10.8.2017   

HR

Službeni list Europske unije

L 207/1

(1)

Europska komisija („Komisija”) pokrenula je 9. prosinca 2016. antidampinški ispitni postupak u vezi s uvozom u Uniju određenih čelikā otpornih na koroziju podrijetlom iz Narodne Republike Kine („NRK” ili „predmetna zemlja”) na temelju članka 5. Uredbe (EU) 2016/1036 („Osnovna uredba”). Objavila je Obavijest o pokretanju postupka u Službenom listu Europske unije (2) („Obavijest o pokretanju postupka”).

(2)

Komisija je pokrenula ispitni postupak nakon što je Europska federacija proizvođača željeza i čelika („Eurofer” ili „podnositelj pritužbe”) 25. listopada 2016. podnijela pritužbu u ime proizvođača koji čine više od 53 % ukupne proizvodnje čelika otpornog na koroziju u Uniji. Pritužba je sadržavala dokaze o dampingu i posljedičnoj materijalnoj šteti dostatne za opravdanje pokretanja ispitnog postupka.

(3)

Nakon što je 24. svibnja 2017. podnositelj pritužbe podnio zahtjev potkrijepljen potrebnim dokazima Komisija je 8. srpnja 2017. objavila Provedbenu uredbu (EU) 2017/1238 (3) o uvjetovanju evidentiranjem uvoza određenih proizvoda od čelikā otpornih na koroziju podrijetlom iz Narodne Republike Kine od 9. srpnja 2017. nadalje.

(4)

Komisija je imala dostatne dokaze prima facie koji opravdavaju potrebu za evidentiranjem uvoza kao uvoza, a tržišni udjeli iz predmetne zemlje naglo su se povećali nakon pokretanja ispitnog postupka te je Komisija zaključila da su ispunjeni uvjeti u skladu s člankom 14. stavkom 5. Osnovne uredbe.

(5)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka pozvala zainteresirane strane da joj se jave radi sudjelovanja u ispitnom postupku. Osim toga, Komisija je o pokretanju ispitnog postupka obavijestila podnositelje pritužbe, druge poznate proizvođače iz Unije, poznate proizvođače izvoznike i nadležna kineska tijela, poznate uvoznike, dobavljače, korisnike i trgovce te udruženja za koja se zna da se postupak na njih odnosi, te ih je pozvala na sudjelovanje.

(6)

Zainteresirane strane dobile su priliku pismeno iznijeti svoje stavove i zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima. Saslušanje je odobreno svim zainteresiranim stranama koje su to zatražile te dokazale da postoje posebni razlozi da im se omogući saslušanje.

(7)

Kako bi odabrala odgovarajuću analognu zemlju Komisija se obratila proizvođačima iz Brazila, Kanade, Indije, Japana, Južne Koreje, Tajvana, Turske, Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država, obavijestila ih o pokretanju ispitnog postupka i pozvala ih na sudjelovanje.

(8)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je zainteresirane strane obavijestila o tome da je privremeno odabrala Kanadu kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”) u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe.

(9)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je navela da bi mogla provesti odabir uzorka zainteresiranih strana u skladu s člankom 17. Osnovne uredbe.

(10)

Komisija je u Obavijesti o pokretanju postupka navela da je odabrala privremeni uzorak proizvođača iz Unije. Komisija je uzorak odabrala na temelju najvećih reprezentativnih obujma proizvodnje i prodaje istodobno osiguravajući zemljopisnu rasprostranjenost. Privremeni uzorak sastojao se od četiriju proizvođača iz Unije sa sjedištem u četirima različitim državama članicama, koji su činili više od 30 % proizvodnje čelikā otpornih na koroziju u Uniji. Komisija je pozvala zainteresirane strane da dostave primjedbe o privremenom uzorku.

(11)

Dva su društva dopisom objasnila da ne mogu ispuniti potreban upitnik. Iako su poduprla pritužbu, povukla su se iz privremenog uzorka.

(12)

Komisija je procijenila učinak isključivanja tih dvaju društava iz uzorka i zaključila da je nakon uključenja drugih dvaju društava uzorak još uvijek reprezentativan za stanje industrije Unije.

(13)

Veće od dvaju društava koja su zatražila da ih se ne uvrsti u uzorak u svojem je zahtjevu navelo da se nalazi pod nadzorom države te se prodaje u postupku javne ponude na temelju javnog natječaja. Razmotrivši te činjenice, Komisija je zaključila da bi se uključivanjem tog društva na znatno negativan način utjecalo na financijske mikropokazatelje uzorka, osobito s obzirom na to da se radi o znatnim količinama proizvodnje i prodaje.

(14)

Drugo je društvo objasnilo da aktivno surađuje u drugim antidampinškim postupcima, navodeći kako mu nedostaju resursi za vođenje i ovog predmeta. Uzimajući u obzir činjenicu da se to društvo moglo zamijeniti ne dovodeći pritom u pitanje reprezentativnost uzorka, Komisija je zaključila da je opravdano i proporcionalno prihvatiti zahtjev tog društva da ne bude dio uzorka.

(15)

Komisija je stoga obavijestila strane da su u uzorak odabrana druga dva društva i od zainteresiranih strana ponovno zatražila da dostave svoje primjedbe.

(16)

Eurofer je dostavio primjedbe i predložio dodavanje petog društva kako bi se poboljšala zemljopisna reprezentativnost uzorka. Međutim, nakon analize tih primjedaba Komisija je zaključila je da je revidirani uzorak dovoljno reprezentativan jer čini 29 % proizvodnje čelikā otpornih na koroziju u Uniji, a društva se nalaze u četirima različitim državama članicama. Nadalje, predloženo društvo nije pridonijelo različitosti u smislu grupa društava iz kojih je biran uzorak. Osim toga, obujam proizvodnje i prodaje predloženog petog društva nije bio dovoljan da se opravda njegovo uključenje. Komisija je stoga potvrdila revidirani uzorak koji čine četiri društva. Unatoč tome, obavljen je posjet društvu kako bi se stekao bolji uvid u promjenjivo stanje na talijanskom tržištu obilježeno snažnim tržišnim natjecanjem, kako s ostalim proizvođačima u Uniji tako i s kineskim uvozom.

(17)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od nepovezanih uvoznika zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka.

(18)

Samo su dva uvoznika dostavila zatražene informacije i pristala da ih se uključi u uzorak. Zbog toga je odlučeno da se odustane od odabira uzorka i oboma društvima poslan je upitnik za uvoznike. Samo je jedan od njih dostavio odgovor na upitnik.

(19)

Kako bi odlučila je li odabir uzorka potreban i, ako jest, kako bi odabrala uzorak, Komisija je od svih proizvođača izvoznika u NRK-u zatražila da dostave informacije navedene u Obavijesti o pokretanju postupka. Uz to, Komisija je zatražila od misije Narodne Republike Kine pri Europskoj uniji da utvrdi ostale proizvođače izvoznike da utvrdi ostale proizvođače izvoznike koji bi mogli biti zainteresirani za sudjelovanje u ispitnom postupku, i/ili da stupi u kontakt s njima.

(20)

Šesnaest (grupa) proizvođača izvoznika u predmetnoj zemlji dostavilo je zatražene informacije u predviđenom roku i pristalo da ih se uključi u uzorak. U skladu s člankom 17. stavkom 1. Osnovne uredbe Komisija je odabrala uzorak od tri grupe na temelju najvećeg reprezentativnog obujma izvoza u Uniju koji bi se razumno mogao ispitati u raspoloživom vremenu. U skladu s člankom 17. stavkom 2. Osnovne uredbe provedeno je savjetovanje o odabiru uzorka sa svim poznatim predmetnim proizvođačima izvoznicima te s nadležnim tijelima predmetne zemlje. Nisu primljene nikakve primjedbe.

(21)

Tri grupe proizvođača izvoznika u NRK-u sastavljene od nekoliko pojedinačnih poduzeća zatražile su individualni tretman na temelju članka 17. stavka 3. Osnovne uredbe.

(22)

Ispitivanje tih zahtjeva za individualni tretman tijekom privremene faze ispitnog postupka nije bilo moguće s obzirom na velik broj društava koja bi trebalo ispitati, brojna različita mjesta koja bi trebalo posjetiti, s obzirom na rokove ispitnog postupka i resurse kojima raspolaže Komisija. Zaista, kako je navedeno u odjeljku 1.9. u nastavku, Komisija je već provjerila ukupno 17 pojedinačnih društava koja su dio triju grupa odabranih u uzorak. Zbog opsega tog posla, ni odgovori na upitnik važnih uvoznika povezanih s jednom stranom u uzorku nisu se mogli provjeriti u privremenoj fazi i te će provjere biti potrebno provesti u kasnijoj fazi. Procjenjivanje triju dodatnih grupa društava u ovoj bi fazi bilo neopravdano opterećenje te bi spriječilo dovršetak ispitnog postupka u strogom roku utvrđenom Osnovnom uredbom.

(23)

Jedno od društava iz grupe koje je zahtijevalo individualni tretman tvrdilo je da uzorak koji je odabrala Komisija nije odraz njegova asortimana proizvoda. Ipak, trebalo bi napomenuti da je asortiman proizvoda u uzorku reprezentativan za predmetni uvoz.

(24)

Komisija će o odobrenju individualnog tretmana odlučiti u konačnoj fazi ispitnog postupka.

(25)

Za potrebe članka 2. stavka 7. točke (b) Osnovne uredbe, Komisija je obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva poslala svim proizvođačima izvoznicima u NRK-u odabranima u uzorak i proizvođačima izvoznicima koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak i koji žele zatražiti pojedinačnu dampinšku maržu. Nijedna od triju grupa proizvođača izvoznika u uzorku nije vratila obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva. Iako su zahtjevi za pojedinačno ispitivanje privremeno odbijeni, Komisija će procijeniti obrasce zahtjeva za primjenu tretmana tržišnoga gospodarstva koje su dostavile dvije grupe proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak u slučaju da u konačnoj fazi odluči da se njihov zahtjev za pojedinačno ispitivanje može prihvatiti.

(26)

Komisija je upitnike poslala podnositelju pritužbe, proizvođačima u uzorku i uvoznicima/korisnicima iz Unije koji su se javili, proizvođačima izvoznicima u uzorku i proizvođačima izvoznicima koji su zatražili pojedinačno ispitivanje te proizvođačima u potencijalnim analognim zemljama.

(27)

Odgovore na upitnik dostavili su Eurofer, četiri proizvođača i jedan uvoznik/korisnik iz Unije, tri grupe proizvođača izvoznika iz NRK-a, tri grupe proizvođača izvoznika koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak i koji su zatražili pojedinačno ispitivanje te jedna grupa proizvođača iz analogne zemlje.

(28)

Komisija je zatražila i provjerila sve informacije koje je smatrala potrebnima za privremeno utvrđivanje dampinga, nastale štete i interesa Unije. Posjeti radi provjere u skladu s člankom 16. Osnovne uredbe obavljeni su u prostorima sljedećih društava/sljedećeg udruženja:

(29)

Komisija nije posjetila poslovne prostore triju povezanih izvoznika kineskih društava koja surađuju sa sjedištem u Hong Kongu i Singapuru, odnosno Xinsha International PTE, Ltd. i Shagang South-Asia (Hong Kong) Trading Co., Ltd. (povezani izvoznici grupe Shagang) i Shougang Holding Trade (Hong Kong) Ltd. (povezani izvoznik grupe Shougang). Međutim, njihova dokumentacija i poslovne knjige, u opsegu koji je zatražila Komisija, stavljeni su na raspolaganje za pregled tijekom posjeta na licu mjesta u poslovnim prostorima njihovih povezanih proizvođača u NRK-u.

(30)

Ispitnim postupkom o dampingu i šteti obuhvaćeno je razdoblje od 1. listopada 2015. do 30. rujna 2016. („razdoblje ispitnog postupka”). Ispitivanjem kretanja relevantnih za procjenu štete obuhvaćeno je razdoblje od 2013. do kraja razdoblja ispitnog postupka („razmatrano razdoblje”).

(31)

Predmetni proizvod su određeni čelici otporni na koroziju. Riječ je o plosnatim valjanim proizvodima od željeza ili legiranog čelika ili nelegiranog čelika; prevučenima aluminijem; platiranima ili prevučenima cinkom i/ili aluminijem i ni jednim drugim metalom s pomoću vruće galvanizacije; kemijski pasiviranima; s masenim udjelom: ugljika od 0,015 % ili većim, ali manjim od 0,170 %, aluminija od 0,015 % ili većim, ali manjim od 0,100 %, niobija ne većim od 0,045 %, titanija ne većim od 0,010 % te vanadija ne većim od 0,010 %; koji se stavljaju na raspolaganje u obliku kolutova, rezanih ploča te uskih traka.

Sljedeći proizvodi nisu obuhvaćeni:

Predmetni proizvod trenutačno je razvrstan u oznake KN ex 7210 41 00, ex 7210 49 00, ex 7210 61 00, ex 7210 69 00, ex 7212 30 00, ex 7212 50 61, ex 7212 50 69, ex 7225 92 00, ex 7225 99 00, ex 7226 99 30 i ex 7226 99 70 (oznake TARIC: 7210410020, 7210490020, 7210610020, 7210690020, 7212300020, 7212506120, 7212506920, 7225920020, 7225990022, 7225990035, 7225990092, 7226993010, 7226997094) i podrijetlom je iz NRK-a.

(32)

Čelik otporan na koroziju proizvodi se premazivanjem plosnatih valjanih čeličnih kolutova, ploča i traka njihovim uranjanjem u kupku rastaljenog metala ili metalne slitine cinka. Metalni se premaz u metalurškoj reakciji povezuje s čeličnim supstratom i tvori višeslojnu strukturu slitina, čineći premaz koji se metalurški vezuje za čelik. Površinu proizvoda dalje se obrađuje kemijskim pasiviranjem kako bi se zaštitila od vlage i kako bi se smanjio rizik od nastanka korozije na proizvodima tijekom skladištenja i prijevoza.

(33)

Čelik otporan na koroziju uglavnom se upotrebljava u građevinskom sektoru kao raznovrstan građevinski materijal za oblaganje, ali i u proizvodnji kućanskih uređaja, u postupcima dubokog vučenja i utiskivanja te za male varene cijevi.

(34)

Primljena su brojna pitanja koja s odnose na činjenicu da bi predmetni proizvod trebao biti kemijski pasiviran, a glavni je predmet rasprave to što čelik otporan na koroziju, čija je površina podmazana samo radi površinske zaštite, nije obuhvaćen ispitnim postupkom i stoga ne može podlijegati mjerama. Određene strane navode da je to poziv na „izbjegavanje” mjera.

(35)

Komisija potvrđuje da podmazani čelik otporan na koroziju nije obuhvaćen opsegom ispitnog postupka ako je samo podmazan (i nije istodobno kemijski pasiviran i podmazan).

(36)

O tvrdnji da bi isključivanje podmazanog čelika otpornog na koroziju moglo predstavljati rizik od izbjegavanja mjera u ispitnom postupku nije donesen nikakav zaključak. Neke strane navode da korisnici moraju odviti kolutove čelika otpornog na koroziju i ukloniti uljni premaz prije no što je proizvod moguće upotrijebiti, za što su potrebni posebni uređaji, te da će, ako kineski proizvođači izvoznici za obavljanje te zadaće angažiraju vanjske izvođače, postupak postati još složeniji jer će treći izvođač očišćeni čelik otporan na koroziju morati ponovno naviti kako bi ga poslao korisniku. Druge strane navode da korisnici mogu lako ukloniti uljni premaz prilikom rezanja kolutova, ako upotrijebe poseban upijajući materijal.

(37)

Komisija je u ovoj fazi ispitnog postupka ocijenila da, s obzirom na uključene dodatne logističke zahtjeve i troškove, ne postoji rizik od izbjegavanja plaćanja antidampinških pristojbi podmazivanjem čelika otpornog na koroziju umjesto njegova kemijskog pasiviranja. Stoga je ta tvrdnja privremeno odbijena.

(38)

Ispitni je postupak pokazao da sljedeći proizvodi imaju ista osnovna fizička, kemijska i tehnička svojstva te iste osnovne namjene:

(39)

Komisija je u ovoj fazi stoga odlučila da su ti proizvodi istovjetni proizvodi u smislu članka 1. stavka 4. Osnovne uredbe.

(40)

Budući da nijedan od proizvođača izvoznika u uzorku nije zatražio tretman tržišnoga gospodarstva, uobičajena vrijednost utvrđena je na temelju cijena ili izračunane uobičajene vrijednosti u odgovarajućoj trećoj zemlji tržišnoga gospodarstva („analogna zemlja”) u skladu s člankom 2. stavkom 7. točkom (a) Osnovne uredbe.

(41)

U Obavijesti o pokretanju postupka Komisija je obavijestila zainteresirane strane da je kao treću zemlju tržišnoga gospodarstva u smislu članka 2. stavka 7. točke (a) Osnovne uredbe predvidjela Kanadu. Dvije strane osporavale su odabir Kanade zbog navodne razlike u cijeni istovjetnog proizvoda i zbog odnosa koji postoji između mogućeg proizvođača izvoznika iz Kanade koji surađuje i jednog podnositelja pritužbe.

(42)

Komisija je upitnike poslala svim poznatim proizvođačima u zemljama navedenima u Obavijesti o pokretanju postupka i ostalim zemljama u kojima su prema pokazateljima postojale proizvodnja i prodaja istovjetnog proizvoda. Osim toga, Komisija se obratila nadležnim tijelima u tim zemljama. Od 25 proizvođača i četiriju udruženja iz Kanade, Australije, Brazila, Indije, Republike Koreje, Norveške, Turske i Tajvana kojima se obratilo, tri proizvođača iz triju različitih zemalja (Australija, Brazil i Kanada) izrazila su spremnost na suradnju.

(43)

S obzirom na stanje u pogledu tržišnog natjecanja i na veličinu triju predmetnih tržišta te na primljene primjedbe zainteresiranih strana, Komisija je kao analognu zemlju odlučila privremeno odabrati Brazil. Brazilsko tržište otvoreno je tržište s trima proizvođačima, znatnim obujmom uvoza, uvoznim carinama u rasponu od 12 % do 14 %, a tijekom RIP-a u pogledu uvoza čelika otpornog na koroziju nisu bile na snazi antidampinške i kompenzacijske pristojbe.

(44)

Komisija je 14. ožujka 2017. obavijestila zainteresirane strane o tome da je kao analognu zemlju privremeno odabrala Brazil. Zainteresirane strane pozvane su da dostave primjedbe na taj odabir. Nijedna strana nije osporila da je Brazil najprikladniji odabir od triju zemalja u kojima je postojala spremnost na suradnju, međutim, bilo je primjedaba koje su dostavili jedan proizvođač izvoznik i kinesko udruženje proizvođača željeza i čelika („CISA”). Oboje su istaknuli odnos koji postoji između brazilskog proizvođača koji surađuje i jednog podnositelja pritužbe, a CISA je uputila na izjavu od 23. lipnja 2008. koju je dala jedna druga strana u okviru sličnog ispitnog postupka (4), prema kojoj je ponašanje brazilskih proizvođača vruće pocinčanih ploča bilo nekonkurentno. U tom pogledu nema dokaza nekonkurentnog ponašanja brazilskih proizvođača čelika otpornog na koroziju tijekom RIP-a (npr. obujam uvoza čelika otpornog na koroziju bio je znatan). U pogledu odnosa proizvođača iz analogne zemlje s proizvođačem iz Unije, strane nisu objasnile kako je navedena veza mogla utjecati na pouzdanost podataka. Stajalište Komisije je da postojanje odnosa ne utječe na utvrđivanje uobičajene vrijednosti koja se temelji na propisno provjerenim podacima i ne poništava ga.

(45)

Brazilski proizvođač koji surađuje dostavio je odgovor na upitnik u propisanom obliku i roku.

(46)

U skladu s člankom 2. stavkom 2. Osnovne uredbe Komisija je najprije ispitala je li u Brazilu prodaja istovjetnog proizvoda nezavisnim kupcima bila reprezentativna. Utvrđeno je da je proizvođač koji surađuje prodavao istovjetni proizvod u reprezentativnim količinama na domaćem tržištu u usporedbi s predmetnim proizvodom koji u Uniju izvoze kineski proizvođači izvoznici uključeni u uzorak.

(47)

Komisija je zatim ispitala može li se za tu prodaju smatrati da je izvršena u uobičajenom tijeku trgovine u skladu s člankom 2. stavkom 4. Osnovne uredbe. To je učinila tako da je utvrdila udio profitabilne prodaje nezavisnim kupcima. Prodajne transakcije smatrane su profitabilnima kada je jedinična cijena bila jednaka trošku proizvodnje proizvođača iz Brazila tijekom razdoblja ispitnog postupka ili viša.

(48)

Za one vrste proizvoda gdje je više od 80 % obujma prodaje predmetne vrste na domaćem tržištu bilo iznad troška, a ponderirana prosječna prodajna cijena te vrste bila jednaka jediničnom trošku proizvodnje ili viša, uobičajena vrijednost po vrsti proizvoda izračunana je kao ponderirani prosjek stvarnih domaćih cijena sve prodaje predmetne vrste, neovisno o tome je li ta prodaja bila profitabilna ili ne.

(49)

Kad je obujam profitabilne prodaje vrste proizvoda iznosio 80 % ili manje ukupnog obujma prodaje te vrste ili kad je ponderirana prosječna cijena navedene vrste bila niža od jediničnog troška proizvodnje, uobičajena vrijednost temeljila se na stvarnoj domaćoj cijeni koja je izračunana kao ponderirana prosječna cijena samo profitabilne domaće prodaje navedene vrste tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(50)

Za neprofitabilne vrste proizvoda ili proizvoda koji se na domaćem tržištu ne prodaju u dostatnim količinama, uobičajena vrijednost izračunana je u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe na temelju troška proizvodnje brazilskog proizvođača uvećanog za troškove prodaje, opće i administrativne troškove (10 %–20 %) i dobit (10 %–20 %) za vrste proizvoda tog brazilskog proizvođača koje jesu profitabilne. Izračunana uobičajena vrijednost primijenjena je u izračunima za 77 % do 99,6 % obujma koji se prodaje u Uniju, ovisno o kineskom proizvođaču izvozniku.

(51)

Neke vrste proizvoda koje izvoze kineski proizvođači izvoznici nisu se podudarale s vrstama proizvoda koje na domaćem brazilskom tržištu prodaje proizvođač iz analogne zemlje koji surađuje. Stoga se uobičajena vrijednost za nepodudarne vrste proizvoda morala izračunati u skladu s člankom 2. stavkom 3. Osnovne uredbe na temelju proizvodnih troškova proizvođača iz analogne zemlje. Komisija je zatim dodala razuman iznos za troškove prodaje, opće i administrativne troškove (10 %–20 %) na temelju stvarnih podataka koji se odnose na proizvodnju i prodaju, kako je predviđeno u članku 2. stavku 6. Osnovne uredbe. Na kraju je dodala razuman iznos dobiti (10 %–20 %) upotrijebivši prosječnu profitnu maržu za prodaju profitabilnih proizvoda.

(52)

Za transakcije prilikom kojih su proizvođači izvoznici izvozili predmetni proizvod u Uniju preko povezanih društava koja su djelovala kao uvoznik, izvozna cijena utvrđena je na temelju cijene po kojoj je uvezeni proizvod prvi put preprodan nezavisnim kupcima u Uniji u skladu s člankom 2. stavkom 9. Osnovne uredbe. U tom je slučaju cijena prilagođena za sve troškove nastale između uvoza i preprodaje. Izvršene su prilagodbe za stvarne troškove povezanih uvoznika za prijevoz u EU-u, bankovne pristojbe, manipulaciju i popratne troškove, troškove kredita, provizije te troškove prodaje, opće i administrativne troškove i dobit povezanih uvoznika. Razina prilagodbi iznosila je od 5 % do 10 %. Svakom kineskom proizvođaču izvozniku u uzorku koji prodaje preko povezanih uvoznika u EU-u dostavljen je iscrpan izračun izvršenih prilagodbi u posebnoj objavi.

(53)

Za ostale transakcije, izvozne cijene temeljile su se na stvarno plaćenim ili naplativim cijenama za predmetni proizvod u skladu s člankom 2. stavkom 8. Osnovne uredbe.

(54)

Uobičajena vrijednost i izvozna cijena uspoređene su na temelju cijena na razini franko tvornica. Dampinške marže utvrđene su usporedbom pojedinačnih cijena franko tvornica proizvođača izvoznika u uzorku s domaćim prodajnim cijenama proizvođača iz analogne zemlje ili izračunanom uobičajenom vrijednosti, prema potrebi.

(55)

U slučajevima u kojima je to bilo potrebno kako bi se osigurala primjerena usporedba Komisija je prilagodila uobičajenu vrijednost i/ili izvoznu cijenu za razlike koje utječu na cijene i usporedivost cijena, u skladu s člankom 2. stavkom 10. Osnovne uredbe. Provedene su prilagodbe za prijevoz, osiguranje, bankovne pristojbe, troškove manipulacije i popratne troškove, troškove kredita, provizije i razinu trgovine. Razina prilagodbi domaćim cijenama u analognoj zemlji iznosila je od 10 % do 15 %. U slučaju izvozne cijene mijenjala se od 8,5 % do 20 %, ovisno o predmetnom proizvođaču izvozniku i distribucijskom kanalu. Svakom kineskom proizvođaču izvozniku u uzorku dostavljen je iscrpan izračun izvršenih prilagodbi u posebnoj objavi.

(56)

Kina provodi politiku samo djelomičnog povrata PDV-a nakon izvoza i u ovom se slučaju povrat ne ostvaruje na 4 % PDV-a. Kako bi se osiguralo da uobičajena vrijednost bude izražena na istoj razini oporezivanja kao izvozna cijena, uobičajena vrijednost prilagođena je naviše za taj dio PDV-a naplaćen na izvoz predmetnog proizvoda, a koji nije vraćen kineskim proizvođačima izvoznicima (5).

(57)

Za proizvođače izvoznike u uzorku koji surađuju Komisija je usporedila ponderiranu prosječnu uobičajenu vrijednost svake vrste istovjetnog proizvoda u analognoj zemlji s ponderiranom prosječnom izvoznom cijenom odgovarajuće vrste predmetnog proizvoda, u skladu s člankom 2. stavcima 11. i 12. Osnovne uredbe.

(58)

Za proizvođače izvoznike koji surađuju, a nisu odabrani u uzorak Komisija je izračunala ponderiranu prosječnu dampinšku maržu u skladu s člankom 9. stavkom 6. Osnovne uredbe. Ta je marža izračunana kao ponderirani prosjek na temelju marži utvrđenih za proizvođače izvoznike u uzorku.

(59)

Za sve ostale proizvođače izvoznike iz NRK-a Komisija je utvrdila dampinške marže na temelju raspoloživih podataka u skladu s člankom 18. Osnovne uredbe. U tu je svrhu Komisija utvrdila razinu suradnje proizvođača izvoznika. Izmjerena je tako što je procijenjen udio obujma izvoza u Uniju proizvođača koji surađuju u ukupnom obujmu izvoza iz predmetne zemlje u Uniju, kako je iskazano u statističkim podacima Eurostata o uvozu.

(60)

Razina suradnje visoka je jer je uvoz proizvođača izvoznika koji surađuju činio otprilike 76 % ukupnog izvoza u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka. Na temelju toga, Komisija je odlučila preostalu dampinšku maržu temeljiti na razini najviše dampinške marže proizvođača izvoznika u uzorku koji surađuju.

(61)

Privremene dampinške marže, izražene kao postotak cijene CIF na granici Unije, neocarinjeno, iznose:

(62)

Unutar Unije 16 društava dostavilo je podatke o proizvodnji i prodaji tijekom ispitivanja reprezentativnosti i navelo da su tijekom razdoblja ispitnog postupka proizvodili istovjetni proizvod. Na temelju informacija dostupnih u pritužbi, barem 5 drugih proizvođača iz Unije proizvodi istovjetni proizvod u Uniji. Taj 21 proizvođač čini industriju Unije u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe i dalje u tekstu naziva ih se „industrija Unije” u smislu članka 4. stavka 1. Osnovne uredbe.

(63)

Ukupna proizvodnja u Uniji tijekom razdoblja ispitnog postupka utvrđena je na oko 9,9 milijuna tona. Komisija je taj iznos utvrdila na temelju informacija koje su dostavili industrija Unije i podnositelj pritužbe.

(64)

Proizvođači u Uniji koji surađuju čine 64 % ukupne proizvodnje istovjetnog proizvoda u Uniji.

(65)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 29., proizvodi od čelikā otpornih na koroziju razvrstani su u niz oznaka KN, uključujući i određene oznake ex. Kako se ne bi podcijenila potrošnja u Uniji, u svrhu izračunavanja potrošnje u Uniji u cijelosti je uzet u obzir obujam uvoza oznaka KN ex.

(66)

Budući da je industrija u Uniji uglavnom vertikalno integrirana, a proizvodi od čelika otpornog na koroziju smatraju se osnovnim materijalom za proizvodnju proizvoda od čelika s organskim premazom, potrošnja na ograničenom tržištu analizirana je odvojeno od potrošnje na slobodnom tržištu.

(67)

Za analizu štete važno je razlikovati ograničeno tržište od slobodnog tržišta jer proizvodi namijenjeni za ograničenu upotrebu nisu izloženi izravnom tržišnom natjecanju s uvozom, a transferne cijene utvrđuju se unutar grupa u skladu s raznim cjenovnim politikama. Nasuprot tome, proizvodnja namijenjena slobodnom tržištu izravno se natječe s uvozom predmetnog proizvoda, a cijene se određuju na slobodnom tržištu.

(68)

Kako bi osigurala što potpuniju sliku industrije Unije Komisija je pribavila podatke za cjelokupnu djelatnost čelika otpornog na koroziju te utvrdila je li proizvodnja bila namijenjena ograničenoj upotrebi ili slobodnom tržištu. Komisija je utvrdila da je oko 32 % ukupne proizvodnje proizvođača iz Unije bilo namijenjeno ograničenom tržištu u Uniji.

(69)

Komisija je utvrdila ograničenu potrošnju u Uniji na temelju ograničene upotrebe i ograničene prodaje svih poznatih proizvođača u Uniji. Na temelju toga, ograničena potrošnja u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 1.

Ograničena potrošnja (u tonama)

(70)

Tijekom razmatranog razdoblja ograničena potrošnja u Uniji povećala se za oko 5 %. Razlog tom povećanju uglavnom je rast potražnje na ograničenim tržištima, pretežito za pločama s organskim premazom.

(71)

Komisija je potrošnju na slobodnom tržištu u Uniji utvrdila na temelju (a) prodaje na tržištu Unije svih poznatih proizvođača iz Unije i (b) uvoza u Uniju iz svih trećih zemalja kako ga je iskazao Eurostat. Na temelju toga, potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji razvijala se kako slijedi:

Tablica 2.

Potrošnja na slobodnom tržištu (u tonama)

(72)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja na slobodnom tržištu u Uniji povećala se 27 %. Razlog povećanja bio je uglavnom rast potražnje u velikim nizvodnim industrijama.

(73)

Komisija je obujam uvoza utvrdila na temelju baze podataka Eurostata. Tržišni udio uvoza utvrđen je usporedbom obujma uvoza i potrošnje na slobodnom tržištu Unije kako je iskazano u prethodnoj tablici 2.

(74)

Jedna zainteresirana strana navela je da se među Eurostatovim podacima nalaze i oni o uvozu automobilskih proizvoda iz NRK-a koji nisu predmetni proizvod. Iz odgovora na upitnik koje su dostavili kineski proizvođači izvoznici vidljivo je da se manji dio automobilskih proizvoda zaista izvozi na tržište Unije i premda je obujam tog uvoza zaista uključen u podatke o uvozu iz NRK-a, kako je navedeno u uvodnoj izjavi 57., njegov je učinak zanemariv, a podaci Eurostata nisu zbog toga nepouzdani.

(75)

Uvoz u Uniju iz NRK-a razvijao se kako slijedi:

Tablica 3.

Obujam uvoza (u tonama) i tržišni udio

(76)

Prethodna tablica pokazuje da se u apsolutnim brojkama uvoz iz NRK-a povećao za 146 % tijekom razmatranog razdoblja. Istodobno se tijekom razmatranog razdoblja ukupni tržišni udio dampinškog uvoza u Uniju povećao za 11 postotnih bodova.

(77)

Komisija je cijene uvoza utvrdila na temelju podataka Eurostata. Točnost tih cijena potvrđena je na temelju usporedbe s podacima koje su dostavili proizvođači izvoznici koji surađuju. Ponderirana prosječna cijena uvoza u Uniju iz predmetne zemlje razvijala se kako slijedi:

Tablica 4.

Uvozne cijene (EUR/tona)

(78)

Prosječne cijene dampinškog uvoza smanjile su se sa 595 EUR/tona 2013. na 465 EUR/tona tijekom razdoblja ispitnog postupka. Tijekom razmatranog razdoblja smanjenje prosječne jedinične cijene dampinškog uvoza iznosilo je 22 %.

(79)

Komisija je sniženje cijena tijekom razdoblja ispitnog postupka procijenila uspoređujući:

(80)

Usporedba cijena izvršena je za svaku vrstu proizvoda za transakcije nakon potrebnog usklađivanja i odbijanja rabata i popusta. Rezultat usporedbe izražen je kao postotak prometa proizvođača iz Unije tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(81)

Na temelju prethodno navedenog utvrđeno je da su zbog dampinškog uvoza iz NRK-a cijene industrije Unije snižene 9 %–15 %, ovisno o proizvođaču izvozniku.

(82)

U skladu s člankom 3. stavkom 5. Osnovne uredbe ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na industriju Unije uključivalo je procjenu svih gospodarskih pokazatelja koji su utjecali na stanje industrije Unije tijekom razmatranog razdoblja.

(83)

Makroekonomski pokazatelji (proizvodnja, proizvodni kapacitet, iskorištenost kapaciteta, obujam prodaje, zalihe, rast, tržišni udio, zaposlenost, produktivnost i visina dampinške marže) ocijenjeni su na razini cjelokupne industrije Unije. Ta se ocjena temeljila na podacima koje je dostavio podnositelj pritužbe, koji su unakrsno provjereni s podacima koje su dostavili proizvođači iz Unije i s dostupnim službenim statističkim podacima (Eurostat).

(84)

Analiza mikroekonomskih pokazatelja (prodajne cijene, profitabilnost, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, sposobnost prikupljanja kapitala, plaće i troškovi proizvodnje) provedena je na razini proizvođača iz Unije u uzorku. Ocjena se temeljila na njihovim propisno provjerenim podacima.

(85)

Za određene pokazatelje štete za industriju Unije Komisija je odvojeno analizirala podatke o slobodnom tržištu i ograničenom tržištu te izradila usporednu analizu. Ti su čimbenici sljedeći: prodaja i tržišni udio, jedinične cijene, jedinični trošak i profitabilnost. Međutim, ostale gospodarske pokazatelje smisleno se može ispitati samo upućivanjem na cjelokupnu djelatnost, uključujući ograničenu upotrebu industrije Unije, jer oni ovise o cjelokupnoj djelatnosti, bez obzira na to je li proizvodnja ograničena ili se prodaje na slobodnom tržištu. Ti su čimbenici sljedeći: proizvodnja, kapacitet, iskorištenost kapaciteta, novčani tok, ulaganja, povrat ulaganja, zaposlenost, produktivnost, zalihe i troškovi rada. Za utvrđivanje cjelovite slike štete za industriju Unije opravdano je za te čimbenike izraditi analizu cjelokupne industrije Unije jer se predmetni podaci ne mogu razdvojiti na ograničenu prodaju i slobodnu prodaju.

(86)

Jedna zainteresirana strana istaknula je da bi Komisija svoje nalaze o šteti trebala temeljiti isključivo na podacima o predmetnom proizvodu. Ta zainteresirana strana to pitanje smatra bitnim jer industrija Unije proizvodi i druge proizvode otporne na koroziju, primjerice automobilske proizvode. Komisija potvrđuje da podaci koje je dostavila industrija Unije nisu uključivali podatke o automobilskim proizvodima, nego samo predmetne proizvode iz ispitnog postupka. Kako je objašnjeno u uvodnoj izjavi 57., Komisija je pri izračunavanju potrošnje za određene oznake KN ex obuhvaćene ispitnim postupkom uzela u obzir cjelovite podatke o oznakama KN. To je zanemarivo utjecalo na podatak o procjeni potrošnje i nije utjecalo ni na jedan drugi čimbenik štete.

(87)

Ukupna proizvodnja u Uniji, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 5.

Proizvodnja, proizvodni kapacitet i iskorištenost kapaciteta

(88)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam proizvodnje industrije Unije povećao se za 4 %. Prijavljeni brojčani podaci o kapacitetu odnose se na tehnički kapacitet, što podrazumijeva da su u obzir uzete prilagodbe za vrijeme potrebno za pripremu strojeva, održavanje itd. U prethodno navedenim podacima o kapacitetu uzeto je u obzir da se u predmetnim čeličanama na istim proizvodnim linijama proizvode i drugi vruće pocinčani proizvodi, dok je analiza bila ograničena na predmetni proizvod. Na temelju toga se kapacitet tijekom razmatranog razdoblja smanjio za 1 %.

(89)

Do povećanja stope iskorištenosti kapaciteta došlo je zbog povećanja obujma proizvodnje, uglavnom potaknutog povećanjem potrošnje i malim smanjenjem kapaciteta.

(90)

Obujam prodaje industrije Unije i tržišni udio na slobodnom tržištu tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 6.

Obujam prodaje i tržišni udio (slobodno tržište)

(91)

Tijekom razmatranog razdoblja obujam prodaje industrije Unije na slobodnom tržištu povećao se za 5 %, s oko 6 milijuna tona 2013. na oko 6,3 milijuna tona tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(92)

Međutim, povećanje obujma prodaje industrije Unije bilo je nedostatno za održavanje njezina udjela na slobodnom tržištu. Tijekom razmatranog razdoblja tržišni udio industrije Unije smanjio se sa 78,8 % na 65,2 %, što je smanjenje od 17 %.

(93)

Kad je riječ o ograničenom tržištu, obujam ograničene prodaje/prijenosa i tržišni udio u razmatranom razdoblju razvijali su se kako slijedi:

Tablica 7.

Ograničeni obujam i tržišni udio

(94)

Tijekom razmatranog razdoblja ograničeni obujam (koji se sastoji od ograničene upotrebe i ograničene prodaje) industrije Unije na tržištu Unije povećao se za 5 %, s oko 3,0 milijuna tona 2013. na 3,2 milijuna tona tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(95)

Međutim, udio industrije Unije na ograničenom tržištu izražen kao postotak ukupne potrošnje (na ograničenom tržištu i slobodnom tržištu) smanjio se za 13 % tijekom razmatranog razdoblja.

(96)

Zaposlenost i produktivnost tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 8.

Zaposlenost i produktivnost

(97)

Razina zaposlenosti u industriji Unije tijekom razmatranog razdoblja blago se smanjila za 2 %. Uočava se da je 2014. i 2015. znatno manje radne snage zaposleno na osnovi ekvivalenta punog radnog vremena uglavnom zato što se nisu zapošljavali zaposlenici na puno radno vrijeme kako bi se smanjili troškovi proizvodnje i dobilo na učinkovitosti u okolnostima povećane konkurencije zbog dampinškog uvoza na tržištu. Stoga se, s obzirom na rast obujma proizvodnje (+ 4 %) tijekom razmatranog razdoblja, produktivnost radne snage industrije Unije, mjerena kao proizvodnja po zaposleniku godišnje, povećala za 7 %. Iz toga je vidljivo da je industrija Unije bila spremna prilagoditi se promjenjivim uvjetima na tržištu kako bi ostala konkurentna.

(98)

Razine zaliha proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijale su se kako slijedi:

Tablica 9.

Zalihe

(99)

Tijekom razmatranog razdoblja razina završnih zaliha smanjena je za 9 %. Većinu vrsta istovjetnog proizvoda proizvodi industrija Unije na temelju posebnih narudžbi korisnika. Stoga se zalihe nije moglo smatrati važnim pokazateljem štete za tu industriju. To je potvrđeno i analizom kretanja povezanih sa završnim zalihama, izraženom kao postotak proizvodnje. Kao što se može vidjeti iz prethodne tablice, taj je pokazatelj ostao relativno stabilan na oko 6 %–8 % obujma proizvodnje.

(100)

Sve su dampinške marže bile znatno iznad razine de minimis. Utjecaj visine stvarnih visokih dampinških marži na industriju Unije nije bio zanemariv s obzirom na znatan obujam i niske cijene uvoza iz NRK-a koji su prouzročili jak pritisak za smanjenje cijena.

(101)

Tijekom razmatranog razdoblja potrošnja na slobodnom tržištu Unije povećala se za oko 27 %, dok se obujam prodaje industrije Unije na tržištu Unije povećao za samo 5 %. Stoga je industrija Unije zabilježila gubitak 17 % tržišnog udjela, za razliku od tržišnog udjela uvoza iz NRK-a koji se tijekom razmatranog razdoblja povećao za 93 %.

(102)

Uzorak industrije Unije sastoji se od četiriju društava unutar dviju grupa. Stoga su, radi poštovanja zahtjeva za čuvanje povjerljivosti podataka, mikroekonomski pokazatelji u nastavku prikazani u obliku indeksa. Indeksi se temelje na podacima za 2013., koja odgovara indeksu 100. Međutim, kad je za 2013. neka brojka negativna, odgovarajuća brojka za 2013. iznosi – 100.

(103)

Ponderirane prosječne jedinične prodajne cijene proizvođača iz Unije naplaćene nepovezanim kupcima u Uniji tijekom razmatranog razdoblja kretale su se kako slijedi:

Tablica 10.

Prodajne cijene u Uniji

(104)

U prethodnoj tablici prikazana su kretanja jedinične prodajne cijene na slobodnom tržištu u Uniji u usporedbi s odgovarajućim troškovima proizvodnje. Tijekom razmatranog razdoblja prodajne cijene smanjile su se za 18 %. Osim toga, prodajne cijene bile su prosječno niže od jediničnog troška proizvodnje tijekom cijelog razmatranog razdoblja.

(105)

Kako bi ograničili gubitak tržišnog udjela, proizvođači iz Unije bili su prisiljeni slijediti silazno kretanje cijena i znatno smanjiti svoje prodajne cijene. S druge strane, smanjenje troškova proizvodnje uglavnom se može objasniti smanjenjem cijena sirovine. Da nije bilo pritiska za sniženje prodajnih cijena izazvanog dampinškim uvozom iz NRK-a, smanjenje troškova sirovine bilo bi omogućilo industriji Unije ponovnu uspostavu profitabilnosti.

(106)

Među proizvođačima u uzorku većina proizvoda od čelika otpornog na koroziju za ograničenu potrošnju prenosila se unutar istog gospodarskog subjekta i zato nisu izdani računi. Ostali su prodavani po transfernim cijenama u skladu s različitim politikama određivanja cijena. Zato se iz kretanja cijena u pogledu ograničene upotrebe nije mogao donijeti nikakav smislen zaključak.

(107)

Jedna zainteresirana strana tvrdila je da su se prodajne cijene vruće pocinčanih proizvoda gotovo udvostručile od veljače 2016. do ožujka 2017., što je dokaz nepostojanja štete. Navodno je to uzlazno kretanje cijena značilo da su se profitne marže industrije Unije automatski povećale i dobile pozitivan predznak.

(108)

Ispitnim postupkom nije se mogla potkrijepiti valjanost te tvrdnje jer se odnosila na širok spektar proizvoda, od kojih većina nije dio predmetnog proizvoda. Osim toga, dokazi dostavljeni kako bi se potkrijepila ta tvrdnja uključivali su šestomjesečno razdoblje koje nije obuhvaćeno ispitnim postupkom, a dostavljena usporedba cijena smatrala se neprimjerenom za ispitni postupak jer nije sadržavala dovoljno pojedinosti, kao što su upućivanje na cijene sirovine i učinak na profitabilnost.

(109)

Prosječni troškovi rada proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 11.

Prosječni troškovi rada po EPRV-u

(110)

Tijekom razmatranog razdoblja prosječna plaća po zaposleniku povećala se za 2 %. Razine zaposlenosti blago su smanjene, kako je prikazano u tablici 8. Ta kretanja pokazuju da je industrija održavala nadzor nad svojim troškovima zapošljavanja nakon teškoća koje je iskusila 2014., a osobito 2015.

(111)

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijali su se kako slijedi:

Tablica 12.

Profitabilnost, novčani tok, ulaganja i povrat ulaganja

(112)

Komisija je utvrdila profitabilnost proizvođača iz Unije iskazivanjem neto gubitka prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda nepovezanim kupcima u Uniji kao postotak prometa od te prodaje.

(113)

Profitabilnost je bila negativna tijekom cijelog razmatranog razdoblja što pokazuje da je industrija Unije bila izložena pritisku. Blago poboljšanje tržišnih uvjeta značilo je da su se gubici smanjivali, no zaključeno je da je stanje u pogledu profitabilnosti tijekom razmatranog razdoblja bilo neodrživo.

(114)

Ipak, uvjeti na tržištu bili su idealni za ponovnu uspostavu profitabilnosti zbog znatnog pada cijena sirovine. Međutim, zbog pritiska za smanjenje cijena prouzročenog uvozom iz NRK-a industrija Unije bila je prisiljena smanjiti svoje cijene na razinu na kojoj je svoje gubitke samo smanjila, ali ne i uklonila.

(115)

Gubici iz 2013. djelomično su povezani s europskom dužničkom krizom i gospodarskom krizom koja je potom uslijedila. Ipak, bilo je jasno da industrija Unije nije bila u stanju ponovno uspostaviti profitabilnost ili ostvariti korist (u razumnoj mjeri) od sporog oporavka europskog gospodarstva.

(116)

Neto novčani tok sposobnost je proizvođača iz Unije da samostalno financiraju svoje aktivnosti. Kretanje neto novčanog toka slijedilo je kretanje rentabilnosti prihoda, odnosno bilo je negativno tijekom cijelog razdoblja, ali se blago popravljalo. Kretanje povrata ulaganja bilo je na istom tragu.

(117)

Unatoč tome, industrija Unije nastavila je ulagati tijekom razmatranog razdoblja. Svrha ulaganja bila je održati učinkovitost i produktivnost, a ne povećati proizvodnju.

(118)

Iako su proizvođači iz Unije u uzorku bili dio velikih međunarodnih grupa, naveli su da im je bila smanjena sposobnost prikupljanja kapitala unutar grupe. Bez obzira na to, tijekom razmatranog razdoblja ulaganja su se povećala.

(119)

Tijekom cijelog razmatranog razdoblja sprečavao se rast industrije Unije. To je stanje vidljivo na ograničenom tržištu, kao i na slobodnom tržištu. Ograničeno tržište činilo je oko 25 % ukupnog obujma prodaje u RIP-u.

(120)

Za industriju Unije stanje na slobodnom tržištu tijekom RIP-a bilo je lošije nego 2013. Iako se stanje blago popravilo u pogledu obujma proizvodnje i prodaje, industrija Unije izgubila je 17 % svojeg tržišnog udjela. Pokazatelji uspješnosti kao što su rentabilnost prihoda, povrat ulaganja i novčani tok bili su negativni tijekom cijelog razmatranog razdoblja te, iako su se poboljšali, to kretanje nije bilo dovoljno snažno zbog pritiska za smanjenje cijena prouzročenog uvozom iz NRK-a po dampinškim cijenama. Sve se to događalo unatoč mjerama poduzetim za poboljšanje učinkovitosti putem smanjenja radne snage, povećane produktivnosti, povećane iskorištenosti kapaciteta te strogog nadzora nad troškovima proizvodnje.

(121)

Jedna zainteresirana strana istaknula je da se na temelju podataka iz pritužbe čini da određeni čimbenici štete pokazuju stanje bez štete. Među tim čimbenicima bili su obujam prodaje, iskorištenost kapaciteta, zaposlenost i zalihe. Ta su kretanja ispitana tijekom ispitnog postupka na temelju provjerenih podataka. Nekoliko pokazatelja, uključujući i neke navedene u prethodnoj tvrdnji, pokazivalo je pozitivno kretanje. Bez obzira na to, budući da je rast na slobodnom tržištu iznosio 27 %, kako je objašnjeno u tablici 2., bilo je jasno da će neki pokazatelji prikazivati prividno pozitivno kretanje. Međutim, zbog razloga utvrđenih u analizi stanja industrije Unije i u ovom zaključku, ta pozitivna kretanja potrebno je promatrati u svjetlu važnijih negativnih kretanja, primjerice tržišnog udjela i prodajne cijene i u kontekstu negativnih rezultata. Kad su ispitani u pravilnom kontekstu, odnosno zajedno sa svim ostalim čimbenicima štete, bilo je jasno da je industriji Unije nanesena šteta.

(122)

Na temelju prethodno navedenog može se zaključiti da je industrija Unije, analiziramo li je po njezinim dvama segmentima i kao cjelinu, pretrpjela materijalnu štetu tijekom razmatranog razdoblja.

(123)

Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 6. Osnovne uredbe ispitala je li zbog dampinškog uvoza iz predmetne zemlje industrija Unije pretrpjela materijalnu štetu. Komisija je u skladu s člankom 3. stavkom 7. Osnovne uredbe ispitala i postoje li drugi poznati čimbenici koji su istodobno mogli uzrokovati štetu industriji Unije. Komisija je osigurala da se dampinškom uvozu ne pripisuje druga moguća šteta prouzročena čimbenicima koji nisu dampinški uvoz iz predmetne zemlje. Ti su čimbenici sljedeći: uvoz iz trećih zemalja i rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije.

(124)

Kako je prethodno navedeno, uvoz iz Kine povećao se za 146 % tijekom analiziranog razdoblja. Cijene uvoza po toni pale su za 22 %, što je više čak i od pada cijena sirovine, koji je iznosio 20 %. Osim toga, zbog tog su uvoza znatno snižene cijene industrije Unije, za 17 %–28 %. Uzmemo li u obzir da je čelik otporan na koroziju cjenovno osjetljiv, te su marže znatne i njihov je učinak na industriju Unije bio vrlo štetan.

(125)

Zbog svega toga, jedino je Kina uspjela ostvariti korist od oporavka tržišta koje se u razdoblju obuhvaćenom analizom povećalo za 27 %. Tržišni udio uvoza iz Kine povećan je s 11,7 % na 22,7 % dok je industrija Unije obujam svoje prodaje povećala samo za 5 %, a tržišni udio pao je sa 78,8 % na 65,2 %.

(126)

Unatoč povoljnim uvjetima na tržištu u kojima su tijekom razdoblja obuhvaćenog analizom cijene sirovine padale, a potrošnja rasla, industrija Unije nastavila je ostvarivati gubitke tijekom tog razdoblja zbog sprečavanja rasta cijena i povećanog obujma uvoza iz Kine.

(127)

Progresivno usporavanje kineskog gospodarstva i, prema podacima u dokumentaciji, vrlo znatan višak kapaciteta kineske industrije čelika naveli su kineske proizvođače čelika da višak proizvodnje preusmjere na izvozna tržišta, a tržište Unije privlačno je izvozno odredište.

(128)

S obzirom na prethodno navedeno, zaključuje se da je dampinški uvoz bio odgovoran za stanje u pogledu štete industrije Unije.

(129)

Obujam uvoza iz trećih zemalja tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 13.

Uvoz iz drugih zemalja – obujam u tonama – cijena CIF po toni i tržišni udio

(130)

Predmetni uvoz iz NRK-a činio je 65 % ukupnog uvoza u Uniju. Preostali uvoz (kako je prethodno prikazano u tablici 13.) povećao se za 33 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio tog uvoza povećao se sa 9,5 % 2013. na 12,1 % u razdoblju ispitnog postupka.

(131)

Uvoz iz Republike Koreje povećao se za 68 % tijekom razmatranog razdoblja. Tržišni udio tog uvoza povećao se sa 4,6 % 2013. na 6,0 % u razdoblju ispitnog postupka.

(132)

Uvoz iz Indije tijekom razmatranog razdoblja povećao se za 93 %. Tržišni udio tog uvoza povećao se sa 1,1 % 2013. na 1,6 % u razdoblju ispitnog postupka.

(133)

Imajući na umu ta povećanja obujma, Komisija je ispitala je li uvoz iz tih zemalja pridonio nastanku štete koju je pretrpjela industrija Unije. Iz podataka Eurostata koji su prikazani u prethodnoj tablici 13. vidljivo je da su, unatoč povećanju tržišnog udjela uvoza iz Koreje, cijene CIF bile znatno više od cijena uvoza iz Kine ili cijena industrije Unije. I cijene uvoza iz Indije bile su više od cijena uvoza iz Kine i tržišni udio uvoza iz Indije u svakoj je godini bio manji od 2 %. Uvoz iz ostalih trećih zemalja nije bio štetan i zato što je uvozna cijena bila viša od cijena uvoza iz Kine i cijena industrije Unije.

(134)

Zbog toga je zaključeno da uvoz iz trećih zemalja, bez obzira promatra li se pojedinačno ili ispituje zasebno, nije značajnije utjecao na industriju Unije i da ni u kojem slučaju nije mogao imati učinak koji bi prekinuo uzročno-posljedičnu vezu između uvoza iz NRK-a i štete koju je pretrpjela industrija Unije.

(135)

Obujam izvoza proizvođača iz Unije tijekom razmatranog razdoblja razvijao se kako slijedi:

Tablica 14.

Izvozni rezultati

(136)

Obujam izvoza smanjio se od 2013. do razdoblja ispitnog postupka za 14 %. Kad je riječ o cijenama, one su zbog pada cijena sirovine tijekom razmatranog razdoblja pale za 12 %.

(137)

Međutim, imajući na umu da je obujam izvoza činio samo oko 6 % proizvodnje i uzimajući u obzir pad cijena, koji je manje izražen nego na tržištu Unije, Komisija nije smatrala da su izvozni rezultati industrije Unije značajno utjecali na pretrpljenu štetu.

(138)

Privremeno je utvrđena uzročno-posljedična veza između štete koju su pretrpjeli proizvođači iz Unije i dampinškog uvoza iz predmetne zemlje.

(139)

Komisija je učinke svih poznatih čimbenika na stanje industrije Unije razlikovala i razdvojila od štetnih učinaka dampinškog uvoza. Privremeno je utvrđeno da ostali čimbenici kao što su uvoz iz trećih zemalja i rezultati izvozne prodaje proizvođača iz Unije nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu čak i ako se u obzir uzme njihov mogući kombinirani učinak. Uvoz iz trećih zemalja mogao je manje utjecati na štetu, ali razmjeri utjecaja na stanje u industriji Unije zacijelo ne bi bili tako znatni. Točnije, prodajne cijene ne bi pale na tako niske razine i bila bi ostvarena veća profitabilnost.

(140)

Komisija je na temelju prethodno navedenog u ovoj fazi zaključila da je materijalna šteta nanesena industriji Unije uzrokovana dampinškim uvozom iz predmetne zemlje te da ostali čimbenici, uzeti u obzir pojedinačno ili zajedno, nisu prekinuli uzročno-posljedičnu vezu.

(141)

U skladu s člankom 21. Osnovne uredbe Komisija je ispitala može li jasno zaključiti da u ovom slučaju donošenje mjera nije u interesu Unije, iako je utvrđen štetni damping. Pri utvrđivanju interesa Unije u obzir su uzeti interesi svih uključenih strana, uključujući interese industrije Unije, uvoznika i korisnika.

(142)

Industrija Unije nalazi se u najmanje 15 država članica i na poslovima povezanim s čelicima otpornim na koroziju zapošljava više od 8 000 radnika.

(143)

U ispitnom postupku surađivalo je 16 proizvođača. Nijedan se poznati proizvođač nije protivio pokretanju ispitnog postupka. Kako je prethodno prikazano u analizi pokazatelja štete, cjelokupna industrija Unije zabilježila je poboljšanje stanja, ali ne toliko izraženo koliko se moglo očekivati jer je bila negativno pogođena dampinškim uvozom.

(144)

Očekuje se da će se uvođenjem privremenih antidampinških pristojbi ponovno uspostaviti uvjeti poštene trgovine na tržištu Unije i prekinuti sprečavanje rasta cijena te industriji Unije omogućiti podizanje svojih cijena. To bi dovelo do poboljšanja profitabilnosti industrije Unije prema razinama koje se smatraju potrebnima za tu kapitalno intenzivnu industriju. Industrija Unije pretrpjela je materijalnu štetu prouzročenu dampinškim uvozom iz NRK-a.

(145)

Iako se čini da je nekoliko pokazatelja obujma pozitivno, kao što su obujam proizvodnje i prodaje, stanje industrije Unije nije se poboljšalo u skladu s povećanjem potrošnje. Iz te činjenice proizlazi da industrija Unije nije bila u stanju ostvariti korist od oporavka tržišta Unije onako kako bi je ostvarila da nije bilo dampinškog uvoza iz Kine. Posebno su ozbiljno bili pogođeni pokazatelji štete povezani s financijskim rezultatima proizvođača iz Unije u uzorku, kao što su profitabilnost i povrat ulaganja. Stoga je važno da se cijene vrate na nedampinšku ili barem neštetnu razinu kako bi se različitim proizvođačima omogućilo da na tržištu Unije posluju u okolnostima poštene trgovine. U slučaju izostanka mjera daljnje pogoršanje gospodarskog stanja industrije Unije čini se vrlo vjerojatnim. Loši poslovni rezultati segmenta proizvoda otpornih na koroziju imali bi utjecaj na nizvodne (organski premaz) i uzvodne (toplovaljani kolutovi) segmente mnogih proizvođača iz Unije jer je iskorištenost kapaciteta u tim segmentima blisko povezana s proizvodnjom proizvoda koji je predmet ispitnog postupka. Utjecaj bi se osjetio i na razini drugih vruće pocinčanih proizvoda, kao što su proizvodi u automobilskom sektoru.

(146)

Uobičajeno je da vruće pocinčani proizvodi općenito čine oko 10 % prodaje integriranih čeličana. Stvarna brojka varira od jednog proizvođača do drugog. No, ti se proizvodi nalaze gotovo na samom kraju lanca dodane vrijednosti. Strategija industrije čelika u Uniji je maksimalno povećati prodaju proizvoda s visokom dodanom vrijednošću jer se njima tradicionalno osiguravaju natprosječne razine dobiti zato što se mali broj društava u svijetu može natjecati na tržištu svojom ponudom tih proizvoda s visokom dodanom vrijednošću. Stoga je činjenica da je dobit tijekom analiziranog razdoblja izostala dokaz postojanja ozbiljnog problema za industriju Unije u smislu ugrožavanja njezine strategije i izgleda za budućnost.

(147)

Stoga se privremeno zaključuje da bi uvođenje antidampinških pristojbi bilo u interesu industrije Unije. Bilo kakvim uvođenjem antidampinških mjera omogućilo bi se industriji Unije da se oporavi od učinaka utvrđenog štetnog dampinga.

(148)

Kako je navedeno u uvodnoj izjavi 15., samo je jedan uvoznik dostavio odgovor na upitnik. Taj je uvoznik bio dio grupe društava koja je predmetni proizvod upotrebljavala za izradu proizvoda za građevinarstvo. Ostali uvoznici i korisnici javili su se kao zainteresirane strane. Primjedbe o ispitnom postupku dostavilo je i udruženje uvoznika.

(149)

Uvoznik/korisnik koji surađuje naveo je da predmetni proizvod čini važan dio njegovih troškova proizvodnje i da strahuje od povećanja troškova do kojeg bi moglo doći zbog uvođenja pristojbi. Iako se nalazima ispitnog postupka potkrijepila ta tvrdnja u dijelu koji se odnosi na važnost predmetnog proizvoda u njegovim troškovima, trebalo bi napomenuti da postoje i drugi izvori opskrbe, a neke od njih taj uvoznik već upotrebljava, što znači da uvođenje mjera ne bi trebalo ozbiljno utjecati na njegove troškove i njegovu konkurentnost.

(150)

Zaista, kad je riječ o uvoznicima općenito, nema dokaza da bi uvoznicima ili servisnim centrima za čelik bilo nemoguće prenijeti povećanje na svoje kupce. Osim toga, uvoziti mogu i iz ostalih zemalja koje nisu predmet ovog ispitnog postupka.

(151)

Udruženje koje zastupa uvoznike tvrdilo je da industrija Unije nije uvijek mogla svoje članove opskrbiti predmetnim proizvodom zbog nedostatnog kapaciteta. Ta je tvrdnja neutemeljena. Uzimajući u obzir da udruženje nije dostavilo nijedan dokaz kojim bi potkrijepilo tu tvrdnju te da, kako je vidljivo iz tablice 5., iskorištenost kapaciteta industrije Unije nije prešla 80 % tijekom razmatranog razdoblja, Komisija nije pronašla nijedan argument koji bi upućivao na točnost te tvrdnje.

(152)

Druga zainteresirana strana primijetila je da je jedan proizvođač iz Unije imao problema s opskrbom stranaka zbog „rezova”. Međutim, ova se tvrdnja odnosila na konkretan problem jednog proizvođača iz Unije koji stoga nije reprezentativan za stanje u opskrbi industrije u cjelini. Čak i da se u jednom trenutku takva situacija dogodila, postojali su drugi izvori opskrbe, a u dokumentaciji ne postoji ništa čime se dokazuje da je opskrba bila opći problem uvoznicima i trgovcima. Nadalje, jedan od razloga zbog kojeg se proizvođači iz Unije suočavaju s problemima povezan je s dampingom proizvoda od čelika iz, među ostalim, kineskih izvora, kao što se naglašava u ovom ispitnom postupku.

(153)

Glavne industrije krajnji korisnici proizvoda od čelikā otpornih na koroziju iz građevinskog su sektora, gdje ti proizvodi služe kao raznovrstan građevinski materijal za oblaganje, ali i iz sektora proizvodnje kućanskih uređaja te se upotrebljavaju i u postupcima dubokog vučenja i utiskivanja i za izradu malih varenih cijevi. Kako je prethodno objašnjeno, u postupku je surađivao samo jedan korisnik.

(154)

Čak i ako bi se uvođenje mjera negativno odrazilo na neke korisnike, zbog viših kupovnih cijena, u dokumentaciji ne postoji ništa čime se dokazuje da bi korisnike to nerazmjerno pogodilo u smislu dobiti ili izazivanja premještanja glavnih industrijskih grupa. Ni razinu predloženih pristojbi ne može se ocijeniti kao mjeru zabrane.

(155)

Trebalo bi napomenuti da bi pristojbama trebalo pridonijeti trajnoj sigurnosti opskrbe za distributere i njihove stranke. Bez pristojbi neki bi proizvođači čelikā otpornih na koroziju u Uniji mogli biti primorani zatvoriti/smanjiti djelatnost proizvodnje čelikā otpornih na koroziju, čime bi se dodatno ograničio broj izvora opskrbe za mnoge korisnike u Uniji. Nadalje, određenom razinom mjera stvorit će se ravnopravni uvjeti na tržištu, a ipak omogućiti uvoz iz predmetne zemlje (po primjerenim cijenama) i ostalih izvora.

(156)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno se zaključuje da uvođenje mjera ne bi imalo znatne negativne učinke na interes uvoznika i korisnika iz Unije.

(157)

S obzirom na prethodno navedeno, privremeno je zaključeno da bi uvođenje mjera pridonijelo oporavku industrije Unije omogućivanjem povećanja cijena što bi industriji u cjelini omogućilo ponovno ostvarivanje dobiti. Ovaj segment s visokom dodanom vrijednošću bitan je za ukupnu strategiju industrije čelika u Uniji te njezine izglede za budućnost i blagostanje.

(158)

Utjecaj mjera na ostale strane u Uniji koje su se javile ne može se smatrati značajnim. U ispitnom postupku nije se pokazalo da bi mogući utjecaj na ostale dionike (koji se nisu javili) bio veći od pozitivnog učinka mjera na industriju Unije. Utvrđeno je da su mjere korisne za uzvodne industrije poput dobavljača sirovina i proizvođača strojeva koji ne opskrbljuju proizvođače u predmetnoj zemlji (ili to čine u ograničenoj mjeri).

(159)

Uvođenje mjera na predloženoj razini ima samo ograničeni utjecaj na cijene u lancu opskrbe i na rezultate korisnika. Tom određenom razinom mjera stvorit će se ravnopravni uvjeti na tržištu, a ipak omogućiti uvoz iz predmetne zemlje po primjerenim cijenama. Uvoznici će moći prenijeti povećanje cijene na kupce ili potražiti nove izvore opskrbe.

(160)

Uzimajući sve uz obzir, Komisija u ovoj fazi ispitnog postupka zaključuje da nisu postojali uvjerljivi razlozi za donošenje zaključka da uvođenje privremenih mjera za uvoz proizvoda od čelikā otpornih na koroziju podrijetlom iz NRK-a ne bi bilo u interesu Unije.

(161)

Na temelju zaključaka koje je Komisija donijela u pogledu dampinga, štete, uzročnosti i interesa Unije trebalo bi uvesti privremene mjere kako bi se spriječila daljnja šteta koja se industriji Unije nanosi dampinškim uvozom.

(162)

Kako bi se utvrdila razina mjera, Komisija je najprije utvrdila iznos pristojbe koja je potrebna kako bi se uklonila šteta koju je pretrpjela industrija Unije.

(163)

Šteta bi bila uklonjena ako bi industrija Unije mogla pokriti svoje troškove proizvodnje i ostvariti dobit prije oporezivanja od prodaje istovjetnog proizvoda na tržištu Unije koju bi u uobičajenim uvjetima tržišnog natjecanja, odnosno ako ne bi bilo dampinškog uvoza, razumno mogla ostvariti industrija te vrste u tom sektoru.

(164)

Kako bi odredila ciljnu dobit, Komisija je uzela u obzir dobit ostvarenu od nepovezane prodaje koja se upotrebljava za potrebe određivanja razine uklanjanja štete. Komisija je utvrdila da je profitabilnost industrije Unije bila negativna tijekom cijelog razmatranog razdoblja. Osim toga, tijekom cijelog tog razdoblja na tržištu Unije po niskim je cijenama bio znatno prisutan uvoz iz NRK-a. Komisija je stoga zaključila da se ciljna dobit nije mogla utvrditi na temelju razmatranog razdoblja. Podnositelj pritužbe u pritužbi je od Komisije zatražio da kao razumnu neštetnu profitnu maržu upotrijebi barem 10 % prometa. Kad je ocjenjivala tu tvrdnju Komisija je analizirala profitabilnost proizvođača iz Unije u uzorku u desetgodišnjem razdoblju kako bi utvrdila kolika je reprezentativna razina dobiti bila ostvarena dok nije bilo dampinga. Utvrdila je da je zadnja profitabilna godina bila 2008. kad je dobit iznosila 7,4 %. Komisija je na temelju toga zaključila da je najprikladnija ciljna dobit ona ostvarena 2008.

(165)

Komisija je stoga izračunala cijenu istovjetnog proizvoda koja nije štetna za industriju Unije dodavanjem prethodno spomenute profitne marže od 7,4 % trošku proizvodnje proizvođača iz Unije u uzorku tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(166)

Komisija je zatim utvrdila razinu uklanjanja štete na temelju usporedbe ponderirane prosječne uvozne cijene proizvođača izvoznika koji surađuju iz predmetne zemlje, primjereno prilagođene za troškove uvoza i carine, kako je utvrđena za izračune sniženja cijena, s ponderiranom prosječnom neštetnom cijenom istovjetnog proizvoda koji su tijekom razdoblja ispitnog postupka na tržištu Unije prodavali proizvođači iz Unije u uzorku. Sve razlike proizašle iz te usporedbe izražene su kao postotak ponderirane prosječne uvozne vrijednosti CIF.

(167)

Trebalo bi uvesti privremene antidampinške mjere na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje u skladu s pravilom nižeg iznosa predviđenim u članku 7. stavku 2. Osnovne uredbe. Komisija je usporedila marže štete i dampinške marže. Iznos pristojbi trebalo bi odrediti na razini dampinške marže ili marže štete, ovisno o tome koja je niža.

(168)

Na temelju prethodno navedenog stope privremene antidampinške pristojbe, izražene na osnovi cijene CIF granica Unije, neocarinjeno, trebale bi iznositi:

(169)

Stope pojedinačne antidampinške pristojbe za svako društvo određene u ovoj Uredbi utvrđene su na temelju nalaza ovog ispitnog postupka. One stoga odražavaju stanje utvrđeno tijekom ovog ispitnog postupka u odnosu na ta društva. Te se stope pristojbi primjenjuju isključivo na uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz predmetne zemlje koji proizvode navedeni pravni subjekti. Na uvoz predmetnog proizvoda koji proizvodi bilo koje drugo društvo koje nije izričito navedeno u izvršnom dijelu ove Uredbe, uključujući subjekte koji su povezani s izričito navedenim subjektima, trebalo bi primjenjivati stopu pristojbe koja se primjenjuje na „sva ostala društva”. Taj uvoz ne bi trebao podlijegati nikakvoj drugoj pojedinačnoj stopi antidampinške pristojbe.

(170)

Društvo može zatražiti primjenu tih pojedinačnih stopa antidampinške pristojbe ako naknadno promijeni naziv subjekta. Zahtjev se mora uputiti Komisiji (6). Zahtjev mora sadržavati sve relevantne informacije kojima je moguće dokazati da ta promjena ne utječe na pravo društva na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje. Ako promjena naziva tog društva ne utječe na njegovo pravo na ostvarivanje koristi od stope pristojbe koja se na njega primjenjuje, obavijest o promjeni naziva objavit će se u Službenom listu Europske unije.

(171)

Kako bi se rizik od izbjegavanja mjera zbog velike razlike u stopama pristojbi sveo na najmanju moguću razinu, potrebne su posebne mjere kako bi se osigurala primjena pojedinačnih antidampinških pristojbi. Društva na koja se primjenjuju pojedinačne antidampinške pristojbe moraju carinskim tijelima država članica predočiti valjani trgovački račun. Račun mora biti u skladu sa zahtjevima iz članka 1. stavka 3. ove Uredbe. Na uvoz uz koji nije priložen takav račun trebalo bi primjenjivati antidampinšku pristojbu koja se primjenjuje na „sva ostala društva”.

(172)

Kako bi se osigurala ispravna primjena antidampinških pristojbi, antidampinšku pristojbu za sva ostala društva trebalo bi primjenjivati ne samo na proizvođače izvoznike koji nisu surađivali u ovom ispitnom postupku, već i na proizvođače koji nisu izvozili u Uniju tijekom razdoblja ispitnog postupka.

(173)

Kako je prethodno navedeno u uvodnoj izjavi 3., Komisija je uvoz predmetnog proizvoda podrijetlom iz i poslanih iz NRK-a Provedbenom uredbom (EU) 2017/1238 uvjetovala evidentiranjem. To je određeno radi moguće retroaktivne primjene antidampinških mjera na temelju članka 10. stavka 4. Osnovne uredbe. U ovoj fazi postupka ne može se donijeti odluka o mogućoj retroaktivnoj primjeni antidampinških mjera.

(174)

U interesu dobrog upravljanja Komisija će pozvati zainteresirane strane da u određenom roku dostave pisane primjedbe i/ili podnesu zahtjev za saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.

(175)

Nalazi koji se odnose na uvođenje privremenih pristojbi privremeni su i mogu se izmijeniti u konačnoj fazi ispitnog postupka,

—

proizvodi od nehrđajućeg čelika, od silicijskog elektročelika te od brzoreznog čelika,

—

proizvodi koji su samo toplovaljani ili hladnovaljani (hladnoreducirani) i dalje neobrađeni.

(a)

zatražiti objavu bitnih činjenica i razmatranja na temelju kojih je donesena ova Uredba;

(b)

dostaviti pisane primjedbe Komisiji; i

(c)

zatražiti saslušanje pred Komisijom i/ili službenikom za saslušanje u trgovinskim postupcima.