1.   Opći ciljevi Instrumenta su:

2.   Specifični ciljevi Instrumenta su:

3.   Postizanje ciljeva iz stavaka 1. i 2. ovog članka mjeri se s pomoću relevantnih pokazatelja koji se navode u članku 41.

4.   Najmanje 93 % rashoda u okviru Instrumenta mora ispunjavati kriterije za službenu razvojnu pomoć, koje je uspostavio Odbor za razvojnu pomoć OECD-a, time doprinoseći zajedničkim obvezama u pogledu službene razvojne pomoći, među ostalim u vezi s najmanje razvijenim zemljama. U obzir se uzimaju specifičnosti rashoda povezanih s partnerskim zemljama i područjima navedenima u Prilogu I.

1.   Financiranje sredstvima Unije u okviru Instrumenta provodi se putem:

2.   Geografski programi obuhvaćaju suradnju s jednom i više zemalja na sljedećim područjima:

Geografski programi mogu obuhvaćati sve treće zemlje, osim kandidatkinja i potencijalnih kandidatkinja kako su definirane u Uredbi IPA III te prekomorskih zemalja i područja.

Mogu se uspostaviti i geografski programi kontinentalnog ili transregionalnog područja primjene, osobito panafrički program koji bi obuhvatio afričke zemlje iz prvog podstavka točaka (a) i (b) te program koji bi obuhvatio afričke, karipske i pacifičke zemlje iz prvog podstavka točaka (b), (c) i (d).

Geografski programi za područje susjedstva mogu obuhvaćati bilo koju zemlju ili područje navedene u Prilogu I.

Kako bi se ostvarili ciljevi Instrumenta, geografski programi temelje se na područjima suradnje utvrđenima u Prilogu II.

3.   Tematski programi obuhvaćaju djelovanja povezana s ostvarivanjem ciljeva održivog razvoja na globalnoj razini, u sljedećim područjima:

Tematski programi mogu obuhvaćati sve treće zemlje te prekomorske zemlje i područja.

Kako bi se ostvarili ciljevi Instrumenta, tematski programi temelje se na područjima intervencije utvrđenima u Prilogu III.

4.   Djelovanja za brzi odgovor omogućuju rano djelovanje radi:

Djelovanja za brzi odgovor mogu obuhvaćati sve treće zemlje te prekomorske zemlje i područja.

Kako bi se ostvarili ciljevi Instrumenta, djelovanja za brzi odgovor temelje se na područjima intervencije utvrđenima u Prilogu IV.

5.   Djelovanja u okviru Instrumenta provode se ponajprije putem geografskih programa.

Djelovanja koja se provode putem tematskih programa dopunjuju djelovanja financirana u okviru geografskih programa te se njima podupiru globalne i transregionalne inicijative usmjerene na postizanje međunarodno dogovorenih ciljeva, posebno ciljeva održivog razvoja i Pariškog sporazuma, kao i na zaštitu globalnih javnih dobara ili suočavanje s globalnim izazovima. Djelovanja provedena putem tematskih programa mogu se provoditi i:

Djelovanja za brzi odgovor dopunjuju geografske i tematske programe. Djelovanja za brzi odgovor osmišljavaju se i provode kako bi se, prema potrebi, omogućio njihov kontinuitet u okviru geografskih ili tematskih programa.

6.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 44. radi izmjene priloga II., III. i IV.

7.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 44. do 31. prosinca 2021. radi dopune ove Uredbe odredbama kojima se utvrđuju:

Delegirani akt iz prvog podstavka ovog stavka preispituje se u okviru evaluacije u sredini programskog razdoblja iz članka 42. stavka 2.

1.   Pri provedbi Instrumenta osiguravaju se dosljednost, koherentnost, sinergije i komplementarnost sa svim područjima vanjskog djelovanja Unije, među ostalim s drugim instrumentima za financiranje vanjskog djelovanja, te s drugim relevantnim politikama i programima Unije, kao i koherentnost politika radi razvoja.

U tu svrhu Unija uzima u obzir učinak svih unutarnjih i vanjskih politika na održivi razvoj i nastoji promicati povećane sinergije i komplementarnosti, posebno s trgovinskom politikom, gospodarskom suradnjom i drugom sektorskom suradnjom.

2.   Djelovanja obuhvaćena područjem primjene Uredbe (EZ) br. 1257/96 ne financiraju se u okviru Instrumenta.

3.   Za djelovanje za koje je primljen doprinos na temelju Instrumenta može se, prema potrebi, primiti doprinos i iz drugog programa Unije, pod uvjetom da se doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Instrumentom se može doprinijeti i mjerama uspostavljenima u okviru drugih programa Unije, uz uvjet da se tim doprinosima ne pokrivaju isti troškovi. Na odgovarajući doprinos djelovanju primjenjuju se pravila relevantnog programa Unije. Kumulativno financiranje ne smije premašiti ukupne prihvatljive troškove djelovanja. Potpora iz različitih programa Unije može se izračunati razmjerno u skladu s dokumentima u kojima su utvrđeni uvjeti za potporu.

1.   Financijska omotnica za provedbu Instrumenta za razdoblje od 1. siječnja 2021. do 31. prosinca 2027. iznosi 79 462 000 000 EUR u tekućim cijenama.

2.   Financijska omotnica iz stavka 1. raspodjeljuje se kako slijedi:

3.   U skladu s člankom 17., iznosi navedeni u stavku 2. točkama (a), (b) i (c) ovog članka uvećavaju se za rezervu za nove izazove i prioritete koja iznosi 9 534 000 000 EUR.

4.   Financijska omotnica iz stavka 2. točke (a) odgovara iznosu od najmanje 75 % financijske omotnice iz stavka 1.

5.   Djelovanja iz članka 9. financiraju se do iznosa od 270 000 000 EUR. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 44. radi izmjene tog iznosa.

1.   Unija putem dijaloga i suradnje s partnerskim zemljama, regijama i civilnim društvom, među ostalim djelovanjem na međunarodnim forumima, nastoji promicati, razvijati i učvrstiti načela na kojima je utemeljena, odnosno demokraciju, dobro upravljanje, vladavinu prava, poštovanje ljudskih prava, uključujući njihovu univerzalnost i nedjeljivost, te temeljne slobode i poštovanje ljudskog dostojanstva, kao i načela ravnopravnosti i solidarnosti.

2.   Instrument primjenjuje pristup utemeljen na pravima koji obuhvaća sva ljudska prava, bilo da je riječ o građanskim i političkim ili gospodarskim, socijalnim i kulturnim pravima, kako bi se integrirala načela ljudskih prava, kako bi se nositelje prava, s naglaskom na siromašnijim, marginaliziranim i ranjivim pojedincima i skupinama, što obuhvaća i osobe s invaliditetom, poduprlo u ostvarenju njihovih prava te kako bi se partnerskim zemljama pomoglo u provedbi njihovih međunarodnih obveza u pogledu ljudskih prava. Taj pristup temelji se na načelima „ne zapostavi nikoga” te ravnopravnosti i nediskriminacije na bilo kojoj osnovi.

3.   Instrumentom se promiču rodna ravnopravnost, prava žena i djevojčica te osnaživanje i nediskriminacija na bilo kojoj osnovi putem ciljanih i sveobuhvatnih djelovanja. Njime se posebna pozornost posvećuje i pravima djeteta i osnaživanju mladih.

4.   Instrument se provodi potpuno u skladu s predanošću Unije promicanju, zaštiti i ostvarivanju svih ljudskih prava te potpunoj i djelotvornoj provedbi Pekinške platforme za djelovanje i Programa djelovanja ICPD-a, kao i ishoda konferencija posvećenih njihovu preispitivanju, te i dalje zagovara spolno i reproduktivno zdravlje i prava u tom kontekstu. S obzirom na to, Instrumentom se podupire predanost Unije promicanju, zaštiti i ostvarivanju prava svakog pojedinca na potpunu kontrolu nad pitanjima povezanima s vlastitom spolnošću te spolnim i reproduktivnim zdravljem i prava da o njima odlučuje slobodno i odgovorno, bez diskriminacije, prisile i nasilja. Podupire se i potreba za univerzalnim pristupom kvalitetnim, cjenovno pristupačnim i sveobuhvatnim informacijama o spolnom i reproduktivnom zdravlju, obrazovanju o njemu, što uključuje sveobuhvatni spolni odgoj, te uslugama zdravstvene skrbi.

5.   Unija podupire, prema potrebi, provedbu bilateralne, regionalne i multilateralne suradnje i dijaloga, sporazumâ o pridruživanju i trgovini, sporazumâ o partnerstvu te trostrane suradnje.

Kad je riječ o globalnim dobrima i izazovima, Unija promiče multilateralan pristup utemeljen na pravilima i vrijednostima te u tom smislu surađuje s državama članicama, partnerskim zemljama, međunarodnim organizacijama i drugim donatorima.

Unija promiče djelotvoran multilateralizam u poticanju suradnje s međunarodnim organizacijama i drugim donatorima.

U redovnom političkom dijalogu s partnerskim zemljama Unija uzima u obzir te razmatra njihove dosadašnje rezultate u provedbi dužnosti i obveza, što obuhvaća Program 2030., međunarodne konvencije o ljudskim pravima i druge konvencije, uključujući one o standardima nuklearne sigurnosti, međunarodne sporazume, osobito Pariški sporazum, i ugovorne odnose s Unijom, osobito sporazume o pridruživanju, sporazume o partnerstvu i suradnji kao i trgovinske sporazume.

6.   Suradnja između Unije i država članica, s jedne strane, i partnerskih zemalja, s druge, temelji se na načelima djelotvornosti razvoja i promiče ta načela, ako je to primjenjivo, u svim modalitetima, a to su: preuzimanje odgovornosti partnerskih zemalja za razvojne prioritete, usmjerenost na rezultate, uključiva razvojna partnerstva, transparentnost i uzajamnu odgovornost. Unija promiče djelotvornu i učinkovitu mobilizaciju i upotrebu resursa.

U skladu s načelom uključivog partnerstva i transparentnosti, prema potrebi, Komisija osigurava provedbu savjetovanja s relevantnim dionicima iz partnerskih zemalja, uključujući organizacije civilnog društva i lokalna tijela, te osigurava da im se pruža pravodoban pristup relevantnim informacijama kako bi mogli biti prikladno uključeni i imati značajnu ulogu u osmišljavanju, provedbi i povezanim postupcima praćenja programâ. Komisija prema potrebi osigurava i pojačani dijalog s privatnim sektorom.

U skladu s načelom preuzimanja odgovornosti Komisija, prema potrebi, pri provedbi programâ prednost daje upotrebi institucija i sustava partnerskih zemalja.

7.   Radi promicanja komplementarnosti i učinkovitosti svojeg djelovanja i inicijativa, Unija i države članice osiguravaju koordinaciju svojih politika i međusobno se redovito savjetuju o svojim programima pomoći, među ostalim u okviru međunarodnih organizacija i tijekom međunarodnih konferencija.

Unija i države članice koordiniraju svoje programe potpore radi povećanja djelotvornosti i učinkovitosti.

Unija potiče uključivost pri provedbi Instrumenta i suradnju s državama članicama, nastojeći maksimalno povećati dodanu vrijednost i uzimajući u obzir iskustvo i kapacitete, čime se jačaju zajednički interesi, vrijednosti i ciljevi. Unija potiče razmjenu najboljih praksi i znanja među tijelima i stručnjacima država članica.

8.   Programima i djelovanjima u okviru Instrumenta u središte se postavljaju borba protiv klimatskih promjena, zaštita okoliša, ljudska prava, demokracija, rodna ravnopravnost i, ako je potrebno, smanjenje rizika od katastrofa te se u obzir uzima međupovezanost ciljeva održivog razvoja kako bi se promicala integrirana djelovanja kojima se na koherentan način mogu stvoriti posredne koristi i ispuniti višestruki ciljevi. Ti programi i djelovanja temelje se na sveobuhvatnoj multidisciplinarnoj analizi konteksta, kapaciteta, rizika i ranjivosti, uključuju pristup za ostvarivanje otpornosti i osjetljivi su na sukobe te u obzir uzimaju sprečavanje sukoba i izgradnju mira. Temelje se na načelima „ne nanosi štetu” i „ne zapostaviti nikoga”.

9.   Instrumentom se promiče upotreba digitalizacije kao snažnog sredstva kojim se omogućuje održivi razvoj i uključivi rast.

10.   S partnerima se nastoji postići koordiniraniji, holistički i strukturiran pristup migracijama, pri čemu se u obzir uzima važnost otklanjanja temeljnih uzroka nezakonitih migracija i prisilnog raseljavanja. Njime se nastoje maksimalno povećati sinergije i uspostavljaju sveobuhvatna partnerstva, pri čemu se posebna pozornost posvećuje zemljama podrijetla i tranzita. Tim pristupom kombiniraju se svi odgovarajući alati i potrebna sredstva utjecaja u okviru fleksibilnog, poticajnog pristupa s mogućim promjenama u dodjeli sredstava povezanih s migracijama, ako je to primjereno s obzirom na kontekst te u skladu s programskim načelima Instrumenta. U obzir se uzima djelotvorna suradnja i provedba sporazuma i dijaloga Unije o migracijama. Ta djelovanja provode se uz potpuno poštovanje međunarodnog prava, uključujući međunarodno pravo ljudskih prava i pravo izbjeglica, te poštovanje nadležnosti Unije i nacionalnih nadležnosti. Djelotvornost tog pristupa ocjenjuje se jedanput godišnje ili prema potrebi. Djelovanja na temelju Instrumenta povezana s migracijama provode se kao potpora ciljevima migracijske politike Unije s pomoću fleksibilnog mehanizma financiranja.

11.   Komisija osigurava da se djelovanja donesena u okviru Instrumenta u vezi s borbom protiv terorizma i organiziranog kriminala, kibersigurnošću i borbom protiv kiberkriminaliteta te izgradnjom kapaciteta vojnih aktera kao potpore razvoju i sigurnosti za razvoj provode u skladu s međunarodnim pravom, uključujući međunarodno pravo ljudskih prava i humanitarno pravo. U tu svrhu Komisija uspostavlja odgovarajući okvir za procjenu rizika i praćenje. Komisija unutar tog okvira razvija operativne smjernice kako bi osigurala da se pri osmišljavanju i provedbi tih djelovanja u obzir uzimaju ljudska prava.

Takva djelovanja temelje se na redovitoj i pouzdanoj analizi sukoba kako bi se osigurala osjetljivost na sukobe i proveo pristup reformi sigurnosnog sektora kojim se doprinosi demokratskom upravljanju, odgovornosti i ljudskoj sigurnosti, što obuhvaća koristi za lokalno stanovništvo. Te se mjere, prema potrebi, ugrađuju u kontekst dugoročnije pomoći usmjerene na reformu sigurnosnog sektora.

12.   Komisija redovito obavješćuje Europski parlament i Vijeće te, na inicijativu bilo koje od tih triju institucija, razmjenjuje mišljenja s njima, među ostalim o pristupu utemeljenom na poticajima kojim se odgovara na uspješnost u ključnim područjima, koji je naveden u članku 20. Europski parlament može održavati redovite razmjene mišljenja s Komisijom o svojim programima pomoći, u vezi s pitanjima kao što su izgradnja kapaciteta, što obuhvaća povezano posredovanje i dijalog, i promatranje izbora.

13.   Komisija redovito razmjenjuje informacije s civilnim društvom.

14.   Komisija prema potrebi izrađuje i slijedi okvire za upravljanje rizicima, što obuhvaća mjere za procjenu i ublažavanje rizika.

15.   Sredstva Unije u okviru Instrumenta ne upotrebljavaju se za financiranje nabave oružja ili streljiva ni operacija koje imaju implikacije u području vojske ili obrane.

1.   Kako bi se doprinijelo održivom razvoju, za što je potrebno postići stabilna, mirna i uključiva društva, pomoć Unije u okviru Instrumenta može se u izvanrednim okolnostima navedenima u stavku 3. upotrebljavati u kontekstu šire reforme sigurnosnog sektora ili za izgradnju kapaciteta vojnih aktera u partnerskim zemljama, radi provedbe razvojnih aktivnosti i aktivnosti sigurnosti za razvoj.

2.   Pomoć na temelju ovog članka može osobito obuhvaćati osiguravanje programâ izgradnje kapaciteta kao potpore razvoju i sigurnosti za razvoj, što obuhvaća osposobljavanje, mentorstvo i savjetovanje, kao i isporuku opreme, unapređenje infrastrukture i pružanje usluga izravno povezanih s tom pomoći.

3.   Pomoć na temelju ovog članka pruža se samo:

4.   Pomoć Unije na temelju ovog članka ne upotrebljava se za financiranje izgradnje kapaciteta vojnih aktera u druge svrhe osim za provedbu razvojnih aktivnosti i aktivnosti sigurnosti za razvoj. Pomoć Unije posebno se ne upotrebljava za financiranje bilo čega od sljedećeg:

5.   Pri osmišljavanju i provedbi mjera na temelju ovog članka Komisija promiče preuzimanje odgovornosti partnerske zemlje. Komisija također razvija potrebne elemente i primjere dobre prakse koji su potrebni za osiguravanje srednjoročne i dugoročne održivosti i odgovornosti te promiče vladavinu prava i priznata načela međunarodnog prava.

1.   Kako bi se ostvarili ciljevi Instrumenta, geografski programi sastavljaju se na temelju sljedećih područja suradnje:

2.   Dodatne pojedinosti o svakom od područja suradnje iz stavka 1. navedene su u Prilogu II.

1.   Kako bi se ostvarili ciljevi Instrumenta, tematski programi obuhvaćaju sljedeća područja intervencije:

2.   Dodatne pojedinosti o svakom od područja suradnje iz stavka 1. navedene su u Prilogu III.

1.   Suradnja i intervencije u okviru Instrumenta programiraju se, osim za djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4.

2.   Na temelju članka 7. programiranje u okviru Instrument zasniva se na sljedećem:

Europski parlament i Vijeće obavješćuju se o ishodu savjetovanja predviđenih u prvom podstavku točkama (c) i (d).

3.   Programski dokumenti temelje se na rezultatima i uključuju, kad god je to moguće, jasne ciljne vrijednosti i pokazatelje. Pokazatelji se temelje, prema potrebi, na međunarodno dogovorenim ciljnim vrijednostima i pokazateljima, posebno onima za ciljeve održivog razvoja, kao i okvirima za rezultate na razini zemalja, kako bi se procijenio doprinos Unije rezultatima na razini ostvarenja, ishoda i učinka te kako bi se o tome izvijestilo.

1.   Programiranje geografskih programa temelji se na sljedećim načelima:

2.   Pri programiranju geografskih programa osigurava se konkretan i prilagođen okvir za suradnju na temelju:

3.   Zemlje kojima je pomoć najpotrebnija, posebno najmanje razvijene zemlje, zemlje s niskim dohotkom i zemlje u kriznoj ili postkriznoj situaciji te u stanju nestabilnosti i ranjivosti, uključujući male otočne države u razvoju i zemlje u razvoju koje nemaju izlaz na more, imaju prednost u postupku dodjele sredstava.

4.   Osim toga, Unija uzima u obzir specifične izazove s kojima se suočavaju zemlje sa srednjim dohotkom te osobito zemlje koje više nisu u skupini zemalja s nižim dohotkom.

5.   Suradnja s industrijaliziranim zemljama usmjerena je na promicanje interesa i vrijednosti Unije te zajedničkih interesa i vrijednosti, kao i zajednički dogovorenih ciljeva i multilateralizma.

6.   Instrument doprinosi djelovanjima uspostavljenima u okviru Uredbe (EU) 2021/817. Na temelju ove Uredbe sastavlja se jedinstven programski dokument za razdoblje od sedam godina koji obuhvaća sredstva iz Uredbe IPA III. Uredba (EU) 2021/817 primjenjuje se na upotrebu tih sredstava.

1.   Geografski programi u okviru Instrumenta provode se u sklopu višegodišnjih okvirnih programa za pojedinu zemlju i za više zemalja.

2.   Višegodišnjim okvirnim programima utvrđuju se prioritetna područja odabrana za financiranje od strane Unije, specifični ciljevi, očekivani rezultati, jasni i konkretni pokazatelji uspješnosti i indikativna financijska raspodjela, kako ukupno tako i po prioritetnom području te, ako je primjenjivo, načini izvršenja.

3.   Višegodišnji okvirni programi temelje se na:

4.   Kako bi se povećao učinak zajedničke suradnje Unije, gdje je to moguće i potrebno, zajednički programski dokument zamjenjuje programske dokumente Unije i država članica. Tim se zajedničkim programskim dokumentom, međutim, zamjenjuje višegodišnji okvirni program Unije samo pod uvjetom da je potvrđen provedbenim aktom donesenim u skladu s člankom 16., da je u skladu s člancima 12. i 13., da sadržava elemente utvrđene u stavku 2. ovog članka i da se u njemu utvrđuje podjela zaduženja između Unije i država članica.

1.   Tematski programi u okviru Instrumenta provode se u sklopu višegodišnjih okvirnih programa.

2.   U višegodišnjim okvirnim programima za tematske programe utvrđuju se strategija Unije, prioriteti odabrani za financiranje od strane Unije, specifični ciljevi, očekivani rezultati, jasni i konkretni pokazatelji uspješnosti, međunarodna situacija i aktivnosti glavnih partnera za dotičnu temu.

Kada je to primjenjivo, utvrđuju se resursi i intervencijski prioriteti za sudjelovanje u globalnim inicijativama.

3.   U višegodišnjim okvirnim programima za tematske programe utvrđuje se okvirna ukupna financijska raspodjela te raspodjela po području suradnje i prioritetu. Okvirna financijska raspodjela može se navesti u obliku raspona.

1.   Komisija provedbenim aktima donosi višegodišnje okvirne programe iz članaka 14. i 15. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 45. stavka 2. Taj se postupak primjenjuje i na revidiranje iz stavaka 3. i 4. ovog članka kojima se znatno mijenja sadržaj višegodišnjeg okvirnog programa.

2.   Prilikom donošenja zajedničkih višegodišnjih programskih dokumenata navedenih u članku 14. odluka Komisije primjenjuje se samo na doprinos Unije zajedničkom višegodišnjem programskom dokumentu.

3.   Višegodišnji okvirni programi za geografske programe revidiraju se nakon evaluacije u sredini programskog razdoblja iz članka 42. stavka 2. kao i na ad hoc osnovi, ako je to potrebno za njihovu djelotvornu provedbu, posebno ako je okvir politika iz članka 7. bitno izmijenjen ili nakon krizne ili postkrizne situacije.

4.   Višegodišnji okvirni programi za tematske programe revidiraju se nakon evaluacije u sredini programskog razdoblja iz članka 42. stavka 2. kao i na ad hoc osnovi, ako je to potrebno za njihovu djelotvornu provedbu, posebno ako je okvir politika iz članka 7. bitno izmijenjen.

5.   Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga, poput kriza ili neposrednih prijetnji miru, demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima ili temeljnim slobodama, Komisija može provedbenim aktima izmijeniti višegodišnje okvirne programe navedene u člancima 14. i 15. ove Uredbe. Ti se provedbeni akti donose u skladu s hitnim postupkom iz članka 45. stavka 4.

1.   Iznos iz članka 6. stavka 3. upotrebljava se ondje gdje je najpotrebniji i ako za to postoji propisno opravdan razlog, među ostalim:

2.   O upotrebi tih sredstava odlučuje se u skladu s postupcima utvrđenima u člancima 16. i 25.

1.   Za partnerske zemlje i područja navedene u Prilogu I. prioritetna područja za financiranje od strane Unije odabiru se uglavnom među onima koja su uvrštena u sporazume o pridruživanju, partnerstvu i suradnji, zajednički dogovorene programe za pridruživanje i prioritete partnerstava ili druge relevantne, postojeće i buduće, zajednički dogovorene dokumente iz članka 14. stavka 3. točke (c) između Unije i partnerskih zemalja u bilateralnim i multilateralnim formatima, uključujući, prema potrebi, u okviru Istočnog partnerstva i južne dimenzije europske politike susjedstva, u skladu sa specifičnim ciljevima utvrđenima u članku 18. i područjima suradnje za geografske programe utvrđenima u Prilogu II.

2.   Odstupajući od članka 13. stavaka 2. i 3., potpora Unije u okviru geografskih programa za područje susjedstva ima različite oblike i iznose, uzimajući u obzir:

3.   Potpora Unije iz stavka 2. ovog članka odražava se u programskim dokumentima za geografske programe iz članka 14.

1.   Okvirni iznos od 10 % financijske omotnice utvrđene u članku 6. stavku 2. točki (a) prvoj alineji za dopunu okvirnim financijskim dodjelama za pojedine zemlje iz članka 14. dodjeljuje se partnerskim zemljama i područjima navedenima u Prilogu I. kao poticaj za provedbu reformi. O takvim dodjelama odlučuje se na temelju rezultata i napretka koji su ostvarile u pogledu demokracije, dobrog upravljanja i vladavine prava, što obuhvaća suradnju s civilnim društvom, ljudskih prava, uključujući rodnu ravnopravnost, suradnje u području migracija, gospodarskog upravljanja i reformi, a osobito zajednički dogovorenih reformi. Napredak partnerskih zemalja redovito se ocjenjuje, ponajprije u izvješćima o napretku koja obuhvaćaju kretanja u usporedbi s prethodnim godinama.

2.   Stavak 1. ne primjenjuje na potporu civilnom društvu, sprečavanje sukoba i izgradnju mira, međuljudske kontakte, uključujući suradnju među lokalnim tijelima, potporu unapređenju ljudskih prava ni na mjere potpore povezane s krizom. U slučaju ozbiljnog ili trajnog narušavanja demokratskog poretka, ljudskih prava ili vladavine prava ili u slučaju povećanog rizika od sukoba, potpora za te mjere povećava se, ako je to moguće i primjereno.

1.   Prekogranična suradnja, kako je definirana u članku 2. prvom stavku točki 5., obuhvaća suradnju duž vanjskih susjednih kopnenih i morskih granica, transnacionalnu suradnju na velikim transnacionalnim područjima ili oko morskih bazena te međuregionalnu suradnju.

2.   Područje susjedstva doprinosi programima prekogranične suradnje navedenima u stavku 1. koji se sufinanciraju iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Uredbe Interreg. Do 5 % financijske omotnice za područje susjedstva okvirno se dodjeljuje za potporu tim programima.

3.   Doprinosi programima prekogranične suradnje određuju se i upotrebljavaju u skladu s člankom 10. stavkom 3. Uredbe Interreg.

4.   Stopa sufinanciranja sredstvima Unije ne premašuje 90 % prihvatljivih rashoda iz programa prekogranične suradnje.

5.   Pretfinanciranje za programe prekogranične suradnje može premašiti postotak iz članka 51. Uredbe Interreg. Na zahtjev upravljačkog tijela stopa pretfinanciranja svake financijske godine može iznositi do 80 % godišnjih preuzetih obveza za dotični program.

6.   Višegodišnji strateški dokument za prekograničnu suradnju, u kojem se utvrđuju elementi iz članka 14. stavka 2. ove Uredbe, donosi se u skladu s člankom 10. stavkom 1. Uredbe Interreg.

7.   Ako se programi prekogranične suradnje obustavljaju u skladu s člankom 12. Uredbe Interreg, preostali iznos potpore iz financijske omotnice za obustavljeni program za područje susjedstva može se ponajprije iskoristiti za financiranje drugih programa prekogranične suradnje ili bilo kojih drugih aktivnosti u okviru te financijske omotnice, prema potrebi.

1.   Komisija donosi godišnje ili višegodišnje akcijske planove i mjere. Mjere mogu biti u obliku pojedinačnih mjera, posebnih mjera, mjere potpore ili mjera izvanredne pomoći. Akcijskim planovima i mjerama u obzir se uzima specifični kontekst te se za svako djelovanje određuju ciljevi, očekivani rezultati i glavne aktivnosti, načini izvršenja, praćenja i evaluacije te proračun i svi potporni rashodi povezani s time.

2.   Akcijski planovi temelje se na programskim dokumentima, osim u slučajevima iz stavaka 5. i 6. Akcijski planovi pripremaju se na uključiv, transparentan i pravodoban način. Kad god je to potrebno, o akcijskim planovima raspravlja se zajednički s državama članicama u kontekstu bolje suradnje.

3.   Prema potrebi, djelovanje se može donijeti u obliku pojedinačne mjere prije ili nakon donošenja akcijskih planova. Pojedinačne mjere temelje se na programskim dokumentima, osim u slučajevima iz stavka 5. i drugim propisno opravdanim slučajevima.

4.   Ako se pojave nepredviđene potrebe ili okolnosti, a sredstva nije moguće dobiti iz primjerenijih izvora, Komisija može donijeti posebne mjere koje nisu predviđene programskim dokumentima.

5.   Godišnji ili višegodišnji akcijski planovi i pojedinačne mjere mogu se upotrebljavati za provedbu djelovanja za brzi odgovor iz članka 4. stavka 4. točaka (b) i (c).

6.   Komisija može donijeti mjere izvanredne pomoći za djelovanja za brzi odgovor, kako je navedeno u članku 4. stavku 4. točki (a).

Mjera izvanredne pomoći može trajati najviše 18 mjeseci i može se produljiti dva puta za dodatno razdoblje od najviše šest mjeseci, ukupno do najviše 30 mjeseci, u slučaju objektivnih i nepredviđenih prepreka njezinoj provedbi, pod uvjetom da ne dođe do povećanja financijskog iznosa mjere.

U slučaju dugotrajne krize i sukoba Komisija može donijeti drugu mjeru izvanredne pomoći u trajanju od najviše 18 mjeseci. U propisno opravdanim slučajevima mogu se donijeti dodatne mjere ako je kontinuitet djelovanja Unije nužan, a ne može osigurati na druge načine.

1.   Financiranje od strane Unije može pokrivati rashode za potporu provedbi Instrumenta te za postizanje njegovih ciljeva, što obuhvaća administrativnu potporu povezanu s aktivnostima pripreme, daljnjeg postupanja, praćenja, kontrole, revizije i evaluacije koje su potrebne za takvu provedbu, kao i rashode sjedišta i delegacija Unije u vezi s administrativnom i koordinacijskom potporom koja je potrebna za Instrument te u vezi s upravljanjem operacijama koje se financiraju u okviru Instrumenta, što obuhvaća informacijska i komunikacijska djelovanja te poslovne sustave informacijske tehnologije.

2.   Ako rashodi za potporu nisu uključeni u akcijske planove ili mjere iz članka 23., Komisija donosi mjere potpore, ako je to primjenjivo. Financiranje od strane Unije u okviru mjera potpore može obuhvaćati:

1.   Akcijski planovi i mjere donose se provedbenim aktima. Ti se provedbeni akti donose u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 45. stavka 2.

2.   Postupak iz stavka 1. ne zahtijeva se za:

Za višegodišnje akcijske planove i mjere pragovi navedeni u stavku 2. prvom podstavku točkama (a), (b) i (c) te točki (d) podtočki iv. primjenjuju se na godišnjoj osnovi.

Akcijski planovi i mjere doneseni u skladu s ovim stavkom, uz iznimku mjera izvanredne pomoći, i tehničke izmjene priopćuju se Europskom parlamentu i državama članicama putem relevantnog odbora iz članka 45. u roku od mjesec dana od njihova donošenja.

3.   Prije donošenja ili produljenja mjera izvanredne pomoći čiji trošak ne premašuje 20 000 000 EUR, Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o njihovoj prirodi i ciljevima te o predviđenim financijskim iznosima. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće prije nego što bitno izmijeni već donesene mjere izvanredne pomoći. Komisija vodi računa o relevantnom pristupu politike pri planiranju i daljnjoj provedbi tih mjera, u interesu usklađenosti vanjskog djelovanja Unije.

4.   Zbog opravdanih krajnje hitnih razloga, poput kriza, uključujući prirodne katastrofe ili katastrofe uzrokovane ljudskim djelovanjem, ili neposrednih prijetnji demokraciji, vladavini prava, ljudskim pravima ili temeljnim slobodama, Komisija može donijeti akcijske planove i mjere ili izmjene postojećih akcijskih planova i mjera kao provedbene akte koji se odmah primjenjuju, u skladu s postupkom iz članka 45. stavka 4.

5.   Na razini djelovanja poduzima se odgovarajuća analiza učinka na okoliš, koja obuhvaća analizu utjecaja na klimatske promjene i bioraznolikost, u skladu s primjenjivim zakonodavnim aktima Unije, među kojima su Direktiva 2011/92/EU Europskog parlamenta i Vijeća (42) te Direktiva Vijeća 85/337/EEZ (43), a uključuje, ako je primjenjivo, procjenu utjecaja na okoliš, uključujući utjecaj na klimatske promjene, ekosustave i bioraznolikost, za okolišno osjetljiva djelovanja, a posebno za veliku novu infrastrukturu.

Druge odgovarajuće ex ante procjene koje su razmjerne ciljevima i iznosima predviđenih djelovanja i mjera provode se kako bi se utvrdile moguće posljedice i rizici tih djelovanja i mjera u pogledu ljudskih prava, pristupa prirodnim resursima kao što su zemljište te socijalnih standarda, među ostalim u obliku procjena učinka za djelovanja i mjere velikih razmjera za koje se očekuje da će imati znatan utjecaj na ta područja.

Prema potrebi, pri provedbi sektorskih programa upotrebljavaju se strateške procjene utjecaja na okoliš, što obuhvaća utjecaj na klimatske promjene. Osiguravaju se sudjelovanje zainteresiranih dionika u procjenama utjecaja na okoliš te javni pristup rezultatima takvih procjena.

1.   Kao što je predviđeno Financijskom uredbom, Komisija izvršava financiranje u okviru Instrumenta izravno sama ili s pomoću delegacija Unije ili izvršnih agencija, ili neizravno s pomoću bilo kojeg od subjekata navedenih u članku 62. stavku 1. točki (c) te uredbe.

2.   Financiranje u okviru Instrumenta može se osigurati i doprinosima međunarodnim, regionalnim ili nacionalnim fondovima, poput onih koje su uspostavili ili kojima upravljaju EIB, države članice, partnerske zemlje i regije, međunarodne organizacije odnosno drugi donatori.

3.   Subjekti navedeni u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe i prihvatljivi partneri iz članka 35. stavku 4. ove Uredbe ispunjavaju svoje obveze izvješćivanja iz članka 155. Financijske uredbe na godišnjoj osnovi. Zahtjevi u pogledu izvješćivanja za bilo koji od tih subjekata utvrđeni su u okvirnom sporazumu o financijskom partnerstvu, sporazumu o doprinosu, sporazumu o proračunskim jamstvima ili sporazumu o financiranju.

4.   Djelovanja koja se financiraju u okviru Instrumenta mogu se provoditi s pomoću usporednog ili zajedničkog sufinanciranja.

5.   U slučaju usporednog sufinanciranja djelovanje se dijeli na više jasno određenih sastavnica, a svaku sastavnicu financiraju različiti partneri koji osiguravaju sufinanciranje tako da se krajnja svrha financiranja uvijek može odrediti i da se izbjegne dvostruko financiranje.

6.   U slučaju zajedničkog sufinanciranja ukupni trošak djelovanja dijele partneri koji osiguravaju sufinanciranje, a sredstva su udružena tako da više nije moguće odrediti izvor financiranja ni za koju aktivnost poduzetu u sklopu djelovanja.

7.   Mogući su, na primjer, sljedeći oblici suradnje Unije i njezinih partnera:

1.   Financiranje sredstvima Unije može se osigurati vrstama financiranja predviđenima Financijskom uredbom, i to posebno:

2.   U radu s dionicima iz partnerskih zemalja, kao što su organizacije civilnog društva i lokalna tijela, Komisija uzima u obzir njihove posebnosti, uključujući potrebe i relevantan kontekst, prilikom definiranja modaliteta financiranja, vrste doprinosa, modaliteta dodjele i administrativnih odredaba za upravljanje bespovratnim sredstvima kako bi se doprlo do najšireg mogućeg raspona dionika i najbolje odgovorilo na njihove potrebe. Podupiru se posebni modaliteti u skladu s Financijskom uredbom, primjerice sporazumi o partnerstvu, ovlaštenja financijske potpore trećim stranama, izravna dodjela ili pozivi za podnošenje prijedlogâ uz ograničenje prihvatljivosti, ili jednokratni iznosi, jedinični troškovi i financiranje na temelju paušalne stope te financiranje koje nije povezano s troškovima, kao što je predviđeno u članku 125. stavku 1. Financijske uredbe.

3.   Uz slučajeve navedene u članku 195. Financijske uredbe, postupak izravne dodjele može se upotrebljavati u slučaju:

Proračunska potpora, uključujući u obliku sektorskih ugovora o rezultatima reformi, temelji se na odgovornosti zemalja, uzajamnoj odgovornosti i predanosti partnerskih zemalja, uzimajući u obzir njihove rezultate i napredak u pogledu univerzalnih vrijednosti, demokracije, ljudskih prava i vladavine prava s ciljem jačanja partnerstava između Unije i partnerskih zemalja. Obuhvaća intenzivniji politički dijalog, razvoj kapaciteta i poboljšano upravljanje, čime se dopunjuju napori partnera da prikupe više sredstava i bolje ih potroše kako bi poduprli održiv i uključiv rast te otvaranje pristojnih radnih mjesta, među ostalim za mlade, iskorjenjivanje siromaštva, smanjenje nejednakosti te izgradnju i konsolidaciju demokratskih i mirnih društava. Proračunskom potporom doprinosi se i rodnoj ravnopravnosti.

Svaka odluka o pružanju proračunske potpore temelji se na politikama proračunske potpore koje je Unija dogovorila, jasnom skupu kriterija prihvatljivosti i pažljivoj procjeni rizika i koristi.

4.   Proračunska potpora raščlanjuje se kako bi se njome bolje odgovorilo na politički, gospodarski, socijalni i okolišni kontekst partnerske zemlje, uzimajući u obzir stanja nestabilnosti.

Pri pružanju proračunske potpore u skladu s člankom 236. Financijske uredbe, Komisija jasno definira i prati kriterije za njezinu uvjetovanost, uključujući napredak u reformama i transparentnosti, te podupire razvoj parlamentarnog nadzora, nacionalnih kapaciteta za reviziju te povećanu transparentnost i javni pristup informacijama.

5.   Isplata proračunske potpore temelji se na pokazateljima koji dokazuju da je ostvaren zadovoljavajući napredak u postizanju ciljeva usuglašenih s partnerskom zemljom.

6.   U skladu s člankom 193. stavkom 2. drugim podstavkom točkom (a) Financijske uredbe u propisno opravdanim slučajevima navedenima u odluci o financiranju, aktivnosti koje se podupiru u okviru Instrumenta i s njima povezani troškovi nastali u 2021. mogu se smatrati prihvatljivima od 1. siječnja 2021. čak i ako su te aktivnosti provedene i ti troškovi nastali prije podnošenja zahtjeva za bespovratna sredstva.

7.   Financijski instrumenti, proračunska jamstva i operacije mješovitog financiranja u okviru Instrumenta provode se u skladu s načelima utvrđenima u članku 209. stavku 1. Financijske uredbe i, kad god je to moguće, pod vodstvom EIB-a, multilateralne europske financijske institucije, kao što je Europska banka za obnovu i razvoj, ili bilateralne europske financijske institucije, kao što su razvojne banke, možda u kombinaciji s dodatnim drugim oblicima financijske potpore iz država članica i trećih strana.

Države članice i bilo koji subjekt naveden u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe mogu dati doprinose financijskim instrumentima u okviru Instrumenta.

8.   Financijski instrumenti iz stavka 7. mogu se grupirati u mehanizme za potrebe provedbe i izvješćivanja.

9.   Financijskim sredstvima Unije ne generira se niti aktivira ubiranje posebnih poreza, pristojbi ili davanja.

10.   Porezi, pristojbe i davanja koje nametnu partnerske zemlje mogu biti prihvatljivi za financiranje u okviru Instrumenta.

1.   Sudjelovanje u postupcima javne nabave, dodjele bespovratnih sredstava i nagrada za djelovanja koja se financiraju u okviru geografskih programa te tematskog programa „Organizacije civilnog društva” i tematskog programa „Globalni izazovi” otvoreno je međunarodnim organizacijama i svim ostalim pravnim subjektima, uključujući organizacije civilnog društva, koji su državljani sljedećih zemalja, a ako je riječ o pravnim osobama, koje imaju i stvarni poslovni nastan u sljedećim zemljama:

2.   Ne dovodeći u pitanje ograničenja povezana s prirodom i ciljevima djelovanja, sudjelovanje u postupcima javne nabave, dodjele bespovratnih sredstava i nagrada za djelovanja koja se financiraju u okviru tematskog programa „Ljudska prava i demokracija” te tematskog programa „Mir, stabilnost i sprečavanje sukoba”, kao i u okviru djelovanja za brzi odgovor, otvoreno je bez ograničenja.

3.   Sva roba i materijali koji se financiraju u okviru Instrumenta mogu potjecati iz bilo koje zemlje.

4.   Pravila o prihvatljivosti utvrđena u ovom članku ne primjenjuju se na fizičke osobe, niti stvaraju ograničenja u vezi s državljanstvom za fizičke osobe, koje je zaposlio prihvatljivi ugovaratelj ili, ako je primjenjivo, podugovaratelj, ili su ugovorom na drugi način vezane uz takvog ugovaratelja ili podugovaratelja.

5.   Na djelovanja koja se sufinanciraju sa subjektom ili provode uz izravno ili neizravno upravljanje sa subjektima iz članka 62. stavka 1. točke (c) podtočaka od ii. do viii. Financijske uredbe primjenjuju se i pravila prihvatljivosti za te subjekte.

6.   Ako donatori financiraju skrbnički fond koji je osnovala Komisija ili se on financira vanjskim namjenskim prihodima, primjenjuju se pravila prihvatljivosti iz osnivačkog akta tog skrbničkog fonda, odnosno, u slučaju vanjskih namjenskih prihoda, iz sporazuma s donatorom.

7.   Ako je riječ o djelovanjima koja se financiraju u okviru Instrumenta i u okviru drugog programa Unije, prihvatljivima se smatraju subjekti koji su prihvatljivi prema bilo kojem od tih programa Unije.

8.   Za djelovanja u kojima sudjeluje više zemalja prihvatljivima se mogu smatrati pravni subjekti koji su državljani zemalja i područja na kojima se djelovanje provodi, a ako je riječ o pravnim osobama, koje imaju i stvarni poslovni nastan u tim zemljama ili područjima.

9.   Pravila o prihvatljivosti utvrđena u ovom članku mogu se ograničiti s obzirom na državljanstvo, geografsku lokaciju ili prirodu podnositelja zahtjeva kada se takva ograničenja zahtijevaju zbog posebne prirode i ciljeva djelovanja te kada su potrebna radi djelotvorne provedbe tog djelovanja.

10.   Ponuditelji, podnositelji zahtjeva i natjecatelji iz zemalja koje nisu prihvatljive mogu se smatrati prihvatljivima u slučaju hitnosti ili nedostupnosti usluga na tržištima dotičnih zemalja ili područja ili u drugim valjano opravdanim slučajevima u kojima bi primjena pravila o prihvatljivosti onemogućila ili izuzetno otežala provedbu djelovanja.

11.   U svrhu promicanja lokalnih kapaciteta, tržišta i kupnji, ako je Financijskom uredbom predviđena dodjela na temelju jedne ponude, prioritet se daje lokalnim i regionalnim ugovarateljima. U svim drugim slučajevima sudjelovanje lokalnih i regionalnih ugovaratelja promiče se u skladu s relevantnim odredbama te uredbe. Promiču se kriteriji održivosti i dubinske analize.

12.   U okviru tematskog programa „Ljudska prava i demokracija” bilo koji subjekt koji nije obuhvaćen definicijom pravnog subjekta iz članka 2. prvog stavka točke 6. prihvatljiv je ako je to nužno za provedbu područjâ intervencija iz ovog programa.

1.   Uz članak 12. stavak 4. Financijske uredbe, neiskorištena odobrena sredstva za preuzete obveze i za plaćanja u okviru Instrumenta automatski se prenose i u pogledu njih mogu se preuzimati obveze odnosno izvršavati plaćanja dospjela do 31. prosinca sljedeće financijske godine. U sljedećoj financijskoj godini najprije se troši preneseni iznos.

Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o odobrenim sredstvima za preuzimanje obveza prenesenima u skladu s člankom 12. stavkom 6. Financijske uredbe.

2.   Uz pravila utvrđena u članku 15. Financijske uredbe o ponovnom stavljanju na raspolaganje odobrenih sredstava, odobrena sredstva za preuzimanje obveza koja odgovaraju iznosu opozivâ zbog potpunog ili djelomičnog neprovođenja djelovanja u okviru Instrumenta ponovno se stavljaju na raspolaganje u izvornoj proračunskoj liniji.

3.   Proračunske obveze za djelovanja koja traju dulje od jedne financijske godine mogu se rasporediti tijekom nekoliko godina u godišnje obroke, u skladu s člankom 112. stavkom 2. Financijske uredbe.

Članak 114. stavak 2. treći podstavak Financijske uredbe ne primjenjuje se na ta višegodišnja djelovanja iz prvog podstavka ovog stavka. Komisija automatski opoziva svaki udio proračunskih obveza za djelovanje za koje do 31. prosinca pete godine nakon godine u kojoj je preuzeta proračunska obveza još nisu upotrijebljena sredstva za pretfinanciranje ili za privremena plaćanja ili za koja nije dostavljena nikakva ovjerena potvrda o rashodima ili bilo kakav zahtjev za plaćanje.

Stavak 2. ovog članka primjenjuje se i na godišnje obroke.

4.   Odstupajući od članka 209. stavka 3. Financijske uredbe, vraćanja i prihodi generirani financijskim instrumentom i proračunskim jamstvima pripisuju se izvornoj proračunskoj liniji kao interni namjenski prihodi, nakon odbitka troškova i naknada za upravljanje. Svakih pet godina Komisija ispituje doprinos postojećih financijskih instrumenata postizanju ciljeva Unije i djelotvornost tih instrumenata.

1.   Financijskom omotnicom navedenom u članku 6. stavku 2. točki (a) pokrivaju se Europski fond za održivi razvoj plus (EFOR+) i Jamstvo za vanjsko djelovanje.

2.   Svrha fonda EFOR+, kao integriranog financijskog paketa koji osigurava financijski kapacitet u obliku bespovratnih sredstava, tehničke pomoći, financijskih instrumenata, proračunskih jamstava i operacija mješovitog financiranja navedenih u članku 27. stavku 1. ove Uredbe, jest potpora ulaganjima i povećanje pristupa financiranju radi doprinošenja ostvarenju ciljeva i općih načela utvrđenih u člancima 3. i 8. ove Uredbe te, prema potrebi, ciljeva Uredbe IPA III, uz istodobno maksimalno povećanje dodatnosti i razvojnog učinka te pružanje inovativnih proizvoda, među ostalim MSP-ovima.

Fondom EFOR+ posebno se potiču održiv i uključiv gospodarski, okolišni i društveni razvoj, prijelaz na održivo gospodarstvo s dodanom vrijednošću te stabilno investicijsko okružje. Njime se također promiče socioekonomska i okolišna otpornost partnerskih zemalja, s posebnim naglaskom na iskorjenjivanju siromaštva. Fondom EFOR+ stoga se doprinosi smanjenju socioekonomskih nejednakosti, održivom i uključivom rastu, prilagodbi klimatskim promjenama i njihovu ublažavanju, zaštiti okoliša i upravljanju okolišem, otvaranju pristojnih radnih mjesta na temelju osnovnih standarda rada ILO-a, gospodarskim prilikama, vještinama i poduzetništvu, socioekonomskim sektorima, uključujući socijalna poduzeća i zadruge, MSP-ovima, održivoj povezivosti, potpori ranjivim skupinama, promicanju ljudskih prava, rodne ravnopravnosti i osnaživanja žena i mladih te se otklanjaju specifični socioekonomski temeljni uzroci nezakonite migracije i temeljni uzroci prisilnog raseljavanja, u skladu s prioritetnim područjima navedenima u Prilogu V. i relevantnim okvirnim programskim dokumentima.

Posebna pozornost posvećuje se zemljama u kojima su prisutne nestabilnosti ili sukobi, najmanje razvijenim zemljama i visoko zaduženim siromašnim zemljama, među ostalim podupiranjem izgradnje institucijskih kapaciteta, gospodarskog upravljanja i tehničke pomoći.

3.   Jamstvom za vanjsko djelovanje podupiru se operacije fonda EFOR+ obuhvaćene proračunskim jamstvima u skladu s člancima od 32. do 39. ove Uredbe. Jamstvom za vanjsko djelovanje podupiru se i makrofinancijska pomoć i zajmovi trećim zemljama iz članka 10. stavka 2. Uredbe (Euratom) 2021/948.

4.   U okviru Jamstva za vanjsko djelovanje Unija može jamčiti za operacije na temelju sporazuma o jamstvu potpisanih između 1. siječnja 2021. i 31. prosinca 2027., u iznosu do 53 449 000 000 EUR.

Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranog akta u skladu s člankom 44. radi izmjene maksimalnog iznosa Jamstva za vanjsko djelovanje za najviše 20 %.

5.   Stopa rezervacija kreće se od 9 % do 50 % ovisno o vrsti operacija.

Iz proračuna Unije može se upotrijebiti najviše 10 000 000 000 EUR za izdvajanje rezervacija za Jamstvo za vanjsko djelovanje. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 44. radi izmjene tog maksimalnog iznosa kako bi se osiguralo da iznos rezervacija odražava iznos i stope rezervacija Jamstva za vanjsko djelovanje, uzimajući u obzir vrstu operacija pokrivenih jamstvom.

Stopa rezervacija za Jamstvo za vanjsko djelovanje iznosi 9 % za makrofinancijsku pomoć Unije i za proračunska jamstva koja obuhvaćaju državne rizike povezane s operacijama kreditiranja.

Stope rezervacija preispituju se barem svake tri godine od datuma početka primjene ove Uredbe utvrđenog u članku 51. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 44. radi izmjene stopa rezervacija.

6.   Jamstvo za vanjsko djelovanje smatra se jedinstvenim jamstvom u zajedničkom fondu za rezervacije koji je uspostavljen člankom 212. Financijske uredbe.

7.   U okviru fonda EFOR+ i Jamstva za vanjsko djelovanje mogu se podupirati operacije financiranja i ulaganja u partnerskim zemljama u geografskim područjima koja se navode u članku 4. stavku 2. Rezervacije iz Jamstva za vanjsko djelovanje financiraju se iz proračuna relevantnih geografskih programa utvrđenih člankom 6. stavkom 2. točkom (a) i prenose se u zajednički fond za rezervacije. U okviru fonda EFOR+ i Jamstva za vanjsko djelovanje mogu se podupirati i operacije na području korisnika navedenih u relevantnom prilogu Uredbi IPA III. Sredstva za te operacije u okviru fonda EFOR+ i za rezervacije iz Jamstva za vanjsko djelovanje osiguravaju se u okviru Uredbe IPA III. Rezervacije u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje za zajmove trećim zemljama iz članka 10. stavka 2. Uredbe (Euratom) 2021/948 financiraju se iz te uredbe.

8.   Rezervacije koje se navode u članku 211. stavku 2. Financijske uredbe temelje se na ukupnim obvezama Unije odobrenima na temelju ove Uredbe. Godišnji potrebni iznosi rezervacija mogu se utvrđivati tijekom razdoblja koje ne premašuje sedam godina. Rezervacije za jamstva odobrena na temelju Uredbe (EU) 2017/1601 i za jamstva, financijsku pomoć i zajmove Euratoma trećim zemljama odobrene na temelju temeljnih akata čije su rezervacije uređene Uredbom (EZ, Euratom) br. 480/2009 moraju i dalje biti u skladu s odredbama tih uredaba.

9.   Neto imovina Jamstvenog fonda EFOR-a uspostavljenog Uredbom (EU) 2017/1601 i Jamstvenog fonda za vanjska djelovanja uspostavljenog Uredbom (EZ, Euratom) br. 480/2009 na dan 31. srpnja 2021. prenosi se u zajednički fond za rezervacije radi osiguravanja rezervacija za proračunska jamstva odobrena na temelju Uredbe (EU) 2017/1601 i jamstva, financijsku pomoć i zajmove Euratoma trećim zemljama odobrene u skladu s temeljnim aktima čije su rezervacije uređene Uredbom (EZ, Euratom) br. 480/2009.

1.   EFOR+ sastoji se od regionalnih platformi za ulaganja s regionalnih područja utvrđenih u članku 4. stavku 2. ove Uredbe i Uredbi IPA III, koje su uspostavljene na temelju radnih metoda, postupaka i struktura postojećih vanjskih mehanizama Unije za mješovito financiranje, kojima se njihove operacije mješovitog financiranja mogu kombinirati s operacijama Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+.

2.   Komisija osigurava upravljanje fondom EFOR+.

1.   Komisiju pri osiguranju upravljanja fondom EFOR+ savjetuje strateški odbor („strateški odbor fonda EFOR+”), osim u slučaju operacija koje se odnose na korisnike navedene u relevantnom prilogu Uredbi IPA III sa zapadnog Balkana, za koje postoji zaseban strateški odbor.

2.   Strateški odbor fonda EFOR+ savjetuje Komisiju o strateškom usmjerenju i prioritetima za ulaganja iz Jamstva za vanjsko djelovanje u okviru fonda EFOR+, među ostalim i za investicijska područja navedena u članku 36., i doprinosi njihovu usklađivanju s vodećim načelima i ciljevima Unijina vanjskog djelovanja, razvojne politike i europske politike susjedstva te s ciljevima iz članka 3. i svrhom fonda EFOR+ kako je utvrđena u članku 31. Strateški odbor fonda EFOR+ također podupire Komisiju pri utvrđivanju ukupnih ciljeva ulaganja kad je riječ o upotrebi Jamstva za vanjsko djelovanje za podupiranje operacija fonda EFOR+ i prati odgovarajuću i diversificiranu geografsku i tematsku pokrivenost investicijskih područja.

3.   Strateški odbor fonda EFOR+ podupire i opću koordinaciju, komplementarnost i koherentnost među regionalnim platformama za ulaganja, među trima stupovima plana za vanjska ulaganja, između plana za vanjska ulaganja i drugih napora Unije u području migracija te u području provedbe Programa 2030., među ostalim kad je riječ o borbi protiv klimatskih promjena, kao i s Unijinim vanjskim programima i instrumentima za vanjsko financiranje.

4.   Strateški odbor fonda EFOR+ sastoji se od predstavnikâ Komisije i Visokog predstavnika, svih država članica i EIB-a. Europski parlament ima status promatrača. Doprinositelji, prihvatljivi partneri, partnerske zemlje, relevantne regionalne organizacije i drugi dionici mogu prema potrebi dobiti status promatrača. Prije imenovanja novih promatrača provodi se savjetovanje sa strateškim odborom fonda EFOR+. Strateškim odborom fonda EFOR+ supredsjedaju Komisija i Visoki predstavnik.

5.   Strateški odbor fonda EFOR+ sastaje se najmanje dvaput godišnje i, kada je to moguće, donosi mišljenja konsenzusom. Predsjedatelj može organizirati dodatne sastanke u bilo kojem trenutku ili na zahtjev trećine članova odbora. Ako nije moguće postići konsenzus, primjenjuje se pravo glasovanja kako je dogovoreno na prvom sastanku strateškog odbora fonda EFOR+ i utvrđeno u njegovu poslovniku. U poslovniku se određuje okvir u pogledu uloge promatrača. Zapisnici i dnevni redovi sastanaka strateškog odbora fonda EFOR+ javno se objavljuju nakon donošenja.

6.   Komisija na godišnjoj osnovi izvješćuje strateški odbor fonda EFOR+ o napretku koji je postignut u vezi s provedbom fonda EFOR+. Kako bi se to izvješćivanje dopunilo, strateški odbor za zapadni Balkan obavješćuje o napretku koji je postignut u provedbi jamstvenog instrumenta za tu regiju. Strateški odbori analiziraju izvješća o evaluacijama iz članka 42. stavka 5. i uzimaju ih u obzir.

Strateški odbor fonda EFOR+ redovito organizira savjetovanja s relevantnim dionicima o strateškom usmjerenju i provedbi fonda EFOR+.

7.   Postojanje strateškog odbora fonda EFOR+ i strateški odbor za zapadni Balkan ne utječe na potrebu za jedinstvenim i objedinjenim okvirom za upravljanje rizicima za EFOR+.

8.   Funkcijom upravljanja rizicima za jamstva u okviru fonda EFOR+ uzimaju se u obzir ciljevi i načela Instrumenta. Metodologije za procjenu rizika i naknade u okviru fonda EFOR+ dosljedno se primjenjuju na sva investicijska područja, uključujući ona navedena u članku 36. Komisija osniva tehničku skupinu za procjenu rizika. Komisija osigurava neovisnu, nepristranu i uključivu visokokvalitetnu funkciju tehničke skupine za procjenu rizika. Komisija također osigurava da se informacije i analiza pravodobno, transparentno i uključivo dijele sa svim državama članicama, vodeći računa o povjerljivosti. Sastav, poslovnik i metode rada tehničke skupine procjenu rizika uključivi su, dostupni stručnjacima iz EIB-a, drugim prihvatljivim partnerima i zainteresiranim državama članicama te se predstavljaju strateškom odboru fonda EFOR+. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o sastavu, mandatu i poslovniku tehničke skupine za procjenu rizika te osigurava da su njezini članovi nepristrani i da nisu u sukobu interesa.

9.   Tijekom razdoblja provedbe fonda EFOR+ strateški odbor fonda EFOR+ što prije usvaja i objavljuje smjernice u kojima se utvrđuje način na koji se treba osigurati usklađenost operacija fonda EFOR+ sa svrhom, ciljevima i kriterijima prihvatljivosti utvrđenima u člancima 31. i 35.

1.   Operacije financiranja i ulaganja prihvatljive za potporu iz Jamstva za vanjsko djelovanje moraju biti dosljedne i usklađene s politikama Unije, relevantnim programskim dokumentima te strategijama i politikama partnerskih zemalja. Njima se posebno podupiru ciljevi, opća načela i okvir politika Instrumenta te, prema potrebi, Uredbe IPA III, uzimajući u obzir prioritetna područja utvrđena u Prilogu V. ovoj Uredbi.

2.   Jamstvom za vanjsko djelovanje podupiru se operacije financiranja i ulaganja koje su usklađene s uvjetima utvrđenima u članku 209. stavku 2. točkama od (a) do (e) Financijske uredbe, koji se osobito odnose na potrebu za postizanjem dodatnosti, među ostalim rješavanjem nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne, za usklađivanjem interesa prihvatljivih partnera, za izbjegavanjem narušavanja tržišnog natjecanja i, prema potrebi, za maksimalnim povećanjem privatnog ulaganja, te:

3.   Jamstvo za vanjsko djelovanje upotrebljava se za pokrivanje rizika za sljedeće instrumente:

4.   Prihvatljivi partneri za potrebe Jamstva za vanjsko djelovanje jesu partneri utvrđeni u članku 208. stavku 4. Financijske uredbe, uključujući one iz partnerskih zemalja i trećih zemalja koje doprinose Jamstvu za vanjsko djelovanje, podložno odobrenju Komisije u skladu s člankom 37. ove Uredbe. Osim toga, i odstupajući od članka 62. stavka 1. točke (c) Financijske uredbe, za potrebe Jamstva za vanjsko djelovanje prihvatljiva su tijela uređena privatnim pravom države članice, partnerske zemlje ili treće zemlje koja je doprinijela Jamstvu za vanjsko djelovanje u skladu s člankom 37. ove Uredbe, koja mogu primjereno jamčiti za svoj financijski kapacitet.

5.   Prihvatljivi partneri poštuju pravila i uvjete predviđene u članku 62. stavku 1. točki (c) Financijske uredbe. Ako je riječ o tijelima uređenima privatnim pravom države članice, partnerske zemlje ili treće zemlje koja je doprinijela Jamstvu za vanjsko djelovanje u skladu s člankom 37. ove Uredbe, prednost se daje onim tijelima koja daju na uvid informacije o okolišnim, socijalnim i poreznim kriterijima te kriterijima korporativnog upravljanja.

Komisija osigurava djelotvornu, učinkovitu i pravednu upotrebu dostupnih sredstava među prihvatljivim partnerima, uključujući male i srednje partnere, te istodobno promiče njihovu suradnju, uzimajući u obzir njihove kapacitete, dodanu vrijednost i iskustvo.

Komisija osigurava pravedno postupanje prema svim prihvatljivim partnerima, u skladu s člankom 27. stavkom 7., te osigurava da se tijekom razdoblja provedbe fonda EFOR+ izbjegavaju sukobi interesa. Kako bi se osigurala komplementarnost, Komisija od prihvatljivih partnera može zatražiti sve relevantne informacije o njihovim operacijama koje nisu obuhvaćene fondom EFOR+.

6.   Uvjet o doprinošenju vlastitim sredstvima utvrđen u članku 219. stavku 4. Financijske uredbe primjenjuje se na svakog prihvatljivog partnera kojemu je na temelju portfelja dodijeljeno proračunsko jamstvo u okviru Instrumenta.

7.   Komisija odabire prihvatljive partnere u skladu s člankom 154. Financijske uredbe, uzimajući u obzir:

8.   Na temelju višegodišnjih okvirnih programa i savjeta strateškog odbora fonda EFOR+ i strateškog odbora za zapadni Balkan, Komisija, nakon savjetovanja s regionalnim operativnim odborima te nakon što obavijesti Europski parlament i Vijeće, uspostavlja investicijska područja za regije ili određene partnerske zemlje, ili oboje, za određene sektore, ili za određene projekte ili određene kategorije krajnjih korisnika, ili oboje, kojima će se pružiti financijska sredstva u okviru Instrumenta, koja će se pokriti Jamstvom za vanjsko djelovanje do određenog fiksnog iznosa. Komisija obavješćuje Europski parlament i Vijeće o usklađenosti investicijskih područja s ovim člankom te o detaljnim prioritetima za financiranje tih područja. Svi zahtjevi za financijsku potporu unutar investicijskih područja podnose se Komisiji.

Izbor investicijskih područja propisno se opravdava analizom nedostataka na tržištu ili investicijskih okolnosti koje nisu optimalne te procjenom usklađenosti s prioritetima ove Uredbe i, prema potrebi, Uredbe IPA III. Takvu analizu provodi Komisija u suradnji s potencijalno prihvatljivim partnerima i dionicima.

Prihvatljivi partneri mogu osigurati instrumente iz stavka 3. u okviru investicijskog područja ili pojedinačnog projekta kojim upravlja prihvatljivi partner. Ti se instrumenti mogu osigurati u korist partnerskih zemalja, uključujući zemlje u kojima su prisutne nestabilnosti ili sukobi ili zemlje koje se suočavaju s izazovima u području obnove i oporavka nakon sukoba, u korist institucija tih partnerskih zemalja, uključujući njihove javne nacionalne i privatne lokalne banke i financijske institucije, te u korist subjekata iz privatnog sektora, uključujući MSP-ove, tih partnerskih zemalja. Ti instrumenti ne služe u korist trgovačkim društvima koja su pod kontrolom vojnog sektora ili sektora državne sigurnosti, osim u propisno opravdanim slučajevima.

9.   Komisija ocjenjuje operacije koje se podupiru Jamstvom za vanjsko djelovanje s obzirom na kriterije prihvatljivosti utvrđene u stavcima 1., 2. i 3., a kada je to moguće koriste se postojeći sustavi Unije i prihvatljivih partnera za mjerenje rezultata. Komisija uspostavlja kontrolni popis kriterija prihvatljivosti navedenih u članku 31. i članku 35. stavcima 1. i 2. te na temelju tog kontrolnog popisa ocjenjuje i odabire sve prijedloge koji se podupiru Jamstvom za vanjsko djelovanje, na osnovi informacija koje su dostavili prihvatljivi partneri. Ako je potrebno, Komisija od prihvatljivih partnera traži pojašnjenje i izmjene dostavljenih informacija. Komisija na godišnjoj osnovi objavljuje te kontrolne popise i rezultate ocjene za svako investicijsko područje, raščlanjene prema zemlji i sektoru.

10.   Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 44. radi izmjene prioritetnih područja iz Priloga V.

1.   EIB provodi isključivo namjensko investicijsko područje koje obuhvaća sveobuhvatno pokriće rizika za operacije s državnim partnerima i nekomercijalnim poddržavnim partnerima s okvirnim minimalnim iznosom od 11 000 000 000 EUR koji se programira u skladu s postupcima utvrđenima u poglavljima I. i III. ove glave.

EIB ima isključivo pravo na operacije s državnim partnerima i nekomercijalnim poddržavnim partnerima u okviru isključivog namjenskog investicijskog područja. U okviru isključivog namjenskog investicijskog područja doprinos iz vlastitih sredstava podrazumijeva se kao preuzimanje preostalog rizika, a jamstvom EU-a pokriva se 65 % ukupno isplaćenog iznosa za koji se jamči u okviru EIB-ovih operacija financiranja, uz oduzimanje vraćenih iznosa i dodavanje svih povezanih iznosa.

Odstupajući od drugog podstavka, ako EIB ne može provesti operacije ili odluči da neće provoditi operacije u okviru isključivog namjenskog investicijskog područja, provedba tih operacija otvorena je drugim prihvatljivim partnerima, u skladu s uvjetima koji se utvrđuju u relevantnim sporazumima o Jamstvu za vanjsko djelovanje, kojima se u obzir uzimaju uvjeti ponuđeni EIB-u za istu vrstu operacija te specifične potrebe, okolnosti i priroda prihvatljivog partnera koji provodi te operacije.

2.   EIB je prihvatljiv za provedbu operacija s poddržavnim partnerima koji nisu obuhvaćeni isključivim namjenskim investicijskim područjem iz stavka 1. i operacija s privatnim sektorom. Postupak iz članka 35. upotrebljava se kako bi se EIB-u, prema potrebi, povjerila dva dodatna namjenska investicijska područja koja obuhvaćaju:

3.   Okvirni iznos za namjenska investicijska područja iz stavaka 1. i 2. je 26 725 000 000 EUR.

Pri provedbi namjenskog investicijskog područja iz stavaka 1. i 2. EIB poštuje ovu Uredbu, uključujući njezine opće ciljeve i ciljeve fonda EFOR+ i, prema potrebi, Uredbe IPA III, kao i relevantne programske dokumente i obveze izvješćivanja.

4.   U skladu s člankom 209. stavkom 2. točkom (f) Financijske uredbe, zbog prirode i cilja politike isključivog namjenskog investicijskog područja iz stavka 1. relevantnim sporazumom o Jamstvu za vanjsko djelovanje može se predvidjeti da se Uniji ne isplaćuje naknada za operacije u okviru tog investicijskog područja.

5.   Za potrebe ovog članka poddržavne operacije smatraju se komercijalnima, osim ako EIB propisno opravda, a Komisija potvrdi da to nije slučaj.

Operacije u okviru namjenskog investicijskog područja iz stavka 2. točke (b) koherentne su s operacijama agencija država članica za kreditiranje izvoza.

6.   EIB podliježe mišljenju odbora utvrđenih u članku 33. odnosno 34.

Za operacije EIB-a obuhvaćene investicijskim područjima iz ovog članka ocjena prihvatljivosti utvrđena u članku 35. stavku 9. ispunjava se u okviru postupka predviđenog člankom 19. Protokola br. 5 o Statutu Europske investicijske banke priloženog UFEU-u. EIB pravodobno dostavlja sve informacije koje Komisija zahtijeva u tu svrhu. EIB-ove operacije financiranja obuhvaćene tim investicijskim područjima nisu pokrivene jamstvom EU-a ako Komisija izda nepovoljno mišljenje u skladu s postupkom predviđenim u članku 19. Protokola br. 5 o Statutu Europske investicijske banke priloženog UFEU-u. Svi daljnji modaliteti koji se primjenjuju na EIB utvrđuju se u relevantnim sporazumima o Jamstvu za vanjsko djelovanje.

7.   EIB je prihvatljiv za provedbu aktivnosti u okviru drugih investicijskih područja utvrđenih u članku 35. stavku 8.

8.   U skladu s ovom Uredbom, među ostalim njezinim ciljevima i načelima te relevantnim programskim dokumentima, kao i, prema potrebi, Uredbom IPA III, Komisija i EIB sklapaju namjenske sporazume o Jamstvu za vanjsko djelovanje za namjenska investicijska područja navedena u stavcima 1. i 2.

1.   Države članice, treće zemlje i ostale treće stranke mogu doprinositi Jamstvu za vanjsko djelovanje.

Odstupajući od članka 218. stavka 2. drugog podstavka Financijske uredbe, ugovorne stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru mogu pružati doprinose u obliku jamstava ili gotovine.

Treće zemlje koje nisu ugovorne stranke Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru i ostale treće stranke pružaju doprinose u obliku gotovine te podložno mišljenju strateškog odbora fonda EFOR+ i odobrenju Komisije.

Države članice mogu zahtijevati da njihovi doprinosi budu namijenjeni pokretanju djelovanja u određenim regijama, zemljama, sektorima ili postojećim investicijskim područjima. Komisija bez odgode obavješćuje Europski parlament i Vijeće o odobrenim doprinosima.

2.   Doprinosi u obliku jamstva ne smiju premašivati 50 % iznosa navedenog u članku 31. stavku 4.

Doprinosi država članica i ugovornih stranaka Sporazuma o Europskom gospodarskom prostoru u obliku jamstva mogu se aktivirati za plaćanje aktivacije jamstva tek nakon što su sredstva iz općeg proračuna Unije, uvećana za sve ostale doprinose u gotovini, iskorištena za plaćanja aktivacija jamstva.

Svaki doprinos, bez obzira na namjenu, može se upotrijebiti za pokriće aktivacija jamstva.

Sporazum o doprinosima sklapa se između Komisije, u ime Unije, i doprinositelja, te posebno sadržava odredbe o uvjetima plaćanja.

1.   Komisija u ime Unije sklapa sporazume o Jamstvu za vanjsko djelovanje s prihvatljivim partnerima odabranima na temelju članka 35. Ti se sporazumi mogu sklopiti s konzorcijem koji se sastoji od dvaju ili više prihvatljivih partnera. U skladu s člankom 219. stavkom 1. Financijske uredbe proračunska jamstva neopoziva su, bezuvjetna i daju se na zahtjev za vrste operacija koje su pokrivene u okviru Jamstva za vanjsko djelovanje. Komisija pri sklapanju sporazuma o Jamstvu za vanjsko djelovanje uzima u obzir savjete i smjernice odborâ i tehničke skupine za procjenu rizika.

2.   Jedan sporazum o Jamstvu za vanjsko djelovanje ili više njih sklapaju se za svako investicijsko područje između Komisije i odabranog prihvatljivog partnera ili prihvatljivih partnera. Osim toga, kako bi se ispunile specifične potrebe, Jamstvo za vanjsko djelovanje može se dodjeljivati za pojedinačne operacije financiranja ili ulaganja.

Europski parlament i Vijeće obavješćuju se o potpisivanju svih sporazuma o Jamstvu za vanjsko djelovanje. Na njihov zahtjev ti se sporazumi stavljaju na raspolaganje Europskom parlamentu i Vijeću, uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih i poslovno osjetljivih informacija.

3.   Sporazumi o Jamstvu za vanjsko djelovanje sadržavaju, posebno:

4.   Prihvatljivi partner odobrava operacije financiranja i ulaganja u skladu s vlastitim pravilima i postupcima i u skladu sa sporazumom o Jamstvu za vanjsko djelovanje.

5.   Jamstvo za vanjsko djelovanje može obuhvaćati:

6.   Za potrebe Komisijina računovodstva i njezina izvješćivanja o rizicima koje pokriva Jamstvo za vanjsko djelovanje te u skladu s člankom 209. stavkom 4. Financijske uredbe, prihvatljivi partneri s kojima je sklopljen sporazum o Jamstvu za vanjsko djelovanje svake godine Komisiji i Revizorskom sudu dostavljaju financijska izvješća o operacijama financiranja i ulaganja koje su obuhvaćene ovom Uredbom i koja je revidirao neovisni vanjski revizor, a koja među ostalim sadržavaju informacije o:

7.   Prihvatljivi partneri Komisiji na zahtjev dostavljaju sve dodatne informacije koje su joj potrebne za ispunjavanje obveza na temelju ove Uredbe, posebno u pogledu kriterija za odabir navedenih u članku 35., što obuhvaća usklađenost sa standardima povezanima s ljudskim pravima te socijalnim, radnim i okolišnim standardima.

8.   Komisija strateškom odboru fonda EFOR+, regionalnim operativnim odborima, Europskom parlamentu i Vijeću podnosi godišnje izvješće o financijskim instrumentima, proračunskim jamstvima, uključujući one koje provodi EIB, i financijskoj pomoći u skladu s člankom 41. stavcima 4. i 5. te člancima 241. i 250. Financijske uredbe. U tu svrhu prihvatljivi partneri jedanput godišnje Komisiji dostavljaju informacije koje su joj potrebne za ispunjavanje tih obveza izvješćivanja.

1.   Uzimajući u obzir moguće pritužbe trećih strana u partnerskim zemljama, među ostalim zajednica i pojedinaca na koje utječu projekti koje se podupire iz fonda EFOR+ i Jamstva za vanjsko djelovanje, Komisija i delegacije Unije na svojim internetskim stranicama izravno upućuju na pritužbene mehanizme relevantnih partnera koji su sklopili sporazume s Komisijom. Komisija također predviđa mogućnost izravnog primanja pritužbi u pogledu načina na koji prihvatljivi partneri obrađuju pritužbe. Komisija te informacije uzima u obzir u kontekstu buduće suradnje s tim partnerima.

2.   Osobe i subjekti koji izvršavaju financijske instrumente i proračunska jamstva poštuju primjenjivo pravo i načela Unije te dogovorene međunarodne standarde i standarde Unije, kako je utvrđeno u članku 155. stavcima 2. i 3. Financijske uredbe. Komisija procjenjuje osigurava li se sustavima, pravilima i postupcima tih osoba i subjekata zaštita financijskih interesa Unije jednaka zaštiti koja se osigurava kada Komisija izvršava proračun Unije, vodeći računa o načelu proporcionalnosti i uzimajući u obzir prirodu djelovanja i uvjete pod kojima se to djelovanje provodi.

1.   Pokazatelji za izvješćivanje o napretku Instrumenta prema ostvarenju specifičnih ciljeva utvrđenih u članku 3. stavku 2. navedeni su u Prilogu VI. Ti se pokazatelji, u skladu s pokazateljima za ciljeve održivog razvoja, upotrebljavaju zajedno s podatcima iz evaluacija i drugih postojećih mehanizama za izvješćivanje o rezultatima kao temelj za procjenu mjere u kojoj su ti specifični ciljevi postignuti.

2.   Komisija kontinuirano prati svoja djelovanja i, barem na godišnjoj osnovi, preispituje napredak prema postizanju ciljnih vrijednosti utvrđenih u ovoj Uredbi te očekivanih rezultata, koji obuhvaćaju ostvarenja i ishode.

Napredak u odnosu na očekivane rezultate prati se na transparentan i pravodoban način, na temelju relevantnih, mjerljivih, kvalitativnih i kvantitativnih podataka, koji uključuju, među ostalim, podatke iz Priloga VI. Kad god je to moguće, pokazatelji se raščlanjuju prema spolu, dobi i drugim relevantnim čimbenicima.

3.   Zajednički okviri za rezultate obuhvaćeni i dogovoreni u okviru zajedničkih programskih dokumenata koji ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 14. stavku 4. čine, ako je to izvedivo, temelj prema kojem Unija i njezine države članice zajednički prate svoju kolektivnu potporu partnerskoj zemlji.

Sustavom za izvješćivanje o uspješnosti osigurava se da se podatci za praćenje provedbe programa i rezultatâ Instrumenta prikupljaju učinkovito, djelotvorno i pravodobno. U tu svrhu uvode se razmjerne obveze izvješćivanja za primatelje sredstava Unije.

4.   Komisija ispituje napredak u provedbi Instrumenta. Počevši od 2022. Komisija Europskom parlamentu i Vijeću pravodobno, do 30. studenoga svake godine, podnosi godišnje izvješće o napretku prema ostvarivanju ciljeva Instrumenta u obliku pokazatelja, koji uključuju, među ostalim, pokazatelje iz Priloga VI., i u njemu se izvješćuje o tekućim aktivnostima, ostvarenim rezultatima i djelotvornosti ove Uredbe. To izvješće također se podnosi Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija.

5.   Godišnje izvješće sadržava:

U godišnjem izvješću ocjenjuju se rezultati ostvareni financiranjem sredstvima Unije, i to primjenom, u mjeri u kojoj je to moguće, specifičnih i mjerljivih pokazatelja koji ukazuju na napredak prema ostvarenju ciljnih vrijednosti i ciljeva Instrumenta te na napredak u obuhvaćanju pitanja iz članka 8. stavka 8. Sadržava i raščlambu po oblicima financiranja sredstvima Unije kako su utvrđeni u članku 27. Kad je riječ o razvojnoj suradnji, u izvješću se također ocjenjuje, kada je to moguće i relevantno, poštovanje načelâ djelotvornosti razvoja, među ostalim za inovativne financijske instrumente.

6.   Godišnje izvješće koje se sastavlja 2021. sadržava konsolidirane podatke iz godišnjih izvješća za razdoblje od 2014. do 2020. o cjelokupnom financiranju na temelju uredaba iz članka 50. stavka 2. ove Uredbe, što obuhvaća vanjske namjenske prihode i doprinose skrbničkim fondovima, jamstva te raščlambu potrošnje prema zemlji, oblicima financiranja sredstvima Unije, kako su utvrđeni u članku 27. ove Uredbe, vrsti subjekta kako je navedeno u članku 62. Financijske uredbe i za izravno i za neizravno upravljanje, te obvezama i plaćanjima. To godišnje izvješće odražava glavna stečena iskustva i daljnje mjere poduzete u vezi s preporukama iz vanjskih evaluacija provedenih prethodnih godina.

7.   Komisija u okviru godišnjeg izvješća podnosi detaljno izvješće o operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima Jamstvom za vanjsko djelovanje, kao i o funkcioniranju fonda EFOR+, njegovu upravljanju i djelotvornom doprinosu njegovim ciljevima. Njime su obuhvaćeni sljedeći elementi:

8.   Godišnja procjena ukupne potrošnje za djelovanja u području klime, dezertifikacije i bioraznolikosti izrađuje se na temelju donesenih okvirnih programskih dokumenata. Sredstva dodijeljena u okviru Instrumenta podliježu godišnjem sustavu praćenja koji se temelji na metodologiji OECD-a naime na „okolišnim pokazateljima” i „pokazateljima iz Rija”, ne isključujući upotrebu preciznijih metodologija ako su dostupne, integriranom u postojeću metodologiju upravljanja uspješnošću programâ Unije, radi kvantifikacije rashoda povezanih s upravljanjem okolišem i zaštitom okoliša te s djelovanjima u području klime, dezertifikacije i bioraznolikosti na razini akcijskih planova i mjera iz članka 23., te zabilježenom u evaluacijama i godišnjem izvješću.

Komisija stavlja na raspolaganje informacije o razvojnoj suradnji u skladu s priznatim međunarodnim standardima, kao što su standardi ILO-a i OECD-a, koristeći se okvirom za zajednički standard koji je razvila Inicijativa za transparentnost međunarodne pomoći.

9.   Kako bi osigurala djelotvornu procjenu napretka Instrumenta prema ostvarenju njegovih ciljeva, Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 44. kako bi izmijenila Prilog VI. radi preispitivanja ili nadopune pokazatelja, kada se to smatra potrebnim, te kako bi dopunila ovu Uredbu odredbama o uspostavi okvira za praćenje i evaluaciju.

1.   Komisija evaluira učinak i djelotvornost svojih djelovanja po područjima intervencija te djelotvornost programiranja, prema potrebi s pomoću neovisnih vanjskih evaluacija. Kad je riječ o neovisnim vanjskim evaluacijama, Komisija uzima u obzir prijedloge Europskog parlamenta ili Vijeća. Ako je to primjenjivo, u evaluacijama se primjenjuju načela dobre prakse Odbora za razvojnu pomoć OECD-a i nastoji se utvrditi jesu li ispunjeni specifični ciljevi te se daju preporuke radi poboljšanja budućih djelovanja.

Komisija Europskom parlamentu, Vijeću i državama članicama dostavlja nalaze i zaključke evaluacija zajedno sa svojim primjedbama i daljnjim mjerama. O evaluacijama se može raspravljati na zahtjev država članica na temelju članka 45. stavka 7. Rezultati se uzimaju u obzir pri pripremi programâ i djelovanjâ i pri dodjeli sredstava. Te su evaluacije i daljnje mjere javno dostupne.

Komisija u odgovarajućoj mjeri uključuje sve relevantne dionike, uključujući korisnike, aktere civilnog društva i lokalna tijela, u postupak evaluacije financiranja sredstvima Unije koje se pruža na temelju Instrument i može se, prema potrebi, odlučiti na provedbu zajedničkih evaluacija s državama članicama i drugim partnerima, uz aktivnu uključenost partnerskih zemalja.

2.   Komisija do 31. prosinca 2024. podnosi evaluaciju Instrumenta u sredini programskog razdoblja. Njome se obuhvaća razdoblje od 1. siječnja 2021. do pokretanja te evaluacije. Evaluaciji u sredini programskog razdoblja prilažu se, prema potrebi, zakonodavni prijedlozi u kojima se navode potrebne izmjene ove Uredbe.

3.   Komisija provodi završnu evaluaciju Instrumenta u okviru preispitivanja u sredini programskog razdoblja za sljedeće financijsko razdoblje. U toj se evaluaciji analizira i ocjenjuje doprinos Unije postizanju ciljeva Instrumenta, uzimajući u obzir pokazatelje za mjerenje ostvarenih rezultata te sve nalaze i zaključke u vezi s učinkom Instrumenta.

4.   U evaluaciji u sredini programskog razdoblja i u završnoj evaluaciji razmatraju se djelotvornost, učinkovitost, učinak, održivost, dodana vrijednost, prostor za pojednostavnjivanje, unutarnja i vanjska koherentnost, uključujući komplementarnost i sinergije, te trajna važnost ciljeva Instrumenta. U evaluacijama se utvrđuju stečena iskustva. U evaluacijama se procjenjuje maksimalni iznos Jamstva za vanjsko djelovanje utvrđen u članku 31. stavku 4. te se navode informacije o dodanoj vrijednosti koja je ostvarena integriranjem prethodno zasebnih instrumenata u jedan pojednostavnjeni instrument.

Evaluacija u sredini programskog razdoblja i završna evaluacija sadržavaju i konsolidirane podatke iz godišnjih izvješća o cjelokupnom financiranju uređenom ovom Uredbom, što obuhvaća vanjske namjenske prihode i doprinose skrbničkim fondovima, pri čemu se potrošnja raščlanjuje prema zemlji korisnici, oblicima financiranja sredstvima Unije, sudjelovanju država članica i relevantnih partnera, obvezama i plaćanjima, kao i prema geografskim programima, tematskim programima i djelovanjima za brzi odgovor, što obuhvaća upotrebu sredstava mobiliziranih iz rezerve za nove izazove i prioritete, kako je navedeno u članku 6.

Evaluacija u sredini programskog razdoblja i završna evaluacija provode se posebno u svrhu poboljšanja financiranja sredstvima Unije. Na temelju njih donose se odluke o obnavljanju, izmjeni ili suspenziji vrsta djelovanja koja se provode u okviru Instrumenta.

5.   U skladu sa specifičnim odredbama o izvješćivanju iz Financijske uredbe Komisija do 31. prosinca 2024. i svake tri godine nakon toga na temelju vanjske evaluacije evaluira upotrebu i funkcioniranje Jamstva za vanjsko djelovanje, a posebno njegov doprinos općim ciljevima, ostvarenim rezultatima i dodatnosti. Komisija to evaluacijsko izvješće podnosi Europskom parlamentu i Vijeću. Tom evaluacijskom izvješću prilaže se mišljenje Revizorskog suda. Evaluacijsko izvješće i mišljenje Revizorskog suda javno su dostupni.

1.   U propisno opravdanim slučajevima i ako je djelovanje koje se provodi globalne, transregionalne ili regionalne prirode, Komisija može odlučiti, u okviru relevantnih višegodišnjih okvirnih programa ili u okviru relevantnih akcijskih planova ili mjera, proširiti područje primjene djelovanja na zemlje i područja koji nisu obuhvaćeni ovom Uredbom u skladu s člankom 4. kako bi se osiguralo koherentnost i djelotvornost financiranja od strane Unije ili kako bi se potaknula regionalna ili transregionalna suradnja.

2.   Komisija može uključiti dodjelu posebnih financijskih sredstava kako bi partnerskim zemljama i regijama pomogla u jačanju suradnje sa susjednim najudaljenijim regijama Unije te prekomorskim zemljama i područjima. U tu se svrhu Instrumentom može doprinijeti, prema potrebi i na temelju recipročnosti i proporcionalnosti u pogledu razine financiranja iz Odluke o prekomorskom pridruživanju, uključujući Grenland ili Uredbe Interreg, ili obiju, djelovanjima koja provodi partnerska zemlja ili regija ili bilo koji drugi subjekt u okviru ove Uredbe, ili zemlja, područje ili bilo koji drugi subjekt u okviru Odluke o prekomorskom pridruživanju, uključujući Grenland ili najudaljenija regija Unije u okviru zajedničkih operativnih programa, odnosno međuregionalnim programima ili mjerama suradnje uspostavljenima i provedenima u okviru Uredbe Interreg.

1.   Ovlast za donošenje delegiranih akata dodjeljuje se Komisiji podložno uvjetima utvrđenima u ovom članku.

2.   Ovlast za donošenje delegiranih akata iz članka 4. stavaka 6. i 7., članka 6. stavka 5., članka 31. stavaka 4. i 5., članka 35. stavka 10. i članka 41. stavka 9. dodjeljuje se Komisiji tijekom razdoblja važenja ove Uredbe.

3.   Europski parlament ili Vijeće u svakom trenutku mogu opozvati delegiranje ovlasti iz članka 4. stavaka 6. i 7., članka 6. stavka 5., članka 31. stavaka 4. i 5., članka 35. stavka 10. i članka 41. stavka 9. Odlukom o opozivu prekida se delegiranje ovlasti koje je u njoj navedeno. Opoziv počinje proizvoditi učinke sljedećeg dana od dana objave spomenute odluke u Službenom listu Europske unije ili na kasniji dan naveden u spomenutoj odluci. On ne utječe na valjanost delegiranih akata koji su već na snazi.

4.   Prije donošenja delegiranog akta Komisija se savjetuje sa stručnjacima koje je imenovala svaka država članica u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016.

5.   Čim donese delegirani akt, Komisija ga istodobno priopćuje Europskom parlamentu i Vijeću.

6.   Delegirani akt donesen na temelju članka 4. stavaka 6. i 7., članka 6. stavka 5., članka 31. stavaka 4. i 5., članka 35. stavka 10. i članka 41. stavka 9. stupa na snagu samo ako ni Europski parlament ni Vijeće u roku od dva mjeseca od priopćenja tog akta Europskom parlamentu i Vijeću na njega ne podnesu prigovor ili ako su prije isteka tog roka i Europski parlament i Vijeće obavijestili Komisiju da neće podnijeti prigovore. Taj se rok produljuje za dva mjeseca na inicijativu Europskog parlamenta ili Vijeća.

1.   Komisiji pomaže odbor Instrumenta za susjedstvo, razvoj i međunarodnu suradnju. Navedeni odbor je odbor u smislu Uredbe (EU) br. 182/2011. Odbor se može sastajati u različitim sastavima zaduženima za određena područja suradnje i intervencije, poput geografskih djelovanja, tematskih djelovanja i djelovanja za brzi odgovor.

2.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 5. Uredbe (EU) br. 182/2011.

3.   Kada se mišljenje odbora treba dobiti pisanim postupkom, navedeni postupak završava bez rezultata kada u roku za davanje mišljenja to odluči predsjednik odbora ili to zahtijeva obična većina članova odbora.

4.   Pri upućivanju na ovaj stavak primjenjuje se članak 8. Uredbe (EU) br. 182/2011 u vezi s njezinim člankom 5.

5.   Donesena odluka ostaje na snazi tijekom razdoblja valjanosti donesenog ili izmijenjenog dokumenta, programa djelovanja ili mjere.

6.   Promatrač EIB-a sudjeluje u radu odbora kad je riječ o pitanjima koja se odnose na EIB.

7.   Države članice mogu zatražiti ispitivanje bilo kojeg drugog pitanja koje se odnosi na provedbu Instrumenta, posebno kad je riječ o višegodišnjim programskim dokumentima, što obuhvaća preispitivanja i evaluacije u sredini programskog razdoblja ili ad hoc preispitivanja i evaluacije.

1.   Primatelji sredstava Unije priznaju podrijetlo i osiguravaju vidljivost tih sredstava, posebice pri promicanju djelovanja i njihovih rezultata te izvješćivanju o njima, tako da potporu koju primaju od Unije na vidljiv način ističu na komunikacijskim materijalima povezanima s djelovanjima koja se podupiru u okviru Instrumenta te pružanjem koherentnih, djelotvornih i razmjernih ciljanih informacije različitoj publici, među ostalim medijima i javnosti.

Sporazumi sklopljeni s primateljima financiranja sredstvima Unije sadržavaju takve obveze.

2.   Komisija provodi informacijska i komunikacijska djelovanja koja se odnose na Instrument, na djelovanja poduzeta na temelju Instrumenta i na postignute rezultate. Financijska sredstva dodijeljena Instrumentu također doprinose institucijskom priopćavanju političkih prioriteta Unije i izvješćivanju o njima, ako se ti prioriteti odnose na ciljeve Instrumenta.

3.   Instrumentom se podupiru strateška komunikacija i javna diplomacija, uključujući borbu protiv dezinformiranja, s ciljem pružanja informacija o vrijednostima Unije te o dodanoj vrijednosti djelovanja Unije i rezultatima koji su postignuti tim djelovanjima.

4.   Komisija objavljuje informacije o djelovanjima koja se financiraju na temelju Instrumenta, kako je navedeno u članku 38. Financijske uredbe, među ostalim, prema potrebi, na jedinstvenoj sveobuhvatnoj internetskoj stranici.

5.   Na internetskoj stranici iz stavka 4. nalaze se i informacije o operacijama financiranja i ulaganja te ključni elementi svih sporazuma o Jamstvu za vanjsko djelovanje, uključujući informacije o pravnom identitetu prihvatljivih partnera, očekivanim koristima u pogledu razvoja i pritužbenim postupcima, u skladu s člankom 38. stavkom 3. točkom (h), uzimajući u obzir zaštitu povjerljivih i poslovno osjetljivih informacija.

6.   Prihvatljivi partneri fonda EFOR+, u skladu sa svojim politikama transparentnosti i pravilima Unije o zaštiti podataka i o pristupu dokumentima i informacijama, na svojim internetskim stranicama proaktivno i sustavno objavljuju podatke o svim operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima Jamstvom za vanjsko djelovanje, posebno one koji se odnose na način na koji te operacije doprinose postizanju ciljeva i zahtjeva utvrđenih u ovoj Uredbi. Ako je to moguće, takve se informacije raščlanjuju po projektima. Pri tome se uvijek uzima u obzir zaštita povjerljivih i poslovno osjetljivih informacija. Prihvatljivi partneri fonda EFOR+ u svim informacijama koje u skladu s ovom Uredbom objavljuju o operacijama financiranja i ulaganja obuhvaćenima Jamstvom za vanjsko djelovanje navode i informacije o potpori koju pruža Unija.

1.   Ne dovodeći u pitanje članak 31. stavak 8. ove Uredbe, uredbe (EZ, Euratom) br. 480/2009 i (EU) 2017/1601 stavljaju se izvan snage s učinkom od 1. kolovoza 2021., a Odluka br. 466/2014/EU stavlja se izvan snage s učinkom od 1. siječnja 2022. Financijskom omotnicom za Instrument financiraju se i rezervacije za proračunska jamstva odobrena na temelju Uredbe (EU) 2017/1601 te za jamstva i financijsku pomoć odobrene na temelju temeljnih akata čije su rezervacije uređene Uredbom (EZ, Euratom) br. 480/2009. Rezervacije za takva jamstva i financijsku pomoć za korisnike navedene u relevantnom prilogu Uredbi IPA III financiraju se iz te uredbe.

2.   Iz financijske omotnice za Instrument mogu se pokriti i rashodi tehničke i administrativne pomoći koji su potrebni radi osiguravanja prijelaza između ove Uredbe i mjera donesenih na temelju uredbi (EZ, Euratom) br. 480/2009, (EU) br. 230/2014, (EU) br. 232/2014, (EU) br. 233/2014, (EU) br. 234/2014, (EU) br. 235/2014, (EU) br. 236/2014, (Euratom) br. 237/2014 i (EU) 2017/1601 te Odluke br. 466/2014/EU.

3.   Iz financijske omotnice za Instrument mogu se pokriti rashodi povezani s pripremom bilo koje buduće povezane uredbe.

4.   Ako je to potrebno, odobrena sredstva mogu se unijeti u proračun nakon 2027. radi pokrivanja rashoda predviđenih u članku 24. stavku 1. kako bi se omogućilo upravljanje djelovanjima koja nisu dovršena do 31. prosinca 2027.