Zajednička pravila o fondovima EU-a (2021. – 2027.)

 

SAŽETAK DOKUMENATA:

Uredba (EU) 2021/1060 o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike

ČEMU SLUŽI OVA UREDBA?

Poznata pod nazivom Uredba o zajedničkim odredbama, u njoj se utvrđuje skup zajedničkih financijskih pravila koja se primjenjuju na sljedeće izvore financiranja Europske unije (EU) te dodatne zajedničke odredbe za novčana sredstva označena zvjezdicom (*):

• Europski fond za regionalni razvoj (EFRR) (*);
• Europski socijalni fond plus (ESF +) (*);
• Kohezijski fond (*);
• Fond za pravednu tranziciju (JTF) (*);
• Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EFPRA) (*);
• Fond za azil, migracije i integraciju;
• Fond za unutarnju sigurnost; i
• Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike.

KLJUČNE TOČKE

Pet ciljeva politike

EFRR, ESF +, Kohezijski fond i EFPRA podupiru sljedeće ciljeve politike:

• konkurentnija i pametnija Europa, promicanjem:
  • inovativne i pametne gospodarske transformacije,
  • regionalne povezivosti s informacijskim i komunikacijskim tehnologijama;
• zelenije gospodarstvo s niskim udjelom ugljika koje prelazi na neto nulu ugljika, promicanjem:
  • prelaska na čistu i pravednu energiju;
  • zelenih ulaganja (povezanih sa očuvanjem prirodnih resursa),
  • plavih ulaganja (povezanih s oceanima, morima i obalama),
  • kružnoga gospodarstva,
  • ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njima,
  • sprečavanja rizika i upravljanja njime,
  • održive gradske mobilnosti;
• povezanija Europa jačanjem mobilnosti;
• uključivija Europa s istaknutijom socijalnom komponentom provedbom europskog stupa socijalnih prava; i
• Europa bliža građanima, postignuta kroz održivi i integrirani razvoj svih vrsta područja i lokalnih inicijativa.

Klimatske ciljne vrijednosti

Sredstva bi trebala doprinijeti uključivanju klimatskih mjera i postizanju ukupnog cilja od 30 % proračunskih rashoda EU-a kojima se podupiru ciljevi u području klime. Konkretno, države članice EU-a moraju pružiti informacije o tome kako podupiru okolišne i klimatske ciljeve, uz svoj doprinos općem cilju iskazan kao postotak njihovih ukupnih dodijeljenih sredstava iz EFRR-a i Kohezijskog fonda. Ako se ne postigne dovoljan napredak u ostvarenju tih ciljnih vrijednosti, država članica i Europska komisija dogovaraju korektivne mjere na godišnjem preglednom sastanku.

Ključna načela

Države članice i Komisija izvršavaju dodjele proračuna na temelju sljedećih načela.

• Podijeljeno upravljanje između Komisije i država članica. Djelovanja se zajednički planiraju. Države članice odgovorne su za provedbu djelovanja i nadoknadu rashoda korisnicima, dok Komisija prati provedbu, nadoknađuje državama članicama te je u konačnici odgovorna za proračun.
• Partnerstvo i višerazinsko upravljanje. Države članice moraju organizirati i provoditi sveobuhvatno partnerstvo koje uključuje najmanje sljedeće partnere:
  • regionalna, lokalna, gradska i druga javna tijela;
  • gospodarske i socijalne partnere;
  • relevantna tijela koja predstavljaju civilno društvo, kao što su partneri u području okoliša, nevladine organizacije i tijela odgovorna za promicanje socijalne uključenosti, temeljnih prava, prava osoba s invaliditetom, rodne ravnopravnosti i nediskriminacije;
  • istraživačke organizacije i sveučilišta.
• Horizontalna načela kojima se osigurava:
  • poštovanje temeljnih prava i usklađenost s Poveljom EU-a o temeljnim pravima;
  • da se ravnopravnost muškaraca i žena, rodno osviještena politika i integracija rodne perspektive te pristupačnost za osobe s invaliditetom uzimaju u obzir;
  • da se poduzimaju odgovarajući koraci za sprečavanje svake diskriminacije na temelju roda, rasnog ili etničkog podrijetla, religije ili uvjerenja, invaliditeta, dobi ili seksualne orijentacije tijekom pripreme, provedbe, praćenja i evaluacije programâ te izvješćivanja o njima.

Sporazum o partnerstvu

Svaka država članica priprema sporazum o partnerstvu kojim se utvrđuje kako namjeravaju učinkovito i učinkovito koristiti EFRR, ESF +, Kohezijski fond, JTF i EFPRA za razdoblje 2021. – 2027.

Programiranje

U suradnji s partnerima države članice pripremaju programe financiranja za razdoblje 2021. – 2027. koji će se Komisiji podnijeti najkasnije tri mjeseca nakon podnošenja sporazuma o partnerstvu. Uredbom se utvrđuju pravila o sljedećim programskim aspektima:

• sadržaj;
• odobravanje;
• izmjena;
• zajednička potpora iz EFRR-a, ESF +, Kohezijskog fonda i JTF-a;
• prijenos sredstava, uključujući posebna pravila za prijenos iz EFRR-a i ESF + na JTF.

Teritorijalni razvoj

Integrirani pristup teritorijalnom razvoju ojačava se i može se podupirati na bilo koji od sljedećih načina:

• putem integriranih teritorijalnih ulaganja, čime se državama članicama dopušta da kombiniraju sredstva iz nekoliko fondova, programa ili prioriteta istog programa kako bi se osigurala integrirana strategija za određeni teritorij;
• lokalni razvoj pod vodstvom zajednice, alat koji se upotrebljava na podregionalnoj razini, uz potporu na razini lokacije za mobilizaciju i uključivanje lokalnih zajednica i organizacija, s naglaskom na:
  • izgradnju kapaciteta,
  • provedbu operacija i
  • upravljanje strategijom, njezino praćenje i evaluaciju, uključujući komunikaciju među dionicima;
• druge teritorijalne alate koje je osmislila država članica.

Tehnička pomoć

Na inicijativu Komisije sredstva mogu podupirati pripremu, praćenje, kontrolu, reviziju, evaluaciju, komunikaciju, vidljivost, administrativnu i tehničku pomoć za provedbu Uredbe te, prema potrebi, u zemljama izvan EU-a.

Na inicijativu države članice sredstva mogu podupirati mjere za učinkovito upravljanje i uporabu sredstava, uključujući izgradnju kapaciteta partnera te pripremu, osposobljavanje, upravljanje, praćenje, evaluaciju, vidljivost i komunikaciju.

Izvedba

Države članice uspostavljaju sustav koji im dopušta da prate uspješnost, da o njoj izvješćuju i da je evaluiraju, a sastoji se od:

• pokazatelja ostvarenja i pokazatelja rezultata povezanih sa specifičnim ciljevima;
• ključnih etapa koje se za pokazatelje ostvarenja trebaju ostvariti do kraja 2024.; i
• ciljnih vrijednosti koje se za pokazatelje ostvarenja i pokazatelje rezultata trebaju ostvariti do kraja 2029.

Praćenje

• U roku od tri mjeseca od odobrenja programa svaka država članica osniva odbor za praćenje. Odbori se sastaju najmanje jedanput godišnje i preispituju napredak u ostvarenju ciljeva programa. Država članica utvrđuje sastav odbora i mora osigurati uravnoteženu zastupljenost relevantnih tijela i predstavnika partnera.
• Svaki član odbora za praćenje ima pravo glasa. Poslovnikom se uređuje pravo glasa i pojedinosti o postupku u odboru za praćenje.
• Predstavnici Komisije sudjeluju u savjetodavnoj ulozi i ulozi praćenja.
• Godišnji pregledni sastanci između Komisije i svake države članice organiziraju se radi ispitivanja uspješnosti svakog programa.

Evaluacija

Država članica ili njezino upravljačko tijelo evaluira programe, pri čemu angažira funkcionalno neovisne stručnjake, s ciljem poboljšanja kvalitete i provedbe programâ.

Komisija provodi vlastitu evaluaciju sredinom programskog razdoblja za svaki fond do kraja 2024. i retrospektivnu evaluaciju do 31. prosinca 2031. Evaluacije se temelje na sljedećim kriterijima:

• djelotvornosti
• učinkovitosti
• relevantnosti
• dosljednosti
• prednosti za EU.

Evaluacije u obzir mogu uzeti i uključivost, nediskriminaciju i vidljivost.

Nadalje, države članice moraju provesti evaluaciju za svaki program kako bi procijenile njegov učinak do 30. lipnja 2029.

Vidljivost

Svaka država članica osigurava i vidljivost potpore u svim aktivnostima povezanima s operacijama koje primaju potporu iz fondova i komunikaciju prema građanima EU-a u pogledu uloge i ostvarenja fondova putem jedinstvenog internetskog portala koji omogućuje pristup svim programima u koje je uključena ta država članica.

Konkretno, korisnici i tijela koja provode financijske instrumente naznačuju potporu iz fondova u skladu s pravilima utvrđenima u uredbi; ako to ne učine, upravljačko tijelo ima pravo primijeniti mjere i ukinuti najviše 3 % potpore iz fondova za dotičnu operaciju.

Financijska potpora

Financijski doprinos EU-a može biti u bilo kojem od sljedećih oblika:

• financiranje koje nije povezano s troškovima i koje se temelji ili na ispunjenju uvjeta ili na ostvarenju rezultata;
• nadoknada nepovratnih sredstava koje su države članice pružile korisnicima;
• nadoknada programskih doprinosa iz programâ upravljačkih tijela u financijske instrumente;
• prihvatljivi jedinični troškovi;
• jednokratni iznosi koji su unaprijed jasno utvrđeni;
• financiranje uz primjenu paušalne stope koja je unaprijed jasno utvrđena;
• Kombinacija prethodnih oblika.

Države članice upotrebljavaju fondove kako bi pružile potporu korisnicima u obliku bespovratnih sredstava, financijskih instrumenata ili nagrada (ili u obliku kombinacije navedenoga).

Prihvatljivost

Prihvatljivost rashoda određuje se nacionalnim pravilima, osim ako u ovoj Uredbi ili u uredbama za pojedine fondove postoje posebna pravila.

Sljedeći troškovi nisu prihvatljivi za doprinos iz fondova:

• kamata na dug, uz manje iznimke;
• kupnja zemljišta u iznosu koji premašuje 10 % ukupnih prihvatljivih rashoda ili 15 % za napuštene i nekadašnje industrijske lokacije koje obuhvaćaju zgrade (ne primjenjuje se ako projekt uključuje očuvanje okoliša);
• porez na dodanu vrijednost (PDV), osim za:
  • operacije manje od 5 000 000 000 EUR (uključujući PDV),
  • operacije veće od 5 000 000 EUR (uključujući PDV) u kojima se PDV ne može oporabiti na temelju nacionalnog zakonodavstva ili za
  • neke fondove za male projekte i ulaganja u okviru cilja Europska teritorijalna suradnja (Interreg).

Uredbama za pojedini fond mogu se utvrditi dodatni troškovi koji nisu prihvatljivi za doprinos iz određenog fonda.

Upravljanje i kontrola

Države članice imaju učinkovite sustave upravljanja i kontrole za svoje programe te su, među ostalim, odgovorne za:

• osiguranje da programi funkcioniraju u skladu s načelom dobrog financijskog upravljanja i detaljnim ključnim zahtjevima;
• osiguranje zakonitosti rashoda navedenih u računovodstvenoj dokumentaciji podnesenoj Komisiji;
• sprečavanje, otkrivanje i ispravljanje te prijava nepravilnosti, uključujući prijevaru;
• osiguranje kvalitete, točnosti i pouzdanosti sustava praćenja i podataka o pokazateljima;
• osiguranje da se sve razmjene informacija između korisnika i programskih tijela provode putem elektroničkih sustava za razmjenu podataka;
• osiguranje objave informacija;
• postojanje sustava i postupaka kako bi osigurale da se čuvaju svi dokumenti potrebni za revizijski trag.

Komisija mora, među ostalim:

• biti zadovoljna što države članice imaju djelotvorne, učinkovite i usklađene sustave kontrole i upravljanje;
• provesti revizije do tri godine nakon prihvaćanja računa, osim u slučaju sumnje na prijevaru.

Upravljačka tijela odgovorna su, među ostalim, za:

• odabir operacija;
• upravljanje programom;
• pružanje potpore radu odbora za praćenje;
• nadzor posredničkih tijela;
• osiguranje snimljenih podataka o svakoj operaciji potrebnoj za praćenje, evaluaciju, financijsko upravljanje, provjere i revizije.

Uredbom se utvrđuju detaljna pravila za revizije koje provode nacionalna tijela za reviziju, uključujući:

• revizije operacija;
• mehanizme jedinstvene revizije;
• oslanjanje na nacionalne sustave upravljanja putem pojačanih proporcionalnih mehanizama.

Upravljanje financijama

Uredbom se utvrđuju detaljna pravila, uključujući za:

• proračunske obveze;
• vraćanje;
• pravila za plaćanja državama članicama;
• vrste plaćanja i primjenjiva zajednička pravila;
• doprinos EU-a na temelju jediničnih troškova, jednokratnih iznosa i paušalnih stopa te financiranja koje nije povezano s troškovima;
• prekide i suspenzije;
• sadržaj, podnošenje i ispitivanje računovodstvene dokumentacije;
• izračun salda;
• financijske ispravke;
• načela, pravila, postupci i iznimke opoziva (ukidanja).

Financijski okvir

EFRR, ESF + i Kohezijski fond podupiru cilj ulaganja u radna mjesta i rast koji se dodjeljuje u svim regijama na razini NUTS 2 kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 1059/2003, kako je izmijenjena Uredbom (EU) 2016/2066 (vidjeti sažetak).

Točnije, sredstva iz sustava EDRF i ESF + dodjeljuju se sljedećim trima kategorijama regija:

• manje razvijene regije čiji je bruto domaći proizvod (BDP) po osobi manji od 75 % prosjeka EU-27 (svih 27 država članica);
• tranzicijske regije čiji je BDP po osobi između 75 % i 100 % prosjeka EU-27;
• više razvijene regije čiji je BDP po osobi veći od 100 % prosjeka EU-27.

Kohezijski fond podupire one države članice čiji je bruto nacionalni dohodak po osobi, koji se mjeri u standardima kupovne moći i izračunava na temelju vrijednosti EU-a za razdoblje 2015. – 2017. manji od 90 % prosječnog bruto nacionalnog dohotka po osobi u EU-27 za isto referentno razdoblje.

Uredbom se također detaljno utvrđuje sljedeće:

• sredstva za ekonomsku, socijalnu i teritorijalnu koheziju;
• sredstva za cilj ulaganja u radna mjesta i rast te za Interreg;
• prenosivost sredstava; i
• utvrđivanje stopa sufinanciranja.

Preispitivanje

Europski parlament i Vijeće Europske unije moraju preispitati Uredbu do 31. prosinca 2027.

Dodatna fleksibilnost za rješavanje posljedica ruske agresije u Ukrajini

Izmjena FAST-CARE (Uredba (EU) 2022/2039) mijenja zajedničke odredbe o uporabi sredstava EU-a koja su u dva proračunska razdoblja – razdoblje 2014. – 2020. (Uredba (EU) br. 1303/2013 – vidjeti sažetak) i razdoblje 2021. – 2027. (Uredba (EU) 2021/1060).

U pogledu Uredbe o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027., izmjena FAST- CARE nastoji olakšati opterećenje proračuna država članica i olakšati provedbu operacija koje se odnose na izazove koji proizlaze iz agresije Rusije.

Uredba o izmjeni uključuje sljedeće.

• Povećava stopu pretfinanciranja za programe iz EFRR-a, ESF + i Kohezijskog fonda u okviru cilja ulaganja u radna mjesta i rast za 0,5 % u 2022. i 0,5 % u 2023. ukupne potpore iz fondova utvrđenih u odluci o odobravanju programa u svim državama članicama.
• Omogućuje stopu sufinanciranja EU-a u iznosu do 100 % do 30. lipnja 2024. za zasebne prioritete koji su uspostavljeni u okviru programa kojima se podupire operacija kojima se promiče socioekonomska integracija državljana zemalja izvan EU-a. Najmanje 30 % potpore unutar prioriteta mora se dodijeliti korisnicima koji su lokalna tijela i organizacije civilnog društva koje djeluju u lokalnim zajednicama. Ukupni iznos koji je u okviru takvih prioriteta u državi članici ne može prekoračiti 5 % početne nacionalne dodjele te države članice iz EFRR-a i ESF + u kombinaciji. Stopa sufinanciranja do 100 % preispitat će se do 30. lipnja 2024.
• Novim člankom (članak 118.a) dodjeljuje se prihvatljivost za potporu u programskom razdoblju 2021.-2027. za operacije s ukupnim troškom većim od 1 milijuna EUR koje su odabrane za potporu u skladu s Uredbom (EU) 1303/2013 i koje su započele prije 29. lipnja 2022. te se omogućuje izravno dodjeljivanje potpore od strane upravljačkog tijela, pod uvjetom da su ispunjeni određeni važni uvjeti.
• Ažurira i tablicu I. u Prilogu I. Uredbi (EU) 2021/1060 kako bi se obuhvatili fazni postupci koji bi inače bili neprihvatljivi za potporu u razdoblju 2021. – 2027.

Potpora za pristupačnu energiju (SAFE)

Izmjena Uredbe (EU) 2023/435 dio je veće promjene politike kako bi se odgovorilo na energetsku ovisnost EU-a o Rusiji.

Među ostalim, mijenja Uredbu o zajedničkim odredbama za razdoblje 2014. – 2020. za uporabu sredstava EU-a (Uredba (EU) br. 1303/2013) kako bi se odgovorilo na posljedice povećanja cijena energije u svim državama članicama zbog ruske invazije na Ukrajinu.

Također mijenja Uredbu o zajedničkim odredbama za razdoblje 2021. – 2027., koja državama članicama posebno omogućuje da se koriste do 7,5 % u dodjeli kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027. kako bi se doprinijelo ciljevima iz REPowerEU-a. Takve bi mjere trebale i dalje biti u skladu s posebnim pravilima o financiranju, uključujući načelo „da ne nanosi bitnu štetu”.

Uredbom (EU) 2023/435 također se mijenjaju sljedeći akti:

• Instrument za oporavak i otpornost, posebno uvođenjem poglavlja o planu za oporavak i otpornost REPowerEU (Uredba (EU) 2021/241);
• Pričuva za prilagodbu Brexitu (Uredba (EU) 2021/1755);
• Direktiva o uspostavi sustava trgovanja emisijama (Direktiva 2003/87/EZ).

OTKAD SE OVA UREDBA PRIMJENJUJE?

Primjenjuje se od 01. srpnja 2021.

POZADINA

Pogledajte i povezano zakonodavstvo:

• Uredba (EU) 2021/1139 – Europski fond za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (vidjeti sažetak)
• Uredba (EU) 2021/1056 – JTF (vidjeti sažetak)
• Uredba (EU) 2021/1057 – ESF + (vidjeti sažetak)
• Uredba (EU) 2021/1058 – EFRR i Kohezijski fond (vidjeti sažetak)
• Uredba (EU) 2021/1059 – Interreg (vidjeti sažetak).

Za više informacija vidjeti:

• Uredba o zajedničkim odredbama (Europska komisija).

GLAVNI DOKUMENT

Uredba (EU) 2021/1060 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu plus, Kohezijskom fondu, Fondu za pravednu tranziciju i Europskom fondu za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu te financijskih pravila za njih i za Fond za azil, migracije i integraciju, Fond za unutarnju sigurnost i Instrument za financijsku potporu u području upravljanja granicama i vizne politike (SL L 231, 30.6.2021., str. 159.–706.).

Sukcesivne izmjene i dopune Uredbe (EU) 2021/1060 uključene su u izvorni tekst. Ovaj pročišćeni tekst namijenjen je isključivo dokumentiranju.

VEZANI DOKUMENTI

Uredba (EU) 2021/1139 Europskog parlamenta i Vijeća od 7. srpnja 2021. o uspostavi Europskog fonda za pomorstvo, ribarstvo i akvakulturu (EU) 2017/1004 (SL L 247, 13.7.2021., str. 1.–49.).

Uredba (EU) 2021/1056 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Fonda za pravednu tranziciju (SL L 231, 30.6.2021., str. 1.–20.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2021/1057 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o uspostavi Europskog socijalnog fonda plus (ESF +) i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 1296/2013 (SL L 231, 30.6.2021., str. 21.-59.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2021/1058 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o Europskom fondu za regionalni razvoj i Kohezijskom fondu (SL L 231, 30.6.2021., str. 60.-93.).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Uredba (EU) 2021/1059 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. lipnja 2021. o posebnim odredbama za cilj „Europska teritorijalna suradnja” (Interreg) koji se podupire iz Europskog fonda za regionalni razvoj i instrumenata za vanjsko financiranje (SL L 231, 30.6.2021., str. 94.-158.).

Uredba (EU) br. 1303/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 17. prosinca 2013. o utvrđivanju zajedničkih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu, Europskom poljoprivrednom fondu za ruralni razvoj i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o utvrđivanju općih odredaba o Europskom fondu za regionalni razvoj, Europskom socijalnom fondu, Kohezijskom fondu i Europskom fondu za pomorstvo i ribarstvo te o stavljanju izvan snage Uredbe Vijeća (EZ) br. 1083/2006 (SL L 347, 20.12.2013, str. 320-469).

Vidjeti pročišćeni tekst.

Posljednje ažuriranje 30.03.2023