19/Sv. 003

HR

Službeni list Europske unije

67

---

32002D0187

---

L 063/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

28.02.2002.

---

ODLUKA VIJEĆA

od 28. veljače 2002.

kojom se osniva Eurojust s ciljem jačanja borbe protiv teških kaznenih djela

(2002/187/PUP)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o Europskoj uniji, a posebno njegov članak 31. te članak 34. stavak 2. točku (c),

uzimajući u obzir inicijativu Savezne Republike Njemačke te onu Portugalske Republike, Francuske Republike, Kraljevine Švedske i Kraljevine Belgije (1),

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta (2),

budući da:

(1)	Nužno je dalje unapređivati pravosudnu suradnju među državama članicama, posebno u suzbijanju teških kaznenih djela čiji su počinitelji često transnacionalne organizacije.

(2)

Djelotvorno poboljšanje pravosudne suradnje među državama članicama traži žurno usvajanje strukturalnih mjera na razini Europske unije kako bi se omogućila optimalna koordinacija djelovanja u svrhu istraga i kaznenog progona koji obuhvaćaju područje više država članica uz puno poštovanje temeljnih prava i sloboda.

(3)

Kako bi se ojačala borba protiv teških oblika organiziranog kriminala, Europsko vijeće je na sastanku u Tampereu 15. i 16. listopada 1999., posebno u točki 46. svojih Zaključaka, odlučilo osnovati jedinicu (Eurojust) sastavljenu od tužitelja, sudaca ili policijskih službenika s jednakovrijednim nadležnostima.

(4)	Jedinica Eurojusta osnovana je ovom Odlukom kao tijelo Europske unije s pravnom osobnošću i koje se financira iz općeg proračuna Europske unije, osim kada su u pitanju plaće i prihodi nacionalnih članova i pomoćnog osoblja, koje snose njihove države članice podrijetla.

(5)

Ciljevi Uredbe (EZ-a) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (3) također su primjenjivi i na Eurojust. Kolegij Eurojusta trebao bi usvojiti provedbene mjere nužne za postizanje ovih ciljeva. On bi trebao uzeti u obzir osjetljivost poslova koje obavlja Eurojust u kontekstu istraga i kaznenih progona. U skladu s navedenim OLAF-u bi trebalo uskratiti pristup dokumentima, dokazima, izvješćima, bilješkama ili podacima u bilo kojem obliku, koji se čuvaju ili nastaju tijekom ovih aktivnosti, bilo da su u tijeku ili su završene, a prenošenje takvih dokumenata, dokaza, izvješća, bilježaka i podataka OLAF-u trebalo bi biti zabranjeno.

(6)	Kako bi svoje ciljeve mogao postići što je djelotvornije moguće, Eurojust bi trebao izvršavati svoje zadaće bilo preko jednog ili više svojih nacionalnih članova ili djelujući kao Kolegij.

(7)	Nadležna tijela država članica trebala bi biti u mogućnosti razmjenjivati podatke s Eurojustom u skladu s rješenjima koja služe i poštuju interese javne uprave.

(8)

Nadležnost Eurojusta ne dovodi u pitanje nadležnost Zajednice da zaštiti svoje vlastite financijske interese te također ne dovodi u pitanje postojeće konvencije i sporazume, posebice Konvenciju o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima (Vijeće Europe) potpisanu u Strasbourgu 20. travnja 1959., kao i Konvenciju o uzajamnoj pomoći u kaznenim stvarima među državama članicama Europske unije (4) donesenu od strane Vijeća 29. svibnja 2000., te njezin Protokol (5) donesen 16. listopada 2001.

(9)

Kako bi postigao svoje ciljeve, Eurojust osobne podatke obrađuje automatski ili u ručno strukturiranim dosjeima. U skladu s time, trebalo bi poduzeti potrebne korake kako bi se zajamčila razina zaštite podataka koja odgovara najmanje onoj razini koja rezultira iz primjene načela Konvencije o zaštiti osoba s obzirom na automatsku obradu osobnih podataka (Vijeće Europe) potpisane u Strasbourgu 28. siječnja 1981., zajedno s njezinim kasnijim izmjenama, posebno Protokolom otvorenim za potpisivanje 8. studenoga 2001., jednom kad takve izmjene stupe na snagu među državama članicama.

(10)

Kako bi se pomoglo osigurati i provjeriti da Eurojust primjereno obrađuje osobne podatke, trebalo bi osnovati zajedničko nadzorno tijelo koje bi se, s obzirom na sastav Eurojusta, trebalo sastojati od skupine sudaca ili, ako ustavni ili nacionalni sustav države članice tako zahtijeva, od osoba koje obnašaju jednakovrijednu funkciju koja im pruža dovoljno neovisnosti. Ovlasti ovog zajedničkog nadzornog tijela ne bi trebale dovoditi u pitanje nadležnost nacionalnih sudova ili postupke u vezi s pravnim lijekovima koji im mogu biti podneseni.

(11)

Kako bi se osigurala skladna koordinacija različitih aktivnosti Unije i Zajednice te uzimajući u obzir članak 29. te članak 36. stavak 2. Ugovora, Komisija bi trebala biti potpuno uključena u postupke Eurojusta koji se tiču općih pitanja te pitanja koja su u njezinoj nadležnosti. Pravila postupanja Eurojusta trebala bi detaljno opisati postupke vezane uz sudjelovanje Komisije u postupcima Eurojusta u područjima koja su u njezinoj nadležnosti.

(12)	Trebalo bi utvrditi odredbe kojima bi se osiguralo da Eurojust i Europski policijski ured (Europol) (6) uspostave i održavaju usku suradnju.

(13)	Eurojust i Europska pravosudna mreža uspostavljena Zajedničkom akcijom 98/428/PUP (7) trebale bi imati povlašteni odnos. Radi toga bi tajništvo Mreže trebalo biti smješteno unutar tajništva Eurojusta.

(14)	Kako bi se omogućilo obavljanje aktivnosti Eurojusta, države članice bi trebale postaviti ili odrediti jednog ili više nacionalnih dopisnika.

(15)	U onoj mjeri u kojoj je to nužno za ispunjavanje njegovih zadaća, Eurojust bi trebao biti u mogućnosti započeti suradnju s državama nečlanicama i u tu svrhu sklapati sporazume, prije svega sa zemljama kandidatkinjama za pristupanje Uniji te drugim zemljama s kojima su sklopljeni sporazumi.

(16)	S obzirom da usvajanje ove Odluke znači da države članice moraju odobriti bitno nove zakonodavne mjere, trebale bi se predvidjeti određene prijelazne odredbe.

(17)	Točka 57. Zaključaka sa sastanka Europskoga Vijeća u Laekenu od 14. i 15. prosinca 2001. predviđa da Eurojust bude u mogućnosti započeti djelovanje u Den Haagu, u očekivanju sveobuhvatnog sporazuma o sjedištima određenih agencija.

(18)	Ova Odluka poštuje temeljna prava te slijedi načela priznata člankom 6. stavkom 2. Ugovora i koja se očituju u Povelji temeljnih prava Europske unije,

ODLUČILO JE:

Članak 1.

Osnivanje i pravna osobnost

Ovom se Odlukom osniva jedinica, nazvana „Eurojust”, kao tijelo Unije.

Eurojust ima pravnu osobnost.

Članak 2.

Sastav

1.   Eurojust je sastavljen od jednog nacionalnog člana, tužitelja, suca, ili policijskog službenika s istim nadležnostima, kojeg upućuje svaka država članica u skladu sa svojim pravnim sustavom.

2.   Svaki nacionalni član može imati jednog pomoćnika. Ako je to potrebno i uz suglasnost Kolegija navedenog u članku 10., nacionalni član može imati nekoliko pomoćnika. Jedan od ovih pomoćnika može zamijeniti nacionalnog člana.

Članak 3.

Ciljevi

1.   U kontekstu istraga i kaznenih progona, koji se tiču dvije ili više država članica, u vezi s kaznenim djelovanjem navedenim u članku 4. u vezi s teškim oblicima kriminala, posebno kada je organiziran, ciljevi Eurojusta su:

(a)

poticati i unapređivati, među nadležnim tijelima država članica, koordinaciju istraga i kaznenih progona u državama članicama, uzimajući u obzir sve zahtjeve koji potječu od nadležnog tijela pojedine države članice i sve podatke koje dostavi bilo koje tijelo nadležno na temelju odredaba usvojenih u okviru Ugovora;

(b)	unaprijediti suradnju između nadležnih tijela država članica, posebno omogućavajući pružanje međunarodne uzajamne pravne pomoći i provedbu zahtjeva za izručenjem;

(c)	podupirati nadležna tijela država članica i na druge načine kako bi njihove istrage i kazneni progoni bili djelotvorniji.

2.   U skladu s pravilima utvrđenim u ovoj Odluci i na zahtjev nadležnog tijela pojedine države članice, Eurojust također može pomagati u istragama i kaznenim progonima koji se tiču samo te države članice i države nečlanice tamo gdje je sa spomenutom državom sklopljen sporazum kojime se uspostavlja suradnja sukladno članku 27. stavku 3. ili tamo gdje u određenom slučaju postoje bitni interesi u pružanju takve pomoći.

3.   U skladu s pravilima utvrđenim u ovoj Odluci i na zahtjev bilo nadležnog tijela pojedine države članice ili Komisije, Eurojust može također pomagati u istragama i kaznenim progonima koji se tiču samo te države članice i Zajednice.

Članak 4.

Nadležnosti

1.   Opća nadležnost Eurojusta obuhvaća:

(a)	one vrste kaznenih djela i prijestupa u vezi s kojima je Europol uvijek nadležan djelovati sukladno članku 2. Konvencije o Europolu od 26. srpnja 1995.;

(b)

sljedeće vrste kaznenih djela: — računalni kriminal, — prijevara i korupcija te sva kaznena djela koja imaju utjecaj na financijske interese Europske zajednice, — pranje prihoda od kaznenih djela, — kaznena djela protiv okoliša, — sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji u smislu Zajedničke akcije Vijeća 98/733/PUP od 21. prosinca 1988. kojom se sudjelovanje u zločinačkoj organizaciji u državama članicama Europske unije proglašava kaznenim djelom (8);

(c)	ostale prijestupe počinjene zajedno s vrstama kaznenih djela i prijestupa navedenih u točkama (a) i (b).

2.   Na zahtjev nadležnog tijela neke države članice Eurojust može dodatno, u skladu sa svojim ciljevima, pomagati u istragama i kaznenim progonima u vezi s drugim kaznenim djelima osim onih navedenih u stavku 1.

Članak 5.

Zadaće Eurojusta

1.   Kako bi postigao svoje ciljeve, Eurojust obavlja svoje zadaće:

(a)	preko jednog ili više nacionalnih članova u pitanju u skladu s člankom 6.; ili

(b)

kao Kolegij u skladu s člankom 7.: i. kada tako zatraži jedan ili više nacionalnih članova kojih se tiče slučaj kojim se Eurojust bavi; ili ii. kada slučaj uključuje istrage ili kaznene progone koji imaju posljedice na razini Unije ili koji bi mogli utjecati i na druge države članice osim onih kojih se izravno tiču; ili iii. kada se radi o općem pitanju koje se odnosi na postizanje njegovih ciljeva; ili iv. kada je drugačije predviđeno ovom Odlukom.

2.   Prilikom izvršavanja svojih zadaća Eurojust navodi djeluje li preko jednog ili više nacionalnih članova u smislu članka 6. ili kao Kolegij u smislu članka 7.

Članak 6.

Zadaće Eurojusta kada djeluje preko svojih nacionalnih članova

Kada Eurojust djeluje preko svojih određenih nacionalnih članova, on:

(a)

može zatražiti od nadležnih tijela određenih država članica da razmotre: i. pokretanje istraga ili kaznenih progona u vezi s određenim djelima; ii. prihvaćanje da je jedno od njih možda u boljem položaju za pokretanje istrage ili kaznenog progona u vezi s određenim djelima; iii. koordiniranje između nadležnih tijela država članica u pitanju; iv. uspostavu zajedničkog istražnog tima u skladu s relevantnim instrumentima suradnje; v. pružanje bilo kakvih podataka koji su mu potrebni za obavljanje njegovih zadaća;

(b)	osigurava da se nadležna tijela određenih država članica međusobno obavještavaju o istragama i kaznenim progonima o kojima je obaviješten;

(c)	pomaže nadležnim tijelima država članica, na njihov zahtjev, u osiguravanju najbolje moguće koordinacije istraga i kaznenih progona;

(d)	pruža pomoć kako bi unaprijedio suradnju između nadležnih nacionalnih tijela;

(e)	surađuje i savjetuje se s Europskom pravosudnom mrežom, uključujući i korištenje i doprinošenje unapređivanju njezine dokumentacijske baze podataka;

(f)	u slučajevima navedenim u članku 3. stavcima 2. i 3. i uz suglasnost Kolegija, pomaže u istragama i kaznenim progonima koji se tiču nadležnih tijela samo jedne države članice;

(g)

može, u skladu sa svojim ciljevima i u okviru članka 4. stavka 1., i kako bi unaprijedio suradnju i koordinaciju između nadležnih tijela, prosljeđivati zahtjeve za pravosudnom pomoći kada: i. ih upute nadležna tijela neke države članice; ii. se tiču istrage ili kaznenog progona koji provodi to nadležno tijelo u određenom slučaju; i iii. oni zahtijevaju njegovu intervenciju s ciljem postizanja koordiniranog djelovanja.

Članak 7.

Zadaće Eurojusta kada djeluje kao Kolegij

Kada Eurojust djeluje kao Kolegij, on:

(a)

može u vezi s vrstama kaznenih djela i prijestupa navedenih u članku 4. stavku 1. zatražiti od nadležnih tijela određenih država članica, navodeći svoje razloge: i. da pokrenu istrage ili kaznenih progone u vezi s određenim djelima; ii. da prihvate da je jedno od njih možda u boljem položaju za pokretanje istrage ili kaznenog progona u vezi s određenim djelima; iii. da koordiniraju nadležna tijela određenih država članica; iv. da uspostave zajednički istražni tim u skladu s relevantnim instrumentima suradnje; v. da mu pruže bilo kakve podatke koji su mu potrebni za obavljanje njegovih zadaća;

(b)	osigurava da se nadležna tijela određenih država članica međusobno obavještavaju o istragama i kaznenim progonima o kojima je obaviješten i koji imaju posljedice na razini Unije ili koji mogu utjecati i na druge države članice osim onih kojih se izravno tiču;

(c)	pomaže nadležnim tijelima država članica, na njihov zahtjev, u osiguravanju najbolje moguće koordinacije istraga i kaznenih progona;

(d)	pruža pomoć kako bi unaprijedio suradnju između nadležnih tijela država članica, posebno na temelju Europolove analize;

(e)	surađuje i savjetuje se s Europskom pravosudnom mrežom, uključujući i korištenje i doprinošenje unapređivanju njezine dokumentacijske baze podataka;

(f)	može pomagati Europolu, posebice dajući mu mišljenja temeljena na analizama koje je Europol proveo;

(g)	može pružati logističku potporu u slučajevima gore navedenim u točkama (a), (c) i (d). Takva logistička potpora može uključivati pomoć u prevođenju, tumačenju i organizaciji koordinacijskih sastanaka.

Članak 8.

Razlozi

Ako nadležna tijela određenih država članica odluče ne postupiti u skladu sa zahtjevom navedenim u članku 7. točki (a), ona o svojoj odluci i njezinim razlozima obavješćuju Eurojust osim ako, u slučajevima navedenim u članku 7. točki (b), podtočkama i., ii. te v., nisu u mogućnosti navesti razloge jer:

i.	bi tako čineći štetili bitnim nacionalnim sigurnosnim interesima; ili

ii.	bi tako čineći ugrozili uspjeh istraga u tijeku ili sigurnost osoba.

Članak 9.

Nacionalni članovi

1.   Nacionalni članovi podliježu nacionalnom pravu svojih država članica u vezi sa svojim statusom. Duljinu trajanja mandata pojedinog nacionalnog člana određuju države članice iz kojih dolaze. On je takav da omogućava uredno djelovanje Eurojusta.

2.   Svi podaci koji se razmjenjuju između Eurojusta i država članica, uključujući i zahtjeve poslane unutar okvira članka 6. točke (a), upućuju se preko nacionalnog člana.

3.   Svaka država članica definira prirodu i opseg sudskih ovlasti koje dodjeljuje svojim nacionalnim članovima unutar svog vlastitog državnog područja. Također definira i pravo nacionalnog člana da djeluje u odnosu na strane sudske vlasti, u skladu s njegovim međunarodnim obvezama. Prilikom imenovanja svog nacionalnog člana i u bilo kojem drugom trenutku ako je primjereno, država članica priopćuje svoju odluku Eurojustu i Glavnom tajništvu Vijeća tako da oni mogu obavijestiti ostale države članice. Potonje prihvaćaju i priznaju time dodijeljene ovlasti ako su u skladu s međunarodnim obvezama.

4.   Kako bi ispunio ciljeve Eurojusta, nacionalni član ima pristup podacima sadržanim u nacionalnim kaznenim evidencijama ili bilo kojem drugom registru njegove države članice na isti način kako je određeno njegovim nacionalnim pravom u slučaju tužitelja, suca ili policijskog službenika s jednakovrijednim nadležnostima.

5.   Nacionalni član može izravno stupati u kontakt s nadležnim tijelima svoje države članice.

6.   Tijekom obavljanja svojih zadaća nacionalni član, po potrebi, obznanjuje djeluje li u skladu sa sudskim ovlastima koje su mu dodijeljene prema stavku 3.

Članak 10.

Kolegij

1.   Kolegij se sastoji od svih nacionalnih članova. Svaki nacionalni član ima jedan glas.

2.   Nakon savjetovanja sa zajedničkim nadzornim tijelom predviđenim u članku 23. u vezi s odredbama o obradi osobnih podataka, Vijeće odobrava poslovnik Eurojusta na prijedlog Kolegija koji ga je prethodno jednoglasno usvojio. Odredbe poslovnika koja se tiču obrade osobnih podataka mogu biti predmet posebnog odobrenja od strane Vijeća.

3.   Kada djeluje u skladu s člankom 7. točki (a), Kolegij donosi odluke dvotrećinskom većinom. Druge odluke Kolegija donose se u skladu s poslovnikom.

Članak 11.

Uloga Komisije

1.   Komisija je u potpunosti upoznata s radom Eurojusta, u skladu s člankom 36. stavkom 2. Ugovora. Ona sudjeluje u tom radu u područjima koja su u njezinoj nadležnosti.

2.   Komisija može biti pozvana da pruži svoju ekspertizu u vezi s radom koji Eurojust obavlja na koordinaciji istraga i kaznenih progona.

3.   Eurojust može s Komisijom dogovoriti potrebna praktična rješenja radi jačanja suradnje između Eurojusta i Komisije.

Članak 12.

Nacionalni dopisnici

1.   Svaka država članica može postaviti ili imenovati jednog ili više nacionalnih dopisnika. Od iznimne je važnosti postaviti ili imenovati dopisnika za pitanja terorizma. Odnose između nacionalnih dopisnika i nadležnih tijela države članice uređuje nacionalno pravo. Radno mjesto nacionalnog dopisnika u državi je članici koja ga je imenovala.

2.   Tamo gdje država članica imenuje nacionalnog dopisnika, on može biti osoba za kontakt s Europskom pravosudnom mrežom.

3.   Odnosi između nacionalnog člana i nacionalnog dopisnika ne isključuju izravne odnose između nacionalnog člana i njegovih nadležnih tijela.

Članak 13.

Razmjena podataka s državama članicama i između nacionalnih članova

1.   Nadležna tijela država članica mogu s Eurojustom razmjenjivati bilo kakve podatke nužne za obavljanje njegovih zadaća u skladu s člankom 5.

2.   U skladu s člankom 9., nacionalni članovi Eurojusta ovlašteni su razmjenjivati, bez prethodnog odobrenja, sve podatke nužne za obavljanje njegovih zadaća, među sobom ili s nadležnim tijelima njihovih država članica.

Članak 14.

Obrada osobnih podataka

1.   Ako je to nužno za postizanje njegovih ciljeva, Eurojust može, u okviru svoje nadležnosti i s ciljem obavljanja svojih zadaća, obrađivati podatke automatski ili u ručno strukturiranim dosjeima.

2.   Eurojust poduzima potrebne mjere kako bi zajamčio razinu zaštite osobnih podataka barem jednaku onoj koja proizlazi iz primjene načela Konvencije Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. te njezinih kasnijih izmjena tamo gdje su u državama članicama na snazi.

3.   Osobni podaci koje obrađuje Eurojust prikladni su, relevantni te nisu preopsežni u odnosu na svrhu obrade, te, uzimajući u obzir podatke dostavljene od nadležnih tijela država članica ili drugih partnera u skladu s člankom 13. i člankom 26., točni i ažurni. Osobni podaci koje obrađuje Eurojust obrađuju se potpuno i u skladu sa zakonom.

4.   U skladu s ovom Odlukom, Eurojust uspostavlja indeks podataka koji se odnose na istrage te može uspostaviti privremene radne dosjee koji također sadrže osobne podatke.

Članak 15.

Ograničenja u vezi s obradom osobnih podataka

1.   Prilikom obrade podataka u skladu s člankom 14. stavkom 1. Eurojust može obrađivati samo sljedeće osobne podatke o osobama koje su, prema nacionalnom pravu države članice u pitanju, predmet kaznene istrage ili kaznenog progona u vezi s jednom ili više vrsta kaznenih dijela i prijestupa definiranih u članku 4.:

(a)	prezime, djevojačko prezime, ime i, ako postoje, druga imena ili lažna imena;

(b)	datum i mjesto rođenja;

(c)	državljanstvo;

(d)

spol;

(e)	boravište, zanimanje i mjesto boravka osobe u pitanju;

(f)	brojeve socijalnog osiguranja, vozačke dozvole, podatke iz osobnih dokumenata i putovnice;

(g)	podatke koji se tiču pravnih osoba ako sadrže podatke koji se tiču osoba koje su identificirane ili ih je moguće identificirati, a koje su predmet sudske istrage ili progona

(h)	bankovne račune i račune u drugim financijskim institucijama;

(i)	opis i prirodu navodnih prijestupa, datum njihova počinjenja, kategoriju kaznenog prijestupa te napredak istraga;

(j)	činjenice koje upućuju na međunarodno proširenje slučaja;

(k)	pojedinosti u vezi s navodnim članstvom u zločinačkoj organizaciji.

2.   Prilikom obrade podataka u skladu s člankom 14. stavkom 1. Eurojust može obrađivati samo sljedeće osobne podatke o osobama koje se, prema nacionalnom pravu države članice u pitanju, smatraju svjedocima ili žrtvama u kaznenim istragama ili kaznenim progonima u vezi s jednom ili više vrsta kaznenih djela i prijestupa definiranih u članku 4.:

(a)	prezime, djevojačko prezime, ime i, ako postoje, druga ili lažna imena;

(b)	datum i mjesto rođenja;

(c)	državljanstvo;

(d)

spol;

(e)	boravište, zanimanje i mjesto boravka osobe u pitanju;

(f)	opis i prirodu prijestupa u koje su uključeni, datum njihova počinjenja, kategoriju kaznenog prijestupa te napredak istraga;

3.   Međutim, u iznimnim slučajevima, Eurojust može također, tijekom ograničenog vremenskog razdoblja, obrađivati i druge osobne podatke koji se tiču okolnosti prijestupa tamo gdje su izravno relevantni i uključeni u istragu koja je u tijeku i koju Eurojust pomaže koordinirati, pod uvjetom da je obrada takvih specifičnih podataka u skladu s člancima 14. i 21.

Službenika za zaštitu podataka navedenog u članku 17. bez odlaganja se obavješćuje o postupanju u skladu s ovim stavkom.

Tamo gdje se drugi takvi podaci odnose na svjedoke ili žrtve u smislu stavka 2., odluku o njihovoj obradi donose zajednički najmanje dva nacionalna člana.

4.   Osobne podatke, obrađene automatski ili na neki drugi način, koji otkrivaju rasno ili etničko podrijetlo, politička stajališta, religijska ili filozofijska vjerovanja, članstvo u sindikatu, te podatke koji se tiču zdravlja ili seksualnog života Eurojust može obrađivati samo kad su takvi podaci nužni za određene nacionalne istrage kao i za koordinaciju u okviru Eurojusta.

Službenika za zaštitu podataka bez odlaganja se obavješćuje o postupanju u skladu s ovim stavkom.

Takvi podaci ne smiju biti obrađeni u indeksu navedenom u članku 16. stavku 1.

Tamo gdje se takvi podaci tiču svjedoka ili žrtava u smislu stavka 2., odluku o njihovoj obradi donosi Kolegij.

Članak 16.

Indeks i privremeni radni dosjei

1.   Kako bi postigao svoje ciljeve Eurojust održava automatiziranu bazu podataka koja tvori indeks podataka vezanih uz istrage u koji se mogu pohranjivati neosobni podaci te osobni podaci navedeni u članku 15. stavku 1. točkama od (a) do (i) i (k) te stavku 2. Indeks se sastavlja s namjerom da:

(a)	podupire vođenje i koordinaciju istraga i kaznenih progona u kojima Eurojust pomaže, posebno upućujući na podatke na drugom mjestu u indeksu;

(b)	omogućuje pristup podacima o istragama i kaznenim progonima koji su u tijeku;

(c)	omogućuje nadziranje zakonitosti i poštovanja odredaba ove Odluke u vezi s obradom osobnih podataka.

2.   Indeks sadrži upućivanja na privremene radne dosjee obrađene u okviru Eurojusta.

3.   Tijekom obavljanja svojih zadaća u skladu s člancima 6. i 7., nacionalni članovi Eurojusta mogu obrađivati podatke o pojedinim slučajevima na kojima rade u privremenim radnim dosjeima. Oni omogućavaju službeniku za zaštitu podataka i, ako Kolegij tako odluči, i drugim nacionalnim članovima i zaposlenicima ovlaštenima za pristup dosjeima, pristup radnom dosjeu. Službenika za zaštitu podataka obavješćuje se o svakom novom radnom dosjeu koji sadrži osobne podatke.

Članak 17.

Službenik za zaštitu podataka

1.   Eurojust ima posebno imenovanog službenika za zaštitu podataka koji je član osoblja. Unutar tog okvira, on odgovara izravno Kolegiju. Prilikom obavljanja zadaća navedenih u ovom članku, on ne prima naputke ni od koga.

2.   Službenik za zaštitu podataka obavlja poglavito sljedeće zadaće:

(a)	osigurava, na neovisan način, zakonitost i poštovanje odredaba ove Odluke koje se tiču obrade osobnih podataka;

(b)	osigurava da se vodi pisana evidencija o odašiljanju i primitku, posebice za svrhe članka 19. stavka 3., osobnih podataka u skladu s odredbama koje se imaju utvrditi u pravilima postupanja, sukladno sigurnosnim uvjetima utvrđenim u članku 22.;

(c)	osigurava da se osobe čiji se podaci obrađuju, na njihov zahtjev, obavijeste o njihovim pravima u skladu s ovom Odlukom.

3.   Prilikom obavljanja svojih dužnosti, službenik ima pristup svim podacima obrađenim od strane Eurojusta te svim prostorijama Eurojusta.

4.   Kada ustanovi da po njegovom mišljenju obrada nije bila u skladu s ovom Odlukom, službenik:

(a)	obavješćuje Kolegij koji potvrđuje primitak obavijesti;

(b)	upućuje predmet zajedničkom nadzornom tijelu, ako Kolegij nije riješio pitanje nepoštovanja obrade u razumnom roku.

Članak 18.

Ovlašteni pristup osobnim podacima

Samo nacionalni članovi i njihovi pomoćnici navedeni u članku 2. stavku 2. te ovlašteno osoblje Eurojusta mogu, u svrhu postizanja ciljeva Eurojusta, imati pristup osobnim podacima koje obrađuje Eurojust.

Članak 19.

Pravo pristupa osobnim podacima

1.   Svaka osoba ima pravo pristupa osobnim podacima koji je se tiču i koje obrađuje Eurojust pod uvjetima utvrđenim u ovom članku.

2.   Svaka osoba koja želi ostvariti svoje pravo pristupa podacima koji je se tiču, a pohranjeni su u Eurojustu, ili ih želi provjeriti u skladu s člankom 20., može u tu svrhu besplatno podnijeti zahtjev, u državi članici po izboru, tijelu imenovanom u tu svrhu u toj državi članici, a to ga tijelo bez odlaganja upućuje Eurojustu.

3.   Pravo bilo koje osobe na pristup osobnim podacima koji je se tiču ili na provjeru takvih podataka ostvaruje se u skladu sa zakonima i postupcima države članice u kojoj je osoba podnijela zahtjev. Ako, međutim, Eurojust može utvrditi koje je tijelo u nekoj državi odaslalo predmetne podatke, to tijelo može zahtijevati da se pravo pristupa ostvaruje u skladu sa zakonima te države članice.

4.   Pravo pristupa osobnim podacima uskraćuje se ako:

(a)	takav pristup može ugroziti neku od Eurojustovih aktivnosti;

(b)	takav pristup može ugroziti bilo koju nacionalnu istragu u kojoj Eurojust pomaže;

(c)	takav pristup može ugroziti prava i slobode trećih stranaka.

5.   Odluka da se odobri pristup uzima u obzir status osoba koje podnose zahtjev u smislu podataka pohranjenih od strane Eurojusta.

6.   Nacionalni članovi na koje se zahtjev odnosi obrađuju ga i donose odluku u ime Eurojusta. Zahtjev se u potpunosti obrađuje u roku od tri mjeseca nakon primitka. Tamo gdje članovi nisu u suglasju, predmet upućuju Kolegiju koji odluku o zahtjevu donosi dvotrećinskom većinom.

7.   Ako je pristup uskraćen ili ako Eurojust nije obrađivao osobne podatke o podnositelju zahtjeva, Eurojust obavješćuje podnositelja zahtjeva da je obavio provjere i ne navodi podatke koji bi mogli otkriti je li podnositelj zahtjeva poznat.

8.   Ako podnositelj zahtjeva nije zadovoljan odgovorom na njegov zahtjev, protiv te odluke se može žaliti zajedničkom nadzornom tijelu. Zajedničko nadzorno tijelo utvrđuje je li odluka koju je donio Eurojust u skladu s ovom Odlukom ili ne.

9.   Prije nego se odluka donese Eurojust se savjetuje s tijelima zaduženim za izvršavanje zakona država članica. Kasnije ih se obavješćuje o njezinom sadržaju preko nacionalnih članova u pitanju.

Članak 20.

Ispravljanje i brisanje osobnih podataka

1.   U skladu s člankom 19. stavkom 3., svaka osoba ima pravo zatražiti od Eurojusta da ispravi, blokira ili izbriše podatke koji je se tiču ako su netočni ili nepotpuni ili ako se njihovim unošenjem ili pohranjivanjem krši ova Odluka.

2.   Eurojust obavješćuje podnositelja zahtjeva ako ispravi, blokira ili izbriše podatke koji ga se tiču. Ako podnositelj molbe nije zadovoljan odgovorom Eurojusta, predmet može uputiti zajedničkom nadzornom tijelu u roku od trideset dana nakon primitka odluke Eurojusta.

3.   Na zahtjev nadležnih tijela neke države članice, nacionalnog člana ili nacionalnog dopisnika, ako je imenovan, i pod njihovom odgovornosti, Eurojust, u skladu sa svojim pravilima postupanja, ispravlja ili briše osobne podatke koje je obradio Eurojust, a odaslala ih je ili unijela ta država članica, njezin nacionalni član ili njezin nacionalni dopisnik. Nadležna tijela država članica i Eurojust, uključujući i nacionalnog člana ili nacionalnog dopisnika, ako je imenovan, u ovom kontekstu osiguravaju poštovanje načela utvrđenih u članku 14. stavku 2. i stavku 3. te u članku 15. stavku 4.

4.   Ako se ispostavi da su osobni podaci obrađivani od strane Eurojusta netočni ili nepotpuni ili da njihovo unošenje i pohranjivanje krši odredbe ove Odluke, Eurojust blokira, ispravlja ili briše takve podatke.

5.   U slučajevima navedenim u stavcima 3. i 4., bez odlaganja se obavješćuju svi dostavljači i primatelji takvih podataka. U skladu s pravilima primjenjivim na njih, primatelji zatim u svojim vlastitim sustavima ispravljaju, blokiraju ili brišu te podatke.

Članak 21.

Vremenska ograničenja za pohranu osobnih podataka

1.   Osobne podatke koje obrađuje, Eurojust pohranjuje samo onoliko dugo koliko je potrebno za postizanje njegovih ciljeva.

2.   Osobni podaci navedeni u članku 14. stavku 1. koje je obradio Eurojust ne mogu biti pohranjeni dulje od:

(a)	datuma od kada je kazneni progon onemogućen uslijed zastare u svim državama članicama kojih se istraga i kazneni progon tiču;

(b)	datuma kada je sudska odluka posljednje od država članica kojih su se ticale istrage i kazneni progoni, koji su opravdavali koordinaciju od strane Eurojusta, postala pravomoćna;

(c)	datuma kad su Eurojust i države članice u pitanju uzajamno ustanovile ili se sporazumjele da više nije potrebno da Eurojust koordinira istragu ili kaznene progone.

3.

(a) Poštovanje vremenskih razdoblja pohrane navedenih u stavku 2. stalno se preispituje prikladnom automatskom obradom. Usprkos tome, svake tri godine nakon unosa podataka preispituje se potreba da budu pohranjeni. (b) Kada jedan od krajnjih rokova pohrane navedenih u stavku 2. istekne, Eurojust preispituje potrebu da podatke pohrani dulje kako bi omogućio postizanje svojih ciljeva te iznimno može odlučiti te podatke pohraniti do sljedećeg preispitivanja. (c) Tamo gdje je podatak pohranjen iznimno u skladu s točkom (b), preispitivanje potrebe da se ti podaci i dalje drže pohranjeni obavlja se svake tri godine.

4.   Tamo gdje postoji dosje koji sadrži podatke koji nisu obrađeni računalno i koji nisu strukturirani, nakon isteka krajnjeg roka za pohranu posljednjeg računalno obrađenog podatka iz tog dosjea svi dokumenti iz dosjea vraćaju se tijelu koje ih je dostavilo, a kopije se uništavaju.

5.   Tamo gdje je Eurojust koordinirao istragu ili kaznene progone, određeni nacionalni članovi obavješćuju Eurojust i druge države članice kojih se to tiče o svim pravomoćnim sudskim odlukama koje se odnose na slučaj kako bi se, između ostalog, mogao primijeniti stavak 2. točka (b).

Članak 22.

Sigurnost podataka

1.   Eurojust i svaka država članica, ako se je tiču podaci koje odašilje Eurojust, štite, kada je u pitanju obrada osobnih podataka unutar okvira ove Odluke, osobne podatke od slučajnog ili nezakonitog uništavanja, slučajnog gubitka ili neovlaštenog razotkrivanja, izmjene i pristupa ili bilo kojeg drugog neovlaštenog oblika obrade.

2.   Pravila postupka sadržavaju tehničke mjere i organizacijska rješenja potrebna za provedbu ove Odluke u vezi sa sigurnošću podataka te posebno mjere donesene kako bi se:

(a)	neovlaštenim osobama uskratio pristup opremi za obradu podataka koja se koristi za obradu osobnih podataka;

(b)	spriječilo neovlašteno čitanje, kopiranje, preinaka ili uklanjanje podatkovnih medija;

(c)	spriječilo neovlašteno unošenje podataka te neovlašteni pregled, preinaka ili brisanje pohranjenih osobnih podataka;

(d)	spriječila uporaba sustava za automatsku obradu podataka od strane neovlaštenih osoba koje koriste opremu za slanje podataka;

(e)	osiguralo da osobe ovlaštene za korištenje sustava za automatsku obradu podataka imaju pristup samo podacima koji su obuhvaćeni njihovim ovlaštenjem za pristup;

(f)	osiguralo da je pri slanju podataka moguće provjeriti i utvrditi kojim tijelima su osobni podaci odaslani;

(g)	osiguralo da je naknadno moguće provjeriti i utvrditi koji su osobni podaci upisani u sustav za automatsku obradu podataka te kada i tko je podatke unio;

(h)	spriječilo neovlašteno čitanje, kopiranje, preinaka ili brisanje osobnih podataka tijekom prijenosa osobnih podataka ili tijekom transporta podatkovnih medija.

Članak 23.

Zajedničko nadzorno tijelo

1.   Osniva se neovisno zajedničko nadzorno tijelo za zajedničko nadziranje aktivnosti Eurojusta navedenih u člancima od 14. do 22. kako bi se osiguralo da se obrada osobnih podataka odvija u skladu s ovom Odlukom. Kako bi ispunilo ove zadaće, Zajedničko nadzorno tijelo ima pravo punog pristupa svim dosjeima u kojima se takvi podaci obrađuju. Eurojust Zajedničkom nadzornom tijelu dostavlja sve podatke koje ono zatraži iz takvih dosjea te na sve druge načine pomaže tom tijelu u obavljanju njegovih zadaća.

Zajedničko nadzorno tijelo sastaje se najmanje jednom svakih pola godine. Sastaje se također u roku od tri mjeseca nakon što je uložen pravni lijek, a može ga sazvati njegov predsjedatelj kada to zatraže najmanje dvije države članice.

Kako bi se ustanovilo Zajedničko nadzorno tijelo, svaka država članica, djelujući u skladu sa svojim pravnim sustavom, imenuje jednog suca koji nije član Eurojusta ili, ako njezin ustavni ili nacionalni sustav tako zahtijeva, osobu na takvom položaju koji joj omogućuje dovoljnu neovisnost, za uključenje na listu sudaca koji mogu sudjelovati u radu Zajedničkog nadzornog tijela kao članovi ili ad hoc suci. Mandati imenovanih sudaca ne traju kraće od osamnaest mjeseci. Opozive imenovanja uređuju načela za smjene primjenjiva u skladu s nacionalnim zakonom države članice iz koje član dolazi. Imenovanje i smjena priopćuju se i Glavnom tajništvu Vijeća i Eurojustu.

2.   Zajedničko nadzorno tijelo sastoji se od tri stalna člana i, kako je predviđeno u stavku 4., ad hoc sudaca.

3.   Sudac imenovan od strane države članice postaje stalnim članom jednu godinu prije no što njegova država članica preuzme predsjedništvo nad Vijećem te ostaje stalni član osamnaest mjeseci.

Sudac kojeg je imenovala država članica koja predsjedava Vijećem predsjednik je Zajedničkog nadzornog odbora.

4.   Jedan ili više ad hoc sudaca također sudjeluju u radu, ali samo za vrijeme trajanja razmatranja pravnog lijeka u vezi s osobnim podacima iz države članice koja ih je imenovala.

5.   Sastav Zajedničkog nadzornog tijela ostaje isti za vrijeme trajanja postupka povodom uloženog pravnog lijeka čak i ako je stalnim članovima istekao mandat sukladno stavku 3.

6.   Svaki član i ad hoc sudac imaju pravo na jedan glas. U slučaju neodlučenog glasovanja, predsjednik ima odlučujući glas.

7.   Zajedničko nadzorno tijelo razmatra pravni lijek podnesen u skladu s člankom 19. stavkom 8. i člankom 20. stavkom 2. te izvršava nadzore u skladu s prvim podstavkom stavka 1. ovoga članka. Ako Zajednički nadzorni odbor smatra da odluka donesena od strane Eurojusta ili obrada podataka u skladu s njom nije sukladna ovoj Odluci, predmet se upućuje Eurojustu koji prihvaća odluku Zajedničkog nadzornog tijela.

8.   Odluke Zajedničkog nadzornog tijela konačne su i obvezujuće za Eurojust.

9.   Osobe imenovane od strane država članica u skladu sa stavkom 1. trećim podstavkom, kojima predsjedava predsjednik Zajedničkog nadzornog tijela, usvajaju unutarnja pravila postupanja koja, u svrhe razmatranja pravnih lijekova, utvrđuju objektivne kriterije za imenovanje članova Tijela.

10.   Troškovi tajništva podmiruju se iz proračuna Eurojusta. Tajništvo Zajedničkog nadzornog tijela samostalno je u obavljanju svojih dužnosti unutar okvira tajništva Eurojusta.

11.   Članovi Zajedničkog nadzornog tijela podliježu obvezi čuvanja povjerljivih podataka utvrđenoj u članku 25.

12.   Zajedničko nadzorno tijelo Vijeću podnosi godišnje izvješće.

Članak 24.

Odgovornost za neovlaštenu ili netočnu obradu podataka

1.   Eurojust je odgovoran, u skladu s nacionalnim pravom države članice u kojoj je smješten njegov stožer, za bilo kakvu štetu nanesenu pojedincu koja je nastala kao posljedica neovlaštene ili netočne obrade podataka koju je on obavio.

2.   Pritužbe protiv Eurojusta sukladno odgovornosti navedenoj u stavku 1. saslušavaju sudovi države članice u kojoj je smješten njegov stožer.

3.   Svaka država članica odgovorna je, u skladu sa svojim nacionalnim pravom, za bilo kakvu štetu nanesenu pojedincu koja je nastala kao posljedica neovlaštene ili netočne obrade, koju je ona obavila, podataka koji su proslijeđeni Eurojustu.

Članak 25.

Povjerljivost

1.   Nacionalni članovi i njihovi pomoćnici navedeni u članku 2. stavku 2. osoblje Eurojusta i nacionalni dopisnici, ako su imenovani, te službenik za zaštitu podataka obvezni su čuvati povjerljive podatke, ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 1.

2.   Obveza čuvanja povjerljivih podataka odnosi se na sve osobe i na sva tijela pozvana da surađuju s Eurojustom.

3.   Obveza čuvanja povjerljivih podataka također se primjenjuje i nakon odlaska s položaja ili zaposlenja ili nakon prestanka aktivnosti osoba navedenih u stavcima 1. i 2.

4.   Ne dovodeći u pitanje članak 9. stavak 1., obveza čuvanja povjerljivih podataka odnosi se na sve podatke primljene od strane Eurojusta.

Članak 26.

Odnosi s partnerima

1.   Eurojust uspostavlja i održava usku suradnju s Europolom, u onoj mjeri u kojoj je to bitno za obavljanje zadaća Eurojusta te za postizanje njegovih ciljeva, uzimajući u obzir potrebu da se izbjegne udvostručavanje napora. Bitne elemente takve suradnje utvrđuje sporazum koji će odobriti Vijeće nakon savjetovanja sa Zajedničkim nadzornim tijelom u vezi s odredbama o zaštiti podataka.

2.   Eurojust održava povlaštene veze s Europskom pravosudnom mrežom temeljene na savjetovanju i komplementarnosti, osobito između nacionalnog člana, kontaktne točke iste države članice i nacionalnog dopisnika, ako je imenovan. Kako bi se osigurala djelotvorna suradnja poduzimaju se sljedeće mjere:

(a)	Eurojust ima pristup centraliziranim informacijama iz Europske pravosudne mreže u skladu s člankom 8. Zajedničke akcije 98/428/PUP te telekomunikacijskoj mreži postavljenoj u skladu s člankom 10. spomenute Zajedničke akcije;

(b)

odstupajući od članka 9. stavka 3. Zajedničke akcije 98/428/PUP, tajništvo Europske pravosudne mreže je dijelom tajništva Eurojusta. Djeluje kao odvojena i autonomna jedinica. Ima mogućnost korištenja resursa Eurojusta koji su nužni za obavljanje zadaća Europske pravosudne mreže. Pravila koja se primjenjuju na osoblje Eurojusta primjenjuju se i na osoblje tajništva Europske pravosudne mreže tamo gdje to nije u neskladu s operativnom autonomijom tajništva Europske pravosudne mreže;

(c)	Nacionalni članovi Eurojusta mogu prisustvovati sastancima Europske pravosudne mreže na njezin poziv. Kontaktne točke Europske pravosudne mreže mogu biti pozvane da prisustvuju sastancima Eurojusta na temelju principa slučaj-po-slučaj.

3.   Eurojust uspostavlja i održava usku suradnju s OLAF-om. U tu svrhu OLAF može doprinositi radu Eurojusta na koordinaciji istraga i kaznenih progona u vezi sa zaštitom financijskih interesa Zajednica, bilo na inicijativu Eurojusta ili na zahtjev OLAF-a tamo gdje se nadležna nacionalna tijela u pitanju ne suprotstavljaju takvom sudjelovanju.

4.   Radi primanja i odašiljanja podataka između Eurojusta i OLAF-a, i ne dovodeći u pitanje članak 9. države članice osiguravaju da se nacionalni članovi Eurojusta smatraju nadležnim tijelima država članica isključivo u svrhu Uredbe (EZ-a) br. 1073/1999 i Uredbe Vijeća (Euratom) br. 1074/1999 od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (9). Razmjena podataka između OLAF-a i nacionalnih članova ne dovodi u pitanje podatke koji se moraju davati drugim nadležnim tijelima u skladu s ovim uredbama.

5.   Eurojust može, kako bi ostvario svoje ciljeve, uspostavljati kontakte i razmjenjivati iskustva neoperativne prirode s drugim tijelima, posebno s međunarodnim organizacijama.

6.   Eurojust može na temelju principa slučaj-po-slučaj, surađivati sa sucima za vezu država članica u smislu Zajedničke akcije Vijeća 96/277/PUP od 22. travnja 1996. u vezi s okvirom za razmjenu sudaca za vezu radi poboljšanja pravosudne suradnje između država članica Europske unije (10).

Članak 27.

Razmjena podataka s partnerima

1.   U skladu s ovom Odlukom, Eurojust može razmjenjivati sve podatke nužne za obavljanje svojih zadaća s:

(a)	tijelima nadležnim temeljem odredaba usvojenim unutar okvira Ugovorâ;

(b)	međunarodnim organizacijama i tijelima;

(c)	vlastima trećih zemalja koje su nadležne za istrage i kaznene progone.

2.   Prije nego što Eurojust razmijeni bilo koji podatak s tijelima navedenim u stavku 1. točkama (b) i (c), nacionalni član države članice koja je dostavila podatak daje svoj pristanak za slanje tog podatka. U odgovarajućim slučajevima nacionalni član se savjetuje s nadležnim tijelima država članica.

3.   Eurojust može sklapati sporazume o suradnji, odobrene od strane Vijeća, s trećim državama te tijelima navedenim u stavku 1. Takvi sporazumi mogu poglavito sadržavati odredbe koje se tiču postupaka za upućivanje u Eurojust službenika za vezu i sudaca za vezu. Oni također mogu sadržavati odredbe koje se tiču razmjene osobnih podataka. U tom slučaju Eurojust se savjetuje sa Zajedničkim nadzornim tijelom.

Kako bi se riješila žurna pitanja, Eurojust također može surađivati s tijelima navedenim u stavku 1. točkama (b) i (c), a da s njima ne sklapa sporazum, pod uvjetom da takva suradnja ne uključuje slanje podataka od strane Eurojusta tim tijelima.

4.   Ne dovodeći u pitanje stavak 3., Eurojust može slati osobne podatke tijelima navedenim u stavku 1. točki (b) te vlastima navedenim u stavku 1. točki (c) trećih zemalja koje ne podliježu Konvenciji Vijeća Europe od 28. siječnja 1981. samo kada je osigurana odgovarajuća razina zaštite podataka.

5.   Svako naknadno neispunjavanje uvjeta ili značajna mogućnost da se uvjeti navedeni u stavku 4. ne ispune od strane trećih država ili tijela navedenih u stavku 1. točkama (b) i (c) Eurojust bez odlaganja priopćuje Zajedničkom nadzornom tijelu i određenim državama članicama. Zajedničko nadzorno tijelo može spriječiti daljnju razmjenu osobnih podataka s relevantnim tijelima dok se ne uvjeri da je osigurana odgovarajuća zaštita.

6.   Međutim, čak i ako uvjeti navedeni u stavcima 3. i 4. nisu ispunjeni, nacionalni član može, djelujući u svom nacionalnom svojstvu, iznimno i isključivo s ciljem poduzimanja hitnih mjera kako bi se odgovorilo na prijeteću veliku opasnost koja ugrožava osobu ili javnu sigurnost, obaviti razmjenu podataka koja obuhvaća i osobne podatke. Nacionalni član snosi odgovornost za zakonitost odobrenja u svrhu slanja podataka. Nacionalni član čuva evidenciju o slanjima podataka te o razlozima za njihovo slanje. Slanje podataka odobrava se samo ako primatelj pruži jamstvo da će se podatak koristiti samo u svrhu radi koje je poslan.

Članak 28.

Organizacija i djelovanje

1.   Kolegij je odgovoran za organizaciju i djelovanje Eurojusta.

2.   Kolegij izabire predsjednika iz redova nacionalnih članova i može, ako to smatra nužnim, izabrati najviše dva potpredsjednika. Rezultati izbora podnose se Vijeću na odobrenje.

3.   Predsjednik izvršava svoje dužnosti u ime Kolegija i pod njegovom upravom usmjerava njegov rad te nadzire svakodnevno upravljanje koje osigurava izvršni direktor. U poslovniku navode se slučajevi u kojima njegove odluke ili djelovanja zahtijevaju prethodno odobrenje ili izvješće Kolegiju.

4.   Mandat predsjednika traje tri godine. On može biti jednom ponovno izabran. Mandat potpredsjednika, ako je izabran ili ako su izabrani, uređuje poslovnik.

5.   Eurojustu pomaže tajništvo na čelu s izvršnim direktorom.

6.   Eurojust u odnosu na svoje osoblje izvršava ovlasti dodijeljene Tijelu za imenovanja. Kolegij usvaja odgovarajuća pravila za provedbu ovog stavka u skladu s poslovnikom.

Članak 29.

Izvršni direktor

1.   Izvršnog direktora Eurojusta imenuje Kolegij jednoglasno donesenom odlukom. Kolegij uspostavlja izborni odbor koji nakon poziva na predaju prijava sastavlja listu kandidata između kojih Kolegij bira izvršnog direktora.

2.   Mandat izvršnog direktora traje pet godina i može se obnoviti.

3.   Izvršni direktor podliježe pravilima i propisima koji se primjenjuju na dužnosnike i druge službenike Europskih zajednica.

4.   Izvršni direktor u svom radu odgovara Kolegiju i njegovom predsjedniku, koji djeluje u skladu s člankom 28. stavkom 3. Može biti razriješen dužnosti odlukom Kolegija usvojenom dvotrećinskom većinom.

5.   Izvršni direktor odgovoran je, pod nadzorom predsjednika, za svakodnevne administrativne poslove Eurojusta te vođenje osoblja.

Članak 30.

Osoblje

1.   Osoblje Eurojusta podliježe pravilima i propisima koji se primjenjuju na dužnosnike i druge službenike Europskih zajednica, poglavito glede njihovog zapošljavanja i statusa.

2.   Osoblje Eurojusta sastoji se od osoba zaposlenih u skladu s pravilima i propisima navedenim u stavku 1. uzimajući u obzir sve kriterije navedene u stavku 27. Pravilnika o osoblju za dužnosnike Europskih zajednica utvrđenih Uredbom (EEZ-a, Euratoma, EZUČ-a) br. 259/68 (11), uključujući i njihovu zemljopisnu raspodjelu. Imaju status stalnog, privremenog ili lokalnog osoblja. Na zahtjev izvršnog direktora te u suglasju s predsjednikom, u ime Kolegija, institucije Zajednice mogu upućivati dužnosnike Zajednice u Eurojust kao privremeno osoblje. Države članice mogu u Eurojust upućivati nacionalne stručnjake. U ovom posljednjem slučaju, Kolegij usvaja potrebne provedbene postupke.

3.   Pod vodstvom Kolegija, osoblje obavlja svoje zadaće imajući u vidu ciljeve i mandat Eurojusta, ne tražeći niti ne prihvaćajući upute niti od jedne vlade, tijela, organizacije ili osobe izvan Eurojusta.

Članak 31.

Pomoć s tumačenjem i prevođenjem

1.   Dogovori o službenim jezicima Unije važe i za postupke Eurojusta.

2.   Godišnje izvješće Vijeću, navedeno u članku 32. stavku 1. drugom podstavku, sastavlja se na službenim jezicima institucija Unije.

Članak 32.

Izvješćivanje Europskog parlamenta i Vijeća

1.   Predsjednik, u ime Kolegija, svake godine pisanim putem izvješćuje Vijeće o aktivnostima i upravljanju Eurojustom, uključujući i upravljanje proračunom.

S tim ciljem, Kolegij priprema godišnje izvješće o aktivnostima Eurojusta te o bilo kakvim problemima u vezi s kaznenom politikom unutar Unije koji su došli do izražaja uslijed Eurojustovih aktivnosti. U tom izvješću, Eurojust također može predlagati poboljšanja pravosudne suradnje u kaznenim stvarima.

Predsjednik također podnosi sva druga izvješća ili dostavlja sve druge podatke o djelovanju Eurojusta koje od njega može zatražiti Vijeće.

2.   Svake godine Predsjedništvo Vijeća prosljeđuje Europskom parlamentu izvješće o radu Eurojusta te o aktivnostima Zajedničkog nadzornog tijela.

Članak 33.

Financije

1.   Plaće i prihode nacionalnih članova i pomoćnika navedenih u članku 2. stavku 2. snosi država članica iz koje dolaze.

2.   Tamo gdje nacionalni članovi djeluju unutar okvira Eurojustovih zadaća, odgovarajući troškovi smatraju se operativnim troškovima u smislu članka 41. stavka 3. Ugovora.

Članak 34.

Proračun

1.   Rade se prognoze svih Eurojustovih prihoda i rashoda za svaku financijsku godinu, koja odgovara kalendarskoj godini. Prihodi i rashodi unose se u proračun koji uključuje i plan radnih mjesta, koji se podnosi proračunskom tijelu nadležnom za opći proračun Europske unije. Plan radnih mjesta sadrži radna mjesta stalne ili privremene prirode i upute na upućene nacionalne stručnjake, te navodi broj, razred i kategoriju osoblja zaposlenog u Eurojustu za financijsku godinu u pitanju.

2.   Prihodi i rashodi bilanciraju se u proračunu Eurojusta.

3.   Ne dovodeći u pitanje druge izvore, prihodi Eurojusta mogu uključivati subvenciju uknjiženu u opći proračun Europske unije.

4.   Rashodi Eurojusta sadrže, između ostaloga, rashode u vezi s tumačima i prevoditeljima, rashode osiguranja, administrativne i infrastrukturne troškove, operativne te troškove najma, putne troškove članova i osoblja Eurojusta te troškove nastale iz ugovora s trećim strankama.

Članak 35.

Sastavljanje proračuna

1.   Svake godine izvršni direktor sastavlja preliminarni nacrt Eurojustovog proračuna kojim se pokrivaju rashodi za sljedeću financijsku godinu. On ovaj preliminarni nacrt predaje Kolegiju.

2.   Najkasnije 1. ožujka svake godine Kolegij usvaja nacrt proračuna za sljedeću godinu i podnosi ga Komisiji.

3.   Na temelju nacrta proračuna Komisija predlaže, unutar okvira proračunske procedure, godišnju subvenciju koja se utvrđuje za proračun Eurojusta.

4.   Na temelju godišnje subvencije tako određene od strane proračunskog tijela nadležnog za opći proračun Europske unije, Kolegij usvaja proračun Eurojusta na početku svake financijske godine te ga prilagođuje različitim doprinosima koji mu stignu te financijskim sredstvima koja stignu iz drugih izvora.

Članak 36.

Provedba proračuna i razrješnica

1.   Izvršni direktor, kao službenik za ovjeravanje, provodi proračun Eurojusta. On Kolegiju podnosi izvještaj o provedbi proračuna.

Najkasnije 31. ožujka svake godine, predsjednik, kojemu pomaže izvršni direktor, podnosi Europskom parlamentu, Revizorskom sudu i Komisiji detaljne izvještaje svih prihoda i rashoda za prethodnu financijsku godinu. Revizorski sud ih pregledava u skladu s člankom 248. Ugovora o osnivanju Europske zajednice.

2.   Europski parlament, na prijedlog Vijeća, daje razrješnicu Eurojustu u vezi s provedbom proračuna prije 30. travnja godine n + 2.

Članak 37.

Financijska uredba primjenjiva na proračun

Kolegij, nakon što je primio mišljenja Komisije i Revizorskog suda, u skladu s člankom 142. Financijske uredbe koja se primjenjuje na opći proračun Europskih zajednica (12), jednoglasno donosi financijsku uredbu koja se primjenjuje na proračun Eurojusta.

Članak 38.

Revizija

1.   Reviziju obveza i plaćanja u vezi sa svim rashodima te nadziranje utvrđivanja i ubiranja svih prihoda Eurojusta obavlja financijski kontrolor kojeg imenuje Kolegij.

2.   Kolegij imenuje internog revizora koji je poglavito odgovoran za pružanje, u skladu s relevantnim međunarodnim standardima, jamstava u vezi s pravilnim funkcioniranjem sustava i postupaka za provedbu proračuna. Interni revizor ne može biti službenik za ovjeravanje, niti računovođa. Kolegij može zatražiti od internog revizora Komisije da obavlja te dužnosti.

3.   Revizor o svojim zaključcima i preporukama izvješćuje Eurojust te podnosi primjerak izvješća Komisiji. U svjetlu izvješća revizora Eurojust poduzima potrebne mjere kao odgovor na te preporuke.

4.   Pravila utvrđena Uredbom (EZ-a) br. 1073/1999 primjenjuju se na Eurojust. Kolegij usvaja potrebne provedbene mjere.

Članak 39.

Pristup dokumentima

Na temelju prijedloga izvršnog direktora, Kolegij usvaja pravila za pristup dokumentima Eurojusta, uzimajući u obzir načela i ograničenja navedena u Uredbi (EZ-a) br. 1049/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 30. svibnja 2001. o javnoj dostupnosti dokumenata Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije (13).

Članak 40.

Teritorijalna primjena

Ova se Odluka primjenjuje na Gibraltar, kojeg predstavlja nacionalni član Ujedinjene Kraljevine.

Članak 41.

Prijelazne odredbe

1.   Nacionalni članovi Privremene jedinice za pravosudnu suradnju koje su imenovale države članice u skladu s Odlukom Vijeća 2000/799/PUP od 14. prosinca 2000., kojom se osniva Privremena jedinica za pravosudnu suradnju (14), preuzimaju ulogu nacionalnog člana Eurojusta temeljem članka 2. ove Odluke sve dok se konačno ne imenuje nacionalni član države članice u pitanju, ali ne nakon isteka drugog mjeseca nakon stupanja na snagu ove Odluke, kojeg datuma prestaje njihova funkcija.

Kao takvi, nacionalni članovi Privremene jedinice imaju sve ovlasti nacionalnih članova u skladu s ovom Odlukom.

Konačno imenovanje nacionalnog člana stupa na snagu na dan koji u tu svrhu odredi država članica prilikom obavješćivanja Glavnog tajništva Vijeća službenom poštom.

2.   Tijekom tri mjeseca nakon stupanja na snagu ove Odluke, država članica može izjaviti da do datuma utvrđenog u članku 42. neće primjenjivati određene članke, posebno članke 9. i 13., iz razloga što takva primjena nije u skladu s njezinim nacionalnim pravom. Glavno tajništvo Vijeća obavješćuje države članice i Komisiju o svim takvim izjavama.

3.   Sve dok Vijeće ne odobri pravila postupanja Eurojusta Kolegij donosi sve odluke dvotrećinskom većinom osim kad ova Odluka predviđa jednoglasno usvajanje odluka.

4.   Države članice osiguravaju da se do konačne uspostave Eurojusta usvoje sve mjere potrebne da se zajamči da se svi slučajevi koje je razmatrala Privremena jedinica za pravosudnu suradnju, poglavito u vezi s koordinacijom istraga i kaznenih progona, mogu učinkovito nastaviti razmatrati od strane nacionalnih članova. Nacionalni članovi slijede barem iste ciljeve te obavljaju iste funkcije kao i Privremena jedinica za pravosudnu suradnju.

Članak 42.

Prijenos u nacionalne propise

Ako je to potrebno, države članice usklađuju svoje nacionalno pravo s ovom Odlukom što je ranije moguće, a u svakom slučaju najkasnije do 6. rujna 2003.

Članak 43.

Stupanje na snagu

Ova Odluka stupa na snagu na dan njezine objave u Službenom listu Europskih zajednica ne dovodeći u pitanje članak 41. Toga dana Privremena jedinica za pravosudnu suradnju prestaje postojati.

---

(1)  SL C 206, 19.7.2000., str. 1. i SL C 243, 24.8.2000., str. 15.

(2)  SL C 34 E, 7.2.2002., str. 347. i mišljenje doneseno 29. studenoga 2001. (još nije objavljeno u Službenom listu).

(3)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(4)  SL C 197, 12.7.2000., str. 3.

(5)  SL C 326, 26.11.2001., str. 2.

(6)  SL C 316, 27.11.1995., str. 1.

(7)  SL L 191, 7.7.1998., str. 4.

(8)  SL L 351, 29.12.1998., str. 1.

(9)  SL L 136, 31.5.1999., str. 8.

(10)  SL L 105, 27.4.1996., str. 1.

(11)  SL L 56, 4.3.1968. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, EZUČ, Euratom) br. 2581/2001 (SL L 345, 29.12.2001., str. 1.).

(12)  SL L 356, 31.12.1977., str. 1. Uredba kako je zadnje izmijenjena Uredbom (EZ, EZUČ, Euratom) br. 762/2001 (SL L 111, 20.4.2001., str. 1.).

(13)  SL L 145, 31.5.2001., str. 43.

(14)  SL L 324, 21.12.2000., str. 2.

---