11/Sv. 032

HR

Službeni list Europske unije

242

L 135/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

01.06.2010.

(1)

Komisija je 8. rujna 2009. putem obavijesti objavljene u Službenom listu Europske unije  (2) (obavijest o pokretanju postupka) objavila pokretanje antidampinškog postupka u vezi uvoza u Uniju pređe visoke čvrstoće od poliestera podrijetlom iz Narodne Republike Kine (NRK), Republike Koreje (Koreja) i Tajvana (dotične zemlje).

(2)

Postupak je pokrenut na temelju pritužbe koju je 27. srpnja 2009. podnijela udruga CIRFS - European Man-made Fibres Association (podnositelj pritužbe) u ime proizvođača pređe visoke čvrstoće od poliestera koji predstavljaju većinski udio, u ovom slučaju više od 60 % ukupne proizvodnje pređe visoke čvrstoće od poliestera u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaz prima facie dampinga navedenog proizvoda i materijalne štete koja je iz toga nastala i koji se smatrao dostatnim za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Komisija je o pokretanju postupka službeno obavijestila proizvođače iz Unije podnositelje pritužbe, ostale poznate proizvođače iz Unije, proizvođače izvoznike, uvoznike, korisnike za koje se zna da se na njih odnosi ispitni postupak i predstavnike NRK-a, Koreje i Tajvana. Zainteresirane strane dobile su priliku izraziti svoje stavove u pisanom obliku i zahtijevati raspravu u roku određenom u obavijesti o pokretanju postupka.

(4)

Podnositelj pritužbe, drugi proizvođači iz Unije, proizvođači izvoznici iz NRK-a, Koreje i Tajvana, uvoznici i korisnici izrazili su svoje stavove. Svim zainteresiranim stranama koje su to tražile te su pokazale da postoje posebni razlozi da se rasprava održi, odobrena je rasprava.

(5)

S obzirom na naočigled veliki broj proizvođača izvoznika iz NRK-a i Koreje te uvoznika, u obavijesti o pokretanju postupka predviđen je odabir uzoraka u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe. Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzoraka ili ne te, ako treba, sam odabir uzoraka, svi proizvođači izvoznici iz NRK-a i Koreje i uvoznici iz Unije zamoljeni su da se jave Komisiji i dostave, kako je navedeno u obavijesti o pokretanju postupka, osnovne podatke o svojim aktivnostima povezanima s dotičnim proizvodom tijekom razdoblja od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009.

(6)

Kako je objašnjeno u uvodnim izjavama od 22. do 27., jedanaest proizvođača izvoznika iz NRK-a dostavilo je zatražene informacije i pristalo na uključenje u odabir uzorka. U odnosu na Koreju, četiri proizvođača izvoznika dostavila su zatražene informacije i pristala na uključenje u odabir uzorka.

(7)

Na temelju informacija primljenih od proizvođača izvoznika koji surađuju, Komisija je odabrala uzorak od tri proizvođača izvoznika iz NRK-a ili grupacija povezanih društava s najvećim obujmom izvoza u Uniju. Od svih zainteresiranih proizvođača izvoznika, kao i njihovih udruženja te nadležnih tijela NRK-a, zatraženo je mišljenje i oni su se složili s odabirom uzorka.

(8)

U slučaju Koreje samo četiri proizvođača izvoznika dostavilo je potrebne informacije za pokusni odabir uzorka. S obzirom na mali broj proizvođača izvoznika koji su pokazali spremnost na suradnju, odlučeno je da odabir uzoraka nije potreban.

(9)

Kako bi proizvođačima izvoznicima iz NRK-a omogućila dostavljanje zahtjeva za primjenu tretmana tržišnog gospodarstva (MET) ili individualnog tretmana (IT), prema njihovoj želji, Komisija je poslala obrasce zahtjeva proizvođačima izvoznicima iz NRK-a u uzorku i proizvođačima izvoznicima koju su zatražili te obrasce s namjerom da se prijave za individualno ispitivanje sukladno članku 17. stavku 3. Osnovne uredbe.

(10)

Komisija je službeno objavila rezultate MET-a dotičnim proizvođačima izvoznicima iz NRK-a, nadležnim tijelima NRK-a i podnositeljima pritužbe. Komisija im je također dala priliku da izraze svoje stavove u pisanom obliku i zatraže saslušanje ako za to postoje posebni razlozi.

(11)

Dva proizvođača izvoznika koja nisu bila uključena u uzorak, jer nisu zadovoljila kriterije utvrđene u članku 17. stavku 1. Osnovne uredbe, zatražila su individualnu maržu sukladno članku 17. stavku 3. Osnovne uredbe. Međutim, smatralo se da bi individualno ispitivanje dotičnih proizvođača izvoznika dovelo do dodatnih posjeta na licu mjesta i specifičnih analiza te da bi stoga bilo bespotrebno teško i spriječilo bi pravovremeni završetak ispitnog postupka. Privremeno je zaključeno, stoga, da se zahtjev za individualno ispitivanje navedenih proizvođača izvoznika ne može prihvatiti.

(12)

Komisija je poslala upitnike svim stranama za koje se znalo da se to na njih odnosi, te svim ostalim trgovačkim društvima koja su se javila u rokovima određenima u obavijesti o pokretanju postupka, točnije četvorici proizvođača iz Unije, desetorici uvoznika i 68 korisnika.

(13)

Zaprimljeni su odgovori proizvođača iz Unije podnositelja pritužbe i jednog dodatnog proizvođača iz Unije koji je podržavao ovaj ispitni postupak, dvoje nepovezanih uvoznika te 33 korisnika.

(14)

Komisija je tražila i potvrdila sve podatke koje je smatrala neophodnima za privremeno određivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjete radi provjere obavljeni su u poslovnim prostorijama sljedećih trgovačkih društava:

(15)

Ispitni postupak dampinga i štete obuhvatio je razdoblje od 1. srpnja 2008. do 30. lipnja 2009. („razdoblje ispitnog postupka” ili „RIP”). Ispitivanje kretanja važnih za procjenu štete obuhvatilo je razdoblje od siječnja 2005. do kraja razdoblja ispitnog postupka (razmatrano razdoblje).

(16)

Dotični proizvod je pređa visoke čvrstoće od poliestera (drugačija od konca za šivanje), nepripremljena u pakiranja za pojedinačnu prodaju, uključujući monofilament od manje od 67 deciteksa podrijetlom iz NRK-a, Koreje i Tajvana („dotični proizvod” ili „HTY”), koja je trenutačno obuhvaćena oznakom KN 5402 20 00.

(17)

Dotični proizvod odlikuju izvrsna svojstva i ima izvjestan broj raznovrsnih namjena kao što su ojačanje za gume, široke tkanine, transportne trake, užad za sigurnosne pojaseve, mreže i geosintetički proizvodi.

(18)

Tijekom ispitnog postupka neke su strane tvrdile da bi se pređa koja se koristi za proizvodnju guma, takozvana „visokomodulna pređa s malim skupljanjem” (High Modulus Low Shrinkage - HMLS), trebala isključiti iz područja primjene ispitnog postupka. Tvrdili su da HMLS ima drugačija svojstva i primjene u odnosu s drugim HTY-om.

(19)

Ispitni postupak je, međutim, pokazao da, iako pređa HMLS ima neka drugačija svojstva u odnosu na drugi HTY (npr. modul, skupljanje, vlačna čvrstoća i otpornost na zamor), sve različite vrste dotičnog proizvoda imaju ista osnovna fizikalna i kemijska svojstva. Stoga se smatra da čine jedinstveni proizvod.

(20)

Utvrđeno je da proizvod koji se izvozi u Uniju iz NRK-a, Koreje i Tajvana i proizvod koji kineski proizvođač izvoznik kojemu je odobrena primjena MET-a proizvodi i prodaje na domaćem tržištu u Koreji i Tajvanu, kao i u NRK-u, te proizvod koji proizvode i prodaju proizvođači iz Unije u Uniji, imaju ista osnovna fizikalna i tehnička svojstva, kao i iste primjene. Stoga se ti proizvodi smatraju privremeno istovjetnima u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(21)

S obzirom na velik broj uvoznika utvrđenih u pritužbi, odabir uzorka bio je predviđen za uvoznike iz obavijesti o pokretanju postupka u skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe. Međutim, nakon pregleda dostavljenih informacija, a s obzirom na niži broj uvoznika koji su izrazili spremnost na suradnju, odlučeno je da odabir uzorka nije potreban.

(22)

S obzirom na velik broj proizvođača izvoznika iz NRK-a, odabir uzorka bio je predviđen u obavijesti o pokretanju postupka za utvrđivanje dampinga u skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(23)

Kako bi se Komisiji omogućilo odlučivanje o tome treba li provesti odabir uzorka ili ne te, ako da, sam odabir uzorka, svi proizvođači izvoznici iz NRK-a zamoljeni su da se u roku od 15 dana od datuma pokretanja ispitnog postupka jave Komisiji i dostave osnovne informacije o svojem izvozu i domaćoj prodaji, svojim točnim aktivnostima povezanima s proizvodnjom dotičnog proizvoda te nazive i djelatnosti svih svojih povezanih društava uključenih u proizvodnju i/ili prodaju dotičnog proizvoda.

(24)

Također je zatraženo mišljenje nadležnih tijela NRK-a i udruženja proizvođača, to jest, Kineske trgovačke komore za uvoz i izvoz tekstila, o odabiru reprezentativnog uzorka.

(25)

Ukupno se javilo jedanaest proizvođača izvoznika, uključujući grupacije povezanih društava iz NRK-a, i dostavilo tražene informacije u roku utvrđenom u obavijesti o pokretanju postupka. Svi su prijavili izvoz dotičnog proizvoda u Uniju tijekom RIP-a i izrazili želju za sudjelovanjem u uzorku. Smatralo se, stoga, da tih jedanaest proizvođača izvoznika surađuju u ovom ispitnom postupku (proizvođači izvoznici koji surađuju).

(26)

Proizvođači izvoznici koji se nisu javili u navedenom roku ili nisu pravovremeno dostavili tražene informacije, smatrali su se proizvođačima izvoznicima koji ne surađuju u ispitnom postupku. Usporedba Eurostatovih podataka o uvozu i obujma izvoza u Uniju dotičnog proizvoda, koji su za RIP prijavila trgovačka društva navedena u uvodnoj izjavi 25., upućuje na to da je suradnja kineskih proizvođača izvoznika bila jako velika kako je navedeno u donjoj uvodnoj izjavi 73.

(27)

U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak na temelju najvećeg mogućeg reprezentativnog obujma izvoza HTY-a u Uniju koji je bilo moguće objektivno ispitati u raspoloživom roku. Odabrani uzorak se sastoji od tri trgovačka društva ili grupacije trgovačkih društava koja predstavljaju više od 65 % ukupnog obujma izvoza dotičnog proizvoda u Uniju. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe, od svih zainteresiranih proizvođača izvoznika, kao i njihovih udruženja te nadležnih tijela NRK-a, zatraženo je mišljenje i oni su pristali na odabir uzorka.

(28)

Dva proizvođača izvoznika koja nisu bila uključena u uzorak, jer nisu zadovoljila kriterije utvrđene u članku 17. stavku 1. Osnovne uredbe zatražila su da se utvrdi individualna dampinška marža sukladno članku 17. stavku 3. Osnovne uredbe.

(29)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 27., uzorak je bio ograničen na razumni broj trgovačkih društava koja je bilo moguće ispitati u raspoloživom vremenu. Trgovačka društva ispitana za potrebe ispitivanja dampinga za dotične zemlje navedena su u gornjoj uvodnoj izjavi 14. S obzirom na broj posjeta radi provjere koje je trebalo obaviti u prostorijama tih društava, a koje su posjete u slučaju NRK-a povlačile za sobom provjere zahtjeva za MET i odgovora na antidampinški upitnik, smatralo se da bi individualna ispitivanja bila bespotrebno teška i da bi spriječila pravovremeni završetak ispitnog postupka.

(30)

Stoga je privremeno zaključeno da se ta dva zahtjeva za individualno ispitivanje ne mogu prihvatiti.

(31)

Opća metodologija opisana dalje u tekstu primijenjena je na sve proizvođače izvoznike iz Koreje, Tajvana, proizvođača izvoznika iz NRK-a kojem je odobrena primjena MET-a, i uzimajući u obzir koncept analogne zemlje, i na druga dva proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku kojima nije odobrena primjena MET-a. Prikaz nalaza o dampingu za svaku od zemalja na koje se odnosi ovaj ispitni postupak stoga samo opisuje što je specifično za svaku zemlju izvoznicu.

(32)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe, Komisija je prvo ispitala za svakog izvoznog proizvođača je li domaća prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima reprezentativna, odnosno je li ukupna navedena prodaja jednaka ili veća od 5 % ukupne odgovarajuće izvozne prodaje u Uniji.

(33)

Komisija je naknadno utvrdila vrste proizvoda koje na domaćem tržištu prodaju trgovačka društva s ukupnom reprezentativnom domaćom prodajom, koje su istovjetne ili izravno usporedive s vrstama koje se prodaju radi izvoza u Uniju.

(34)

Za svaku vrstu proizvoda koju su prodavali dotični proizvođači izvoznici na domaćem tržištu i za koju je utvrđeno da je izravno usporediva s vrstom koja se prodavala za izvoz u Uniju, utvrđivalo se je li domaća prodaja bila dovoljno reprezentativna za potrebe članka 2. stavka 2. Osnovne uredbe. Domaća prodaja konkretne vrste proizvoda smatrala se dostatno reprezentativnom kada je ukupni obujam te vrste proizvoda prodan na domaćem tržištu nezavisnim kupcima tijekom RIP-a predstavljao 5 % ili više ukupnog obujma prodaje usporedive vrste proizvoda za izvoz u Uniju.

(35)

Komisija je naknadno ispitala može li se domaća prodaja svakog trgovačkog društva smatrati ostvarenom u uobičajenom tijeku trgovine prema članku 2. stavku 4. Osnovne uredbe. To je učinjeno tako što je utvrđen udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima za svaku vrstu proizvoda.

(36)

Kada je obujam prodaje vrste proizvoda, prodan po neto prodajnoj cijeni jednakoj ili višoj od izračunanog troška proizvodnje, iznosio više od 80 % ukupnog obujma prodaje proizvoda navedene vrste te kada je ponderirana prosječna cijena bila jednaka jediničnom trošku ili viša od njega, uobičajena je vrijednost, prema vrsti proizvoda, izračunana kao ponderirani prosjek svih cijena domaće prodaje predmetne vrste proizvoda.

(37)

Kada je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda činio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje navedene vrste ili kada je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila niža od jediničnog troška, uobičajena se vrijednost temeljila na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje predmetne vrste proizvoda.

(38)

Kada su sve vrste proizvoda prodane s gubitkom, smatralo se da nisu prodane u uobičajenom tijeku trgovine.

(39)

Za prodaju vrsta proizvoda koja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, kao i za vrste proizvoda koji nisu prodani u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, Komisija je koristila uobičajenu vrijednost izračunanu u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe.

(40)

Kako bi se izračunala uobičajena vrijednost prema članku 2. stavku 3. Osnovne Uredbe, nastali prodajni, opći i administrativni troškovi (POA) i ponderirana prosječna dobit koju su dotični proizvođači izvoznici koji surađuju ostvarili od domaće prodaje istovjetnog proizvoda u uobičajenom tijeku trgovine tijekom razdoblja ispitnog postupka, dodani su vlastitim prosječnim troškovima proizvodnje tijekom razdoblja ispitnog postupka. Kada je bilo potrebno, prijavljeni troškovi proizvodnje i opći i administrativni troškovi uskladili su se prije nego što su se koristili za test uobičajenog tijeka trgovine i za izračun uobičajenih vrijednosti.

(41)

U svim slučajevima kad se dotični proizvod izvozio nezavisnim kupcima u Uniji, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe, tj. na temelju izvoznih cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba stvarno platiti.

(42)

U slučajevima kad se dotični proizvod prodavao posredstvom povezanog uvoznika, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe na temelju cijene po kojoj su uvezeni proizvodi prvi put bili ponovno prodani nezavisnim kupcima. U tim slučajevima usklađenja su učinjena za sve troškove koji su nastali između uvoza i ponovne prodaje, uključujući pristojbe i poreze, kao i razumnu maržu troškova POA i dobiti. Koristili su se vlastiti POA troškovi povezanog uvoznika, a razumna profitna marža utvrđena je na temelju profitne marže za koju se u ispitnom postupku utvrdilo da ju je ostvario neovisni uvoznik dotičnog proizvoda.

(43)

Usporedba između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene izvršena je na temelju cijene franko tvornica.

(44)

Radi osiguranja primjerene usporedbe između uobičajene vrijednosti i izvozne cijene učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Odgovarajuće prilagodbe cijena odobrene su u svim slučajevima gdje je utvrđeno da su objektivne i potkrijepljene dokazima.

(45)

Sukladno članku 2. stavku 11. Osnovne uredbe dampinška marža za svakog proizvođača izvoznika koji surađuje utvrđena je na temelju usporedbe ponderirane prosječne uobičajene vrijednosti s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom.

(46)

Na temelju članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe, u antidampinškim ispitnim postupcima koji se odnose na uvoz podrijetlom iz NRK-a, uobičajena vrijednost određuje se u skladu sa stavcima od 1. do 6. spomenutog članka za proizvođače izvoznike za koje se ustanovi da ispunjavaju kriterije utvrđene u članku 2. stavku 7. točki (c) Osnovne uredbe.

(47)

Ti kriteriji ukratko su određeni niže u sažetom obliku i samo radi lakšeg snalaženja:

(48)

Sva uzorkovana trgovačka društva zatražila su MET i odgovorila na obrazac zahtjeva za MET u zadanom roku. (12) Komisija je u poslovnim prostorijama predmetnih trgovačkih društava tražila i provjerila sve informacije dostavljene u obrascima zahtjeva i sve ostale informacije koje je smatrala potrebnima.

(49)

Provjerom je utvrđeno da dva proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku nisu ispunila zahtjeve kriterija iz članka 2. stavka 7. točke (c) Osnovne uredbe za odobravanje primjene MET-a.

(50)

Konkretno, jedan proizvođač izvoznik u uzorku nije ispunio zahtjeve kriterija od 1. do 3. Prvo, nije mogao dokazati da su njegove odluke donesene kao odgovor na tržišne uvjete i bez značajnog uplitanja države, jer je utvrđeno da postoje ograničenja u njegovim prodajnim djelatnostima, kao što je obveza prodaje određenog obujma dotičnog proizvoda na domaćem tržištu. Drugo, nije dokazao da su njegovi računovodstveni podaci revidirani u skladu s MRS-om. Ispitni postupak je ukazao na određeni broj nedosljednosti i nedostataka u računima podnositelja pritužbi i utvrđena su određena kršenja načela MRS-a. Na kraju, uočeni su poremećaji preneseni iz sustava netržišnog gospodarstva u obliku nepravilnih procjena prava korištenja zemljišta.

(51)

Drugi proizvođač izvoznik u uzorku nije mogao dokazati da zadovoljava kriterije od 1. do 3. Nije mogao dokazati da su njegove odluke donesene kao odgovor na tržišne uvjete i bez značajnog uplitanja države, jer je utvrđeno da postoje ograničenja u njegovim prodajnim djelatnostima, slična onima utvrđenima u gornjoj uvodnoj izjavi 50., i jer je, unatoč postojanju državnog certificiranja, utvrđeno da dio njegovog kapitala nije bio unesen. Uočeni su i poremećaji preneseni iz sustava netržišnog gospodarstva u obliku nepravilnih procjena prava korištenja zemljišta.

(52)

Jedan proizvođač izvoznik u uzorku dokazao je kako ispunjava sve kriterije iz članka 2. stavka 7. točke (c) pa mu se mogla odobriti primjena MET-a.

(53)

Prema članku 2. stavku 7. točki (a) Osnovne uredbe, pristojba na području cijele zemlje, ako postoji, utvrđena je za zemlje koje su obuhvaćene tim člankom, osim u slučajevima kada trgovačka društva mogu dokazati kako ispunjavaju sve kriterije određene u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe za odobravanje primjene IT-a.

(54)

Ti kriteriji ukratko su određeni niže:

(55)

Proizvođač izvoznik u uzorku koji nije ispunio kriterije za MET zatražio je i IT u slučaju da mu se ne odobri primjena MET.

(56)

Na temelju raspoloživih informacija privremeno je utvrđeno da su sljedeća dva proizvođača izvoznika iz NRK-a koji su obuhvaćeni uzorkom ispunila sve zahtjeve za IT kako je navedeno u članku 9. stavku 5. Osnovne uredbe:

(57)

U skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe, u gospodarstvima u tranziciji uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije dodijeljen MET mora se utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnog gospodarstva (analogna zemlja).

(58)

U obavijesti o pokretanju postupka Sjedinjene Američke Države (SAD) predložene su kao odgovarajuća analogna zemlja za potrebe utvrđivanja uobičajene vrijednosti za NRK. Komisija je pozvala sve zainteresirane strane da daju komentar na ovaj prijedlog.

(59)

Veliki broj strana komentirao je ovaj prijedlog i predložio je da se koriste Tajvan i Koreja jer, kako su naveli, te su zemlje prikladnije. Bitni argumenti koji su iznesenu su:

(60)

Komisija je ispitala gornje komentare i smatra da uglavnom važe što se tiče odabira analogne zemlje. Dalje je ispitano jesu li Tajvan ili Koreja kvalificirani kao moguća treća zemlja s tržišnim gospodarstvom za potrebe određivanja uobičajene vrijednosti za NRK.

(61)

Ispitni postupak je pokazao da je konkretno Tajvan imao viši stupanj usporedivosti s NRK-om u vezi s krajnjim proizvodom. Konstatirano je da su proizvođači izvoznici iz Tajvana prisutni i u NRK-u s povezanim proizvođačima i da u osnovi posluju u sličnim uvjetima u obje zemlje.

(62)

Na temelju navedenog, smatralo se primjerenijim koristiti Tajvan kao analognu zemlju za određivanje uobičajene vrijednosti za NRK u skladu s člankom 2. stavkom 7. Osnovne uredbe.

(63)

Nakon odabira Tajvana kao analogne zemlje, uobičajena vrijednost izračunana je na temelju podataka provjerenih u prostorijama tajvanskih proizvođača izvoznika koji su u potpunosti surađivali u ispitnom postupku. Uobičajena vrijednost temeljila se na cijenama prodaje koje se plaćaju ili su plative na domaćem tržištu Tajvana za usporedivu vrstu proizvoda, pod uvjetom da je utvrđeno da je ta prodaja ostvarena u reprezentativnim količinama i u uobičajenom tijeku trgovine. To je bio slučaj određenog broja izvezenih vrsta proizvoda.

(64)

Utvrđeno je da je većina domaće prodaje proizvođača izvoznika u uzorku kojem je odobrena primjena MET-a ostvarena u reprezentativnim količinama i u uobičajenom tijeku trgovanja. Uobičajena vrijednost tih vrsta proizvoda temeljila se na stvarnim cijenama koje su nezavisni kupci na domaćem tržištu NRK-a platili ili trebaju platiti tijekom ispitnog postupka, u skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(65)

Za prodaju vrsta proizvoda koja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, kao i za vrste proizvoda koji nisu prodani u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, trebalo je izračunati uobičajenu vrijednost kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 40.

(66)

Kako je navedeno u gornjim uvodnim izjavama od 57. do 63., uobičajena vrijednost za proizvođače izvoznike kojima nije odobrena primjena MET-a mora se utvrditi na temelju cijene ili izračunane vrijednosti u trećoj zemlji tržišnog gospodarstva, u ovom slučaju u Tajvanu.

(67)

Za druge vrste proizvoda koje se nisu prodale u uobičajenom tijeku trgovanja u Tajvanu ili ih tajvanski proizvođači nisu prodali u reprezentativnim količinama, morala se odrediti uobičajena vrijednost. Uobičajena vrijednost izračunana je na temelju gornje uvodne izjave 40.

(68)

Sva prodaja dotičnog proizvoda koju su ostvarili proizvođači izvoznici u uzorku na tržištu Unije, bila je prodaja izravno nezavisnim kupcima u Uniji. Dakle, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju izvoznih cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti.

(69)

Radi osiguranja primjerene usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Na toj osnovi svim ispitanim proizvođačima izvoznicima odobrene su razlike u troškovima prijevoza, prekomorske vozarine i osiguranja, manipuliranja, utovara te popratnim troškovima, troškovima pakiranja, troškovima kredita, provizija, popusta, rabata i neizravnih poreza, kada su bile primjenjive i opravdane.

(70)

Za trgovačka društva u uzorku, ponderirana prosječna uobičajena vrijednost svake vrste dotičnog proizvoda uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste dotičnog proizvoda, kako je predviđeno člankom 2. stavkom 11. i stavkom 12. Osnovne uredbe.

(71)

Na toj osnovi, privremene ponderirane prosječne dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF-a na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(72)

Ponderirani prosjek dampinške marže proizvođača izvoznika koji su surađivali, a nisu uključeni u uzorak izračunan je u skladu s odredbama članka 9. stavka 6. Osnovne uredbe. Ta je marža utvrđena na temelju marži utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku, ne uzimajući u obzir proizvođača izvoznika s nultom dampinškom maržom. Na toj osnovi, dampinška marža izračunana za trgovačka društva koja su surađivala, a nisu bila uključena u uzorak, privremeno je utvrđena u iznosu od 8,9 %.

(73)

U pogledu svih ostalih izvoznika iz NRK-a, Komisija je najprije utvrdila razinu suradnje. Napravljena je usporedba između ukupne količine izvoza navedene u odgovorima na upitnik za uzorak primljenima od svih proizvođača izvoznika koji surađuju i ukupnog uvoza iz NRK-a prema Eurostatovim statističkim podacima o uvozu. Utvrđen je postotak suradnje od 100 %. Na toj osnovi, razina suradnje smatrala se visokom i stoga se smatralo primjerenim odrediti dampinšku maržu za proizvođače izvoznike koji ne surađuju na najvišu dampinšku maržu utvrđenu za proizvođače izvoznike u uzorku.

(74)

Na toj osnovi, razina dampinga na cijelom području zemlje privremeno je utvrđena na 9,3 %.

(75)

Utvrđeno je da je većina domaće prodaje vrste proizvoda prodanih za izvoz u Uniju koju su ostvarila sva četiri ispitana društva bila u reprezentativnim količinama i da je ostvarena u uobičajenom tijeku trgovanja. Uobičajena vrijednost tih vrsta proizvoda temeljila se na stvarnim cijenama koje su nezavisni kupci na domaćem tržištu Koreje platili ili trebaju platiti tijekom ispitnog postupka, u skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(76)

Za prodaju vrsta proizvoda koja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, kao i za vrste proizvoda koji nisu prodani u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, trebalo je izračunati uobičajenu vrijednost. Sva četiri ispitana društva imala su domaću prodaju određenih vrsta proizvoda koja nije bila ostvarena u reprezentativnim količinama ili u uobičajenom tijeku poslovanja. U tim slučajevima, uobičajena vrijednost izračunana je na temelju gornje uvodne izjave 40.

(77)

Dio izvozne prodaje jednog proizvođača izvoznika ostvaren je izravno povezanom uvozniku u Uniji. Dakle, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe na temelju cijene po kojoj su uvezeni proizvodi prvi put bili ponovno prodani nezavisnom kupcu i u skladu s metodologijom opisanom u gornjoj uvodnoj izjavi 42.

(78)

Preostali izvoz dotičnog proizvoda koji je ostvario navedeni proizvođač izvoznik i sva izvozna prodaja triju ostalih proizvođača izvoznika, ostvareni su izravno nezavisnim kupcima u Uniji. Za te prodaje izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju cijena koje su stvarno plaćene ili koje treba platiti.

(79)

Radi osiguranja primjerene usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Na toj osnovi svim ispitanim proizvođačima izvoznicima odobrene su razlike u troškovima prijevoza, prekomorske vozarine i osiguranja, manipuliranja, utovara te popratnim troškovima, troškovima pakiranja, troškovima kredita, provizija, kada su bile primjenjive i opravdane.

(80)

Sva četiri ispitana društva zatražila su usklađenje povrata pristojbi sukladno članku 2. stavku 10. točki (b) Osnovne uredbe, zbog toga što su se uvozni nameti navodno naplaćivali na istovjetnim proizvodima kada su bili namijenjeni potrošnji u zemlji izvoznici, ali je izvršen njihov povrat ili nisu plaćeni kada je proizvod prodan za izvoz u Uniju.

(81)

Ovaj se zahtjev smatrao neosnovanim, jer nijedno od četiri društva nije uspjelo dokazati da su uvozni nameti koji su nadoknađeni predmetnim društvima bili povezani s izvozom dotičnog proizvoda u Uniju.

(82)

Sukladno članku 2. stavku 11. Osnovne uredbe, za svaku društvo ponderirana prosječna uobičajena vrijednost utvrđena za svaku vrstu proizvoda uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom svake odgovarajuće vrste proizvoda.

(83)

Na toj osnovi, utvrđeno je da su dampinške marže svih dotičnih proizvođača izvoznika iz Koreje, izražene kao postotak uvozne cijene CIF, na granici Unije, neocarinjeno, bile ispod de minimis praga od 2 % u smislu članka 9. stavka 3. Osnovne uredbe.

(84)

Treba napomenuti da četiri korejska proizvođača izvoznika predstavljaju cijeli izvoz podrijetlom iz te zemlje kada se usporedi s Eurostatovim podacima o uvozu. Privremeno se, stoga, zaključilo da uvođenje antidampinških mjera u odnosu na uvoz podrijetlom iz Koreje nije bio opravdano.

(85)

Ako se ti nalazi potvrde tijekom daljnjeg ispitnog postupka, postupak se prekida u odnosu na Koreju.

(86)

Utvrđeno je da je većina domaće prodaje vrste proizvoda prodanih za izvoz u Uniju koju su ostvarila dva ispitana društva bila u reprezentativnim količinama i da je ostvarena u uobičajenom tijeku trgovanja. Uobičajena vrijednost tih vrsta proizvoda temeljila se na stvarnim cijenama koje su nezavisni kupci na domaćem tržištu Tajvana platili ili trebaju platiti tijekom ispitnog postupka, u skladu s člankom 2. stavkom 1. Osnovne uredbe.

(87)

Za prodaju vrsta proizvoda koja nije ostvarena u uobičajenom tijeku trgovine, kao i za vrste proizvoda koje nisu prodane u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu, trebalo je izračunati uobičajenu vrijednost. Oba ispitana društva imala su domaću prodaju određenih vrsta proizvoda koja nije bila ostvarena u reprezentativnim količinama ili u uobičajenom tijeku poslovanja. U tim slučajevima, uobičajena vrijednost izračunana je na temelju gornje uvodne izjave 40.

(88)

Sva prodaja dotičnog proizvoda koju su dva proizvođača izvoznika koja surađuju ostvarila na tržištu Unije bila je prodaja izravno nezavisnim kupcima u Uniji. Dakle, izvozna cijena utvrđena je u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe na temelju izvoznih cijena koje stvarno plaćene ili koje treba platiti.

(89)

Radi osiguranja primjerene usporedbe uobičajene vrijednosti i izvozne cijene, učinjene su odgovarajuće prilagodbe cijena za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Na toj osnovi svim ispitanim proizvođačima izvoznicima odobrene su razlike u troškovima prijevoza, prekomorske vozarine i osiguranja, manipuliranja, utovara te popratnim troškovima, troškovima pakiranja, troškovima kredita, provizija, popusta i rabata, kada su bile primjenjive i opravdane.

(90)

Sukladno članku 2. stavku 11. Osnovne uredbe, za svaku društvo ponderirana prosječna uobičajena vrijednost utvrđena za svaku vrstu proizvoda uspoređena je s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom svake odgovarajuće vrste proizvoda.

(91)

Dampinške marže, izražene kao postotak uvozne cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose kako slijedi:

(92)

U odnosu na izvoz treba napomenuti da dva proizvođača izvoznika koji surađuju predstavljaju cijeli izvoz podrijetlom iz te zemlje kada se usporedi s Eurostatovim podacima o uvozu. Za Tajvan je utvrđena dampinška marža na području cijele zemlje. Utvrđeno je da je ta dampinška marža na području cijele zemlje ispod praga de minimis od 2 % utvrđenog u članku 9. stavku 3. Osnovne uredbe. Na toj se osnovi privremeno zaključilo da uvođenje antidampinških mjera u odnosu na uvoz podrijetlom iz Tajvana nije bio opravdano.

(93)

Ako se ti nalazi potvrde tijekom daljnjeg ispitnog postupka, postupak se prekida u odnosu na Tajvan.

(94)

Svi raspoloživi podaci o proizvođačima iz Unije, uključujući podatke dane u pritužbi i podatke prikupljene od proizvođača iz Unije prije i nakon pokretanja ispitnog postupka, korišteni su kako bi se utvrdila ukupna proizvodnja Unije.

(95)

Na temelju navedenog, ukupna proizvodnja Unije procijenjena je na oko 121 000 tona tijekom RIP-a. Taj iznos uključuje proizvodnju svih proizvođača iz Unije koji su se javili i procijenjenu proizvodnju proizvođača koji se nisu oglasili u postupku (tihi proizvođači). U nedostatku drugih informacija, podaci navedeni u pritužbi u odnosu na tihe proizvođače koristili su se za utvrđivanje ukupne proizvodnje i potrošnje Unije. Tihi proizvođači činili su oko 22 % ukupne proizvodnje Unije tijekom RIP-a. Nijedan od poznatih proizvođača iz Unije nije bio neutralan niti se suprotstavio pokretanju ispitnog postupka.

(96)

Obujam proizvodnje proizvođača iz Unije koji su poduprli pritužbu, iznosio je 94 000 tona u RIP-u, što predstavlja oko 78 % ukupne procijenjene proizvodnje Unije.

(97)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 96., ispitni postupak pokazao je da su proizvođači iz Unije koji su poduprli pritužbu i pristali na suradnju u ispitnom postupku, činili oko 78 % ukupne proizvodnje Unije tijekom RIP-a. Smatra se‚ stoga, da ti proizvođači predstavljaju industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. i članka 5. stavka 4. Osnovne uredbe.

(98)

Potrošnja je utvrđena na temelju ukupnog uvoza, prema podacima Eurostata, te na ukupnoj prodaji na tržištu Unije industrije Unije, uključujući procjenu prodaje tihih proizvođača.

(99)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 95., u nedostatku drugih informacija o proizvodnji i prodaji HTY-a tihih proizvođača tijekom razmatranog razdoblja, korišteni su podaci o tim proizvođačima navedeni u pritužbi.

Tablica 1.

(100)

Ukupno se potrošnja Unije smanjila za 7 % tijekom razmatranog razdoblja. Utvrđeno je da se potrošnja prvo povećala za 20 % između 2005. i 2007. nakon čega se smanjila za 22 % između 2007. i RIP-a. Pad potrošnje u 2008. i RIP-u, posebno u drugoj polovici 2008., bio je posljedica niže potražnje zbog gospodarske krize.

(101)

Komisija je ispitivala treba li se uvoz HTY-a podrijetlom iz NRK-a, Koreje i Tajvana ocjenjivati kumulativno u skladu s člankom 3. stavkom 4. Osnovne uredbe.

(102)

U odnosu na uvoz iz Tajvana i Koreje, kako je gore spomenuto, privremeno se ocijenilo da ni tajvanski ni korejski uvoz nije ostvaren po dampinškim cijenama tijekom RIP-a.

(103)

Stoga je privremeno zaključeno da se učinci uvoza iz Koreje i Tajvana ne bi trebali gledati kumulativno s dampinškim uvozom iz NRK-a.

(104)

Valja istaknuti da je utvrđeno da jedan proizvođač izvoznik iz NRK-a u uzorku nije vršio damping svojih proizvoda na tržištu Unije. Njegove izvozne cijene bi trebalo, na odgovarajući način, isključiti iz analize razvoja dampinškog uvoza iz NRK-a na tržište Unije.

(105)

Međutim, kako bi se izbjegla bilo kakva mogućnost objave osjetljivih poslovnih podataka o navedenom proizvođaču, smatralo se primjerenim, zbog povjerljivosti, ne isključiti podatke o proizvođaču izvozniku za kojeg je utvrđeno da nije prodavao po dampinškim cijenama na tržištu Unije iz dolje navedenih javno dostupnih podataka, kao što su podaci Eurostata.

(106)

Tablica u nastavku, stoga, obuhvaća cjelokupan uvoz HTY-a podrijetlom iz NRK-a dok druga tablica prikazuje indeksirane podatke o dampinškom uvozu na tržište Unije tijekom razmatranog razdoblja.

Tablica 2.a

(107)

Obujam ukupnog uvoza iz NRK-a dramatično se povećao za tri puta tijekom razmatranog razdoblja, dok su, istodobno, prosječne cijene uvoza pale za 17 %. Posljedično, njegov tržišni udio znatno se povećao s 7,3 % u 2005. na 23,6 % tijekom RIP-a. Ispitni postupak je pokazao da je i u razdoblju između 2007. i RIP-a, kada je potrošnja pala za 22 %, obujam uvoza iz NRK-a povećao se za 15 %, što je dovelo do povećanja njegovog tržišnog udjela od 7,7 postotnih bodova.

(108)

Obujam dampinškog uvoza iz NRK-a dramatično se povećao tijekom razmatranog razdoblja, što je dovelo do povećanja njegovog tržišnog udjela za više od sedam puta. Usto, ispitni postupak je pokazao da je, unatoč smanjenju potrošnje u razdoblju između 2007. i RIP-a, dampinški uvoz stekao znatan tržišni udio tijekom RIP-a.

(109)

Prosječne cijene dampinškog uvoza iz NRK-a pokazale su smanjenje od 39 % tijekom razmatranog razdoblja, čime su snizile cijene industrije Unije tijekom RIP-a kako je objašnjeno dolje u uvodnoj izjavi 112.

(110)

Za potrebe analize sniženja cijena, ponderirane prosječne prodajne cijene po vrsti proizvoda industrije Unije koje su naplaćene nepovezanim kupcima na tržištu Unije, prilagođene na razinu cijene franko tvornice, uspoređene su s odgovarajućim ponderiranim prosječnim cijenama dampinškog uvoza iz NRK-a koje su naplaćene prvom neovisnom kupcu na tržištu Unije, a koje su utvrđene na temelju CIF-a uz odgovarajuća usklađivanja za prava iz postojeće pristojbe i troškove nakon uvoza.

(111)

Suradnja kineskih izvoznika bila je visoka i činila je 69 % ukupnog obujma izvoza iz NRK-a u Uniju tijekom RIP-a. S obzirom da je utvrđeno da jedan kineski proizvođač izvoznik nije prodavao svoje proizvode po dampinškoj cijeni na tržištu Unije, njegov uvoz nije uzet u obzir za potrebe analize sniženja cijene.

(112)

Usporedba je pokazala da je tijekom RIP-a dotični dampinški proizvod podrijetlom iz NRK-a prodavan u Uniji snizio cijene industrije Unije za 24,2 %.

(113)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe, ispitivanje učinka dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je evaluaciju svih gospodarskih čimbenika za ocjenu stanja industrije Unije od 2005. do kraja RIP-a.

(114)

Kako je prikazano u gornjoj tablici, proizvodnja industrije Unije smanjila se za 36 % tijekom razmatranog razdoblja. Treba napomenuti da, iako se potrošnja Unije povećala za 20 % između 2005. i 2007., proizvodnja industrije Unije ostala je stabilna tijekom tog razdoblja da bi se znatno smanjila između 2007. i RIP-a u skladu s padom potrošnje Unije.

(115)

Industrija Unije smanjila je svoj proizvodni kapacitet na oko 144 000 tona tijekom RIP-a. Međutim, s obzirom na stagnirajuću prodaju i obujam proizvodnje u padu, iskorištenost raspoloživog kapaciteta smanjila se s 91 % u 2005. na 65 % u RIP-u. Glavno smanjenje dogodilo se u razdoblju između 2007. i RIP-a.

(116)

Iznosi prodaje u donjoj tablici odnose se na obujam prodan prvom nezavisnom kupcu na tržištu Unije.

Tablica 4.

(117)

Dok je potrošnja Unije narasla za 20 % tijekom 2005. i 2007., obujam prodaje dotičnog proizvoda koju je industrija Unije ostvarila prema neovisnim kupcima na tržištu Unije, povećao se samo za 4 %. To znači da industrija Unije nije imala koristi od rasta potrošnje u tom razdoblju. Usto, u preostalom razmatranom razdoblju, dok je potrošnja Unije pala za 22 %, obujam prodaje industrije Unije još se više smanjio, to jest, za 31 %. Dakle, obujam prodaje industrije Unije neprestano se i znatno smanjivao, a gubitak tržišnog udjela dostigao je čak 11,9 postotnih bodova tijekom razmatranog razdoblja.

(118)

Prosječne prodajne cijene franko tvornica industrije Unije prema nepovezanim kupcima na tržištu Unije smanjile su se za 9 % tijekom razmatranog razdoblja. Glavno smanjenje dogodilo se između 2007 i RIP-a i podudaralo se, stoga, s valom jeftinog dampinškog izvoza iz NRK-a. Sukladno tome, unatoč povećanju cijena sirovine, industrija Unija morala je smanjiti svoje prodajne cijene, posebno tijekom RIP-a.

Tablica 5.

(119)

Naime, utvrđeno je da se prosječni trošak proizvodnje industrije Unije povećao za 6 % između 2005. i RIP-a. Razlog tomu je prvenstveno bilo povećanje cijena komadića PET-a koji su glavna sirovina korištena u proizvodnji HTY-a. Prosječna cijena komadića PET-a povećala se za 12 % između 2005. i 2008., nakon čega se smanjila na razinu jednaku razini koja je prevladavala u 2005. Međutim, tijekom istog razdoblja, industrija Unije bila je prisiljena zadržati svoje prodajne cijene na nižoj razini kako bi mogla konkurirati jeftinom dampinškom uvozu. Dakle, prodajne cijene industrije Unije bile su znatno niže od njezinih troškova tijekom RIP-a.

(120)

Zalihe su činile oko 15 % obujma proizvodnje u RIP-u. Industrija Unije smanjila je razine svojih zaliha za 9 % tijekom razmatranog razdoblja, posebno između 2007. i RIP-a. Međutim, to smanjenje zaliha treba gledati u kontekstu niže razine aktivnosti nakon smanjenja broja radnika u industriji Unije.

Tablica 6.

(121)

Zbog aktivnosti smanjenja broja radnika u industriji Unije, broj zaposlenika znatno je pao za 23 % tijekom razmatranog razdoblja. Smanjenje produktivnosti treba promatrati u kontekstu opće naravi aktivnosti smanjenja broja radnika, pri čemu smanjenje broja zaposlenika slijedi pad proizvodnje tek nakon određenog vremena. Vezano za troškove rada, oni su se povećali za 6 % tijekom razmatranog razdoblja.

(122)

Profitabilnost industrije Unije utvrđena je izražavanjem neto dobiti od prodaje istovjetnog proizvoda prije oporezivanja u postocima prometa kod tih prodaja. Tijekom razmatranog razdoblja profitabilnost industrije Unije dramatično se smanjila, s dobiti od 3 % u 2005. na gubitak od 13,3 % u RIP-u. Unatoč činjenici da je potrošnja Unije pokazivala rastuće kretanje između 2005. i 2007., industrija Unije nije mogla ostvariti korist od tog povoljnog razvoja zbog dampinškog uvoza iz NRK-a po niskim cijenama.

(123)

Prikazano kretanje novčanog toka, koji predstavlja sposobnost industrije da sama financira svoje aktivnosti, odražava, u velikoj mjeri, razvoj profitabilnosti. Dakle, novčani tok pokazuje znatan pad tijekom razmatranog razdoblja. Isto se može komentirati i za povrat ulaganja koji je pokazao sličan negativni razvoj u skladu s negativnim rezultatima koje je ostvarila industrija Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(124)

Nastavno na gore navedeno, sposobnost ulaganja industrije Unije postala je ograničenom, s obzirom da se novčani tok znatno pogoršao tijekom razmatranog razdoblja. Dakle, ulaganja su pala za 89 % tijekom razmatranog razdoblja.

(125)

Dok je potrošnja Unije narasla za 20 % između 2005. i 2007., industrija Unije uspjela je povećati svoj obujam prodaje na tržištu Unije samo za 4 %, čime ga je spriječila da ostvari pogodnost od širenja potrošnje Unije. Ako pogledamo razvoj tijekom razmatranog razdoblja, pad obujma prodaje industrije Unije od 29 % bio je puno izraženiji od smanjenja potrošnje Unije od 7 %. Dakle, tržišni udio industrije Unije se također znatno smanjio za 12 postotnih bodova tijekom istog razdoblja.

(126)

Dampinške marže za NRK, navedene gore u odjeljku o dampingu, iznad su de minimisa. S obzirom na obujam i cijene dampinškog uvoza, učinak stvarnih marža dampinga ne može se smatrati zanemarivim.

(127)

Ispitni postupak pokazao je da se većina indikatora štete, kao što su proizvodnja (– 36 %), iskorištenost kapaciteta (– 28 %), obujam prodaje nepovezanim kupcima na tržištu Unije (– 29 %), tržišni udio (– 12 postotnih bodova) i produktivnost (– 16 %), pogoršala tijekom razmatranog razdoblja. Usto, indikatori štete vezani za financijski rezultat industrije Unije, kao što su novčani tok (– 241 %) i profitabilnost (– 16,3 postotna boda), bili su ozbiljno pogođeni. To znači da je sposobnost industrije Unije da prikupi kapital također bila narušena, posebno tijekom RIP-a.

(128)

Utvrđeno je da su glavni gubici nastali u razdoblju između 2008. i RIP-a, kada je, unatoč znatnom smanjenju potrošnje Unije, dampinški uvoz iz NRK-a i dalje bio prisutan u velikom obujmu na tržištu Unije te je snizio cijene industrije Unije za više od 24 % tijekom RIP-a.

(129)

Ispitni postupak također je pokazao da je trošak proizvodnje industrije Unije dostigao svoju najvišu razinu u 2008., posebno zbog oštrog povećanja cijena glavne sirovine. Tijekom RIP-a industrija Unije uspjela je održati i kontrolirati svoj trošak proizvodnje ulaganjem napora u racionalizaciju i zahvaljujući smanjenju cijena PET-a koje se uglavnom dogodilo u drugoj polovici RIP-a. Međutim, s obzirom na značajno sniženje cijena od strane kineskih proizvođača izvoznika tijekom RIP-a, industrija Unije nije bila u položaju povećati svoje prodajne cijene na razinu koja bi pokrila njezine troškove. To je dovelo do znatnog pogoršanja njezine financijske situacije tijekom RIP-a.

(130)

Na temelju gore navedenog, zaključeno je da je industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu u smislu članka 3. stavka 5. Osnovne uredbe.

(131)

U skladu s člankom 3. stavcima 6. i 7. Osnovne uredbe, ispitano je li dampinški uvoz dotičnog proizvoda podrijetlom iz NRK-a prouzročio štetu Uniji u mjeri koja se može smatrati materijalnom. Poznati čimbenici, osim dampinškog uvoza, koji su u isto vrijeme mogli prouzročiti štetu industriji Unije, također su ispitani kako bi se osiguralo da se moguća šteta koju su prouzročiti ti ostali čimbenici ne pripiše dampinškom uvozu.

(132)

Ispitni postupak pokazao je da je dampinški uvoz iz NRK-a dramatično porastao tijekom razmatranog razdoblja i da se njegov udio na tržištu Unije povećao za više od sedam puta između 2005. i RIP-a. Također je utvrđeno da je u razdoblju između 2008. i RIP-a, kada je potrošnja Unije pala za oko 15 %, obujam dampinškog uvoza iz NRK-a ostao velik te da se povećao čak i njegov tržišni udio za 15 %.

(133)

Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije suočila se sa značajnim padom od 29 % svojeg obujma prodaje i zbog toga je izgubila skoro 12 postotnih bodova tržišnog udjela koji se smanjio s 51,1 % na 39,2 %. U razdoblju između 2008. i RIP-a, tržišni udio industrije Unije pao je za dva postotna poda dok se tržišni udio kineskog dampinškog izvoza povećao unatoč opadanju potražnje na tržištu Unije.

(134)

Vezano za cijene dampinškog uvoza, one su se smanjile za 39 % tijekom razmatranog razdoblja i znatno su snizile cijene koje je industrija Unije naplaćivala na tržištu Unije. Dakle, industrija Unije bila je spriječena povećati svoje cijene kako bi pokrila povećanje cijena sirovine. Stoga se profitabilnost prodaje industrije Unije na tržištu Unije smanjila, kako je objašnjeno u gornjoj uvodnoj izjavi 122., s dobiti od 3 % u 2005. na gubitak od 13,3 % u RIP-u.

(135)

Ispitni postupak je pokazao i da su obujmovi jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a imali uglavnom negativni učinak na tržište, jer su spustili cijene.

(136)

Smatra se, stoga, da stalni pritisak jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a na tržište Unije nije dopustio industriji Uniji da prilagodi svoje prodajne cijene povećanim troškovima sirovine, posebno u 2008. kada su cijene PET-a dostigle najvišu razinu. To je objasnilo gubitak tržišnog udjela i profitabilnosti industrije Unije.

(137)

S obzirom na navedeno, privremeno se zaključilo da je val jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a imao značajan negativan utjecaj na gospodarsko stanje industrije Unije.

(138)

Kako je navedeno u gornjoj uvodnoj izjavi 100., potrošnja Unije HTY-a je prvo porasla između 2005. i 2007., nakon čega je pala u 2008. i RIP-u. Tijekom razmatranog razdoblja industrija Unije izgubila je znatan dio tržišnog udjela. Iako se ne može isključiti da je taj negativni razvoj potrošnje Unije između 2008. i RIP-a možda mogao imati negativni utjecaj na situaciju u industriji Unije, vrijedi napomenuti da su u istom razdoblju kineski izvoznici uspjeli povećati svoj tržišni udio. U skladu s tim, smatra se da se pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije ne može objasniti smanjenom potražnjom, već da je uglavnom prouzročeno valom dampinškog uvoza iz NRK-a i snižavanjem cijena od strane kineskih izvoznika.

(139)

Cijene sirovine, uglavnom PET-a u komadićima, znatno su se povećale između 2005. i 2008., nakon čega su se smanjile tijekom druge polovice RIP-a te su do kraja RIP-a dostigle razinu jednaku onoj u 2005.

(140)

Ispitni postupak potvrdio je da je trošak proizvodnje industrije Unije za proizvodnju HTY-a pratio kretanje cijena sirovina te da se ukupno povećao za 6 % tijekom razmatranog razdoblja. Međutim, na tržištu koje reguliraju djelotvorni trgovinski uvjeti, točnije na kojem nema štetnog dampinga, moglo bi se očekivati da se cijene redovno prilagođavaju kako bi odrazile razvoj raznih elemenata troška proizvodnje. To se u ovom slučaju nije dogodilo. Upravo suprotno, industrija Unije bila je primorana držati svoje prodajne cijene niskima kako bi mogla konkurirati jeftinom dampinškom uvozu iz NRK-a, što je dovelo do znatnog pada njezine profitabilnosti. U skladu s tim, privremeno se zaključuje da su kineski izvoznici snižavanjem cijena spustili cijene na tržištu Unije i spriječili Uniju da poveća svoje prodajne cijene kako bi pokrila troškove.

(141)

Ispitni postupak je pokazao da je samo jedan proizvođač iz Unije koji je surađivao u ispitnom postupku bio vertikalno integriran i da se ograničena proizvodnja koristila za daljnju obradu u proizvode dodane vrijednosti u silaznoj industriji. Ispitni postupak nije ukazao na probleme povezane s tim proizvodima silazne industrije. Naime, ograničeno korištenje ostalo je stabilno tijekom razmatranog razdoblja i činilo je oko 7 % obujma proizvodnje.

(142)

Na temelju navedenog smatralo se da ograničena proizvodnja industrije Unije nije doprinijela pogoršanju njezine financijske situacije, posebno tijekom RIP-a.

(143)

Iako je analiza štete i uzročnosti bila usredotočena na situaciju industrije Unije na tržištu Unije, realizacija izvoza industrije Unije ispitana je kao drugi mogući čimbenik koji bi mogao objasniti utvrđenu štetu. Analiza je pokazala da je izvozna prodaja nepovezanim stranama koju je ostvarila industrija Unije ostala skromna (oko 3 %) tijekom razmatranog razdoblja. Smanjenje obujma izvozne prodaje s oko 18 000 tona u 2005. na oko 7 000 tona tijekom RIP-a, može se objasniti padom proizvodnje tijekom istog razdoblja. Međutim, izvozna cijena bila je viša od cijene koju je industrija Unije naplaćivala svojim kupcima na tržištu Unije. Stoga, smatralo se da smanjenje obujma izvoza ne može objasniti razinu štete koju je pretrpjela industrija Unije, a posebno znatan pad profitabilnosti tijekom RIP-a.

(144)

Kretanja obujma uvoza i cijena iz ostalih trećih zemalja između 2005. i RIP-a bila su sljedeća:

Tablica 9.

(145)

Glavne druge treće zemlje koje izvoze HTY u Uniju su Švicarska, Bjelarus, Japan i Tajland. Kako je prikazano u gornjoj tablici, kombinirani obujam uvoza iz tih zemalja bio je relativno nizak u odnosu na potrošnju Unije i smanjio se za 45 % tijekom razmatranog razdoblja. Prosječne uvozne cijene ostale su stabilne i relativno niske tijekom RIP-a.

(146)

Na temelju navedenog, privremeno se zaključilo da uvoz iz tih trećih zemalja nije doprinio materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(147)

U odnosu na uvoz iz Tajvana i Koreje, kako je gore spomenuto, privremeno se ocijenilo da ni tajvanski ni korejski uvoz nisu ostvareni po dampinškim cijenama tijekom RIP-a. Ti uvozi prikazani su u donjim tablicama 10. i 11.

Tablica 10.

(148)

Kao što je razvidno iz tablice, obujam uvoza iz Koreje uvelike je pratio kretanje potrošnje tijekom razmatranog razdoblja. Obujam izvoza povećao se sa 17 542 tone u 2005. na 24 580 tona tijekom RIP-a. To je dovelo do povećanja njegovog tržišnog udjela s 7,9 % 2005. na 11,9 % tijekom RIP-a. Međutim, vrijedi napomenuti da je obujam uvoza znatno pao između 2007. i kraja RIP-a.

(149)

Također vrijedi napomenuti da, iako je pala za 15 % tijekom razmatranog razdoblja, prosječna cijena uvoza iz Koreje ostala je viša od prosječne cijene uvoza iz NRK-a tijekom istog razdoblja.

Tablica 11.

(150)

Što se tiče uvoza iz Tajvana, on se povećao se sa 7 343 tone u 2005. na 8 163 tone tijekom RIP-a, to jest, za 11 %. Istodobno, njegov tržišni udio povećao se s 3,3 % iz 2005. na 4 % tijekom RIP-a. Isto kao korejski uvoz, obujam tajvanskog uvoza znatno je pao između 2007. i kraja RIP-a.

(151)

Prosječne cijene uvoza iz Tajvana pale su za 14 % tijekom razmatranog razdoblja, ali su ostale znatno više od cijene uvoza iz NRK-a tijekom istog razdoblja.

(152)

Na temelju navedenog, privremeno se zaključilo da se ne može isključiti da uvoz iz Koreje i Tajvana nije doprinio u određenoj mjeri šteti koju je pretrpjela industrija Unije. Međutim, obujam uvoza i cijene tijekom RIP-a naočigled nisu na takvoj razini da bi mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(153)

Analiza podataka o tržištu Unije upućuje na to da drugi proizvođači iz Unije nisu ostvarili veći tržišni udio tijekom razmatranog razdoblja. Ispitni postupak nije uputio na posebne probleme vezane za konkurenciju među proizvođačima iz Unije niti na učinke koji narušavaju trgovinu i koji bi mogli objasniti materijalnu štetu utvrđenu u pogledu industrije Unije.

(154)

Na temelju navedenog, privremeno se zaključilo da proizvođači koji nisu uključeni u definiciju industrije Unije nisu doprinijeli materijalnoj šteti koju je pretrpjela industrija Unije.

(155)

Gornja analiza je pokazala da se bitno povećao obujam i tržišni udio jeftinog dampinškog uvoza podrijetlom iz NRK-a tijekom razmatranog razdoblja. Usto, utvrđeno je da je taj uvoz ostvaren po dampinškim cijenama koje su bile niže od cijena koje naplaćuje industrija Unije na tržištu Unije za slične vrste proizvoda.

(156)

To povećanje obujma i tržišnog udjela jeftinog dampinškog uvoza iz NRK-a podudaralo se s općim povećanjem potražnje u Uniji tijekom razdoblja između 2005. i 2007., ali i s negativnim razvojem tržišnog udjela industrije Unije u istom razdoblju. Nadalje. između 2007. i RIP-a kada je potražnja na tržištu Unije pala, kineski izvoznici uspjeli su povećati svoj tržišni udio. Istodobno, uočen je daljnji negativni razvoj tržišnog udjela industrije Unije i glavnih indikatora njezinog gospodarskog stanja. Naime, tijekom razmatranog razdoblja val jeftinog dampinškog izvoza iz NRK-a, koji je neprestano snižavao cijene industrije Unije, doveo je do pada profitabilnosti industrije Unije za više od 16 postotnih bodova, što je za posljedicu imalo teške gubitke tijekom RIP-a.

(157)

Ispitivanje drugih poznatih čimbenika koji su mogli nanijeti štetu industriji Unije pokazalo je da ti čimbenici naočigled nisu takvi da bi mogli prekinuti uzročno-posljedičnu vezu između dampinškog uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(158)

Na temelju gore navedene analize koja je ispravno prepoznala razliku i razdvojila učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije od štetnog utjecaja dampinškog uvoza, privremeno se zaključilo da je uvoz iz NRK-a prouzročio materijalnu štetu industriji Zajednice u smislu članka 3. stavka 6. Osnovne uredbe.

(159)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe, ispitalo se postoje li, usprkos privremenom zaključku o štetnom uvozu, utemeljeni razlozi za zaključak da u ovom slučaju usvajanje mjera nije bilo u interesu Unije. Analiza interesa Unije temeljila se na uzimanju u obzir raznih uključenih interesa, uključujući interes industrije Unije, uvoznika i korisnika dotičnog proizvoda.

(160)

Industriju Unije čine četiri proizvođača koja se nalaze u različitim državama članicama Unije i koji izravno zapošljavaju više od 1 300 ljudi vezano uz dotični proizvod.

(161)

Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz NRK-a. Podsjeća se da su svi pokazatelji štete pokazali negativno kretanje tijekom razmatranog razdoblja. Posebno indikatori štete vezani za financijski rezultat industrije Unije, kao što su novčani tok, povrat ulaganja i profitabilnost bili su ozbiljno pogođeni. U nedostatku mjera daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije čini se vrlo vjerojatnim.

(162)

Očekuje se da će uvođenje privremenih antidampinških pristojbi povratiti djelotvorne uvjete trgovine na tržište Unije i time omogućiti industriji Unije da uskladi svoje cijene HTY-a kako bi odrazila troškove raznih elemenata i tržišne uvjete. Može se očekivati da bi uvođenje privremenih mjera industriji Unije omogućilo povratiti barem dio tržišnog udjela koji je izgubila tijekom razmatranog razdoblja, uz daljnji pozitivni učinak na njezino gospodarsko stanje i profitabilnost.

(163)

Zaključeno je, stoga, da bi uvođenje privremenih antidampinških mjera na uvoz HTY-a podrijetlom iz NRK-a bio u interesu industrije Unije.

(164)

Upitnici su poslani desetorici uvoznika u Uniji. Samo su dva uvoznika, koji se nalaze u Njemačkoj i Španjolskoj i koji predstavljaju 15,4 % odnosno 0,2 % ukupnog uvoza iz NRK-a, surađivala u ispitnom postupku. Vezano za prvog uvoznika, ispitni postupak pokazao je da uvozi samo iz NRK-a i da se skoro cijeli njegov promet odnosio na dotični proizvod. U najgorem slučaju antidampinška pristojba od 9 % dovela bi do znatnog smanjenja njegove profitabilnosti, a društvo bi moglo poslovati s gubitkom. Smatra se, međutim, da bi barem dio povećanja troškova mogao prenijeti na svoje kupce s obzirom na jak tržišni položaj koji zauzima među određenim velikim korisnicima. Usto, mogao bi se vratiti drugim izvorima opskrbe, barem dugoročno. Što se tiče drugog uvoznika, dotični proizvod je predstavljao samo ograničeni udio u njegovom ukupnom poslovanju (0-5 %), stoga bi negativni učinak predloženih mjera bio vjerojatno zanemariv.

(165)

Na temelju raspoloživih informacija, zaključeno je da, iako bi uvođenje privremenih antidampinških mjera negativno utjecalo na jednog od gore navedenih uvoznika, taj bi uvoznik trebao biti u položaju prenijeti barem dio povećanja troškova na svoje kupce i/ili promijeniti izvore nabave. Uvođenje privremenih mjera stoga ne bi trebalo imati općenito značajan negativni učinak na uvoznike.

(166)

Korisnici HTY-a iskazali su velik interes u ovom slučaju. Od 68 kontaktiranih korisnika, 33 je surađivalo u ispitnom postupku. Ti korisnici koji surađuju predstavljaju oko 25 % ukupnog uvoza iz NRK-a. Predmetna trgovačka društva nalaze se širom Unije i prisutna su u nekoliko industrijskih sektora, kao što su gume i uporaba u automobilskoj industriji, užad i industrijska uporaba.

(167)

Radi jasnoće i s obzirom da bi uvođenje privremenih mjera drukčije utjecalo na korisnike, ovisno o sektoru u kojem posluju, utjecaj mjere je analiziran tako da su svrstani u skupine po industrijskim sektorima kako je dolje opisano.

(168)

Što se tiče korisnika iz sektora guma, od proizvođača guma primljena su četiri odgovora na upitnik. Prema podacima koje su dostavili proizvođači guma, udio HTY-a u odnosu na trošak proizvodnje jedne gume, bio je relativno ograničen, u prosjeku ispod 1 %, a prosječna dobit povezana s proizvodnjom guma iznosila je oko 2 %. Ni za jednog korisnika koji surađuje nije utvrđeno da uvozi dotični proizvod iz NRK-a. Stoga, ako se uvedu privremene dampinške pristojbe, smatra se da mjere na uvoz iz NRK-a ne bi trebale utjecati na te korisnike Usto, i ako bi neki korisnik iz ovog sektora uvozio iz NRK-a, postoji izvjestan broj alternativnih izvora nabave.

(169)

Vezano za automobilski sektor (uglavnom proizvodnja sigurnosnih pojaseva i zračnih jastuka), primljeno je šest odgovora na upitnik od tih korisnika. Tih šest trgovačkih društava predstavljalo je oko 5 % ukupnog uvoza HTY-a iz NRK-a tijekom RIP-a. Utvrđeno je da su proizvodi za koje se koristi HTY u prosjeku uglavnom ukupno predstavljali manje od 4 % ukupnog prometa tih društava i da je prosječna dobit koju su ostvarila bila oko 3 %. Nadalje, utvrđeno ja da je tih šest društava kupovalo HTY uglavnom od proizvođača iz Unije, dok je samo 11 % njihove kupnje bilo uvezeno iz NRK-a. Malo je vjerojatno da bi uvođenje privremenih mjera na uvoz iz NRK-a, stoga, ozbiljno utjecalo na automobilski sektor općenito, budući da se utvrdilo da su navedena društva profitabilna i da NRK nije njihov glavni izvor nabave.

(170)

Vezano za proizvođače užadi, primljena su tri odgovora na upitnik koja su činila manje od 1 % ukupnog uvoza iz NRK-a tijekom RIP-a. Udio u poslovanju u kojem se koristi HTY činio je oko 18 % njihovog ukupnog poslovanja, a prosječna profitna marža ostvarena u tom segmentu bila je oko 8 % tijekom RIP-a. Na temelju navedenog procijenjeno je da bi uvođenje privremenih antidampinških pristojbi na uvoz iz NRK-a vjerojatno samo malo smanjilo njihovu profitnu maržu. Ispitni postupak pokazao i da je većina uvoza (66 %) bila iz NRK-a tijekom RIP-a, dok je 20 % bilo podrijetlom iz Koreje. Stoga, ako se uvedu mjere, ovaj sektor najvjerojatnije neće biti ozbiljno pogođen, budući da je utjecaj na profitnu maržu ograničen i da postoje drugi izvori nabave.

(171)

Neki su proizvođači užadi tvrdili da bi, budući da se HTY najviše koristi u drugim sektorima, kao što su industrijski sektor i automobilska industrija, uvođenje antidampinških mjera dovelo do nedostatka vrsta HTY-a koje koriste proizvođači užadi, jer bi se proizvođači iz Unije navodno prvo usmjerili na velika tržišta, a opskrbljivali ostale sektore samo ako bi imali neiskorištene kapacitete. Međutim, trebalo bi napomenuti da su dostupni drugi izvori opskrbe, uključujući industriju Unije, Koreju i Tajvan, kao i druge treće zemlje koje ne podliježu mjerama. Ova je tvrdnja, stoga, odbačena.

(172)

Vezano za korisnike u sektoru industrijskih namjena, kao što su krovni pokrovi, trake, remenje i industrijski tekstil, ukupno je primljeno 19 odgovora na upitnik. Ti korisnici predstavljali su oko 19 % ukupnog uvoza iz NRK-a tijekom RIP-a. Na temelju raspoloživih informacija o ovom sektoru, udio u ukupnom poslovanju u kojem se koristi HTY je 64 %, a prosječna ostvarena dobit u tom segmentu bila je 13 %. Utjecaj antidampinških pristojbi vjerojatno bi tek malo smanjio prosječnu profitnu maržu koju ostvaruje ovaj sektor. Ispitni postupak je pokazao i da su ti korisnici uglavnom kupovali od proizvođača Unije i iz NRK-a. Stoga, uvođenje mjera na uvoz iz NRK-a ne bi trebao imati značajan negativni učinak na ovaj sektor, s obzirom na ograničeni utjecaj na profitnu maržu i na postojanje drugih izvora nabave.

(173)

Neki su korisnici tvrdili da ako se uvedu, antidampinške mjere će na njih negativno utjecati na dva načina. Tvrdili su da, ne samo da ne bi bilo raspoloživih alternativnih izvora, već i da bi dotične zemlje umjesto dotičnog proizvoda počele izvoziti proizvode sa silaznog tržišta.

(174)

Što se tiče tvrdnje da neće biti raspoloživih alternativnih izvora, prvo treba napomenuti da se privremene mjere neće uvesti protiv uvoza iz Koreje i Tajvana. Usto, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 171., dostupni su drugi izvori nabave iz drugih trećih zemalja koje ne podliježu mjerama. Drugo, vezano za nabavu od industrije Unije, ispitni postupak ukazao je na određene nedostatke u opskrbi određenih korisnika od strane nekih proizvođača iz Unije. Ipak, analiza nije dokazala da će se ove nepravilnosti redovito događati. Na temelju gore navedenog, a posebno zbog postojanja drugih raspoloživih izvora nabave, ova tvrdnja je odbačena.

(175)

Što se tiče tvrdnje da će proizvođači HTY-a iz dotičnih zemalja usmjeriti svoj izvoz na silazno tržište, treba napomenuti da se privremene mjere neće uvesti protiv uvoza iz Koreje i Tajvana. Stoga, i da kineski izvoznici usmjere dio svojeg izvoza na silazno tržište, smatra se da bi korisnici HTY-a trebali ostati konkurenti jer bi još uvijek imali mogućnost nabavljanja HTY-a od drugih dobavljača koji ne podliježu mjerama. Stoga je ova tvrdnja odbačena.

(176)

Uzimajući u obzir navedeno, i ako je vjerojatno da bi mjere na uvoz iz NRK-a negativno utjecale na neke korisnike, utjecaj na korisnike iz drugih sektora naočigled je općenito ograničen. Privremeno je zaključeno, stoga, da, na temelju raspoloživih informacija, učinak antidampinških mjera za uvoz HTY-a podrijetlom iz NRK-a najvjerojatnije neće imati značajan negativni utjecaj na korisnike dotičnog proizvoda.

(177)

S obzirom na navedeno, privremeno se zaključilo da, na temelju raspoloživih informacija o interesu Unije, uglavnom ne postoje utemeljeni razlozi protiv uvođenja privremenih mjera za uvoz HTY-a podrijetlom iz NRK-a.

(178)

S obzirom na nalaze da je ponderirani prosjek dampinških marži za izvoz podrijetlom iz Koreje i Tajvana na području cijele zemlje de minimis, ne uvode se privremene antidampinške pristojbe na uvoz podrijetlom iz tih zemalja.

(179)

S obzirom na donesene zaključke u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interes Unije, potrebno je uvesti privremene antidampinške mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koju industriji Unije uzrokuje dampinški uvoz.

(180)

Kako bi se utvrdila razina tih mjera, u obzir se uzimaju utvrđene dampinške marže i iznos pristojbe potrebni za uklanjanje štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(181)

Kod izračuna iznosa pristojbe potrebne za uklanjanje učinaka štetnog dampinga smatralo se da bi sve mjere trebale omogućiti industriji Unije pokriti troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja koju industrija ove vrste u sektoru može razumno ostvariti u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno u odsustvu dampinškog uvoza, od prodaje istovjetnog proizvoda u Uniji. Smatra se da bi se dobit koja bi se mogla ostvariti u odsustvu dampinškog uvoza trebala temeljiti na 2005. godini koja je jedina godina u kojoj je industrija Unije ostvarila dobit i u kojoj je kineski uvoz bio manje prisutan na tržištu Unije. Smatra se, stoga, da se profitna marža od 3 % prometa treba smatrati primjerenim minimumom koji je industrija Unije mogla očekivati da će dobiti u izostanku štetnog dampinga.

(182)

Na temelju navedenog, izračunana je neštetna cijena istovjetnog proizvoda za industriju Unije. Neštetna cijena dobivena je zbrojem gore navedene profitne marže od 3 % i troška proizvodnje.

(183)

Potrebno povećanje cijene zatim je određeno na temelju usporedbe, prema vrsti proizvoda, ponderiranog prosjeka uvozne cijene proizvođača izvoznika iz NRK-a u uzorku, s neštetnom cijenom proizvoda koje je industrija Unije prodala na tržištu Unije tijekom RIP-a. Sve razlike koje su posljedica navedene usporedbe zatim su izražene kao postotak prosječne CIF vrijednosti uvoza uspoređenih vrsta.

(184)

S obzirom na prethodno navedeno, smatra se da, u skladu s člankom 7. stavkom 2. Osnovne uredbe, trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz podrijetlom iz NRK-a na razini nižoj od marži dampinga i štete, u skladu s pravilom niže pristojbe.

(185)

Individualne stope antidampinške pristojbe za trgovačka društva koje su navedene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. Stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom tog ispitnog postupka u pogledu tih trgovačkih društava. Te stope pristojba (za razliku od pristojbe koja se primjenjuje na području cijele zemlje na „sva ostala trgovačka društva”) primjenjuju se stoga isključivo na uvoz proizvoda podrijetlom iz Narodne Republike Kine i koje proizvode ta trgovačka društva, odnosno navedeni specifični pravni subjekti. Uvezeni proizvodi koje proizvode druga trgovačka društva koja se posebno ne spominju u izvršnom dijelu ove Uredbe sa svojim nazivom i adresom, uključujući subjekte povezane s onima koji se posebno spominju, ne mogu ostvarivati pogodnosti od te stope i podliježu stopi pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala trgovačka društva”.

(186)

Sve tvrdnje kojima se traži primjena ovih stopa antidampinških pristojbi za pojedinačna trgovačka društva (npr. nakon promjene naziva subjekta ili nakon osnivanja novog proizvodnog ili prodajnog subjekta) upućuju se bez odlaganja Komisiji (3) sa svim odgovarajućim informacijama, posebno o promjenama djelatnosti trgovačkog društva u vezi s proizvodnjom, domaćom i izvoznom prodajom povezanom s, primjerice, takvom promjenom naziva ili takvom promjenom proizvodnog ili prodajnog subjekta. Prema potrebi, Uredba će se na odgovarajući način izmijeniti tako što će se ažurirati popis trgovačkih društava koja imaju koristi od pojedinačnih stopa carine.

(187)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinške pristojbe, visina preostale carine ne bi se trebala primjenjivati samo na proizvođače izvoznike koji ne surađuju, nego i ne proizvođače koji tijekom RIP-a uopće nisu izvozili.

(188)

Utvrđene su marže dampinga i štete kako slijedi:

(189)

Gornji privremeni nalazi objavljuju se svim zainteresiranim stranama koje će biti pozvane iznijeti svoje stavove u pisanom obliku i zatražiti saslušanje. Njihovi će se komentari analizirati i uzeti u obzir, kada je opravdano, prije donošenja bilo kakvih konačnih odluka. Nadalje, trebalo bi naglasiti da su nalazi u vezi s uvođenjem antidampinških pristojbi za potrebe ove Uredbe privremeni i mogu se ponovno razmatrati za potrebe konačnih nalaza.