Borba protiv organiziranog kriminala: kaznena djela u vezi sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji
SAŽETAK DOKUMENTA:
Okvirna odluka 2008/841/PUP o borbi protiv organiziranog kriminala
ČEMU SLUŽI OVA OKVIRNA ODLUKA?
- Njome se kriminaliziraju kaznena djela povezana sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji.
- Njome se žele ujednačiti zakoni Europske unije (EU) i država članica EU-a o kriminalizaciji tih kaznenih djela te utvrditi kazne za njih.
Kaznena djela
Države članice moraju priznati barem jednu od ova dva načina ponašanja kao kazneno djelo:
1.
aktivno sudjelovanje u kaznenim radnjama organizacije poznavajući njezin cilj ili namjeru da počini kaznena djela;
2.
dogovor o počinjenju kaznenih djela, a da se nužno ne sudjeluje u njihovu počinjenju.
Sankcije
- Države članice moraju utvrditi kazne koje odgovaraju prethodno navedenim kaznenim djelima.
- Za prvu opciju uvjet je kazna zatvora od najmanje dvije godine kao najviša razina kazne.
- Za drugu opciju uvjet je kazna zatvora od najmanje dvije godine kao najviša razina kazne ili maksimalno trajanje kazne zatvora jednako trajanju planiranih aktivnosti.
- Kazne se mogu smanjiti u specifičnim okolnostima, primjerice, kada počinitelj opovrgne kriminalnu aktivnost ili kada surađuje prepoznajući i privodeći pravdi druge počinitelje.
- Na temelju Okvirne odluke države članice moraju uvesti pravila čiji je cilj utvrđivanje odgovornosti pravnih osoba (poput društava) za kaznena djela kada ih u njihovo ime počini osoba koja unutar pravne osobe ima vodeću ulogu.
- Kazne za pravne osobe moraju biti učinkovite, razmjerne i odvraćajuće. Trebale bi uključivati novčane kazne, a mogu uključivati i sljedeće:
- oduzimanje prava na javnu potporu;
- privremenu ili trajnu zabranu obavljanja komercijalnih aktivnosti i ustanova koje su korištene za počinjenje kaznenih djela;
- stavljanje pod sudski nadzor;
- sudsku likvidaciju poslovanja.
Sudska nadležnost i usklađivanje kaznenog progona
- Sudska nadležnost države članice mora obuhvaćati kaznena djela koja je počinio, u cijelosti ili dijelom, jedan njezin državljanin ili su počinjena u korist pravne osobe uspostavljene na njezinu području.
- Ako kazneno djelo potpada pod sudske nadležnosti nekoliko država članica, one trebaju surađivati, na primjer, preko Agencije Europske unije za suradnju u kaznenom pravosuđu, da bi odlučile koja će država članica pokrenuti istragu te da bi se postupci centralizirali.
- Posebnu pozornost treba obratiti na:
- to gdje je kazneno djelo počinjeno,
- nacionalnost ili prebivalište počinitelja,
- zemlju podrijetla žrtve; i
- područje na kojemu je počinitelj pronađen.
Kaznena djela koja štetno utječu na financijske interese EU-a
- U Direktivi (EU) 2017/1371 utvrđuju se propisi o kaznenim djelima i kaznama za borbu protiv prijevare i drugih nezakonitih aktivnosti štetnih financijskim interesima Unije (vidjeti sažetak).
- Člankom 22. stavkom 1. Uredbe (EU) 2017/1939 o osnivanju Ureda europskog javnog tužitelja (EPPO) (vidjeti sažetak) EPPO-u se daje nadležnost za kaznena djela koja negativno utječu na financijske interese EU-a koja su utvrđena u Direktivi (EU) 2017/1371. U skladu s člankom 22. stavkom 2. iste Uredbe EPPO je nadležan i za kaznena djela u vezi sa sudjelovanjem u zločinačkoj organizaciji kako je definirano u Okvirnoj odluci 2008/841/PUP ako je u središtu kriminalnih aktivnosti takve zločinačke organizacije počinjenje kaznenih djela koja negativno utječu na financijske interese EU-a.
OD KADA SE PRIMJENJUJE OKVIRNA ODLUKA?
Primjenjuje se od 11. studenoga 2008.
POZADINA
Od 1990-ih godina Europska unija (EU) poduzela je korake da bi borbu protiv organiziranog kriminala učinila učinkovitijom.
- 1997.: EU donosi prvi akcijski plan za borbu protiv organiziranog kriminala;
- 1998.: EU donosi Zajedničku akciju 98/733/PUP o sudjelovanju u zločinačkoj organizaciji;
- 2000.: Opća skupština Ujedinjenih naroda donosi Konvenciju UN-a protiv transnacionalnoga organiziranog kriminala, prvi globalni pravni instrument za borbu protiv prekograničnog organiziranog kriminala, koji je na snagu stupio 2003.;
- 2002.: EU donosi Okvirnu odluku 2002/475/PUP o borbi protiv terorizma („terorističku skupinu” definira na temelju definicije „zločinačke organizacije” u Zajedničkoj akciji 98/733/PUP) koju je kasnije stavila izvan snage i zamijenila Direktiva (EU) 2017/541 (vidjeti sažetak).
- 2004.: komunikacija Europske komisije prepoznaje potrebu za poboljšanjem mjera koje se koriste za borbu protiv organiziranog kriminala; Odlukom 2004/579/EZ EU pristupa Konvenciji UN-a;
- 2008.: EU donosi Okvirnu odluku 2008/841/PUP o stavljanju izvan snage Zajedničke akcije 98/733/PUP.
GLAVNI DOKUMENT
Okvirna odluka Vijeća 2008/841/PUP od 24. listopada 2008. o borbi protiv organiziranog kriminala (SL L 300, 11.11.2008., str. 42.–45.).
VEZANI DOKUMENTI
Uredba Vijeća (EU) 2017/1939 od 12. listopada 2017. o provedbi pojačane suradnje u vezi s osnivanjem Ureda europskog javnog tužitelja („EPPO”) (SL L 283, 31.10.2017., str. 1.–71.).
Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EU) 2017/1939 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.
Direktiva (EU) 2017/1371 Europskog parlamenta i Vijeća od 5. srpnja 2017. o suzbijanju prijevara počinjenih protiv financijskih interesa Unije kaznenopravnim sredstvima (SL L 198, 28.7.2017., str. 29.–41.).
Direktiva (EU) 2017/541 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. ožujka 2017. o suzbijanju terorizma i zamjeni Okvirne odluke Vijeća 2002/475/PUP i o izmjeni Odluke Vijeća 2005/671/PUP (SL L 88, 31.3.2017., str. 6.–21.).
Vidjeti pročišćeni tekst.
Konvencija Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta i s njom povezani protokoli.
Odluka Vijeća 2004/579/EZ od 29. travnja 2004. o sklapanju, u ime Europske zajednice, Konvencije Ujedinjenih naroda protiv transnacionalnoga organiziranog kriminaliteta (SL L 261, 6.8.2004., str. 69.).
Posljednje ažuriranje 16.03.2022