohodovnog razdoblja.

Bivši članovi kućanstva uključuju se samo u longitudinalnu sastavnicu EU-SILC-a.

2.   SASTAVNICE BRUTO DOHOTKA

2.1.   Dohodak zaposlenika

Dohodak zaposlenika definira se kao ukupna plaća, u gotovom novcu ili naravi, koju poslodavac plaća zaposleniku u zamjenu za posao koji je zaposlenik obavio tijekom promatranog referentnog dohodovnog razdoblja.

Dohodak zaposlenika dijeli se na:

1.	Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika (PY010G);

2.	Bruto negotovinski dohodak zaposlenika (PY020G);

3.	Doprinose poslodavca za socijalno osiguranje (PY030G).

2.1.1.   Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika (PY010G)

Odnosi se na novčanu sastavnicu naknade zaposleniku u gotovom novcu, koju poslodavac plaća zaposleniku. Uključuje vrijednost svih socijalnih doprinosa i poreza na dohodak koje zaposlenik ili poslodavac u ime zaposlenik plaća za sustave socijalnog osiguranja odnosno poreznoj upravi.

Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika uključuje sljedeće stavke:

—	nadnice i plaće isplaćene u gotovom novcu za vrijeme rada odnosno obavljeni rad na glavnom i nekom sporednom odnosno povremenom poslu/poslovima,

—	naknadu za vrijeme izvan posla (npr. godišnji odmor),

—	uvećane stope plaćanja za prekovremeni rad,

—	naknade plaćene direktorima poduzeća koja su osnovana kao trgovačka društva,

—	plaćanje po učinku,

—	plaćanja za udomljenje djece,

—	provizije, napojnice i pokloni,

—	dodatna plaćanja (npr. 13. plaća),

—	udjele u dobiti i bonuse isplaćene u gotovom novcu,

—	dodatna plaćanja na temelju produktivnosti,

—	naknade isplaćene za rad na udaljenim mjestima (smatra se kao dijelom uvjeta rada),

—	naknade za prijevoz na posao ili s posla,

—	dodatna plaćanja poslodavca zaposlenicima ili bivšim zaposlenicima i drugim osobama kao naknada za bolovanje, zbog invaliditeta, porodiljski dopust ili plaćanje nasljedniku iz sustava socijalnog osiguranja, ako se takva plaćanja ne mogu odvojeno i jasno smatrati socijalnim naknadama,

—	plaćanja poslodavca zaposleniku umjesto nadnica i plaća putem sustava socijalnog osiguranja, kad zaposlenik nije sposoban raditi zbog bolesti, invalidnosti odnosno porodiljskog dopusta, ako se takva plaćanja ne mogu odvojeno i jasno smatrati socijalnim naknadama.

Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika ne uključuje:

—	isplate poslodavca za troškove vezane za posao (npr. službeni put),

—	otpremnine kao nadoknadu zaposlenicima za prestanak radnog odnosa prije nego što je zaposlenik navršio godine staža uobičajene za umirovljenje u tom poslu, kao i otpremnine u slučaju otkaza (obuhvaćene stavkom „naknade za nezaposlenost” (PY090G))

—	naknade troškova vezanih isključivo za posao, kao što su troškovi puta, uzdržavanja ili zaštitne odjeće,

—	paušalna plaćanja na datum redovitog umirovljenja (obuhvaćena stavkom „potpore za starije” (PY100G)),

—	plaćanja za štrajk sindikata.

2.1.2.   Bruto negotovinski dohodak zaposlenika (PY020G)

Odnosi se na nenovčanu sastavnicu dohotka, koju poslodavac može davati zaposleniku bez naknade odnosno po sniženoj cijeni kao dio paketa zapošljavanja (2).

Bruto negotovinski dohodak zaposlenika uključuje:

—	službeni automobil i povezane troškove (npr. besplatno gorivo, osiguranje automobila, eventualni porezi i davanja), bilo u osobne svrhe, bilo za osobne i poslovne svrhe istodobno,

—	besplatne ili subvencionirane obroke, bonove za ručak,

—	isplate odnosno plaćanja za stambene troškove (npr. računi za plin, struju, vodu, telefon i mobilni telefon),

—	ostala dobra i usluge koje poslodavac daje zaposleniku besplatno ili po sniženoj cijeni, ako čine značajnu sastavnicu dohotka na nacionalnoj razini odnosno značajnu sastavnicu dohotka posebne skupine kućanstava.

Vrijednost dobara i usluga koje se daju besplatno računa se prema tržišnoj vrijednosti tih dobara i usluga. Vrijednost dobara i usluga koje se daju po sniženoj cijeni računa se kao razlika između tržišne vrijednosti i iznosa koji je zaposlenik platio.

Bruto negotovinski dohodak zaposlenika ne uključuje:

—	trošak poslodavca za davanje tih dobara i usluga, ako su potrebni zaposlenicima jedino radi obavljanja njihovog posla,

—	usluge smještaja na mjestu rada, koje ne mogu koristiti kućanstva kojima zaposlenici pripadaju,

—	smještaj koji poslodavac daje zaposlenicima besplatno odnosno uz sniženu stanarinu, kao glavno boravište kućanstva (uračunata vrijednost besplatnog odnosno smještaja uz sniženu stanarinu obuhvaćena je stavkom „uračunata stanarina” (HY030G)),

—	smještaj koji se zaposleniku pruža besplatno odnosno uz sniženu stanarinu, kao sporedno boravište kućanstva,

—	naknade plaćene zaposlenicima za nabavku alata, opreme, odjeće itd., potrebnih isključivo odnosno prvenstveno za njihov rad,

—	posebne obroke ili pića potrebne zbog iznimnih uvjeta rada,

—	sva dobra i usluge koje se zaposlenicima daju na radnom mjestu ili su potrebne zbog prirode njihova posla (npr. liječnički pregled za posao).

2.1.3.   Doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje (PY030G)

Doprinosi poslodavaca definiraju se kao plaćanja poslodavaca, tijekom promatranog dohodovnog razdoblja, za naknade njihovih zaposlenika osiguravateljima (fondovi socijalnog osiguranja i privatni fondovi) koje pokrivaju zakonske, ugovorne ili doprinose iz kolektivnog ugovora u pogledu osiguranja od socijalnih rizika.

Ovi doprinosi uključuju:

—	doprinose poslodavaca za privatne mirovinske fondove,

—	doprinose poslodavaca za privatno zdravstveno osiguranje,

—	doprinose poslodavaca za životno osiguranje,

—	doprinose poslodavaca za ostale programe osiguranja poslodavaca (npr. invalidnost),

—	doprinose poslodavaca za državne programe osiguranja (socijalno osiguranje; uključujući porez na plaće nametnut za potrebe socijalnog osiguranja).

2.2.   Dohodak od samozapošljavanja

Dohodak od samozapošljavanja definira se kao dohodak koji tijekom promatranog dohodovnog razdoblja primaju pojedinci za sebe same ili članove svoje obitelji, kao rezultat njihovog trenutačnog ili prošlog rada na poslovima na kojima su bili samozaposleni. Poslovi samozapošljavanja jesu oni poslovi, kod kojih je plaća neposredno ovisna o dobiti (odnosno mogućnosti dobiti), izvedene iz proizvedenih dobara i usluga (pri čemu se vlastita potrošnja smatra dijelom dobiti). Samozaposlena osoba donosi poslovne odluke koje utječu na poduzeće, odnosno delegira takve odluke dok istodobno zadržava odgovornost za dobrobit poduzeća. (U ovom kontekstu „poduzeće” uključuje poslovanje poduzetnika pojedinca). Naknada za hobije smatra se samozapošljavanjem.

Ako naplaćeni odnosno ostvareni dohodak odgovara vremenskom razdoblju ranijem od promatranog dohodovnog razdoblja, primjenjuju se osnovna usklađenja radi ažuriranja podataka prema promatranom dohodovnom razdoblju.

Dohodak od samozapošljavanja dijeli se na:

1.	bruto gotovinsku dobit ili gubitak od samozapošljavanja (uključujući dohodak od autorskih prava) (PY050G);

2.	vrijednost dobara proizvedenih za vlastitu potrošnju (PY070G).

2.2.1.   Bruto gotovinska dobit ili gubitak od samozapošljavanja (uključujući dohodak od autorskih prava) (PY050G)

Uključuje:

—	neto dobit od poslovanja ili gubitak vlasnika koji obavljaju posao, odnosno partnera u poduzeću, umanjenu za kamate na poslovne zajmove,

—	dohodak od autorskih prava, stečen na temelju pisanja, inovacija itd., a nije uključen u dobit odnosno gubitak poduzeća koje nije osnovano kao trgovačko društvo,

—	najamnine od poslovnih zgrada, vozila, opreme itd., koje nisu uključene u dobit odnosno gubitak poduzeća koje nije osnovano kao trgovačko društvo, nakon oduzimanja povezanih troškova kao što su kamate na povezane zajmove, popravci i održavanje te troškovi osiguranja.

Ne uključuje:

—	naknade direktorima, koje su zaradili vlasnici poduzeća osnovanih kao trgovačka društva (obuhvaćene stavkom „Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika” (PY010G)),

—	dividende koje plaća poduzeće osnovano kao trgovačko društvo (obuhvaćene stavkom „Kamate, dividende, dobit od kapitalnih ulaganja u poslovanje koje nije osnovano kao trgovačko društvo” (HY090G)),

—	dobit od kapitala uloženog u poduzeće koje nije osnovano kao trgovačko društvo, u kojem osoba ne radi („tihi partneri”), (ova dobit obuhvaćena je stavkom „Kamate, dividende, dobit od kapitalnih ulaganja u poduzeće” (HY090G)),

—	najamninu od zemljišta i primitke od podstanara i stanara (koji su obuhvaćeni stavkom „Dohodak od iznajmljivanja imovine ili zemljišta” (HY040G)),

—	najamninu od prostora koji nisu uključeni u dobit odnosno gubitak poduzeća koje nije osnovano kao trgovačko društvo (obuhvaćeni stavkom „Dohodak od iznajmljivanja imovine ili zemljišta” (HY040G)).

Dohodak od samozapošljavanja izračunava se kao:

—	tržišni rezultat proizvodnje (bruto dohodak u odnosu na promet, uključujući vrijednost dobara koje je društvo proizvelo, a potrošila ih je samozaposlena osoba odnosno njezino kućanstvo),

—	plus tržišna vrijednost dobara i usluga kupljenih za poduzeće koje nije osnovano kao trgovačko društvo, a potrošio ih je poduzetnik i članovi njegovog kućanstva,

—	plus dohodak od imovine primljen u vezi s financijskom i drugom imovinom koja pripada društvu,

—	minus posredna potrošnja (troškovi sirovina, prodaje, distribucije, održavanja, administrativni troškovi itd.),

—	minus naknade zaposlenicima (nadnice, plaće i doprinosi socijalnog osiguranja za zaposlenike),

—	minus porezi na proizvodnju i uvoz,

—	minus kamate plaćene na poslovne zajmove,

—	minus najamnine plaćane za zemljište i ostalu neproizvedenu materijalnu imovinu koju poduzeće unajmljuje,

—	minus potrošnja dugoročnog kapitala,

—	plus novčane pomoći.

U praksi, ako samozaposlena osoba odnosno njezino poduzeće priprema godišnja financijska izvješća u porezne svrhe, bruto dobiti odnosno gubici od dohotka računaju se kao neto dobit odnosno gubici od poslovanja prikazani u izvješću za posljednje dvanaestomjesečno razdoblje, prije odbitka poreza na dohodak i obveznih doprinosa socijalnog osiguranja.

U nedostatku godišnjih financijskih izvješća, pristup mjerenju dohotka od samozapošljavanja polazi od naplaćenog iznosa novca (i dobara) iskorištenog iz poslovanja za osobne svrhe (za potrošnju ili štednju, uključujući tržišnu vrijednost dobara koja su proizvedena a uzeta za osobnu uporabu).

2.2.2.   Vrijednost dobara proizvedenih za vlastitu potrošnju (PY070G)

Vrijednost dobara proizvedenih za vlastitu potrošnju odnosi se na vrijednost hrane i pića proizvedenih i potrošenih unutar istog kućanstva.

Vrijednost dobara proizvedenih za vlastitu potrošnju izračunava se kao tržišna vrijednost proizvedenih dobara, umanjena za troškove nastale u proizvodnji.

Vrijednost hrane i pića uključuje se ako hrana i piće čine značajnu sastavnicu dohotka pojedinih skupina kućanstava.

Ova vrijednost ne uključuje:

—	vrijednost usluga kućanstva,

—	proizvodnju radi prodaje i povlačenje samozaposlene osobe iz poslovanja (ove vrijednosti obuhvaćene su stavkom „Bruto dobiti ili gubici od dohotka od samozapošljavanja” (uključujući dohodak od autorskih prava) (PY050G)).

2.3.   Uračunana najamnina

2.3.1.   Uračunana najamnina (HY030G)

Uračunana najamnina odnosi se na vrijednost koja se uračunava za sva kućanstva koja ne prijavljuju plaćanje pune najamnine, bilo zbog toga što su vlasnici-stanari ili žive u smještaju unajmljenom po cijeni nižoj od tržišne, bilo zbog toga što im se smještaj daje bez najamnine.

Uračunana najamnina procjenjuje se samo za one smještaje (i sve povezane prostore kao što su garaže) koje kućanstvo koristi kao glavno boravište.

Vrijednost koja se uračunava jest odgovarajuća tržišna najamnina koja bi se plaćala za smještaj sličan ovome gdje se prebiva, umanjena za stvarno plaćenu najamninu (u slučaju kad je smještaj unajmljen po cijeni nižoj od tržišne), umanjena za novčane subvencije primljene od države ili neprofitne institucije (ako se smještaj vlasnika-stanara iznajmljuje po cijeni nižoj od tržišne), umanjena za izdatke za manje popravke ili preuređenje koje kućanstva vlasnika-stanara čine na imovini na način na koji bi to uobičajeno činili stanodavci.

Tržišna najamnina jest najamnina za pravo korištenja neuređenog stambenog objekta na privatnom tržištu, isključujući troškove grijanja, vode, struje itd.

2.4.   Dohodak od imovine

Dohodak od imovine definira se kao primljeni dohodak umanjen za troškove koje je tijekom promatranog dohodovnog razdoblja pretrpio vlasnik financijske imovine odnosno materijalne neproizvedene imovine (zemljišta) u zamjenu za davanje sredstava odnosno materijalne neproizvedene imovine na raspolaganje drugoj institucionalnoj jedinici.

Dohodak od imovine dijeli se na:

1.	kamate, dividende, dobit od kapitalnih ulaganja u poduzeće(HY090G);

2.	dohodak od iznajmljivanja imovine ili zemljišta (HY040G).

2.4.1.   Kamate, dividende, dobit od kapitalnih ulaganja u poduzeće (HY090G)

Kamate (nisu uključene u dobit odnosno gubitak poduzeća koje nije osnovano kao trgovačko društvo), dividende i dobit od kapitalnih ulaganja u poduzeće odnose se na iznos kamata od imovine kao što su bankovni računi, potvrde o polozima, obveznice itd., dividende i dobit od kapitalnih ulaganja u poduzeće, u kojem osoba ne obavlja posao, a dobit je ostvarena tijekom promatranog dohodovnog razdoblja, umanjena za nastale troškove.

2.4.2.   Dohodak od iznajmljivanja imovine ili zemljišta (HY040G)

Dohodak od iznajmljivanja imovine ili zemljišta odnosi se na dohodak primljen tijekom promatranog dohodovnog razdoblja, od iznajmljivanja imovine (primjerice iznajmljivanja stambenog objekta koje nije uključeno u dobit odnosno gubitak poduzeća koja nisu osnovana kao trgovačka društva, primici od podstanara ili stanara odnosno iznajmljivanja zemljišta), nakon oduzimanja troškova kao što su otplate hipotekarnih kamata, troškovi manjih popravaka, održavanja, osiguranja i drugi troškovi.

2.5.   Primljeni tekući transferi

2.5.1.   Socijalna davanja

Socijalna davanja (3) definiraju se kao tekući transferi koje su tijekom referentnog dohodovnog razdoblja (4) primila kućanstva u svrhu oslobađanja financijskog tereta niza rizika ili potreba, putem kolektivno organiziranih programa, odnosno izvan takvih programa putem vladinih tijela i neprofitnih institucija koje služe kućanstvima.

Ova davanja uključuju vrijednost socijalnih doprinosa i poreza na dohodak na davanja korisnika koji se plaćaju sustavima socijalnog osiguranja odnosno poreznoj upravi.

Da bi se smatrao socijalnim davanjem, transfer mora zadovoljavati jedan od dva kriterija:

—	plaćanje je obvezno (prema zakonu, uredbi ili kolektivnom ugovoru) za skupinu u pitanju,

—	temelji se na načelu socijalne solidarnosti (tj. ako se radi o mirovini temeljenoj na osiguranju, premija i pripadajuća prava nisu proporcionalna pojedinačnom izlaganju zaštićenih osoba riziku).

Socijalna davanja dijele se na:

1.	Obiteljski doplatak/doplatak za djecu (HY050G);

2.	Doplaci za stanovanje (HY070G);

3.	Davanja za nezaposlenost (PY090G);

4.	Davanja za starost (PY100G);

5.	Davanja za nadživjele osobe (PY110G);

6.	Davanja za slučaj bolesti (PY120G);

7.	Davanja za invalidnost (PY130G);

8.	Doplaci vezani za obrazovanje (PY140G);

9.	Neklasificirana socijalna isključenost (HY060G).

Socijalna davanja ne uključuju:

—	davanja plaćena iz sustava u koje je primatelj vršio dobrovoljne uplate, neovisno o svojem poslodavcu odnosno državi (a nisu obuhvaćene stavkom „Mirovine iz pojedinačnih privatnih fondova (osim onih obuhvaćenih ESSPROS-om)” (PY080G)).

2.5.1.1.   Obiteljski doplatak/doplatak za djecu (HY050G)

Funkcija obitelji odnosno djece odnosi se na davanja koja:

—	kućanstvima pružaju financijsku potporu za odgoj djece,

—	pružaju financijsku pomoć osobama koje uzdržavaju rođake, osim djece.

Doplaci uključuju:

—	davanje održavanja dohotka u slučaju rođenja djeteta: plaćanja po jedinstvenoj stopi odnosno plaćanja vezana uz zaradu, koja za cilj imaju nadoknaditi roditeljima gubitak zarade zbog odsutnosti s posla slijedom rođenja djeteta, za razdoblje prije i/ili poslije poroda, odnosno slijedom posvajanja,

—	bespovratna sredstva za rođenje djeteta: davanje koje se uobičajeno plaća kao paušal ili u obrocima u slučaju rođenja ili posvajanja djeteta,

—	doplatak za roditeljski dopust: naknada plaćena bilo majci bilo ocu u slučaju prekida rada odnosno skraćivanja radnog vremena s ciljem odgajanja, obično malog djeteta,

—	obiteljski doplatak odnosno doplatak za djecu: periodična plaćanja članu kućanstva s uzdržavanom djecom, u svrhu pomoći oko troškova odgajanja djece,

—

ostala novčana davanja: davanja koja se plaćaju neovisno o obiteljskim doplacima radi potpore kućanstvima i pomoći oko specifičnih troškova kao što su troškovi proizašli iz posebnih potreba obitelji sa samohranim roditeljem ili obitelji s hendikepiranom djecom. Ova se davanja mogu plaćati periodički ili paušalno.

Doplaci ne uključuju:

—

plaćanja poslodavca zaposleniku umjesto nadnica i plaća putem sustava socijalnog osiguranja, kad zaposlenik nije sposoban raditi zbog bolesti, invalidnosti odnosno porodiljskog dopusta, ako se takva plaćanja ne mogu odvojeno i jasno smatrati socijalnim davanjima (ta su plaćanja obuhvaćena stavkom „Bruto gotovinski ili lako unovčiv dohodak zaposlenika” (PY010G)),

—	dodatna plaćanja poslodavca zaposleniku kao zamjena za pravo na porodiljsku naknadu, iz sustava socijalnog osiguranja, ako se takva plaćanja ne mogu odvojeno i jasno smatrati socijalnim davanjima (ta su plaćanja obuhvaćena stavkom „Bruto gotovinski ili lako unovčiv dohodak zaposlenika” (PY010G)).

2.5.1.2.   Doplaci za stanovanje (HY070G)

Funkcija stanovanja odnosi se na intervencije državnih tijela u svrhu potpore stambenih troškova kućanstva. Ključni kriterij pri definiranju opsega doplataka za stanovanje jesu povoljni rezultati provjere sredstava za davanje.

Davanje uključuje:

—	davanje za najamninu: provjereni tekući transfer koji su javna tijela dodijelila stanarima, privremeno ili na dugoročnoj osnovi, radi potpore troškovima najamnine,

—	davanje vlasnicima-stanarima: provjereni transfer koji su državna tijela dodijelila vlasnicima-stanarima radi rasterećenja njihovih tekućih stambenih troškova: u praksi često kao potpora plaćanju hipoteke i/ili kamata.

Davanje ne uključuje:

—	socijalnu stambenu politiku ustrojenu kroz fiskalni sustav (tj. porezne olakšice),

—	sve kapitalne transfere (posebno investicijska bespovratna sredstva).

2.5.1.3.   Davanja za nezaposlenost (PY090G)

Davanja za nezaposlenost odnose se na davanja koja u cijelosti ili djelomično zamjenjuju dohodak koji je zaposlenik izgubio zbog gubitka plaćenog posla, pružaju minimalni (ili bolji) dohodak osobama koje ulaze po prvi put ili ponovno na tržište rada, nadoknađuju gubitak zarade zbog djelomične nezaposlenosti, zamjenjuju u cijelosti ili djelomično dohodak koji je izgubio stariji zaposlenik koji s plaćenog posla odlazi u mirovinu prije zakonske dobi za umirovljenje zbog smanjenja radnih mjesta iz gospodarskih razloga, zatim doprinose trošku osposobljavanja odnosno prekvalifikacije osoba koje traže zaposlenje, odnosno pomažu nezaposlenim osobama u pokrivanju troškova putovanja odnosno preseljenja zbog traženja posla.

Davanja uključuju:

—	davanja za punu nezaposlenost: davanja koja nadoknađuju gubitak zarade, ako je osoba sposobna i raspoloživa za rad ali nije sposobna naći primjereno zaposlenje, uključujući osobe koje nisu prije bile zaposlene,

—

davanja za djelomičnu nezaposlenost: davanja koja nadoknađuju gubitak nadnice ili plaće zbog službenog skraćivanja radnog vremena i/ili isprekidanog rasporeda rada, bez obzira na uzrok (poslovna recesija ili usporavanje aktivnosti, kvar na opremi, klimatski uvjeti, nezgode itd.), a odnos poslodavca i zaposlenika se nastavlja,

—

prijevremeno umirovljenje zbog vezanih uz tržište rada: periodična plaćanja starijim zaposlenicima koji odlaze u mirovinu prije nego što napune redovne godine staža, zbog nezaposlenosti ili smanjenja radnih mjesta slijedom gospodarskih mjera kao što su restrukturiranje industrijskog sektora ili poduzeća. Ova plaćanja obično prestaju nakon što korisnik ostvari pravo na starosnu mirovinu,

—	doplatak za strukovno osposobljavanje: plaćanja fondova socijalnog osiguranja ili javnih agencija ciljnim skupinama osoba u radno sposobnom stanovništvu, koje sudjeluju u izobrazbi s ciljem razvoja svojih potencijala za zapošljavanje,

—	pokretljivost i preseljenje: plaćanja fondova socijalnog osiguranja ili javnih agencija nezaposlenim osobama kako bi ih se potaknulo na preseljenje ili promjenu zanimanja s ciljem traženja odnosno dobivanja posla,

—	otpremnine (potpore kao nadoknada zaposleniku za prestanak radnog odnosa prije nego što je zaposlenik napunio godine staža uobičajene za umirovljenje u tom poslu),

—	naknada u slučaju otkaza: kapitalni iznosi isplaćeni zaposlenicima koji su dobili otkaz ne svojom krivnjom, nego zbog što društvo prestaje s aktivnostima ili ih smanjuje,

—	ostala novčana davanja: ostala financijska pomoć, posebno plaćanja osobama koje su dugotrajno nezaposlene.

Ne uključuju:

—	obiteljske doplatke plaćene za uzdržavanu djecu (obuhvaćene stavkom „Obiteljski doplaci/doplatak za djecu” (HY050G)).

2.5.1.4.   Davanja za starost (PY100G)

Funkcija starije dobi odnosi se na pružanje socijalne zaštite od rizika vezanih uz starost, gubitak dohotka, neprimjeren dohodak, nedostatak neovisnosti u obavljanju dnevnih zadataka, smanjeno sudjelovanje u društvenom životu i slično.

Davanja za starost obuhvaćaju davanja koja zamjenjuju dohodak nakon što se starija osoba umirovi s tržišta rada, odnosno jamče određen dohodak nakon što je osoba dostigla propisanu dob.

Davanja uključuju:

—	starosne mirovine: periodična plaćanja sa svrhom održavanja dohotka korisnika nakon umirovljenja s plaćenog zaposlenja u redovnoj dobi, odnosno potpore dohotka starijih osoba,

—	prijevremene starosne mirovine: periodična plaćanja sa svrhom održavanja dohotka korisnika koji je umirovljen prije redovne dobi utvrđene mjerodavnim odnosno promatranim sustavom. Do istoga može doći sa ili bez smanjenja redovne mirovine,

—	mirovine djelomičnog umirovljenja: periodična plaćanja dijela mirovine punog umirovljenja starijim zaposlenicima koji nastavljaju raditi, ali u skraćenom radnom vremenu, odnosno zaposlenicima čiji je dohodak od profesionalne aktivnosti ispod utvrđene granične vrijednosti,

—	doplaci za skrb: davanje plaćeno starijim osobama kojima je potrebna česta ili stalna pomoć za dodatne troškove skrbi (osim liječničke skrbi), ako davanje nije isplaćena naknada priznatog izdatka,

—	davanja za nadživjele osobe, plaćene nakon redovne dobi umirovljenja,

—	davanja za invalidnost, plaćena nakon redovne dobi umirovljenja,

—	paušalna plaćanja na redovan datum umirovljenja,

—

ostala novčana davanja: druge periodične i paušalne isplate plaćene nakon umirovljenja ili zbog starosti, kao što su kapitalni iznosi plaćeni osobama koje ne ispunjavaju u potpunosti uvjete za periodična plaćanja mirovine odnosno osobama koje su bile članovi sustava namijenjenog za isplatu samo kapitalnih iznosa po umirovljenju.

Davanja ne uključuju:

—	obiteljske doplatke za uzdržavanu djecu (obuhvaćene stavkom „Obiteljski dodaci odnosno doplatak za djecu” (HY050G)),

—	davanja za prijevremeno umirovljenje plaćana zbog vezanih uz tržište rada odnosno u slučaju smanjene sposobnosti za rad (obuhvaćena stavkom „Davanja za nezaposlenost” (PY090G) odnosno „Davanja za invalidnost” (PY130G)),

—	davanja plaćena starijim osobama kojima je potrebna česta ili stalna pomoć za dodatne troškove skrbi, ako su davanja isplaćena kao naknada na temelju priznatog izdatka.

2.5.1.5.   Davanja za nadživjele osobe (PY110G)

Davanja za nadživjele osobe odnose se na davanja koja pružaju privremeni ili stalni dohodak osobama mlađima od dobi umirovljenja, nakon smrti njihova supružnika, partnera odnosno najbližeg rođaka, obično u slučaju kad je umrla osoba privređivala glavninu dohotka za korisnika.

Nadživjele osobe koji imaju pravo na davanja mogu biti supružnik ili bivši supružnik umrle osobe, njezina djeca, unuci, roditelji ili drugi rođaci. U nekim slučajevima, davanje se također može plaćati nekoj osobi izvan obitelji.

Davanje za nadživjele osobe uobičajeno se dodjeljuje na temelju izvedenog prava, tj. prava koje izvorno pripada drugoj osobi, čija je smrt uvjet za dodjelu naknade.

Davanje uključuje:

—	mirovinu za nadživjele osobe: periodična plaćanja osobama, čije pravo proizlazi iz njihovog odnosa s umrlom osobom koja je pod zaštitom mirovinskog sustava (udovice, udovci, siročad i slični),

—	davanje u slučaju smrti: jedna isplata osobi čije pravo proizlazi iz njezinog odnosa s umrlom osobom (udovice, udovci, siročad i slični),

—	ostala novčana davanja: ostala periodična odnosno paušalna plaćanja na temelju izvedenog prava nasljednika.

Davanje ne uključuje:

—	obiteljske doplatke za uzdržavanu djecu (ove potpore obuhvaćene su stavkom „Obiteljski doplatak/doplatak za djecu” (HY050G)),

—	troškove sprovoda,

—

dodatna plaćanja poslodavaca osobama koje udovoljavaju uvjetima, kao dodatak pravu na isplatu davanja za nadživjele osobe, iz programa socijalnog osiguranja, ako se takva plaćanja ne mogu odvojeno i jasno smatrati socijalnim davanjima (ta su plaćanja obuhvaćena stavkom „Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika” (PY010G)),

—	davanja za nadživjele osobe plaćena nakon redovne dobi umirovljenja (te su naknade obuhvaćene stavkom „Davanja za starost” (PY100G)).

2.5.1.6.   Davanja za slučaj bolesti (PY120G)

Davanja za slučaj bolesti odnose se na novčana davanja koja u cijelosti ili djelomično zamjenjuju gubitak zarade tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede.

Davanja uključuju:

—

plaćeno bolovanje: plaćanja po jedinstvenoj stopi odnosno plaćanja vezana za zaradu, sa svrhom da zaštićenoj osobi u cijelosti ili djelomično nadoknade gubitak zarade uzrokovan privremenom nesposobnošću za rad zbog bolesti ili ozljede. Ova davanja mogu biti plaćena iz zasebnog sustava socijalne zaštite, no može ih davati i poslodavac u obliku stalne isplate nadnica odnosno plaća tijekom razdoblja bolesti,

—	plaćeno bolovanje u slučaju bolesti ili ozljede uzdržavanog djeteta,

—	ostala novčana davanja: ostala plaćanja zaštićenim osobama u vezi s bolešću ili ozljedom.

Davanja ne uključuju:

—	novčana davanja koja zamjenjuju gubitak zarade tijekom privremene nesposobnosti za rad kao rezultat trudnoće (ova su davanja obuhvaćena stavkom „Obiteljski doplatak/doplatak za djecu” (HY050G)),

—	novčana davanja koja zamjenjuju gubitak zarade tijekom privremene nesposobnosti za rad kao rezultat invalidnosti (ova su davanja obuhvaćena stavkom „Davanja za invalidnost” (PY130G)),

—

plaćanja poslodavca zaposleniku umjesto nadnica i plaća putem sustava socijalnog osiguranja u slučaju da je zaposlenik nesposoban raditi zbog bolesti, ako se takvo plaćanje ne može odvojeno i jasno smatrati socijalnim davanjem(ova su plaćanja obuhvaćena stavkom „Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika” (PY010G)),

—	dodatna plaćanja poslodavca zaposleniku kao dodatak pravu na plaćeno bolovanje iz sustava socijalnog osiguranja, ako se takvo plaćanje ne može odvojeno i jasno smatrati socijalnim davanjem (ova su plaćanja obuhvaćena stavkom „Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika” (PY010G)).

2.5.1.7.   Davanja za invalidnost (PY130G)

Davanja za invalidnost odnose se na davanja koja osiguravaju dohodak osobama mlađima od redovne dobi umirovljenja, čija je sposobnost rada i zarađivanja narušena do mjere koja je ispod najniže razine propisane zakonom, i to fizičkom ili duševnom invalidnošću.

Invalidnost je potpuna ili djelomična nesposobnost poduzimanja gospodarske aktivnosti odnosno vođenja uobičajenog života, zbog fizičkog ili duševnog nedostatka, za kojeg je vjerojatno da će trajati stalno ili dulje od najkraćeg propisanog vremenskog razdoblja.

Davanja uključuju:

—	invalidsku mirovinu: periodično plaćanje sa svrhom održavanja ili potpore dohotka osobe mlađe od redovne dobi umirovljenja, koja boluje od invalidnosti koja narušava njenu sposobnost rada odnosno zarade preko najniže razine propisane zakonom,

—	prijevremeno umirovljenje u slučaju smanjenje sposobnosti rada: periodična plaćanja starijim zaposlenicima umirovljenima prije dostizanja redovne dobi umirovljenja, kao rezultat smanjenje sposobnosti rada. Ove mirovine obično prestaju nakon što korisnik stekne pravo na starosnu imovinu,

—	doplatak za skrb: davanje plaćeno invalidima mlađima od redovne dobi umirovljenja, kojima je potrebna česta ili stalna pomoć za dodatne troškove skrbi (osim liječničke skrbi). Davanje ne smije biti isplaćena naknada za priznati trošak,

—	gospodarska integracija hendikepiranih osoba: doplatci plaćeni invalidnim osobama u slučaju kad započnu posao prilagođen njihovom stanju, obično u zaštićenoj radionici, odnosno kad pohađaju strukovno obrazovanje,

—	davanja za invalidnost invalidnoj djeci po njihovom vlastitom pravu, bez obzira na uzdržavanje,

—	ostala novčana davanja: periodična i paušalna plaćanja koja ne pripadaju gornjoj podjeli, kao što je povremena dohodovna potpora i slično.

Davanja ne uključuju:

—	davanja koja se daju kao zamjena u cijelosti ili djelomično za zaradu tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede (ova su davanja obuhvaćena stavkom „Davanja za slučaj bolesti” (PY120G)),

—	obiteljski doplatci plaćene primateljima davanja za invalidnost (ova su davanja obuhvaćena stavkom „Obiteljski doplatak/doplatak za djecu” (HY050G)),

—	davanja plaćena uzdržavanim osobama, nadživjelim osobama invalidnih osoba, primjerice mirovine (ova su davanja obuhvaćena stavkom „Davanja za nadživjele osobe” (PY110G)),

—	davanja koje predstavljaju isplaćenu naknadu za potvrđeni trošak,

—	novčana davanja za invalidnost plaćena nakon redovne dobi umirovljenja (ova su davanja obuhvaćena stavkom „Davanja za starost” (PY100G)),

—

plaćanja poslodavaca zaposleniku ili bivšem zaposleniku umjesto nadnice i plaće putem sustava socijalnog osiguranja u slučaju kad zaposlenik nije sposoban za rad zbog invalidnosti, ako se takvo plaćanje ne može odvojeno i jasno smatrati socijalnim davanjem(ova su plaćanja obuhvaćena stavkom „Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika” (PY010G)),

—

dodatna plaćanja poslodavca zaposleniku ili bivšem zaposleniku kao dodatak pravu na plaćeno bolovanje zbog invalidnosti iz sustava socijalnog osiguranja, ako se takvo plaćanje ne može odvojeno i jasno smatrati socijalnim davanjem (ova su plaćanja obuhvaćena stavkom „Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika” (PY010G)).

2.5.1.8.   Doplaci vezani za obrazovanje (PY140G)

Doplaci za obrazovanje odnose se na bespovratna sredstva, školarine i drugu pomoć za obrazovanje koju primaju studenti.

2.5.1.9.   Socijalna isključenost neobuhvaćena drugim stavkama (HY060G)

Socijalna davanja u funkciji „socijalne isključenosti neobuhvaćene drugim stavkama” odnose se na „socijalno isključene” odnosno „one koji snose rizik socijalne isključenosti”. Ovako općenito definirano, ciljne skupine mogu se odrediti kao, između ostalih, siromašni, migranti, izbjeglice, ovisnici o drogama, alkoholičari ili žrtve kriminalnog nasilja.

Davanja uključuju:

—

dohodovnu potporu: periodična plaćanja osobama s nedostatnim sredstvima. Uvjeti za ostvarivanje prava mogu se vezati ne samo za osobna sredstva, nego i za državljanstvo, prebivalište, dob, sposobnost za rad i obiteljski status. Davanja mogu biti ograničenog ili neograničenog trajanja; mogu se plaćati pojedincu ili obitelji, a mogu ih pružati središnja ili lokalna tijela vlasti,

—	ostala novčana davanja: potpora siromašnim i ranjivim osobama, u svrhu smanjenja siromaštva odnosno pomoći u teškim situacijama. Ova davanja mogu plaćati privatne neprofitne organizacije.

2.5.2.   Primljeni redovni gotovinski transferi među kućanstvima (HY080G)

Primljeni redovni gotovinski transferi među kućanstvima odnose se na primljene redovne novčane iznose, tijekom promatranog dohodovnog razdoblja, od drugih kućanstava odnosno osoba.

Transferi uključuju:

—	obveznu alimentaciju i potporu za dijete,

—	redovno primanu dobrovoljnu alimentaciju i potporu za dijete,

—	redovnu novčanu potporu od osoba koje nisu članovi kućanstva,

—	redovnu novčanu potporu od kućanstava u drugim zemljama.

Transferi ne uključuju:

—	besplatno ili subvencionirano stanovanje koje osigurava drugo kućanstvo (što je obuhvaćeno stavkom „Uračunana najamnina” (HY030G)).

2.6.   Ostali primljeni dohoci

2.6.1.   Dohodak koji primaju osobe mlađe od 16 godina (HY110G)

Dohodak koji primaju osobe mlađe od 16 godina definira se kao bruto dohodak koji primaju svi članovi kućanstva mlađi od 16 godina tijekom promatranog dohodovnog razdoblja.

Dohodak ne uključuje:

—	transfere između članova kućanstva,

—	dohodak ostvaren na razini kućanstva (tj. varijable HY040G, HY050G, HY060G, HY070G, HY080G i HY090G).

2.7.   Plaćanja kamata

2.7.1.   Kamata plaćena na hipoteku (HY100G)

Kamata plaćena na hipoteku odnosi se na ukupni bruto iznos hipotekarne kamate na glavno prebivalište kućanstva prije odbitka neoporezivog dijela i porezne olakšice, tijekom promatranog dohodovnog razdoblja.

Kamata ne uključuje:

—	ostala hipotekarna plaćanja u isto vrijeme, bilo kamate ili glavnice, kao što su osiguranje hipotekarne zaštite ili osiguranje doma i imovine,

—	plaćanja reprogramiranih hipoteka radi pribavljanja novca za stambene svrhe (npr. popravci, renoviranje, održavanje itd.) odnosno za nestambene svrhe,

—	otplate glavnice odnosno kapitalnog iznosa.

2.8.   Plaćeni tekući transferi

Plaćeni tekući transferi dijele se na:

1.	porez na dohodak i doprinosi socijalnog osiguranja (HY140G);

2.	redovni porezi na bogatstvo (HY120G);

3.	doprinosi poslodavca za socijalno osiguranje (PY030G);

4.	plaćeni redovni gotovinski transferi među kućanstvima (HY130G).

2.8.1.   Porez na dohodak i doprinosi socijalnog osiguranja (HY140G)

Porez na dohodak odnosi se na poreze na dohodak, dobit i kapitalnu dobit. Oni se ocjenjuju na temelju stvarnog ili pretpostavljenog dohotka pojedinaca, kućanstva ili porezne jedinice. Uključuju poreze procijenjene na temelju posjedovanja imovine, zemljišta ili nekretnina, ako se to posjedovanje koristi kao temelj za procjenu dohotka vlasnika držanih stavki.

Porezi na dohodak uključuju:

—

poreze na dohodak pojedinca, kućanstva ili porezne jedinice (dohodak od zaposlenja, imovine, poduzetništva, mirovina itd.), uključujući poreze koje oduzima poslodavac (porezi „plaćaj po zaradi”), druge poreze na izvore i poreze na dohodak vlasnika poduzeća koja nisu osnovana kao trgovačka društva, plaćene tijekom promatranog dohodovnog razdoblja,

—	iznimno, države članice koje koriste podatke iz registara, kao i druge države članice, za koje je to najprimjereniji pristup, mogu prijaviti poreze na „primljeni dohodak” u promatranoj dohodovnoj godini, ako to samo neznatno utječe na usporedivost,

—	povrat poreza primljen tijekom promatranog dohodovnog razdoblja, a odnosi se na porez plaćen na dohodak primljen tijekom promatranog dohodovnog razdoblja odnosno prethodnih godina. Ova vrijednost trebala bi se uzeti u obzir kao smanjenje plaćenih poreza,

—	kamate zaračunane na dospjele a neplaćene poreze, kao i novčane kazne koje je nametnula porezna uprava.

Porezi na dohodak ne uključuju:

—	naknade plaćene za pravo lova, streljaštvo i ribarenje.

Doprinosi socijalnog osiguranja odnose se na doprinose za zaposlenike, samozaposlene, nezaposlene, doprinose za umirovljenje i sve druge doprinose (ako je primjenjivo) plaćene tijekom promatranog dohodovnog razdoblja bilo obveznom državnom osiguranju ili sustavu socijalnog osiguranja poslodavca (mirovinski, zdravstveni itd.).

2.8.2.   Redovni porezi na bogatstvo (HY120G)

Redovni porezi na bogatstvo odnose se na poreze koji se periodično plaćaju na vlasništvo ili korištenje zemljišta odnosno zgrada od strane vlasnika, kao i tekuće poreze na neto iznos bogatstva i na ostalu imovinu (nakit, drugi vanjski znakovi bogatstva). Redovni porezi na bogatstvo koji se trebaju prijaviti jesu oni plaćeni tijekom promatranog dohodovnog razdoblja.

Ovo uključuje sve kamate zaračunane na dospjele a neplaćene poreze, zatim sve novčane kazne koje je nametnula porezna uprava, plaćene tijekom promatranog dohodovnog razdoblja, kao i poreze na imovinu koje su tijekom promatranog dohodovnog razdoblja stanari platili neposredno poreznoj upravi.

Redovni porezi na bogatstvo ne uključuju:

—	poreze koji se ne ponavljaju, kao što su porez na nasljedstvo, nameti u slučaju smrti ili porezi na darovanja među živima,

—	porezi procijenjeni na temelju posjedovanja imovine, zemljišta ili nekretnine, kad se to posjedovanje koristi kao temelj za procjenu dohotka vlasnika držanih stavki (ovi porezi obuhvaćeni su stavkom „Porez na dohodak i doprinosi socijalnog osiguranja” (HY140G)),

—

porezi na zemljište, zgrade ili drugu imovinu koju posjeduju ili iznajmljuju poduzeća, odnosno koriste ih za proizvodnju (ovi se porezi smatraju porezom na proizvodnju i oduzimaju se od tržišnog učinka dohotka od samozapošljavanja i čini sastavnicu „Bruto gotovinska dobit ili gubitak od samozapošljavanja” (uključujući prava korištenja imovine) (PY050G)).

2.8.3.   Doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje (PY030G)

Doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje utvrđeni su u dohotku zaposlenika.

2.8.4.   Plaćeni redovni gotovinski transferi među kućanstvima (HY130G)

Plaćeni redovni gotovinski transferi među kućanstvima odnose se na redovne plaćene novčane iznose drugim kućanstvima tijekom promatranog dohodovnog razdoblja.

Plaćeni redovni gotovinski transferi među kućanstvima uključuju:

—	obveznu alimentaciju i potporu za dijete,

—	redovno primanu dobrovoljnu alimentaciju i potporu za dijete,

—	redovnu novčanu potporu od osoba koje nisu članovi kućanstva,

—	redovnu novčanu potporu od kućanstava u drugim zemljama.

3.   SASTAVNICE NETO DOHOTKA

Sastavnice neto dohotka izvedene su iz odgovarajućih sastavnica bruto dohotka, nakon oduzimanja poreza na dohodak na izvoru, kao i doprinosa socijalnog osiguranja.

Neto sastavnice mogu se dobiti kao:

1.	neto od poreza na dohodak na izvoru te socijalnih doprinosa;

2.	neto od poreza na dohodak na izvoru;

3.	neto od socijalnih doprinosa.

4.   UKUPNI BRUTO I RASPOLOŽIVI DOHODAK KUĆANSTVA

4.1.   Ukupni bruto dohodak kućanstva (HY010) računa se kao:

Zbroj sastavnica bruto osobnog dohotka svih članova kućanstva (bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika (PY010G); bruto negotovinski dohodak zaposlenika (PY020G); doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje (PY030G); bruto gotovinska dobit ili gubitak od samozapošljavanja (uključujući prava korištenja imovine) (PY050G); vrijednost dobara proizvedenih za vlastitu potrošnju (PY070G); davanja za nezaposlenost (PY090G); davanja za starost (PY100G); davanja za nadživjele osobe (PY110G); davanja za slučaj bolesti (PY120G); davanja za invalidnost (PY130G) i doplaci za obrazovanje (PY140G)) plus sastavnice bruto dohotka na razini kućanstva (uračunana najamnina (HY030G); dohodak od iznajmljivanja imovine odnosno zemljišta (HY040G); obiteljski doplaci/doplaci za djecu (HY050G); socijalna isključenost koja nije obuhvaćena drugim stavkama (HY060G); doplaci za stanovanje (HY070G); primljeni redovni gotovinski transferi između kućanstava (HY080G); kamate, dividende, dobit od kapitalnih ulaganja u poduzeće (HY090G); dohodak osoba mlađih od 16 godina (HY110G)), umanjeno za kamate plaćene na hipoteku (HY100G).

4.2.   Ukupni raspoloživi dohodak kućanstva (HY020) može se računati kao:

Zbroj sastavnica bruto osobnog dohotka svih članova kućanstva (bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika (PY010G); bruto negotovinski dohodak zaposlenika (PY020G); doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje (PY030G); bruto gotovinska dobit ili gubitak od samozapošljavanja (uključujući prava korištenja imovine) (PY050G); vrijednost dobara proizvedenih za vlastitu potrošnju (PY070G); davanja za nezaposlenost (PY090G); davanja za starost (PY100G); davanja za nadživjele osobe (PY110G); davanja za slučaj bolesti (PY120G); davanja za invalidnost (PY130G) i doplatci za obrazovanje (PY140G)) plus sastavnice bruto dohodak na razini kućanstva (uračunana najamnina (HY030G); dohodak od iznajmljivanja imovine odnosno zemljišta (HY040G); obiteljski doplaci/doplaci za djecu (HY050G); socijalna isključenost koja nije obuhvaćena drugim stavkama (HY060G); doplaci za stanovanje (HY070G); primljeni redovni gotovinski transferi između kućanstava (HY080G); kamate, dividende, dobit od kapitalnih ulaganja u poduzeće (HY090G); dohodak osoba mlađih od 16 godina (HY110G)), umanjeno za (doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje (PY030G); kamate plaćene na hipoteku (HY100G); redovni porezi na bogatstvo (HY120G); plaćeni redovni gotovinski transfer između kućanstava (HY130G); porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje (HY140G)).

Varijabla HY140G uključuje otplatu odnosno primitak ispravljene vrijednosti poreza na dohodak, poreza na dohodak na izvoru i doprinosa za socijalno osiguranje (ako je primjenjivo).

Ili kao:

Zbroj sastavnica neto osobnog dohotka (neto od poreza na dohodak na izvoru i socijalnih doprinosa) svih članova kućanstva (gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika); negotovinski dohodak zaposlenika (PY020N); gotovinska dobit ili gubitak od samozapošljavanja (PY050N); vrijednost dobara proizvedenih za osobnu potrošnju (PY070N); davanja za nezaposlenost (PY090N); davanja za starost (PY100N); davanja za nadživjele osobe (PY110N); davanja za slučaj bolesti (PY120N); davanja za invalidnost (PY130N) i doplatci za obrazovanje(PY140N)) plus sastavnice neto dohotka (neto od poreza na dohodak na izvoru i socijalnih doprinosa) na razini kućanstva (uračunana najamnina (HY030G); dohodak od iznajmljivanja imovine odnosno zemljišta (HY040N); obiteljski doplatci/doplatci za djecu (HY050N); društveno isključivanje neobuhvaćeno drugim stavkama (HY060N); doplaci za stanovanje (HY070N); primljeni redovni gotovinski transferi između kućanstava (HY080N); kamate, dividende, dobit od kapitalnih ulaganja u poduzeće (HY090N); dohodak koji primaju osobe mlađe od 16 godina (HY110N)) minus (kamate plaćene na hipoteku (HY100N); redovni porezi na bogatstvo (HY120G); plaćeni redovni gotovinski transferi između kućanstava (HY130N); otplata odnosno primitak usklađenja vrijednosti poreza na dobit (HY145N)).

Ili kao:

Zbroj sastavnica osobnog dohotka svih članova kućanstva plus sastavnice dohotka na razini kućanstva, od kojih su neke neto (neto od poreza, neto od socijalnih doprinosa ili oboje), a druge bruto, odnosno sve neto, ali neke od njih neto od poreza na izvoru, neke neto od socijalnih doprinosa ili oboje, nakon što su oduzeti porezi na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje (HY140N), redovni porezi na bogatstvo, plaćeni redovni gotovinski transferi između kućanstava i doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje.

U tom slučaju, varijabla HY140N mogla bi uključivati otplatu odnosno primitak usklađene vrijednosti poreza na dohodak, poreza na dohodak na izvoru i doprinosa za socijalno osiguranje, za neke sastavnice dohotka.

4.3.   Ukupni raspoloživi dohodak kućanstva, prije socijalnih transfera, osim davanja za starost i davanja za nadživjele osobe (HY022) definira se kao:

Ukupni raspoloživi dohodak (HY020) minus ukupni neto transferi, plus davanja za starost (PY100N) i davanja za nadživjele osobe (PY110N) (tj. ukupni raspoloživi dohodak (HY020) minus davanja za nezaposlenost(PY090N); davanja za slučaj bolesti (PY120N); davanja za invalidnost (PY130N); doplaci za obrazovanje (PY140N); obiteljski doplaci/doplaci za djecu (HY050N); socijalna isključenost neobuhvaćena drugim stavkama (HY060N) i doplaci za stanovanje (HY070N)).

4.4.   Ukupni raspoloživi dohodak kućanstva, prije socijalnih transfera, uključujući davanja za starost i davanja za nadživjele osobe (HY023) definira se kao:

Ukupni raspoloživi dohodak (HY020) minus ukupni neto transferi (davanja za nezaposlenost (PY090N); davanja za starost (PY100N); davanja za nadživjele osobe (PY110N); davanja za slučaj bolesti (PY120N); davanja za invalidnost (PY130N); doplaci za obrazovanje (PY140N); obiteljski doplaci/doplaci za djecu (HY050N); socijalna isključenost neobuhvaćena drugim stavkama (HY060N) i doplaci za stanovanje (HY070N).

5.   DRUGE STAVKE KOJE NISU OBUHVAĆENE DOHOTKOM

5.1.   Doprinosi za pojedinačne privatne mirovinske fondove (PY035G)

Doprinosi pojedinačnih privatnih mirovinskih fondova, tijekom promatranog dohodovnog razdoblja, odnose se na mirovinske police koje su na svoju inicijativu i za svoju vlastitu dobrobit izvadila pojedinačna kućanstva, neovisno o poslodavcima odnosno državi, te izvan bilo kojeg sustava socijalnog osiguranja.

Ovi doprinosi odgovaraju mirovinama iz pojedinačnih privatnih fondova (osim onih obuhvaćenih ESSPROS-om) (PY080G).

Ovi doprinosi obuhvaćaju: doprinose u pojedinačne mirovinske fondove vezane za starost, nadživjele osobe, bolest, invalidnost i nezaposlenost.

5.2.   Mirovine iz pojedinačnih privatnih fondova (osim onih obuhvaćenih ESSPROS-om) (PY080G)

Redovne mirovine iz privatnih fondova (osim onih obuhvaćenih ESSPROS-om) odnose se na primljene mirovine i anuitete, tijekom promatranog dohodovnog razdoblja, u obliku dohotka od kamata ili dividendi od pojedinačnih privatnih fondova osiguranja, tj. cjelovito organiziranih programa, pri čemu se doprinosi temelje na diskrecijskoj odluci osobe koja uplaćuje, neovisno o poslodavcu odnosno državi.

Ove mirovine uključuju:

—	mirovine za starost, nadživjele osobe, bolest, invalidnost i nezaposlenost, primljene u obliku kamata odnosno dividendi od pojedinačnih privatnih fondova osiguranja.

Ove mirovine ne uključuju:

—	mirovine iz obveznog državnog sustava,

—	mirovine iz obveznih programa poslodavaca.

TABLICA 1.

Ciljne varijable bruto dohotka na razini sastavnica

Sastavnica dohotka	Naziv varijable	Ciljna varijabla
2.1. Bruto dohodak zaposlenika	PY010G	Bruto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika (5)
	PY020G	Bruto negotovinski dohodak zaposlenika
	PY030G	Doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje
2.2. Dohodak od samozapošljavanja	PY050G	Bruto gotovinska dobit ili gubitak od samozapošljavanja (uključujući dohodak od autorskih prava)
	PY070G	Vrijednost imovine proizvedene za vlastitu potrošnju
2.3. Uračunana najamnina	HY030G	Uračunana najamnina
2.4. Dohodak od imovine	HY090G	Kamate, dividende, dobit od kapitalnih ulaganja u poduzeće
	HY040G	Dohodak od iznajmljivanja imovine odnosno zemljišta
2.5. Primljeni tekući transferi
Socijalna davanja
	HY050G	Obiteljski doplatci/doplatci za djecu
	HY060G	Socijalna isključenost neobuhvaćena drugim stavkama
	HY070G	Doplatci za stanovanje
	PY090G	Davanja za nezaposlenost
	PY100G	Davanja za starost
	PY110G	Davanja za nadživjele osobe
	PY120G	Davanja za slučaj bolesti
	PY130G	Davanja za invalidnost
	PY140G	Doplaci za obrazovanje
Primljeni redovni gotovinski transferi između kućanstava
	HY080G	Primljeni redovni gotovinski transferi između kućanstava
2.6. Ostali primljeni dohoci	HY110G	Dohodak koji primaju osobe mlađe od 16 godina
2.7. Plaćanja kamata	HY100G	Kamate plaćene na hipoteku
2.8. Plaćeni tekući transferi	HY140G	Porez na dohodak i doprinosi za socijalno osiguranje
	HY120G	Redovni porezi na bogatstvo
	PY030G	Doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje
	HY130G	Primljeni redovni gotovinski transferi između kućanstava

TABLICA 2.

Ciljne varijable neto dohotka na razini sastavnica

Sastavnica dohotka	Naziv varijable	Ciljna varijabla
2.1. Neto dohodak zaposlenika	PY010N	Neto gotovinski ili lako unovčivi dohodak zaposlenika (6)
	PY020N	Neto negotovinski dohodak zaposlenika
2.2. Dohodak od samozapošljavanja	PY050N	Neto gotovinska dobit ili gubitak od samozapošljavanja (dohodak od autorskih prava)
	PY070N = PY070G	Vrijednost imovine proizvedene za vlastitu potrošnju
2.3. Uračunana najamnina	HY030N = HY030G	Uračunana najamnina
2.4. Dohodak od imovine	HY090N	Kamate, dividende, dobit od kapitalnih ulaganja u poduzeće
	HY040N	Dohodak od iznajmljivanja imovine odnosno zemljišta
2.5. Primljeni tekući transferi
Socijalne naknade
	HY050N	Obiteljski doplaci/doplaci za djecu
	HY060N	Socijalna isključenost neobuhvaćena drugim stavkama
	HY070N	Doplaci za stanovanje
	PY090N	Davanja za nezaposlenost
	PY100N	Davanja za starost
	PY110N	Davanja za nadživjele osobe
	PY120N	Davanja za slučaj bolesti
	PY130N	Davanja za invalidnost
	PY140N	Doplatci za obrazovanje
Primljeni redovni gotovinski transferi između kućanstava
	HY080N	Primljeni redovni gotovinski transferi između kućanstava
2.6. Ostali primljeni dohoci	HY110N	Dohodak koji primaju osobe mlađe od 16 godina
2.7. Plaćanja kamata	HY100N	Kamate plaćene na hipoteku
2.8. Plaćeni tekući transferi	HY140N	Porez na dohodak i doprinosi socijalnog osiguranja
	HY145N	Otplata odnosno primitak usklađenja vrijednosti poreza
	HY120N = HY120G	Redovni porezi na bogatstvo
	HY130N	Primljeni redovni gotovinski transferi između kućanstava

Ako od sastavnice dohotka ni porezi ni socijalni doprinosi nisu oduzeti na izvoru, ta se sastavnica dohotka smatra „bruto” sastavnicom.

TABLICA 3.

Ostale stavke koje se ne smatraju dijelom dohotka

Ostale stavke koje se ne smatraju dijelom dohotka	Naziv varijable	Ciljna varijabla
Doprinosi u i mirovine iz pojedinačnih privatnih mirovinskih fondova  (7)
Doprinosi u pojedinačne privatne mirovinske fondove	PY035G = PY035N	Doprinosi u pojedinačne privatne mirovinske fondove
Mirovine iz pojedinačnih privatnih fondova	PY080G	Mirovine iz pojedinačnih privatnih fondova (bruto)
Mirovine iz pojedinačnih privatnih fondova	PY0080N	Mirovine iz pojedinačnih privatnih fondova (neto)

---

(1)  Onim državama članicama koje u EU-SILC-u koriste zajedničku definiciju kućanstva, utvrđenu njihovim nacionalnim statističkim sustavima, dozvoljeno je definirati „članstvo u kućanstvu” u skladu s tom definicijom.

(2)  Ako se bilo koja dobra i usluge pružaju za osobne i poslovne svrhe istodobno, tada treba procijeniti udjel upotrebe u osobne svrhe u odnosu na ukupnu te je primijeniti na ukupnu vrijednost.

(3)  Socijalna davanja uključena u EU-SILC, s iznimkom stambenih olakšica, ograničene su na gotovinska davanja.

(4)  U cilju točnijeg mjerenja blagostanja kućanstva, paušalne naknade primljene tijekom promatranog dohodovnog razdoblja, promatraju se u skladu s Eurostatovim tehničkim preporukama. Na isti način paušalni iznosi primljeni prije promatranog dohodovnog razdoblja mogu se uzeti u obzir i uračunati sukladno s Eurostatovim preporukama.

(5)  Iz praktičnih razloga neke sastavnice dohotka mogu se uključiti u druge (primjerice, službeni automobil koji je inicijalno uključen u negotovinski dohodak zaposlenika može se ubrojiti u gotovinski dohodak zaposlenika).

(6)  Iz praktičnih razloga neke sastavnice dohotka mogu se uključiti u druge (primjerice, službeni automobil koji je inicijalno uključen u negotovinski dohodak zaposlenika može se ubrojiti u gotovinski dohodak zaposlenika).

(7)  Ove će varijable biti obvezne od početka djelovanja EU-SILC-a.

---

PRILOG II.

DOSTAVA PODATAKA O DOHOTKU

1.   Ključni cilj EU-SILC-a jest davanje točnih i usporedivih podataka o ukupnom raspoloživom dohotku kućanstva, ukupnom raspoloživom dohotku kućanstva prije transfera (osim davanja za starost i davanja za nadživjele osobe; uključujući davanja za starije osobe i davanja za nadživjele osobe), ukupnom bruto dohotku i bruto dohotku na razini sastavnica.

2.   Ovaj će se cilj postići u dva koraka, tako da će državama članicama biti dozvoljeno odgoditi dostavu nekih od gore navedenih podataka nakon prve godine rada s tim podacima. Podaci za koje dostava neće biti obvezna od prve godine jesu sljedeći:

—	nenovčane sastavnice dohotka zaposlenika (s iznimkom službenih automobila, što se treba uračunavati od prve godine) i dohodak od samozapošljavanja, uračunana najamnina i plaćanja kamata. Ovi će podaci biti neobavezni od prve godine, odnosno obvezni od 2007,

—	bruto doprinosi poslodavaca za socijalno osiguranje bit će uključeni od 2007. nadalje, ako rezultati studije izvedivosti budu pozitivni.

3.   Iznimno od točke 2., Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj, Italiji i Portugalu dozvoljeno je ne dostaviti podatke o bruto dohotku od prve godine rada s podacima. Te će države, međutim, poduzeti sve napore da te podatke dostave što je prije moguće, a najkasnije 2007.

U međuvremenu, Komisija će provesti detaljne studije izvedivosti na ovu temu, u suradnji s navedenim državama, te će pružiti prvotnu tehničku pomoć kako bi ih poduprla u ispunjavanju zahtjeva za bruto podacima.

Države svake godine u svojim kvalitativnim izvješćima predstavljaju napredak u pretvaranju podataka iz neto u bruto.

4.   U slučaju da Grčka, Španjolska, Francuska, Italija odnosno Portugal nisu u mogućnosti dostaviti podatke o bruto dohotku od prve godine rada, zahtijevat će se odgovarajuća sastavnica neto dohotka.

Na taj će način sastavnica dohotka uvijek biti evidentirana u jednakom obliku (bruto, neto od poreza na dohodak na izvoru i socijalnih doprinosa, neto od poreza na dohodak na izvoru i neto od socijalnih doprinosa), u skladu s uobičajenom specifikacijom te sastavnice dohotka u odnosnoj državi.

---

16/Sv. 001

HR

Službeni list Europske unije

73

---

32003R1981

---

L 298/23

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

21.10.2003.

---

UREDBA KOMISIJE (EZ) br. 1981/2003

od 21. listopada 2003.

o provedbi Uredbe (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) u pogledu aspekata terenskog rada i postupaka imputacije

(Tekst značajan za EGP)

KOMISIJA EUROPSKIH ZAJEDNICA,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1177/2003 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. lipnja 2003. o statistici Zajednice o dohotku i životnim uvjetima (EU-SILC) (1), a posebno njezin članak 15. stavak 2. točku (e),

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1177/2003 utvrđen je zajednički okvir sustavne izrade statistike Zajednice o dohotku i životnim uvjetima obuhvaćajući usporedive i aktualne transverzalne i longitudinalne podatke o dohotku te razini i strukturi siromaštva i socijalne isključenosti na nacionalnoj razini i na razini Europske unije.

(2)	Prema članku 15. stavku 2. točki (e) Uredbe (EZ) br. 1177/2003 potrebne su provedbene mjere radi usklađivanje metoda i definicija u vezi s aspektima terenskog rada i postupaka imputacije.

(3)	Mjere predviđene ovom Uredbom u skladu su s mišljenjem Odbora za statistički program,

DONIJELA JE OVU UREDBU:

Članak 1.

Aspekti terenskog rada, uključujući identifikacijske brojeve kućanstava i osoba, pravila i smjernice za primjenu postupaka zamjene i postupaka imputacije, utvrđeni su u Prilogu.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

---

(1)  SL L 165, 3.7.2003., str. 1.

---

PRILOG

1.   DEFINICIJE

Za potrebe ove Uredbe, sljedeće se definicije primjenjuju na longitudinalnu komponentu EU-SILC-a:

(a)	inicijalni uzorak: odnosi se na uzorak kućanstava ili osoba u vrijeme kada je odabran za uključivanje u EU-SILC;

(b)	osobe iz uzorka: podrazumijeva sve ili podskup članova kućanstva u inicijalnom uzorku koji su iznad određene dobi;

(c)

dobna granica koja se koristi za određivanje osoba iz uzorka: U slučaju četverogodišnjeg panela, ova dobna granica ne smije biti veća od 14 godina. U zemljama s četverogodišnjim panelom za koji se koristi uzorak adresa ili kućanstava, svi članovi kućanstva stari 14 godina i više u inicijalnom uzorku su osobe iz uzorka. U zemljama s četverogodišnjim panelom za koji se koristi uzorak osoba to znači odabir najmanje jedne takve osobe po kućanstvu. Gore navedena minimalna dobna granica je niža u slučaju duljeg trajanja panela. Kada trajanje panela prelazi osam godina, članovi svih dobi u inicijalnom uzorku su osobe iz uzorka, a djeca koju su rodile žene kada su bile u panelu, uključena su kao osobe iz uzorka;

(d)	kućanstvo iz uzorka: označava kućanstvo s barem jednom osobom iz uzorka. Kućanstvo iz uzorka uključeno je u EU-SILC za prikupljanje ili sastavljanje detaljnih podataka ako ima najmanje jednu osobu iz uzorka u dobi od 16 godina ili više;

(e)	sustanari (osobe koje nisu u uzorku): su svi trenutni stanari kućanstva iz uzorka, osim onih koji su gore definirani kao osobe iz uzorka;

(f)	trenutni članovi kućanstva: označava trenutne članove kućanstva u vrijeme prikupljanja ili kompiliranja podataka. Uvjeti za klasifikaciju osobe kao člana kućanstva utvrđeni su u Prilogu I. Uredbi Komisije (EZ) br. 1980/2003 (1) u vezi s definicijama i ažuriranim definicijama;

(g)	bivši član kućanstva: odnosi se na osobu koja nije trenutni član kućanstva i koja u prethodnom krugu nije bila evidentirana kao član kućanstva u tom kućanstvu, ali koja je u tom kućanstvu živjela najmanje tri mjeseca tijekom promatranog dohodovnog razdoblja;

(h)

cijelo kućanstvo: Kućanstvo iz uzorka se smatra cijelim (čitavim) ako ostane kao jedno kućanstvo, bez stvaranja dodatnog kućanstva i bez nestajanja tog kućanstva, iako je možda došlo do promjena u njegovom sastavu u odnosu na prethodni krug zbog smrti, zbog toga što su se članovi iselili ili su sustanari napustili kućanstvo, zbog toga što su se neki priključili kućanstvu ili zbog rođenja;

(i)

inicijalno/odcijepljeno kućanstvo: Smatra se da se kućanstvo iz uzorka iz kruga x „odcijepilo” ako osobe iz uzorka kruga x u vrijeme kruga x + 1 borave u više privatnih kućanstava na nacionalnom teritoriju koje je uključeno u ciljano stanovništvo. Kada dođe do odcjepljenja, jedno (i samo jedno) od nastalih kućanstava se definira kao „inicijalno” kućanstvo, dok se jedno ili više ostalih nazivaju „odcijepljenim” kućanstvima. Sljedeći se pristup koristi za razlikovanje između „inicijalnih” i „odcijepljenih” kućanstava: — ako neka osoba iz uzorka iz kruga x još uvijek živi na istoj adresi kao u posljednjem krugu, tada se njegovo/njezino kućanstvo definira kao „inicijalno” kućanstvo. Sve osobe iz uzorka koje su se odselile čine jedno ili više „odcijepljenih” kućanstava, — ako nijedna osoba iz uzorka ne živi na adresi posljednjeg kruga, tada se kućanstvo osobe iz uzorka koja je imala najniži osobni broj u registru za zadnji krug smatra inicijalnim kućanstvom. Ako ta osoba više nije živa ili nije u privatnom kućanstvu unutar nacionalnog teritorija ciljanog stanovništva, inicijalno kućanstvo je kućanstvo osobe iz uzorka s najnižim osobnim brojem.

(j)	spajanje: Osobe iz uzorka iz različitih uzoraka kućanstava iz prijašnjeg kruga spajaju se i tvore novo kućanstvo.

Za transverzalnu i longitudinalnu komponentu EU-SILC-a primjenjuju se sljedeće definicije:

(k)	osobni broj: odnosi se na broj u „registru kućanstava” koji je dodijeljen osobi kada je ona prvi put evidentirana kao član kućanstva. U transverzalnoj komponenti te u novim kućanstvima u longitudinalnoj komponenti on treba odgovarati rednom broju osobe u „registru kućanstava”.

2.   IDENTIFIKACIJSKI BROJEVI ZA OSOBE I KUĆANSTVA

2.1.   Identifikacijski broj kućanstva

1.   U transverzalnoj je komponenti fiksni identifikacijski broj kućanstva redni broj.

2.   U longitudinalnoj se komponenti identifikacijski broj kućanstva sastoji od broja kućanstva i razdjelnog broja. Broj kućanstva je uvijek redni broj. Razdjelni broj za prvi krug uvijek ima vrijednost „00”.

Ako kućanstvo ostane cijelo, ono zadržava broj kućanstva i razdjelni broj iz jednog u drugi krug.

U slučaju odcjepljenja, inicijalno kućanstvo zadržava iz jednog u drugi krug broj kućanstva i razdjelni broj. Ostala kućanstva, tj. odcijepljena kućanstva, zadržavaju isti broj kućanstva, ali dobivaju sljedeći slobodni jedinstveni rascijepljeni broj u slijedu.

U slučaju spajanja dvaju kućanstava iz uzorka, ako je novo kućanstvo još uvijek na prethodnoj adresi, ono zadržava broj kućanstva i razdjelni broj kućanstva koje je bilo na toj adresi u prethodnom krugu. Ako je novo kućanstvo na novoj adresi, koristi se broj kućanstva i razdjelni broj kućanstva osobe iz uzorka koja sada ima najniži osobni broj u „registru kućanstava”.

2.2.   Osobni identifikacijski broj

1.	U transverzalnoj i longitudinalnoj komponenti, osobni identifikacijski broj sastoji se od identifikacijskog broja kućanstva i osobnog broja.

2.	U longitudinalnoj se komponenti osobni broj za svaku novu osobu u kućanstvu dobiva dodavanjem broja 1 na najviši upotrijebljeni osobni broj za sve godine ankete i identifikacijski broj kućanstva.

3.	Za longitudinalnu komponentu identifikacijski je broj kućanstva identifikacijski broj kućanstva u kojem se osoba prvi put pojavljuje u panelu.

4.	U longitudinalnoj komponenti osobni identifikacijski broj ostaje fiksan kroz period u kojem je osoba uključena u anketu.

3.   PODACI KOJE TREBA PRIKUPITI

1.	U inicijalnom se kućanstvu prikupljaju potpuni podaci potrebni za sadašnje članove kućanstva, osnovni podaci za bivše članove kućanstva i osnovni podaci o članovima kućanstva u prethodnom krugu koji više nisu članovi kućanstva.

2.	U odcijepljenom se kućanstvu prikupljaju samo potpuni podaci potrebni za sadašnje članove kućanstva.

3.	Potpuni podaci potrebni za sadašnje članove kućanstva, osnovni podaci za bivše članove kućanstva i osnovni podaci o članovima kućanstva u prethodnom krugu koji više nisu članovi kućanstva utvrđeni su u Uredbi Komisije (EZ) br. 1983/2003 (2) u popisu osnovnih ciljnih varijabli.

4.	Ako je osoba iz uzorka u anketi dulje od jedne godine, dobivaju se podaci o tome je li ta osoba ostala na istoj adresi ili se preselila na drugu adresu.

4.   ISPITANICI U UPITNIKU O KUĆANSTVU

1.

Članovi kućanstva (jedan ili više njih) kroz intervju pružaju podatke koji se odnose na cijelo kućanstvo te općenite podatke o svakom članu kućanstva. Ispitanik iz kućanstva odabire se u skladu sa sljedećim prioritetima: — Prioritet 1: osoba odgovorna za smještaj, — Prioritet 2: član kućanstva star 16 godina ili više koji je najprikladniji za davanje podataka.

2.

Za drugi i sljedeće krugove longitudinalne komponente EU-SILC-a, ispitanik iz kućanstva odabire se u skladu sa sljedećim popisom prioriteta: — Prioritet 1: ispitanik iz kućanstva u posljednjem krugu, — Prioritet 2: „osoba iz uzorka” stara 16 godina ili više, pri čemu se prednost daje osobi odgovornoj za smještaj ili osobi najprikladnijoj za davanje podataka, — Prioritet 3: „osoba koja nije iz uzorka” stara 16 godina ili više.

5.   PROVEDBA UZORKA

1.   Svaka država članica slijedi odgovarajuće postupke kako bi maksimalno iskoristila dobiveni broj odgovora, u skladu s vlastitom „najboljom praksom”. U slučaju ankete intervjuom, ponovni se telefonski poziv upućuje najmanje tri puta prije nego što se prihvati da kućanstvo ili pojedinac nisu odgovorili, osim ako ne postoje uvjerljivi razlozi zašto se to ne može učiniti (kao što je jasno odbijanje suradnje, okolnosti koje ugrožavaju sigurnost anketara itd.).

2.   EU-SILC temelji se na odabiru i provedbi uzorka vjerojatnosti. U pravilu su jedinice nabrojene u anketi točno iste jedinice kao one odabrane u tu svrhu u skladu s planom uzorkovanja, tj. nisu zamijenjene drugim jedinicama.

3.   Evidencija se vodi o rezultatima za svako kućanstvo i osobu odabranu za uzorak, pri čemu se razlikuju i. uspješno popisane kvalificirane jedinice, ii. kvalificirane jedinice koje nisu bile uspješno popisane, iii. odabrane jedinice za koje je ustanovljeno da nisu kvalificirane za anketu i iv. jedinice koje nisu bile uspješno popisane za koje se nije mogla utvrditi kvalificiranost. Evidentiraju se razlozi zbog kojih kvalificirane jedinice nisu mogle biti uspješno popisane, pri čemu se utvrđuju barem glavne kategorije kao što su neuspostavljanje kontakta, odbijanje i nemogućnost odgovora (poput bolesti). Također se evidentiraju okolnosti jedinica za koje je ustanovljeno da nisu kvalificirane ili su u kategoriji nesigurne kvalificiranosti.

4.   Broj zamjena treba držati na što je moguće nižoj razini za osobne varijable vezane za dohodak kao i za sve varijable koje su potrebne barem za jednog člana kućanstva starog 16 godina ili više.

5.   U transverzalnoj se komponenti i u prvoj godini svakog panela koji čini longitudinalnu komponentu može dozvoliti kontrolirana zamjena samo kada stopa odgovora pada ispod 60 % i ako dođe do jedne od sljedećih situacija:

—	kontakt s adresom nije uspostavljen jer se adresa ne može locirati ili je nedostupna,

—	s adresom je uspostavljen kontakt, ali anketa nije bila dovršena jer kućanstvo odbija suradnju, cijelo je kućanstvo privremeno odsutno ili jer kućanstvo nije u mogućnosti odgovoriti.

Zamjene nisu dozvoljene za drugi i naredne krugove panela u longitudinalnoj komponenti.

Primjenjuju se postupci kako bi se osiguralo da je proces zamjene kontroliran u najvećoj mogućoj mjeri. Oni obuhvaćaju korištenje plana koji osigurava da se zamjene odabiru tako da što više odgovaraju zamijenjenim jedinicama u pogledu važnih značajki. Zamjene se dozvoljavaju tek nakon što su uloženi posebni napori da se uvjere jedinice koje su odbile sudjelovanje, odnosno nakon što se drugim jedinicama, koje se nisu odazvale, upute ponovni telefonski pozivi u pravilnom vremenskom rasporedu. Kućanstvo se ne može zamijeniti drugim kućanstvom na istoj adresi koje nije iz uzorka.

6.   TRAJANJE I VREMENSKI OKVIR ANKETE

1.

Interval između završetka promatranog dohodovnog razdoblja i vremena anketiranja dotičnog ispitanika ograničeno je na osam mjeseci, ako je to moguće. To se primjenjuje i na uzorke kućanstva i na uzorke osoba, bez obzira je li referentno razdoblje koje se primjenjuje fiksno u smislu kalendarskih datuma za cijeli uzorak, ili je riječ o fleksibilnom referentnom razdoblju koje je određeno u skladu s vremenskim okvirom ankete za dotično kućanstvo ili osobu.

2.	Iznimno od stavka 1. interval između završetka promatranog dohodovnog razdoblja i vremena ankete za tekuće varijable ograničeno je na 12 mjeseci, ako se varijable o dohotku prikupljaju iz registara.

3.	Ako su svi podaci prikupljeni kroz anketiranje na terenu i ako se koristi fiksno promatrano dohodovno razdoblje, ukupno trajanje prikupljanja podataka za uzorak je ograničeno na četiri mjeseca, ako je to moguće.

4.

Ako su podaci prikupljeni kroz anketiranje na terenu korištenjem fleksibilnog promatranog dohodovnog razdoblja, a trajanje terenskog rada prelazi tri mjeseca, ukupni godišnji uzorak dijeli se približno jednako na mjesece terenskog rada. U tom slučaju ukupno trajanje terenskog rada za transverzalnu komponentu i svaki krug longitudinalne komponente ne prelazi 12 mjeseci.

5.	Za longitudinalnu komponentu prikupljanje ili kompiliranje podataka za danu jedinicu (kućanstvo ili osobu) između uzastopnih krugova po mogućnosti treba trajati 12 mjeseci.

7.   POSTUPCI IMPUTACIJE

7.1.   Vrsta podataka koji nedostaju

1.	Greške pri pokrivenosti i odabiru uzorka: na primjer ako jedinice u ciljanom stanovništvu nisu zastupljene u okviru uzorka, ili kada su vjerojatnosti odabira jedinice iskrivljene, ili kada se dogode druge greške prilikom odabira uzorka.

2.	Jedinica ne daje odgovor: odnosi se na odsutnost podataka o cijelim jedinicama (kućanstva i/ili osobe) odabranim u uzorak.

3.	Jedinica djelomično ne daje odgovor: opisuje se situaciju u kojoj je uspješno popisan dio, ali ne i svi članovi kućanstva kvalificirani i odabrani za individualnu anketu.

4.	Nema odgovora na neke stavke: odnosi se na situaciju u kojoj je jedinica uzorka uspješno popisana, ali nisu dobiveni svi potrebni podaci.

7.2.   Značajke postupka imputacije

Na podatke se mogu primijeniti dvije vrste pristupa (koji se mogu koristiti u kombinaciji):

—	imputacija: odnosi se na generiranje podataka koji nedostaju na temelju statističkih odnosa unutar skupa podataka,

—	modeliranje: koristi stvarne odnose i podatke izvan skupa podataka.

Postupak koji se primjenjuje na podatke treba očuvati varijaciju i korelaciju među varijablama. Metode koje u imputirane vrijednosti uključuju „komponente grešaka” imaju prednost pred onima koje jednostavno imputiraju predviđenu vrijednost.

Metode koje uzimaju u obzir strukturu korelacija (ili druge značajke zajedničke distribucije varijabli) imaju prednost nad marginalnim ili jednovarijantnim pristupom.

---

(1)  SL L 298, 17.11.2003., str. 1.

(2)  SL L 298, 17.11.2003., str. 1.

---