EUROPSKA KOMISIJA

Strasbourg, 13.3.2018.

COM(2018) 130 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU I EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU

Praćenje provedbe europskog stupa socijalnih prava

{SWD(2018) 67 final}

1. Uvod

U govoru o stanju Unije 9. rujna 2015. predsjednik Juncker predložio je uspostavu europskog stupa socijalnih prava 1 u kojem bi se vodilo računa o promjenama u europskim društvima i razvoju svijeta rada.

Nakon opsežnog javnog savjetovanja 2016., koje je uključivalo građane, socijalne partnere, civilno društvo, države članice i institucije EU-a 2 , Europski parlament, Vijeće i Komisija zajednički su proglasili europski stup socijalnih prava na sastanku na vrhu za pravedno zapošljavanje i rast u Göteborgu 17. studenoga 2017. 3

Europski stup socijalnih prava osmišljen je za pružanje smjernica pri ponovnoj uspostavi uzlazne konvergencije radi stvaranja boljih radnih i životnih uvjeta u Europskoj uniji.
Njime se utvrđuje 20 ključnih načela i prava u području jednakih mogućnosti i pristupa tržištu rada, pravednih uvjeta rada te socijalne zaštite i uključenosti.

Europsko vijeće 14. prosinca 2017. podržalo je zaključke sa sastanka na vrhu i naglasilo da se europski stup socijalnih prava treba provesti na razini Unije i na razini država članica, uzimajući u obzir njihove nadležnosti. Ujedno je pozvalo Komisiju da predloži odgovarajuće praćenje 4 . Ova je Komunikacija odgovor na taj poziv i u njoj se daju smjernice za daljnji rad.

2. Nastavak rada na europskom stupu socijalnih prava

Uspostava europskog stupa socijalnih prava dio je šire rasprave o budućnosti Europe, koja je započela objavom Komisijine Bijele knjige 1. ožujka 2017. 5 Kako ojačati i modernizirati europski socijalni model s obzirom na temeljne promjene, poput novih tehnologija, globalizacije i starenja stanovništva, jedno je od ključnih pitanja u Bijeloj knjizi te u Komisijinim dokumentima za razmatranje o socijalnoj dimenziji Europe 6 i o svladavanju globalizacije 7 .

Na sastanku na vrhu u Rimu u povodu 60. godišnjice EU-a čelnici su ponovili svoju predanost ostvarenju socijalne Europe 8 . U okviru te šire rasprave europski stup socijalnih prava ujedno je ključna etapa izgradnje i jačanja socijalne Europe te referentna točka za pripremu sastanka u Sibiuu, gdje će se čelnici EU-a sastati u svibnju 2019. kako bi donijeli zaključke o budućnosti EU-a prije sljedećih izbora za Europski parlament.

Uspostava europskog stupa socijalnih prava oduvijek je zamišljena kao zajednička politička obveza i odgovornost. Institucije EU-a, države članice, javna tijela, socijalni partneri i organizacije civilnog društva na svim razinama imaju važnu ulogu, ovisno o svojim nadležnostima.

Na razini EU-a Komisija se u potpunosti zalaže za uključivanje prioriteta europskog stupa socijalnih prava u sve politike EU-a. Već je počela primjenjivati postojeće alate i procese u tu svrhu i predstavila je nekoliko ciljanih inicijativa u okviru nadležnosti EU-a, od kojih neke suzakonodavci EU-a još trebaju donijeti.

Isto tako, Komisija predano podupire države članice, socijalne partnere i organizacije civilnog društva u provedbi europskog stupa socijalnih prava na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini. U radnom dokumentu službi Komisije objavljenom uz ovu Komunikaciju ponovno se ističu pravni okvir, pojedine uloge na nacionalnoj razini i razini EU-a te mjere koje su već poduzete u pogledu svakog načela europskog stupa socijalnih prava 9 .

Praćenje provedbe europskog stupa socijalnih prava ključno je za ostvarenje opipljivog napretka na terenu. Ovom Komunikacijom Komisija predlaže da se, uz inicijative koje su već poduzete i koje se još trebaju poduzeti na razini EU-a, poboljša praćenje provedbe europskog stupa socijalnih prava u europskom semestru za koordinaciju politika. To se može ostvariti:

‣odražavanjem prioriteta europskog stupa socijalnih prava u analizi provedenih mjera i postignutog napretka na nacionalnoj razini,

‣pružanjem tehničke pomoći, podupiranjem određivanja referentnih vrijednosti i promicanjem razmjene dobrih praksi među državama članicama i dionicima

‣te davanjem pregleda uspješnosti u području zaposlenja i socijalne sigurnosti s pomoću novog pregleda socijalnih pokazatelja potičući širu uzlaznu konvergenciju.

3. Provedba stupa na razini EU-a

Socijalni prioriteti u središtu su programa ove Komisije otkad je preuzela mandat 2014. Sadržaj i ciljevi europskog stupa socijalnih prava temelje se na velikom broju inicijativa u području zapošljavanja i socijalnih prava koje je ova Komisija pokrenula proteklih godina, a to su, među ostalim 10 :

‣promicanje novog početka za socijalni dijalog, koji odražava Komisijinu predanost bliskoj suradnji sa socijalnim partnerima na svim razinama,

‣prijedlog Europskog akta o pristupačnosti, kojim se nastoji poboljšati funkcioniranje unutarnjeg tržišta dostupnih proizvoda i usluga uklanjanjem prepreka stvorenih različitim zakonodavstvima te tako olakšati rad poduzeća i donijeti koristi osobama s invaliditetom i starijim osobama u EU-u,

‣prijedlog direktive za poboljšanje transparentnosti i predvidivosti radnih uvjeta, kojom se poboljšava informiranost radnika o njihovim pravima i istodobno uspostavljaju novi minimalni zahtjevi za bolje radne uvjete,

‣revizija Direktive o upućivanju radnika, u kojoj je utemeljeno načelo „jednake plaće za jednak rad na istom radnom mjestu” i kojom se uspostavljaju ravnopravni uvjeti te sprječava nepošteno tržišno natjecanje na unutarnjem tržištu,

‣novo predloženo zakonodavstvo za modernizaciju koordinacije sustava socijalne sigurnosti, kojim se posebice osigurava da radnici koji iskoriste pravo na slobodno kretanje ne izgube prava na socijalnu zaštitu,

‣prijedlog Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života roditelja i skrbnika za modernizaciju postojećeg pravnog okvira uvođenjem roditeljskog i skrbničkog dopusta, poboljšanjem uvjeta roditeljskog dopusta i proširenjem prava na traženje fleksibilnih radnih uvjeta,

‣akcijski plan za smanjenje razlike u plaćama između spolova za razdoblje 2017.–2019., koji uključuje niz aktivnosti za uklanjanje temeljnih uzroka, revizija raznih zakonodavnih akata u području sigurnosti i zdravlja na radu, kojom se ažuriraju i dopunjuju odredbe o zaštiti radnika od zdravstvenih rizika povezanih s radom, uključujući izloženost karcinogenim tvarima,

‣razne mjere za osiguranje pravodobnog pristupa pristupačnoj i kvalitetnoj preventivnoj i kurativnoj zdravstvenoj skrbi, uključujući europske referentne mreže koje od proteklog studenoga oboljelima od rijetkih bolesti omogućuju pristup dijagnostici i liječenju diljem EU-a,

‣jačanje i širenje programa Garancija za mlade, kojim se mladima omogućuje da brzo pronađu posao i prilike za obrazovanje ili osposobljavanje,

‣pokretanje opsežnog skupa inicijativa u okviru Novog programa vještina, kojim se većem broju ljudi želi omogućiti stjecanje boljih vještina,

‣razne inicijative za promicanje pristupa kvalitetnom i uključivom obrazovanju, osposobljavanju i cjeloživotnom učenju kao dio rada na ostvarenju europskog prostora obrazovanja,

‣u području obrazovanja i osposobljavanja Komisija želi ostvariti ambiciozne ciljeve u pogledu broja učenika sa slabim rezultatima i osoba koje rano napuštaju školovanje te razmatra nove ciljeve u pogledu digitalnih vještina i poduzetništva 11 .

Od 22 pravna akta predložena od studenoga 2014. u području zapošljavanja i socijalnih pitanja deset ih je doneseno, a s preostalih 12 Vijeće i/ili Europski parlament tek se moraju složiti. Kako je istaknuto u zajedničkoj izjavi Europskog parlamenta, Vijeća i Komisije, prioritet za sljedeće mjesece bit će nastavak izrade zakonodavnih dokumenata i usmjerenost na pokretanje i provedbu novih inicijativa na terenu.

Osim toga, Komisija je uključila socijalne prioritete u sva područja te tako potvrdila socijalnu dimenziju svojeg rada. To uključuje:

‣europski semestar za koordinaciju politika, u kojem je Komisija stavila veći naglasak na socijalne prioritete i izjednačila ih s gospodarskim ciljevima koji su temelj godišnjeg ciklusa gospodarskog upravljanja, pri čemu su se u ovogodišnjem ciklusu prvi put odrazili prioriteti europskog stupa socijalnih prava 12 ,

‣u okviru kohezijske politike socijalni prioriteti uvelike se podupiru sredstvima iz europskih strukturnih i investicijskih fondova u područjima kao što su pristup tržištu rada, socijalna uključenost i obrazovanje. Drugim programima i instrumentima financiranja poput Europskog fonda za prilagodbu globalizaciji i Fonda europske pomoći za najpotrebitije pruža se potpora osobama koje trpe posljedice restrukturiranja poduzeća ili su ugrožene ozbiljnom materijalnom oskudicom,

‣Plan ulaganja za Europu („Junckerov plan”): Europski fond za strateška ulaganja može financijski podupirati socijalnu infrastrukturu i opremu te strateška ulaganja u socijalna poduzeća 13 ,

‣u okviru energetske unije predloženim se paketom Komisije „Čista energija za sve Europljane” stavlja veliki naglasak na potrošače i intenzivira rad na osiguravanju da prelazak na čistu energiju bude socijalno pravedan te da nitko ne bude zapostavljen. Osim toga, tim se paketom utvrđuje novi pristup zaštiti osjetljivih skupina potrošača, a on uključuje pomoć državama članicama u smanjenju troškova energije za potrošače podupiranjem ulaganja u energetsku učinkovitost. To je dovelo i do uspostave europskog opservatorija za energetsko siromaštvo,

‣u okviru jedinstvenog digitalnog tržišta Komisija je utvrdila ciljeve za 2025. u području povezivosti kako bi širokopojasne mreže visokog kapaciteta učinila dostupnima cijelom društvu, uz posebnu pozornost posvećenu područjima u kojima tih mreža još nema, poput ruralnih i udaljenih područja te uz istodobno veliku usmjerenost na razvoj digitalnih vještina. Komisija isto tako nastoji promicati besplatne bežične veze za građane i posjetitelje na javnim mjestima putem inicijative WiFi4EU.
Osim toga, predloženi Europski zakonik elektroničkih komunikacija sadržava odredbe kojima se osigurava cjenovna pristupačnost elektroničkih komunikacija (uključujući širokopojasne mreže) kao dijela univerzalne usluge,

‣u području prometne politike paket za mobilnost „Europa u pokretu” sveobuhvatan je skup inicijativa kojima će se među ostalim osigurati odgovarajući radni uvjeti. Nadalje, EU trenutačno revidira zakonodavstvo o pravima putnika kako bi osigurao da osobe smanjene pokretljivosti imaju jednak pristup uslugama prijevoza kao i drugi putnici,

‣Komisija je predložila reviziju Direktive o kvaliteti vode za piće, kojom će se poboljšati pristup vodi za piće svima, pogotovo ranjivim i marginaliziranim skupinama,

‣u okviru programa oporezivanja Komisija je predstavila niz inicijativa kojima je cilj obnoviti pravednost poreznog sustava EU-a tako što će osigurati da sva poduzeća plaćaju svoj dio poreza ondje gdje ostvaruju dobit 14 ,

‣putem svoje trgovinske politike EU promiče temeljne standarde rada usuglašene na međunarodnoj razini: slobodu udruživanja, pravo na kolektivno pregovaranje, nediskriminaciju, borbu protiv dječjeg i prisilnog rada, inspekciju rada, zdravlje i sigurnost na radnom mjestu i pristojne radne uvjete. Socijalna pitanja ujedno su ključni aspekti procjena učinka na održivost koje se provode za sve trgovinske sporazume uz gospodarske učinke te učinke na ljudska prava i okoliš,

‣nove Europske snage solidarnosti omogućuju mladima, uz poseban naglasak na mlade u manje povlaštenom položaju, da sudjeluju u aktivnostima solidarnosti i pomognu ispuniti društvene potrebe diljem Europe, što im omogućuje i da razviju svoje kompetencije i vještine,

‣kad je riječ o programima potpore stabilnosti, od situacije u kojoj se našla Grčka 2015. uspostavljena je praksa kojom se osigurava da se uz njih provode procjene društvenog učinka.

Nadalje, konvergencija u smjeru boljih društveno-gospodarskih rezultata, socijalne otpornosti i pravednosti, kako se promiče u europskom stupu socijalnih prava, ključan je dio rada na jačanju i dovršenju ekonomske i monetarne unije, kako je naglašeno u izvješću petorice predsjednika iz lipnja 2015. 15 i naknadnim prijedlozima Komisije 16 .

Grafikon 1. u nastavku prikazuje razne načine na koje je Komisija uključivala socijalne prioritete u sva područja:

U tom kontekstu uspostava stupa socijalnih prava bila je glavni pokretač ažuriranja i dopune zakonodavstva EU-a gdje je to bilo potrebno. Osim onoga što je dosad učinjeno, Komisija uz današnju Komunikaciju predstavlja drugi niz inicijativa, kako je sažeto u okviru 1.

Radi daljnje provedbe stupa socijalnih prava na razini EU-a Komisija će i dalje potpuno iskorištavati sve postojeće alate koji su joj na raspolaganju. Upotreba tih alata razlikovat će se ovisno o području politike i načelima stupa te odražavati prirodu i opseg nadležnosti na razini EU-a. Alati uključuju ažuriranje i dopunu postojećeg zakonodavstva, kako je prethodno navedeno, poboljšanje provedbe prava EU-a u državama članicama i podupiranje socijalnog dijaloga diljem EU-a uz praćenje napretka u okviru europskog semestra.

To se primjenjuje i na relevantnu financijsku potporu iz fondova EU-a, posebice europskih strukturnih i investicijskih fondova, programa Erasmus+ i drugih relevantnih programa. U nedavno objavljenoj Komunikaciji pod naslovom „Nov, moderan višegodišnji financijski okvir za Europsku uniju koja učinkovito ostvaruje svoje prioritete nakon 2020.” 17 Komisija poziva da se u okviru proračuna EU-a ispune obećanja čelnika sa socijalnog sastanka na vrhu u Göteborgu i da se dodatno razvije socijalna dimenzija Unije, među ostalim potpunom provedbom europskog stupa socijalnih prava 18 . Komisija je istaknula da će biti potrebni primjereni resursi kako bi se unaprijedile mogućnosti zapošljavanja i riješilo pitanje vještina, među ostalim pitanja povezana s digitalizacijom. Detaljni prijedlozi za višegodišnji financijski okvir EU-a za razdoblje nakon 2020. bit će predstavljeni u proljeće 2018.

4. Provedba stupa na nacionalnoj razini

Većina kompetencija i alata za ostvarivanje europskog stupa socijalnih prava u rukama je lokalnih, regionalnih i nacionalnih tijela, socijalnih partnera te civilnog društva. Iako EU ima važnu ulogu u potpori država članica, odgovornost za provedbu stupa u velikoj je mjeri na državama članicama, na različitim razinama vlade i uprave. Nadalje, socijalni partneri na svim razinama imaju važnu ulogu u provedbi stupa u skladu sa svojom autonomijom u pregovaranju i sklapanju sporazuma 19 . Poštovanje raznolikosti nacionalnih sustava industrijskih odnosa te autonomije socijalnih partnera izričito je priznato u UFEU-u. Tijekom godina Komisija je pozivala države članice da socijalnim partnerima daju veću ulogu u području zapošljavanja i socijalnih pitanja jer je njihova uključenost nužna za preuzimanje odgovornosti za reforme. Nevladine organizacije, posebice ako pružaju socijalne usluge, također su od ključne važnosti za mobilizaciju i ostvarenje stupa.

Isticanjem ključnih načela i prava europski stup socijalnih prava služi kao vodič prema učinkovitijim rezultatima u području zapošljavanja i socijalnih pitanja. Ne postoji isto rješenje za sve situacije i stup obuhvaća raznolikost nacionalnih situacija. Iako se države članice često suočavaju sa zajedničkim izazovima i imaju slične probleme, rješenja koja moraju osmisliti nedvojbeno će se razlikovati. Uzrok je tome raznolikost njihovih nacionalnih sustava, tradicija, različitih polazišnih točaka i posebnih društveno-gospodarskih situacija.

Trenutačni gospodarski kontekst pruža priliku za promicanje uključivog rasta, modernizaciju socijalnog tržišnog gospodarstva EU-a i ulaganje u ljude u skladu s europskim stupom socijalnih prava. Gospodarstvo EU-a i dalje se širi velikom brzinom 20 . Više od 9 milijuna dodatnih radnih mjesta otvoreno je od početka jeseni 2014. kad je ova Komisija započela svoj mandat 21 . Stopa nezaposlenosti ravnomjerno pada i na najnižoj je razini od 2008. Broj zaposlenih dosegao je 236,3 milijuna u EU-u, što je najviša zabilježena razina. Međutim, još uvijek ima 18 milijuna nezaposlenih u EU-u, dohodak kućanstava i dalje je ispod razine iz 2008. u nizu država članica i preostaju mnogi socijalni izazovi, posebice s obzirom na brzinu i opseg trenutačnog razvoja događaja – od digitalizacije do starenja. Situacije u državama članicama i među njima još se uvelike razlikuju.

Prioriteti će se neizbježno razlikovati, a europski semestar prilika je za države članice da ostvare napredak u pogledu europskog stupa socijalnih prava i izvijeste o njegovu ostvarenju. U izvješćima za pojedine zemlje koja su nedavno objavljena u kontekstu ciklusa europskog semestra 2018. 22 ističu se priroda i opseg izazova na nacionalnoj razini koji uključuju rad na ostvarenju boljih radnih i životnih uvjeta, pravednija i funkcionalnija tržišta rada, bolje sustave obrazovanja i osposobljavanja kako bi se građanima omogućilo stjecanje odgovarajućih i relevantnih vještina te održive i primjerene sustave socijalne skrbi. U nacionalnim programima reformi koji se očekuju od država članica u travnju utvrdit će se novi prioriteti i daljnje konkretne mjere na nacionalnoj razini. Ti će programi biti temelj za preporuke po državama članicama koje će Komisija predložiti tijekom proljeća 2018. Komisija će usporedno s time nastaviti surađivati s državama članicama kako bi osigurala da se dostupna financijska sredstva EU-a upotrebljavaju na odgovarajući način za potporu strukturnim reformama ili za ulaganje u ljude, u skladu s prioritetima utvrđenima u izvješćima i preporukama za pojedine zemlje.

5. Praćenje provedbe europskog stupa socijalnih prava

Europski semestar za koordinaciju politika odgovarajući je alat za praćenje napretka u ključnim područjima europskog stupa socijalnih prava. 
Temelji se na dubinskoj analizi situacije u pojedinačnim zemljama: u njemu se uzima u obzir raznolikost izazova i potreba za određivanjem prioriteta s obzirom na različite polazišne točke i dostupna sredstva diljem zemalja. Europski semestar služi i za strukturiranje zajedničkih napora tijekom određenog vremena: nadovezuje se na dubinski dijalog i izvješćivanje tijekom godine, koji su transparentni i otvoreni svim dionicima, te se posebno primjenjuje za strukturiranje stručnih revizija i određivanje referentnih vrijednosti u državama članicama. Na temelju napretka koji je proteklih godina ostvaren u jačanju socijalne dimenzije europskog semestra Komisija je od proglašenja europskog stupa socijalnih prava počela prilagođavati postojeće alate i metode rada kako bi se on u njima odrazio. To ne zahtijeva temeljite promjene ni uspostavu novih instrumenata, a ni dodatno administrativno opterećenje država članica.

Bit će potrebno daljnje, tematski prilagođeno postupanje kako bi se obuhvatio sav opseg raznih načela stupa socijalnih prava i kako bi se revidiralo djelotvorno daljnje postupanje i prihvaćanje u praksi. Redovite publikacije EU-a, poput godišnjeg zajedničkog izvješća o zapošljavanju i izvješća o zapošljavanju i socijalnom razvoju, upotrijebit će se za temeljito proučavanje pojedinih pitanja. Agencije EU-a koje djeluju u tom području 23 imat će zadaću podnositi detaljna izvješća o načelima koja su izravno u njihovoj nadležnosti. S druge bi se strane socijalni partneri iz EU-a i organizacije civilnog društva mogli više orijentirati na određena načela koja su za njih od posebnog interesa.

U okviru europskog semestra dodat će se tri nova elementa za pomoć pri praćenju provedbe europskog stupa socijalnih prava:

‣uključivanje prioriteta europskog stupa socijalnih prava u europski semestar uz odabir tema za detaljno izvješćivanje na godišnjoj osnovi: načela i prava utvrđena stupom socijalnih prava uzet će se u obzir u okviru europskog semestra pri praćenju, usporedbi i procjeni ostvarenog napretka. Istodobno će se svake godine istaknuti određene teme koje se odnose na stup socijalnih prava, a koje će se zatim detaljno procijeniti. To se posebice primjenjuje na godišnji pregled rasta (objavljuje se u studenome), u kojem se utvrđuju gospodarski i socijalni prioriteti na razini EU-a, i na izvješća za pojedine zemlje (objavljuju se u veljači/ožujku), koja su temelj za daljnje smjernice po zemljama. Teme se odabiru uz savjetovanje sa svim dionicima, a posebice s relevantnim odborima koji zastupaju države članice,

‣pružanje tehničke pomoći, promicanje određivanja referentnih vrijednosti i razmjena dobre prakse: europski semestar služi kao forum za dijalog s dionicima, razmjenu iskustva i bolje uzajamno učenje među državama članicama,
s ciljem potpore uzlaznoj konvergenciji prema državama s najboljim rezultatima. Tijela koje se bave pitanjima zapošljavanja i socijalne politike u okviru europskog semestra, poput Odbora za zapošljavanje i Odbora za socijalnu zaštitu, već su započela rad na utvrđivanju referentnih vrijednosti konvergencije politika. Osim toga, u Komunikaciji pod naslovom „Daljnje mjere za dovršetak europske ekonomske i monetarne unije: plan” 24 Komisija je predložila da se trebaju pojačati postojeće aktivnosti u Vijeću i Euroskupini u pogledu vrednovanja politika u skladu s referentnim vrijednostima. Nadalje, osim financijske potpore iz europskih strukturnih i investicijskih fondova, Komisijina Služba za potporu strukturnim reformama proširila je svoju ponudu prilagođene potpore institucijskim, administrativnim i političkim reformama 25 , 

‣procjena i praćenje uspješnosti s pomoću novog pregleda socijalnih pokazatelja: uz prijedlog stupa socijalnih prava Komisija je predstavila i novi pregled socijalnih pokazatelja. Njegova je uloga pomoći pri praćenju uspješnosti država članica u području zapošljavanja i socijalnih pitanja s obzirom na različite dimenzije stupa socijalnih prava. Prvi je put upotrijebljen kako bi se lakše prikupile informacije i produbila analiza za Zajedničko izvješće o zapošljavanju za 2018., a pokazatelji su primijenjeni za analizu izvješća za pojedine zemlje za 2018. Iako nisu jedini temelj za raspravu o praćenju stupa socijalnih prava, daju korisne informacije o situaciji na terenu i omogućuju usporedbu s obzirom na vrijeme i pojedinačne zemlje. Pregled socijalnih pokazatelja i njegov statistički temelj dalje će se razvijati uz potporu država članica.

6. Zaključci

Europska unija već desetljećima pomaže ostvariti veće blagostanje i socijalnu pravednost. Danas je Europa jedno od najprivlačnijih mjesta za život u svijetu. Međutim, gospodarska i socijalna kriza posljednjeg desetljeća imala je dalekosežan utjecaj na našu društvenu strukturu, što je dovelo u pitanje i bit našeg socijalnog tržišnog gospodarstva.

Europa je okončala to poglavlje krize, stoga je vrijeme za pogled u budućnost, hvatanje koraka s promjenama i suočavanje sa širim društveno-gospodarskim izazovima, radi obnove i održavanja naših gospodarskih i socijalnih modela.

Jasnim utvrđivanjem vrijednosti do kojih Europa drži europski stup socijalnih prava uključuje načela i prava koja su ključna za socijalni napredak u korist građana i društava i služe kao smjernice za daljnje djelovanje.

Obveze čelnika EU-a koje su preuzeli na socijalnom sastanku na vrhu u Göteborgu dio su šireg plana izgradnje budućnosti Europske unije s 27 država članica. Zajednički smo odgovorni da europski stup socijalnih prava postane stvarnost za sve Europljane. Vlade, socijalni partneri i nevladine organizacije, lokalne, regionalne i europske institucije spremne su i predane pridonijeti tom pothvatu.

(1)

  https://ec.europa.eu/commission/priorities/deeper-and-fairer-economic-and-monetary-union/european-pillar-social-rights/european-pillar-social-rights-20-principles_hr

(2)

Komisija je 8. ožujka 2016. predstavila prvi nacrt europskog stupa socijalnih prava i pokrenula javno savjetovanje. Primila je više od 16 500 odgovora u elektroničkom obliku i gotovo 200 dokumenata o stajalištu. Vrhunac savjetovanja bila je završna konferencija nazvana „Zajedničkim koracima naprijed” održana 27. siječnja 2017. U okviru savjetovanja Europski parlament donio je Rezoluciju o europskom stupu socijalnih prava 19. siječnja 2017. (2016/2095(INI)). Europski gospodarski i socijalni odbor donio je mišljenje 25. siječnja 2017. (SOC/542-01902-00-01-ac). Odbor regija donio je mišljenje 11. listopada 2016. (CDR 2868/2016).

(3)

  http://www.socialsummit17.se/

(4)

 Europsko vijeće 14. prosinca 2017. istaknulo je sljedeće: Na socijalnom samitu u Göteborgu ponovno se podsjetilo na potrebu da se ljude stavi na prvo mjesto, da se dalje razvija socijalna dimenzija Unije na temelju zajedničke obveze i utvrđenih nadležnosti te da se promiče konvergencija s pomoću napora na svim razinama, među ostalim od strane
socijalnih partnera. Kao prvi korak potrebno je poduzeti sljedeće: provesti europski stup socijalnih prava na razini Unije i država članica, uzimajući u obzir njihove nadležnosti;
Komisija se poziva da predloži odgovarajuće praćenje (...).

(5)

COM(2017) 2025.

(6)

COM(2017) 206.

(7)

COM(2017) 240.

(8)

U Rimskoj deklaraciji donesenoj 25. ožujka 2017. čelnici EU-a izjavili su: U ovom razdoblju promjena i svjesni razloga za zabrinutost naših građana predani smo Programu iz Rima i obvezujemo se da ćemo raditi na sljedećem: ...socijalnoj Europi: Uniji koja na temelju održivog rasta promiče gospodarski i društveni napredak te koheziju i konvergenciju, čuvajući pritom integritet unutarnjeg tržišta; Uniji koja u obzir uzima raznolikost nacionalnih sustava i ključnu ulogu socijalnih partnera; Uniji koja promiče ravnopravnost muškaraca i žena te prava i jednake mogućnosti za sve; Uniji koja se bori protiv nezaposlenosti, diskriminacije, socijalne isključenosti i siromaštva; Uniji u kojoj se mladima pruža najbolje obrazovanje i osposobljavanje te u kojoj oni mogu studirati i pronaći posao diljem kontinenta; Uniji koja čuva našu kulturnu baštinu i promiče kulturnu raznolikost.

(9)

SWD(2018) 67.

(10)

https://ec.europa.eu/commission/sites/betapolitical/files/social_dimension_of_europe_overview_of_initiatives_en.pdf  

(11)

COM(2017) 673 final.

(12)

Usp. Godišnji pregled rasta za 2018. (COM(2017) 690 final) i Komunikaciju o ocjeni napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultatima detaljnih preispitivanja (COM(2018) 120).

(13)

 EFSU je već podupirao takve projekte u očekivanoj ukupnoj vrijednosti ulaganja višoj od 10,5 milijardi EUR. U dijelu EFSU-a za infrastrukturu i inovacije već je odobreno 18 projekata povezanih sa socijalnom infrastrukturom i očekuje se mobilizacija ulaganja u iznosu višem od 6 milijardi EUR. Oni uključuju izgradnju, proširenje ili preuređenje škola i sveučilišta, klinika i bolnica te pristupačno socijalno stanovanje u zajednici. U dijelu EFSU-a za mala i srednja poduzeća ukupno očekivano ulaganje mobilizirano u socijalnom sektoru iznosi 4,5 milijardi EUR. Nedavno su s pomoću sredstava iz EFSU-a udvostručeni kapaciteti Programa Europske unije za zapošljavanje i socijalne inovacije za mikrofinanciranje i socijalno poduzetništvo.

(14)

Primjeri su Direktiva o suzbijanju izbjegavanja poreza, Direktiva o automatskoj razmjeni informacija o poreznim mišljenjima i prethodnim sporazumima o transfernim cijenama, Direktiva o izvješćivanju po zemljama o multinacionalnim poduzećima i prijedlog za ponovno uvođenje zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit.

(15)

  https://ec.europa.eu/commission/publications/five-presidents-report-completing-europes-economic-and-monetary-union_en

(16)

Komisija je 6. prosinca 2017. predstavila Komunikaciju pod naslovom „Daljnje mjere za dovršetak europske ekonomske i monetarne unije: plan” (COM(2017) 821).

(17)

COM(2018) 98 final.

(18)

Komisija je istaknula u Komunikaciji: U sljedećem višegodišnjem financijskom okviru dostupno financiranje trebalo bi biti bolje usklađeno s našim političkim prioritetima. Trebalo bi ga temeljiti na postojećim dobrim rješenjima i istodobno predvidjeti izazove budućnosti. U skladu s Rimskom deklaracijom proračun bi trebao omogućiti sigurnu, prosperitetnu i održivu, socijalno osjetljivu Europu koja je jače prisutna na globalnoj sceni. Komisija je isto tako naglasila: Proračun EU-a morat će omogućiti i ispunjenje obećanja koja su čelnici dali na sastanku na vrhu o socijalnim pitanjima u Göteborgu. To podrazumijeva daljnji razvoj socijalne dimenzije Unije, među ostalim i potpunom provedbom europskog stupa socijalnih prava, i podupiranje mladih i mobilnosti europskih građana.

(19)

Nedavni je primjer mjera socijalnih partnera autonomni okvirni sporazum o kojem je postignut dogovor 8. ožujka 2017., a odnosi se na aktivno starenje i međugeneracijski pristup. Primjer je sporazuma socijalnih partnera koji je proveden u pravu EU-a Direktiva Vijeća (EU) 2018/131 od 23. siječnja 2018. o provedbi Sporazuma koji su sklopili Udruženje brodovlasnika Europske zajednice (ECSA) i Europski savez transportnih radnika (ETF) o izmjeni Direktive 2009/13/EZ u skladu s izmjenama iz 2014. Konvencije o radu pomoraca iz 2006. koje je Međunarodna konferencija rada odobrila 11. lipnja 2014.

(20)

Vidjeti zimsku gospodarsku prognozu Europske komisije 2018.:

https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/economic-performance-and-forecasts/economic-forecasts/winter-2018-economic-forecast_en i tromjesečno izvješće o gospodarskom i socijalnom razvoju: http://ec.europa.eu/social/main.jsp?catId=738&langId=hr&pubId=8063 .

(21)

Većina tih novootvorenih radnih mjesta može se smatrati kvalitetnima: 78 % novootvorenih radnih mjesta od trećeg tromjesečja 2014. uključuje ugovore o radu na neodređeno vrijeme, a njih 88 % uključuje rad u punom radnom vremenu.

(22)

Komunikacija o ocjeni napretka u provedbi strukturnih reformi te sprječavanju i ispravljanju makroekonomskih neravnoteža i rezultatima detaljnih preispitivanja (COM(2018) 120).

(23)

Europski centar za razvoj strukovnog osposobljavanja (Cedefop); Europska zaklada za poboljšanje životnih i radnih uvjeta (Eurofound); Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA); Europska zaklada za osposobljavanje (ETF).

(24)

COM(2017) 821 final.

(25)

Od 2015. Služba za potporu strukturnim reformama provela je gotovo 500 projekata tehničke podrške. Primjeri su takvih projekata u području socijalnih prava: i. potpora uvođenju zajamčenog minimalnog dohotka; ii. potpora oblikovanju i provedbi politika integracije migranata i izbjeglica; iii. poboljšanje sustava procjene invaliditeta i usluga za osobe s invaliditetom; iv. poboljšanje oblikovanja i provedbe aktivnih politika tržišta rada; v. potpora reformi sustava posebnog obrazovanja.

(26)

Dodatne informacije o pregledu socijalnih pokazatelja pronađite na:

https://composite-indicators.jrc.ec.europa.eu/social-scoreboard/#