EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.9.2016.

COM(2016) 584 final

IZVJEŠĆE KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o reviziji u sredini razdoblja primjene Odluke br. 466/2014/EU u pogledu jamstva EU-a Europskoj investicijskoj banci za gubitke u okviru financiranja operacija za potporu investicijskim projektima izvan Unije

{SWD(2016) 294 final}
{SWD(2016) 295 final}

1.UVOD

Ovo se izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću u skladu s člankom 19. Odluke 466/2014/EU („Odluka”) donesene 16. travnja 2014. U članku 19 navodi se sljedeće: „Do 31. prosinca 2016. Komisija, u suradnji s EIB-om, podnosi Europskom parlamentu i Vijeću izvješće u sredini razdoblja kojim se provodi evaluacija provedbe ove Odluke tijekom prvih godina i koje je prema potrebi, popraćeno prijedlogom njegovih izmjena. Izvješće u sredini razdoblja temelji se na neovisnoj vanjskoj evaluaciji i doprinosu EIB-a.

To izvješće konkretno uključuje:

a)ocjenu primjene politike raspodjele;

b)ocjenu izvješćivanja EIB-a i, prema potrebi, preporuke za njegovo poboljšanje;

c)ocjenu REM-a, uključujući pokazatelje i kriterije uspješnosti, te njihov doprinos ostvarenju ciljeva ove Odluke;

d)detaljan popis kriterija za preporuku u vezi s potencijalnim aktiviranjem, u cijelosti ili djelomično, dodatnog fakultativnog iznosa.”

Ovo se izvješće temelji na neovisnoj vanjskoj evaluaciji vanjskog konzultanta i doprinosu EIB-a. U njemu se opisuje Komisijina ocjena rezultata vanjske evaluacije i sažimaju zaključci na kojima se temelji predložena izmjena Odluke.

Izvješće konzultanta dostupno je na sljedećoj adresi:

http://ec.europa.eu/dgs/economy_finance/evaluation/completed/index_en.htm

Uz izvješće, Komisija predstavlja:

zakonodavni prijedlog o reviziji Odluke koji odražava izmjene predložene za preostalo razdoblje mandata;

radni dokument službi Komisije o evaluaciji u sredini razdoblja;

drugi radni dokument službi Komisije koji čini Godišnje izvješće o EIB-ovim vanjskim operacijama financiranja u 2015.;

2.STANJE U POGLEDU MANDATA ZA VANJSKO KREDITIRANJE KRAJEM 2015.

Mandatom za vanjsko kreditiranje pružena je potpora vanjskopolitičkim naporima Unije, uz dovoljnu razinu fleksibilnosti i sposobnosti reagiranja na geopolitičke izazove, što se pokazalo u slučajevima Ukrajine (ukrajinska kriza), Egipta i Maroka („Arapsko proljeće”) te Jordana (izbjeglička kriza). Taj je mandat imao važnu ulogu u gospodarskoj, a time i političkoj stabilizaciji tih zemalja pogođenih političkom krizom 1 .

Nakon što je protekla 1,5 godina financiranja aktivnosti u okviru mandata 2014.–2020. (21 % vremena provedbe), kumulativni iznos zaključenih operacija u okviru mandata dosegao je do kraja 2015. 6,9 milijardi EUR, što odgovara stopi iskorištenosti od 26 %. Stopa iskorištenosti u istočnim susjednim zemljama već je premašila 50 %, a potom slijede Azija i Latinska Amerika s 41 % i južna Afrika s 36 %. Dosadašnju nisku iskorištenost u pretpristupnim zemljama uzrokuju ciklički čimbenici, koji već nestaju i ne odražavaju očekivane potrebe. Niska iskorištenost u sredozemnoj regiji posljedica je činjenice da je EIB 2014. zaključio operacije u iznosu od gotovo jedne milijarde EUR kako bi u cijelosti iskoristio sredstva iz prethodnog mandata. Zbog toga je ostalo vrlo malo prostora za zaključivanje operacija u okviru postojećeg mandata za vanjsko kreditiranje od 2014. do 2020., zbog čega se u određenim regijama drastično smanjuje sposobnost mandata za vanjsko kreditiranje da odgovori na prioritete Unije i moguće predstojeće izazove.

Tablica 1. Iskorištenost gornjih granica mandata za vanjsko kreditiranje 2014.–2020. nakon 1,5 godine na dan 31.12.2015.

    u milijunima EUR

Nadalje, Unija je u ožujku 2014. obećala financijski paket za pomoć Ukrajini i od EIB-a zatražila da pridonese ulaganjima u vrijednosti od 3 milijarde EUR za razdoblje 2014.–2016. Treba napomenuti da će do kraja 2016. EIB vrlo vjerojatno uspjeti ispuniti obvezu o povećanju aktivnosti kreditiranja u Ukrajini u iznosu od 3 milijarde EUR tijekom tri godine.

EIB-ovo predviđanje iskorištenosti mandata u iznosu od 27 milijardi EUR u raznim regijama prikazano je u Table 1 . Očito je da će se zbog EIB-ova tako velikog udjela u kreditiranju u Ukrajini gornja granica za regiju Istočnog susjedstva dostići brže nego što se očekivalo kad su se gornje granice izvorno pripremale. Gornja će se granica u Istočnom susjedstvu dostići već sredinom 2017., a EIB više neće moći odobravati kredite u toj regiji tijekom cijelog trajanja mandata za vanjsko kreditiranje. Primjerice, da bi se do 2020. održale sadašnje razine aktivnosti u Istočnom susjedstvu (osobito u Ukrajini) od 1,5 milijarde EUR bilo bi potrebno kapacitet mandata za vanjsko kreditiranje povećati za 5,2 milijarde EUR. Osim toga, ako se uzmu u obzir procijenjene stope rizika u zemljama Istočnog susjedstva, ograničene su mogućnosti oslanjanja na EIB-ove instrumente financiranja na vlastiti rizik.

Tablica 2. Postojeći mandat za vanjsko kreditiranje 2014.–2020. — provedba i predviđanja

u milijunima EUR

Na temelju te ocjene Komisija predlaže aktivaciju neobaveznog mandata u vrijednosti od 3 milijarde EUR prilikom revizije u sredini razdoblja s istim gornjim granicama po regijama kao i prije. Nadalje, utvrdilo se da je ključno povećati fleksibilnost EIB-a kako bi se iznosi mogli preraspoređivati u okviru raspodjele gornjih granica po regijama (sa sadašnjih 10 % između regija na razinu od 20 %), ali samo u slučaju potrebe rješavanja hitnih i kriznih situacija koje se mogu pojaviti tijekom trajanja mandata i koje se u vanjskoj politici Unije smatra visokoprioritetnima, osobito u pogledu situacije u Ukrajini i regijama povezanima s odgovorom na migracije ili izazovi koji bi se mogli pojaviti u preostalom dijelu mandata 2014.–2020 2 . Preraspodjela se ne može primijeniti na novi mandat u korist privatnog sektora u vrijednosti od 2,3 milijarde EUR povezan s migracijama i iznos od 1,4 milijarde EUR namijenjen projektima javnog sektora za rješavanje migracijske krize.

3.KONTEKST POSTOJEĆIH POLITIKA, UKLJUČUJUĆU EIB-ovu INICIJATIVU ZA IZGRADNJU OTPORNOSTI

Nedavno su se pojavili i razvili jasni pokretači vanjskopolitičkog djelovanja Unije koji će se razmotriti u reviziji EIB-ovog mandata za vanjsko kreditiranje u sredini razdoblja, ponajprije:

hitan rad na vanjskoj dimenziji migracijske krize EU-a i mogućoj ulozi EIB-a.

dalekosežniji rad na ciljevima održivog razvoja i financiranju razvoja (Akcijski plan iz Adis Abebe kojim se ponovno potvrđuje potreba da se u potpori ulaganjima izađe iz okvira službene razvojne pomoći);

rad na planu za klimatske promjene, osobito nakon pariške konferencije COP21

rad na gospodarskoj diplomaciji kojom se podupire internacionalizacija poslovnog sektora EU-a.

3.1 Vanjska dimenzija migracijske krize EU-a

Nedavno je na zahtjev Europskog vijeća od 18. ožujka 2016. EIB predložio inicijativu kojom bi se mobilizirala dodatna financijska sredstva za potporu održivom rastu, ključnoj infrastrukturi te socijalnoj koheziji u zemljama Južnog susjedstva i zemljama zapadnog Balkana koje su pogođene migracijskom krizom. Kao odgovor na zaključke Europskog vijeća od 18. ožujka 2016. Upravno vijeće EIB-a 16. lipnja 2016. raspravljalo je o dokumentu na kojem se temeljio EIB-ov prijedlog Europskom vijeću. Europsko vijeće u svojim je zaključcima od 28. lipnja 2016. istaknulo sljedeće „inicijativa Europske investicijske banke u zemljama Južnog susjedstva i zemljama zapadnog Balkana, kao prvi korak u novom okviru za suradnju, pridonijet će poticanju ulaganja u zemljama partnerima i ima našu punu potporu. ”

Zbog krize su potrebe u regijama Južnog susjedstva i zemljama zapadnog Balkana brojne i EIB predviđa da će sudjelovati u dvama područjima koja pridonose razvoju gospodarske otpornosti i očuvanju održivog razvoja:

•rješavanju povećanih potreba u području infrastrukture i povezanih usluga kako bi se u okviru EIB-ove potporu javnom sektoru (uključujući općine i subjekte javnog sektora) ublažile posljedice naglog rasta stanovništva

•povećanju mogućnosti zapošljavanja u domaćim zajednicama i izbjegličkim zajednicama kako bi se potaknulo ekonomsku integraciju i omogućilo izbjeglicama da postanu samostalni. To bi se pitanje moglo rješavati u okviru EIB-ove potpore privatnom sektoru (mala, srednja i velika poduzeća, mikrofinanciranje).

EIB-ov prijedlog (takozvana „Inicijativa za izgradnju otpornosti”) temelji se na trima sastavnicama:

­Sastavnica 1.: Jačanje aktivnosti koje su moguće unutar postojećih okvira.

­Sastavnica 2.: Povećavanje opsega ponude proizvoda u tim regijama u cilju jačanja ponajprije javnog sektora.

­Sastavnica 3.: Povećavanje opsega ponude proizvoda u tim regijama u cilju jačanja ponajprije privatnog sektora.

Sastavnice 2. i 3. trebalo bi u potpunosti usmjeriti na pomoć izbjegličkim zajednicama i domaćim zajednicama u regijama zahvaćenima krizom.

U pogledu ukupne gornje granice mandata, a na temelju zaključaka revizije u sredini razdoblja i s obzirom na EIB-ovu Inicijativu za izgradnju otpornosti, Komisija predlaže sljedeće:

•    Aktivirati neobaveznih 3 milijarde EUR s raspodjelom u skladu s gornjim granicama po regijama predloženima u Table 3 . Komisija predlaže da bi EIB-ovu potporu javnom sektoru u vrijednosti od 1,4 milijarde usmjerena na izbjeglice i domaće zajednice (sastavnica 2. Inicijative za izgradnju otpornosti) trebalo uključiti u aktivirani neobavezni mandat od 3 milijarde EUR.

•    Utvrditi dodatnu najveću gornju granicu EIB-ovog mandata za privatni sektor u vrijednosti od 2,3 milijarde EUR (sastavnica 3. EIB-ove Inicijative za izgradnju otpornosti) uz istodobno uvođenje općeg jamstva za operacije privatnog sektora izravno povezane s izbjeglicama i domaćim zajednicama, čime se jamstvo EU-a proširuje na komercijalne rizike.

•    Omogućiti povećanu fleksibilnost EIB-a kako bi se iznosi mogli preraspoređivati u okviru raspodjele gornjih granica po regijama (sa sadašnjih 10 % između regija na razinu od 20 %), ali samo za regije visokog prioriteta za Uniju, osobito u pogledu situacije u Ukrajini i regijama povezanima s odgovorom na migracije ili bilo koje buduće izazove u preostalom dijelu mandata 2014.–2020. Povećana fleksibilnost ne primjenjuje se na novi EIB-ov mandat za privatni sektor u okviru EIB-ove Inicijative za izgradnju otpornosti.

Te bi promjene rezultirale ukupnim povećanjem jamstva mandata za vanjsko kreditiranje za 5,3 milijarde EUR, uključujući neobavezni dodatni iznos od 3 milijarde EUR. Komisija predlaže da se u neobaveznom iznosu zadrže omjeri za regije Azije i Latinske Amerike te južne Afrike. Slijedom EIB-ovih predviđanja Komisija predlaže da se unutar tog iznosa povećanje od 1,4 milijarde EUR u okviru Inicijative za izgradnju otpornosti raspodijeli između pretpristupnih zemalja (500 milijuna EUR, samo zemlje zapadnog Balkana) i sredozemnih zemalja (900 milijuna EUR). Preostali dio neobaveznog iznosa dodijelit će se Istočnom susjedstvu (1,177 milijardi EUR), čime će se njihov udio više nego udvostručiti i omogućiti da barem djelomično daljnje povećanje razine poslovanja u toj regiji, ponajviše u Ukrajini. I konačno, također slijedom EIB-ovih predviđanja, iznos od 2,3 milijarde EUR za operacije EIB-a u privatnom sektoru za izbjeglice dijeli se između pretpristupnih zemalja (440 milijuna EUR, također samo zemlje zapadnog Balkana) i sredozemnih zemalja (1,860 milijardi EUR).

(Vidi predloženu regionalnu i subregionalnu raspodjelu u Table 3 ).

Tablica 3. Prijedlog regionalne raspodjele 

u milijunima EUR

3.2. Ciljevi održivog razvoja

Unija od 2015. predano pridonosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. U 2016. službeno je pokrenut  Program održivog razvoja do 2030.  koji su u rujnu 2015. u Ujedinjenim narodima donijeli svjetski čelnici. Novim se programom poziva da se ulože napori kako bi se u idućih 15 godina ostvarilo 17 ciljeva održivog razvoja. Konkretno, ciljevi i operacije mandata za vanjsko kreditiranje uglavnom su usklađeni s ciljevima održivog razvoja te se očekuje njihov izravan doprinos ostvarenju nekih ciljeva kao što su opskrba čistom vodom i odvodnja, pristupačna i čista energija, industrija, inovacije i infrastruktura, samoodrživi gradovi i općine, klimatske aktivnosti, rad dostojan čovjeka i gospodarski rast.  mandata za vanjsko kreditiranje©a prvenstveno razvojem infrastrukture u sektorima (poljoprivreda, obrazovanje itd.) za koje se očekuje da će imati učinak na ostvarenje ciljeva održivog razvoja, neizravno pridonosi tim ciljevima: iskorjenjivanje siromaštva, iskorjenjivanje gladi, dobro zdravlje i dobrobit, kvalitetno obrazovanje, jednakost spolova, smanjenje nejednakosti, odgovorna potrošnja i proizvodnja, vodeni okoliš, mir, pravda te snažne institucije i partnerstva za ostvarenje ciljeva. U tom bi kontekstu EIB-ov mandat trebao povećati njegov doprinos ciljevima održivog razvoja, prije svega usmjerenošću na održivi gospodarski razvoj, što je jedan od triju važnih ciljeva mandata.

3.3. Pariški sporazum o klimi

Vlade su Pariškim sporazumom o klimi pristale ograničiti globalno zatopljenje na znatno nižu razinu od 2°C iznad predindustrijske razine te stoga brzo smanjiti emisije stakleničkih plinova koristeći se najboljim raspoloživim tehnikama. Također su se obvezale podupirati zemlje u razvoju u njihovim naporima u prilagodbi klimatskim promjenama.

Unija unutar tog okvira već provodi mjere za ostvarenje svojeg cilja smanjenja emisija za najmanje 40 % do 2030. EIB-ove operacije financiranja koje se provode u okviru mandata dio su tih nastojanja. Mandat znatno pridonosi ostvarivanju ciljeva u pogledu klimatskih promjena (jedan od njegovih triju važnih ciljeva) financijskim sredstvima u vrijednosti od 40 % svih EIB-ovih operacija financiranja i snažnom usmjerenošću na operacije ublažavanja klimatskih promjena koje u koje čine 92 % EIB-ovih operacija , dok 8 % otpada na prilagodbe klimatskim promjenama. Mandat je dobro usklađen s postojećim nastojanjima Unije i međunarodne zajednice za ostvarenje ciljeva u pogledu klimatskih promjena (smanjenje emisija stakleničkih plinova).

3.4. Gospodarska diplomacija

Cilj aktualnih rasprava o strategiji Unije u pogledu internacionalizacije europskog poslovnog sektora jest pružiti potporu onima koji žele poslovati u inozemstvu, promicati zajedničke standarde za poslovne subjekte i istodobno privlačiti ulaganja u Uniju. Aktualne rasprave usmjerene su na potrebu za koordinacijom, usklađivanjem i optimiziranjem nastojanja Unije u područjima politikâ, sudionikâ i instrumenata koji već pridonose gospodarskoj diplomaciji. Kao drugo, pristup financiranju ključna je prepreka internacionalizaciji poslovnog sektora Unije. Gospodarska diplomacija Unije trebala bi se usredotočiti i na uvjete financiranja kako bi se uklonile prepreke internacionalizaciji poslovnog sektora Unije kao što je ograničavanje pristupa financiranju. Od EIB-a se očekuje da u tom području odigra ključnu ulogu, prvenstveno zato jer je njegov mandat usmjeren na operacije izvan Unije i promiče gospodarske subjekte EU-a u inozemstvu, uključujući MSP-ove.

4.    ZAKLJUČCI REVIZIJE U SREDINI RAZDOBLJA

Zaključci vanjske evaluacije su:

Mandat za vanjsko kreditiranje dobro je usklađen s prioritetima Unije i u prvim je godinama provedbe omogućio dovoljnu fleksibilnost za djelovanje u kriznim situacijama zahvaljujući dovoljnoj razlici do gornjih granica po regijama i podregijama, ali u nekim regijama (Istočno susjedstvo, Azija i srednja Azija) to dovodi do prekomjerne uporabe gornjih granica.

Operacije financiranja slijedile su pravila politike raspodjele, a upitna je bila korist koju od jamstva EU-a imaju zemlje s visokim kreditnim rejtingom.

Nakon četiri godine provedbe okvir EIB-a za mjerenje rezultata dobro je prilagođen operativnim ciljevima.

Zaključeno je i da je bilo prostora za poboljšanje u pogledu EIB-ova izvješćivanja Unije u kontekstu priprema godišnjeg izvješća Komisije Europskom parlamentu i Vijeću o EIB-ovim operacijama financiranja koje se provode u skladu s Odlukom 466/2014/EU.

Učinkovita je suradnja s drugim međunarodnim financijskim institucijama i delegacijama EU-a u kontekstu mehanizma kombiniranog financiranja.

U pogledu dodane vrijednosti EIB-ovih operacija financiranja u kontekstu mandata za vanjsko kreditiranje, EIB je uspio financirati projekte u zemljama s niskim rejtingom. Dodana vrijednost EIB-ovog financiranja osobito je važna u odnosu na kamatnu stopu i rok dospijeća (prvenstveno u pogledu njegove potpore MSP-ovima) te u odnosu na nefinancijske koristi poput tehničke pomoći, promicanja dobrih standarda, standarda javne nabave.

U izvješću se naglašava da se zbog nemogućnosti financiranja u lokalnoj valuti ograničava dodana vrijednost jer rizik tečajnih promjena snosi dužnik.

U području klimatskih promjena rezultati krajem 2015. premašili su ciljanu vrijednost od 25 % ukupnih EIB-ovih operacija financiranja jer je obujam financiranja činio 40 % ukupnog iznosa.

U izvješću se zaključuje kako bi se na razini krajnjih korisnika vidljivost Unije mogla poboljšati.

5.    KLJUČNI ELEMENTI PRIJEDLOGA KOMISIJE

Na temelju Komisijine ocjene zaključaka revizije u sredini razdoblja navedenih u poglavlju 4. i konteksta politikâ, uključujući EIB-ovu Inicijativu za izgradnju otpornosti navedenu u poglavlju 3., novi se elementi koje treba unijeti u novu odluku mogu sažeti na sljedeći način:

Aktivira se neobavezni dodatni iznos od 3 milijarde EUR: u neobveznom mandatu proporcionalno se povećavaju gornje granice po regijama, uključujući 1,4 milijarde EUR iz EIB-ove Inicijative za izgradnju otpornosti (sastavnica 2.) za operacije u kojima kao partneri sudjeluju javni subjekti.

Dodaje se novi horizontalni važan cilj koji se odnosi na reakciju na migracijsku krizu.

U neobavezni dodatni iznos od 3 milijarde EUR bit će uključen iznos od 1,4 milijarde EUR iz EIB-ove Inicijative za izgradnju otpornosti (sastavnica 2.) za operacije u kojima kao partneri sudjeluju javni subjekti. Taj iznos od 1,4 milijarde EUR raspodijelit će se između pretpristupnih zemalja i sredozemnih zemalja.

Ukupna gornja granica povećava se za 2,3 milijarde EUR za EIB-ove operacije financiranja privatnog sektora (sastavnica 3.) primjenjive na projekte za pomoć izbjeglicama i/ili domaćim zajednicama. I taj će se iznos raspodijeliti između regije pretpristupnih zemalja i regije sredozemnih zemalja u skladu s EIB-ovim predviđanjima. U tom kontekstu i za navedeni iznos proširuje se jamstvo EU-a za te operacije na sva dospjela, ali ne i primljena EIB-ova plaćanja („Opće jamstvo”) umjesto dosadašnjeg jamstva koje se u skladu s Odlukom odnosilo samo na situacije povezane s političkim rizikom. Opće jamstvo koje se odnosi na novi mandat bit će plaćeno. Prihodi će biti uplaćeni u Jamstveni fond za vanjska djelovanja. Najveća gornja granica za EIB-ove operacije u okviru jamstva EU-a stoga se povećava na 32,3 milijardi EUR.

U pogledu svojeg okvira za mjerenje rezultata EIB mora razviti i primijeniti indikatore za projekte koji omogućuju strateški odgovor na migracijsku krizu. U kontekstu redovnog godišnjeg Komisijinog izvješćivanja Europskog parlamenta i Vijeća uključuje se ocjena učinka EIB-ovih operacija financiranja u okviru odgovora na migracijsku krizu.

Revizija popisa prihvatljivosti zemalja: ukloniti s popisa prihvatljivih zemalja zemlje s visokim prihodima i zemlje s visokim investicijskim kreditnim rejtingom kao što su Brunej, Island, Izrael, Singapur, Čile i Južna Koreja te posebna upravna područja Kine Hong Kong i Makao.

Uvesti veću fleksibilnost omogućavanjem EIB-u da tijekom mandata poveća preraspodjelu sredstava između regija i podregija. Veća fleksibilnost potrebna je kako bi se omogućilo rješavanje hitnih situacija i reakcija na krizne situacije koje se mogu pojaviti u nekoj od regija u razdoblju trajanja mandata. Preraspodjela između regija povećava se s 10% na 20%. Preraspodjela nije primjenjiva na iznos od 2,3 milijarde EUR dodijeljen mandatu za privatni sektor i iznos od 1,4 milijarde EUR povezan s projektima javnog sektora za rješavanje migracijske krize.

Pojačava se dimenzija mandata koja se odnosi na klimatske promjene. Obujam EIB-ovih operacija u cilju ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe njihovim posljedicama trebao bi pridonijeti povećanju udjela EIB-ova kreditiranja s 25 % na 35 % do 2020. u cilju potpore ulaganjima povezanim s klimom u zemljama u razvoju. U skladu s novim prioritetima mandata obujam tih operacija u razdoblju obuhvaćenom Odlukom i dalje ne bi smio biti manji od 25 % ukupnih EIB-ovih operacija financiranja; EIB bi istodobno trebao nastojati održati sadašnju visoku razinu učinkovitosti. Uvodi se upućivanje na Pariški sporazum donesen u okviru Okvirne konvencije UN-a o klimatskim promjenama.

Treba pojačati potporu EIB-a MSP-ovima iz Unije (internacionalizacija poslovnog sektora EU-a).

Naglašava se izravan doprinos EIB-ova mandata ostvarenju nekih ciljeva održivog razvoja.

6.    UTJECAJ POVEĆANJA UKUPNE GORNJE GRANICE NA PRORAČUN

Prijedlogom se predviđa povećanje ukupne gornje granice EIB-ovih operacija financiranja u okviru jamstva EU-a u razdoblju 2014.–2020. aktiviranjem iznosa od 3 milijarde EUR u okviru neobaveznog mandata navedenog u Odluci i dodavanjem novog kreditnog mandata za privatni sektor u vrijednosti 2,3 milijarde EUR za projekte kojima se odgovara na migracijsku krizu. Ukupna gornja granica dosegnut će ukupan iznos od 32,3 milijardi EUR i raspodijelit će se u gornje granice po regijama i podregijama.

Dodatne proračunske potrebe za izdvajanje rezervacija za jamstveni fond povezane s povećanjem ukupne gornje granice mandata (+ 5,3 milijardi EUR) financirat će se iz proračunske linije Unije za izdvajanje rezervacija za jamstveni fond u okviru višegodišnjeg financijskog okvira. Učinak na potrebe izdvajanja rezervacija za jamstveni fond izračunat je na temelju očekivanih obrazaca isplata i naknada za zajmove pokrivene jamstvom koji će se raspodijeliti na sadašnji i idući makrofinancijski okvir (MFO) kako je opisano u Table 4 .

Tablica 4. Ukupne nepodmirene obveze u razdoblju 2014. – 2016. povezane s kreditima EIB-a, MFP-a i EUROATOM-a

u milijunima EUR

Smanjenje nepodmirenog iznosa od 2021. nadalje povezano je s nedostatkom predviđanja za iduće razdoblje EIB-ova mandata.

Table 5  prikazuje dodatne godišnje proračunske potrebe koje su posljedica učinka povećanja ukupne gornje granice mandata na 32,3 milijardi EUR. Stoga bi u razdoblju od 2018. do 2020. (u okviru sadašnjeg MFO-a) dodatne proračunske potrebe trebalo ograničiti na 115 milijuna EUR (vidi Table 5 ).

Tablica 5. Dodatne potrebe za izdvajanjem rezervacija u okviru gornje granice od 32,3 milijarde EUR

u milijunima EUR

U pogledu učinka proširenja jamstva EU-a (opće jamstvo) na određene EIB-ove projekte u privatnom sektoru povezane s migracijskom krizom i ograničene na 2,3 milijarde EUR (sastavnica 3.), profil rizičnosti bio bi rizičniji od sadašnje izloženosti mandata za operacije privatnog sektora. Ipak, učinak bi se ublažio kad bi EIB privatnim zajmoprimcima naplaćivao premije za rizik. Prihodi od premija za rizik koji bi se naplatili od EIB-ovih operacija financiranja u privatnom sektoru u kontekstu potpore migracijskoj krizi ponovno bi se uplatili u Jamstveni fond i trebali bi biti novi izvor prihoda tog fonda pod uvjetom da se izmijeni Uredba (EZ, Euratom) br. 480/2009 6 o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja. Cilj je tih novih priljeva osigurati održivost gornjih granica EIB-ovih operacija financiranja u okviru Uredbe na prikladnoj razini za preostali dio razdoblja 2014–2020.

(1)

Vidi str. 13. radnog dokumenta službi Komisije o evaluaciji u sredini razdoblja u vezi s provedbom mandata EIB-a za vanjsko kreditiranje.

(2)

Vidi i poglavlje 3.

(3)

Iznosi uključuju 1,4 milijarde EUR za kreditiranje u okviru sastavnice 2. EIB-ove Inicijative za izgradnju otpornosti.

(4)

SL L 145 od 10.6.2009., str. 10. - 14.

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 14.9.2016.

COM(2016) 584 final

PRILOG

Izračun dodatnih potreba za izdvajanjem rezervacija za jamstveni fond na temelju povećanja ukupne gornje granice u iznosu od 5,3 milijardi EUR

IZVJEŠĆU KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU I VIJEĆU

o reviziji u sredini razdoblja primjene Odluke br. 466/2014/EU u pogledu jamstva EU-a Europskoj investicijskoj banci za gubitke u okviru financiranja operacija za potporu investicijskim projektima izvan Unije

{SWD(2016) 294 final}
{SWD(2016) 295 final}

PRILOG I.

Izračun dodatnih potreba za izdvajanjem rezervacija za jamstveni fond na temelju povećanja ukupne gornje granice u iznosu od 5,3 milijardi EUR

Jamstveni fond za vanjska djelovanja trenutačno se osigurava sredstvima iz proračuna EU-a kako bi se razina fonda održala na ciljanom iznosu koji je Uredbom (EZ, Euratom) br. 480/2009 utvrđen na 9 % ukupnih nepodmirenih obveza EIB-a, makrofinancijske pomoći („MFP”) i zajmova Euroatoma

U pogledu učinka aktivacije 3 milijarde EUR i učinka Inicijative za izgradnju otpornosti na izdvajanja rezervacija za jamstveni fond primijenjeni su propisi kojima se uređuje način funkcioniranja fonda u skladu s Uredbom (EZ, Euratom) br. 480/2009 od 25. svibnja 2009. o osnivanju Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja. U skladu s tom uredbom rezervacije za kredite izdvajaju se na temelju ukupnih nepodmirenih iznosa obuhvaćenih jamstvom kako slijedi:

 -    Iznos rezervacija za Jamstveni fond izračunava se na početku godine t1 kao razlika između ciljanog iznosa Fonda (9 % ukupnih nepodmirenih iznosa obuhvaćenih jamstvom plus obračunate kamate) i vrijednosti neto imovine Fonda na kraju godine t0. U vrijednost neto imovine Fonda na kraju svake godine uključeni su prihodi od likvidnih sredstava koje je Fond uložio i održavanja statusa neispunjavanja obveza od strane Sirije.

-    U kontekstu postupka proračunskog planiranja u godini t1, odgovarajući iznos rezervacija uvodi se u predviđeni proračun za t2 i knjiži se u završni proračun.

-    Sredstva se u Fond uplaćuju jednokratnom uplatom na početku godine t2 iz proračunske linije 01 03 06.