52017SC0200

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 26.4.2017.

SWD(2017) 200 final

RADNI DOKUMENT SLUŽBI KOMISIJE

Pregled socijalnih pokazatelja

Priložen dokumentu

KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA

o uspostavi europskog stupa socijalnih prava

{COM(2017) 250 final}
{SWD(2017) 201 final}
{SWD(2017) 206 final}

Ključni je prioritet Europske komisije ostvariti jaču socijalnu i pravednu Europu. Europski stup socijalnih prava razrađen je kako bi poslužio kao vodič za postupak kojim bi se trebala ostvariti obnovljena socioekonomska konvergencija i kako bi se pokrenule reforme na nacionalnoj razini. U tom okviru stup je poduprt pregledom ključnih pokazatelja za praćenje zapošljavanja i socijalnog učinka država članica koje u njemu sudjeluju. Taj bi alat za praćenje omogućio analizu pozitivnih ishoda koja bi pridonijela općem poboljšanju.

Pregled pokazatelja služi kao referentni okvir za praćenje „društvenog napretka” na praktičan, sveobuhvatan i objektivan način, koji je dostupan i razumljiv svim građanima. Njime se na vrijeme otkrivaju najbitniji izazovi u pogledu zapošljavanja i socijalni izazovi s kojima se države članice, EU i europodručje suočavaju, kao i napredak koji je s vremenom postignut. Za potrebe pregleda pokazatelja definirali smo „društveni napredak” kao kapacitet da se poboljšaju i održe dobrobit i prilike te stvore uvjeti da ljudi mogu ostvariti puni potencijal i ispuniti osnovne potrebe.

Tom se definicijom obuhvaćaju tri šire dimenzije društvenog napretka: 1. jednake mogućnosti i pristup tržištu rada, 2. dinamična tržišta rada i pravedni radni uvjeti te 3. javna potpora / socijalna zaštita i uključenost.

1)„Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada” uključuju aspekte pravednosti povezane s obrazovanjem, vještinama i cjeloživotnim učenjem, spolom, neravnopravnošću i socijalnom mobilnošću, životnim uvjetima i mladeži.

2)„Dinamična tržišta rada i pravedni radni uvjeti” daju odgovor na pitanje funkcioniraju li tržišta na učinkovit i slobodan način kako bi se olakšali premještaj i traženje zaposlenja u konkurentnom gospodarstvu. Pokazatelji pod tim naslovom obuhvaćaju funkcioniranje tržišta rada, potporu zaposlenju i prijelazima te, s druge strane, dimenziju pravednosti u okviru uvjeta rada i plaća.

3)„Javna potpora / socijalna zaštita i uključenost” odnosi se na pravedne ishode postignute zahvaljujući javnom djelovanju i/ili socijalnoj zaštiti. Taj skup pokazatelja uglavnom se odnosi na pružanje usluga i mreže socijalne zaštite.

Pregledom pokazatelja analizira se učinak država članica EU-a u usporedbi s prosjecima EU-a i europodručja. Nadalje, omogućit će barem za neke elemente usporedbu učinka EU-a s drugim međunarodnim akterima. Takva analiza može poslužiti kao empirijski temelj za obnavljanje postupaka uzajamnog učenja iz najboljih praksi. Pregled pokazatelja omogućit će i vizualizaciju dugoročnih trendova. Kad je to moguće i relevantno, pokazatelji su raščlanjeni po dobi, spolu i/ili stupnju obrazovanja.

Odabrano je 12 područja u kojima se može mjeriti društveni napredak u vezi s jednim od tri prethodno navedena poglavlja. Predloženi pokazatelji za ta područja utvrđeni su u Prilogu, a temelje se na postojećim kvantitativnim podacima koje su prikupili Eurostat (a koji su prvenstveno preuzeti iz Statistike EU-a o dohotku i životnim uvjetima – EU-SILC, ankete o strukturi dohotka koja se provodi svake četiri godine u kombinaciji s godišnjim nacionalnim procjenama i ankete o radnoj snazi – LFS) i OECD.

Europski semestar, godišnji ciklus koordinacije gospodarske politike, važno je sredstvo za pomno praćenje razvoja događaja na razini EU-a i na razini država članica, a njime je obuhvaćen širok raspon područja koja su dio europskog stupa socijalnih prava. U tom će kontekstu o pregledu pokazatelja raspravljati relevantni odbori Vijeća kako bi ga se uključilo u okvir europskog semestra i u godišnje Zajedničko izvješće o zapošljavanju koje se objavljuje svake jeseni uz Godišnji pregled rasta. U tom bi se kontekstu prvi pokazatelji za svako područje (podebljano) trebali upotrijebiti kao glavni pokazatelji u pregledu koji bi se trebao uključiti u Zajedničko izvješće o zapošljavanju, dok su ostali pokazatelji sekundarni i o njima bi se prema potrebi izvijestilo u Zajedničkom izvješću o zapošljavanju u glavnom tekstu. S obzirom na sve veću važnost zapošljavanja i socijalnih aspekata u europskom semestru posljednjih godina, pregledom pokazatelja potaknut će se veće uključivanje izazova u pogledu zapošljavanja i socijalnih izazova u europski semestar, europodručje i preporuke po zemljama koje iz toga proizlaze, što može odražavati i potaknuti relevantne ciljane reforme ovisno o nacionalnim potrebama. To može biti i referentna točka za rad na socijalnoj dimenziji europodručja.

Prilog – Pregled socijalnih pokazatelja: glavni i sekundarni pokazatelji

Jednake mogućnosti i pristup tržištu rada
Obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje	1.Osobe koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje (Udio osoba koje rano napuštaju obrazovanje i osposobljavanje u dobi od 18 do 24 godine, po spolu) Eurostat
	Sudjelovanje odraslih u učenju (Cjeloživotno učenje – % odraslih u dobi od 25 do 64 godine koji sudjeluju u obrazovanju i osposobljavanju, po spolu) Eurostat
	Nezadovoljavajući rezultati u obrazovanju (rezultati istraživanja programa PISA za slab uspjeh u matematici – 15-godišnjaci) OECD
	Stjecanje tercijarnog obrazovanja, dobna skupina 30 – 34 godine (Stjecanje tercijarnog obrazovanja – % odraslih u dobi od 30 do 34 godine koji su završili tercijarno obrazovanje, po spolu) Eurostat
Rodna ravnopravnost na tržištu rada	2.Razlika u zaposlenosti između muškaraca i žena (Razlika u stopi zaposlenosti muškaraca i žena) Eurostat
	Razlika u zaposlenosti između muškaraca i žena u nepunom radnom vremenu (Razlika u zaposlenosti između muškaraca i žena u nepunom radnom vremenu kao udio u ukupnoj zaposlenosti) Eurostat
	Neprilagođena razlika u plaćama između muškaraca i žena (Neprilagođena razlika u plaćama između muškaraca i žena po satu u %) Eurostat
Nejednakost i vertikalna mobilnost	3.Dohodovna nejednakost (Izmjeren kvintilnim omjerom – S80/S20) Eurostat
	Razlike u uspjehu utemeljene na socioekonomskom statusu učenika (utjecaj socioekonomskog i kulturnog statusa na rezultate u istraživanju PISA) OECD
Životni uvjeti i siromaštvo	4.Stopa izloženosti riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti (AROPE) (% ukupnog stanovništva izloženog riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti, prema spolu) Eurostat
1.	Stopa izloženosti riziku od siromaštva (AROP) (% ukupnog stanovništva izloženog riziku od siromaštva, prema spolu) Eurostat
2.	Stopa teške materijalne oskudice (SMD) (% ukupnog stanovništva u teškoj materijalnoj oskudici, prema spolu) Eurostat
3.	Osobe koje žive u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada (% stanovništva u dobi iznad 60 godina koje živi u kućanstvima s vrlo niskim intenzitetom rada, po spolu) Eurostat
4.	Stopa krajnje stambene nezbrinutosti (% ukupnog stanovništva koje živi u prenapučenim stambenim objektima i stambeno je nezbrinuto, po vlasničkom statusu) Eurostat
Mladi	5.Mladi koji nisu zaposleni, ne obrazuju se i ne osposobljavaju, u dobi od 15 do 24 godine (Stopa skupine NEET, po spolu) Eurostat
Dinamična tržišta rada i pravedni radni uvjeti
Struktura radne snage	6.Stopa zaposlenosti (20 – 64, po spolu, dobi i stupnju obrazovanja) Eurostat
	7.Stopa nezaposlenosti (15 – 74, po spolu, dobi i stupnju obrazovanja) Eurostat
	Stopa aktivnosti (15 – 64, po spolu i dobi) Eurostat
	Stopa nezaposlenosti mladih (15 – 24, po spolu) Eurostat
	Udio dugotrajno nezaposlenih (u ukupnom aktivnom stanovništvu, po spolu) Eurostat
Dinamika tržišta rada	8.Poticajne mjere – sudionici u politikama tržišta rada na 100 osoba koje žele raditi (ukupno) Eurostat
	Trenutačno zaposlenje po trajanju Postotak stanovništva na trenutačnom poslu po trajanju (manje od jedne godine, 1 – 2 godine, 2 – 5 godina, više od pet godina) Eurostat
	Stope prelaska s ugovora na određeno vrijeme na ugovor na neodređeno vrijeme (trogodišnji prosjek) (% stanovništva u dobi od najmanje 18 godina čiji se radni status promijenio s ugovora na određeno vrijeme u prethodnoj godini na ugovor na neodređeno vrijeme u trenutačnoj godini, po spolu) Eurostat
Dohodak, uključujući dohodak od zaposlenja	9.Prilagođeni realni bruto raspoloživi dohodak kućanstava (standard kupovne moći po stanovniku: indeks 2008.=100) Eurostat
	10.Naknade zaposlenicima po odrađenom satu Vlastiti izračuni na temelju podataka Eurostata
	Stopa izloženosti riziku od siromaštva zaposlenih (% zaposlenog stanovništva u dobi od najmanje 18 godina koje je izloženo riziku od siromaštva, po spolu) Eurostat
Javna potpora / socijalna zaštita i uključenost
Učinak javnih politika na smanjenje siromaštva	11.Učinak socijalnih transfera (osim mirovina) na smanjenje siromaštva (Razlika, u ukupnom stanovništvu, između udjela ljudi koji su izloženi riziku od siromaštva prije i nakon socijalnih transfera, po spolu) Eurostat
	Rashodi opće države po funkcijama (Rashodi opće države kao % BDP-a po funkcijama (socijalna zaštita, zdravlje i obrazovanje)) Eurostat
	Ukupna stopa zamjene za mirovine (Omjer medijana individualnih bruto mirovina u dobnoj skupini 65 – 74 u odnosu na medijan individualnih bruto dohodaka u dobnoj skupini 50 – 59) Eurostat
Skrb o djeci predškolske dobi	12.Djeca mlađa od tri godine u sustavu formalne skrbi (Djeca u sustavu formalne skrbi (udio djece u istoj dobnoj skupini: 0 – 3)) Eurostat
Zdravstvena skrb	13.Samoprijavljena neispunjena potreba za zdravstvenom skrbi (EU-SILC) (% ukupnog stanovništva koje je prijavilo neispunjenu potrebu za zdravstvenom skrbi, po spolu) Eurostat
	Godine zdravog života (u dobi od 65) Eurostat
	Neposredni izdaci za zdravstvenu skrb Eurostat
Digitalni pristup	14.Stupanj digitalnih vještina pojedinaca (Udio stanovništva s osnovnim općim digitalnim vještinama ili boljim općim digitalnim vještinama, po spolu) Eurostat
	Dimenzija povezivosti indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI): fiksni širokopojasni pristup (33 %), mobilni širokopojasni pristup (22 %), brzina (33 %) i cjenovna pristupačnost (11 %) Pregled digitalnih rezultata