EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.10.2016.

COM(2016) 690 final

KOMUNIKACIJA KOMISIJE

Ususret čvrstim trgovinskim politikama EU-a u interesu radnih mjesta i rasta

Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću i Vijeću:

Ususret čvrstim trgovinskim politikama EU-a u interesu radnih mjesta i rasta

U suvremenom globalnom gospodarstvu trgovina je ključni čimbenik rasta, otvaranja radnih mjesta i konkurentnosti, a EU odlučno podupire otvoreni sustav trgovine temeljen na pravilima. Jedno od sedam radnih mjesta u europskoj proizvodnji ovisi o izvozu (više od 30 milijuna radnih mjesta, što je za dvije trećine više nego prije 15 godina), a uvoz je vrlo važan čimbenik rasta produktivnosti, dok potrošačima pruža koristi zahvaljujući većem izboru i nižim cijenama proizvoda. Proizvodnja u EU-u ovisi ne samo o uvozu energenata i sirovina nego i o uvozu dijelova, sklopova i kapitalnih dobara, kao što su strojevi. Ti proizvodi zajedno čine 80 % uvoza u EU.

Bez obzira na to, mi nismo naivni. Slobodna trgovina mora biti i poštena, a nepoštene trgovinske prakse, kao što su damping i subvencioniranje koje provode strani proizvođači i vlade, nanose ozbiljnu štetu industriji i radnicima EU-a te potkopavaju potporu slobodnoj trgovini, koja je već izložena mnogobrojnim napadima. Komisija smatra da je rješenje problema u postizanju pravednog funkcioniranja globalizacije na korist svima.

Izazov nepoštenih trgovinskih praksa trećih zemalja sve je izraženiji. Državne intervencije, masovne subvencije i politike kojima se narušavaju cijene dovele su do nastanka ogromnih prekomjernih kapaciteta i na kraju do dampinškog izvoza na tržište EU-a. Ove je godine ogroman prekomjerni kapacitet naškodio sektoru čelika u EU-u. Procjenjuje se da prekomjerni kapacitet u sektoru čelika samo u Kini iznosi oko 350 milijuna tona, što je gotovo dvostruko veće od godišnje proizvodnje u Uniji. Uvoz čelika u EU iz Kine znatno je porastao u zadnje tri godine. Tržišne cijene nekih čeličnih proizvoda pale su i za 40 % zbog naglog porasta količine, što je osobito teško pogodilo sektor čelika u kojem je od početka financijske krize izgubljeno 40 000 radnih mjesta 1 . Prekomjerni kapacitet nastaje vrlo brzo i u drugim sektorima, primjerice u sektoru aluminija. Prekomjerni kapacitet u proizvodnji aluminija u Kini iznosi gotovo 10 milijuna tona, što je dvostruko više nego prije pet godina, a potiču ga subvencionirane cijene energenata (koji čine i do 40 % troškova proizvodnje aluminija).

Osim toga, visoke carinske pristojbe koje su uvele druge članice Svjetske trgovinske organizacije mogu dovesti do preusmjeravanja trgovine dampinškim proizvodima na tržište EU-a, što bi dodatno otežalo problem.

Instrumenti trgovinske zaštite EU-a namijenjeni su obrani EU-a od nepoštene trgovine. Komisija te instrumente rabi za ostvarivanje preciznih ciljeva, na temelju dokaza. EU se instrumentima trgovinske zaštite služi mnogo manje od drugih jurisdikcija, a njima je zahvaćeno samo 0,21 % uvoza.

Suočena s ogromnim prekomjernim kapacitetima koji preplavljuju tržište EU-a, Europska komisija poduzela je dosad nezabilježen broj antidampinških i antisubvencijskih mjera. Spašeno je oko 315 000 radnih mjesta u Europi, prije svega u sektoru željeza i čelika, kemijskoj industriji i srodnim industrijama te u sektorima keramike i strojarstva. EU je samo u sektoru čelika donio 39 antidampinških i antisubvencijskih mjera radi zaštite naše čelične industrije od nepoštenog tržišnog natjecanja, od čega se 17 mjera odnosi na Kinu. Komisija u okviru postojećeg prava EU-a u potpunosti primjenjuje postojeće instrumente trgovinske zaštite, uključujući evidentiranje uvoza, povećanu transparentnost, brže uvođenje mjera te, iznimno, pokretanje postupaka na temelju prijetnje nanošenja štete.

Dosegli smo granicu onoga što se u okviru postojećeg zakonodavstva EU-a za zaštitu trgovine može poduzeti u cilju obuzdavanja vanjskog prekomjernog kapaciteta i dampinga. Kako bi se zaštitila radna mjesta u Europi i osiguralo pošteno tržišno natjecanje na otvorenim tržištima, ključno je unatoč tim globalnim izazovima osigurati učinkovitost instrumenata trgovinske zaštite EU-a. Zbog toga se mora hitno donijeti Komisijin prijedlog za modernizaciju instrumenata trgovinske zaštite iz 2013. 2

Osim toga, mijenja se međunarodni pravni okvir zbog skorog isteka nekih odredaba o izračunu dampinga iz protokolâ o pristupanju Kine, Vijetnama i Tadžikistana Svjetskoj trgovinskoj organizaciji. Komisija predviđa dodatne izmjene postojećeg zakonodavstva EU-a za zaštitu trgovine, uključujući novu metodologiju izračuna dampinga, čime se omogućuje djelovanje u slučaju novootkrivenih subvencija i neometan prijelaz na novonastalo stanje.

Komisija smatra da je sada nužno ažurirati, ojačati i dodatno pravno utemeljiti postojeće instrumente trgovinske zaštite EU-a.

1.    Komisijin prijedlog modernizacije instrumenata trgovinske zaštite iz 2013.

Komisija je u travnju 2013. donijela ambiciozan prijedlog modernizacije instrumenata trgovinske zaštite, uključujući povećanu transparentnost, brže postupke i učinkovitiju provedbu. Komisija je, među ostalim, predložila da se u određenim, jasno definiranim i ograničenim okolnostima više ne primjenjuje pravilo niže pristojbe, tj. za izvoz kojem pogoduju znatni poremećaji u vezi sa sirovinama (kao što je sustav dvojnih cijena, izvorni porezi itd.). Europski parlament donio je svoje stajalište o prijedlogu 2014.

Komisija se u komunikaciji „Čelik: Očuvanje održivih radnih mjesta i održivog rasta u Europi” iz ožujka 2016. obvezala u najvećoj mogućoj mjeri primjenjivati postojeće instrumente trgovinske zaštite, ali je i zatražila od Vijeća da brzo pristupi donošenju prijedloga o modernizaciji. Komisija je također Vijeću iznijela prijedloge pravnih promjena o skraćivanju ispitnih postupaka trgovinske zaštite za dva mjeseca i izmjeni sadašnje metodologije za izračun ciljne dobiti.

U svojem govoru o stanju Unije u rujnu 2016. predsjednik Komisije rekao je sljedeće: „moramo učiniti još više jer prekomjerna proizvodnja u nekim dijelovima svijeta ugrožava opstanak europskih proizvođača. Zbog toga sam ove godine dvaput posjetio Kinu kako bismo riješili pitanje prekomjernog kapaciteta. To je i razlog zbog kojega je Komisija predložila izmjenu pravila niže pristojbe. Sjedinjene Američke Države na uvoz kineskoga čelika primjenjuju uvoznu tarifu od 265 %, a ovdje u Europi neke vlade već godinama zahtijevaju da smanjimo tarife za kineski čelik. Pozivam sve države članice i ovaj Parlament da podrže Komisiju u jačanju naših instrumenata trgovinske zaštite. U provedbi politike slobodne trgovine ne smijemo biti naivni, već jednako sposobni odlučno odgovoriti na damping kao što su to učinile Sjedinjene Američke Države.” 6  

Međutim, unatoč brojnim pozivima Europskom vijeću, uključujući u ožujku i lipnju 2016., Vijeće dosad nije uspjelo postići dogovor o prijedlogu modernizacije, posebno zbog zastoja u pogledu prilagodbe pravila niže pristojbe.

Komisija je predložila moguća kompromisna rješenja u kojima bi se pravilo niže pristojbe prilagodilo u određenim posebnim i precizno definiranim slučajevima kada postoje ogromni prekomjerni kapaciteti i/ili poremećaji u vezi sa sirovinama (na primjer, cijene energenata).

S obzirom na izazove s kojima se trenutačno suočava industrija EU-a, od kritične je važnosti postići dogovor o tom prijedlogu.

2.    Komisijin predstojeći prijedlog: rješavanje situacija u kojima ne prevladavaju tržišne cijene

U svijetu globalnih i složenih lanaca opskrbe uobičajenim izračunom dampinga ne mogu se obuhvatiti svi čimbenici i poremećaji koji postoje u gospodarstvima u usponu te tranzicijskim gospodarstvima. EU ne može ostati nezaštićen naspram masovnih subvencija, državnog uplitanja, nedostatka transparentnosti i ovisnog financijskog sektora kojima se osigurava nepoštena prednost izvoznicima iz nekih zemalja.

Kao odgovor na te nove izazove i promjene u nekim svjetskim gospodarstvima Komisija namjerava predložiti daljnje izmjene zakonodavstva EU-a za zaštitu trgovine. Prijedlogom se nijednoj zemlji neće dodijeliti „status tržišnog gospodarstva”, nego će se osigurati prilagodba instrumenata trgovinske zaštite EU-a kako bi se mogli suočiti s novim izazovima i pravno-gospodarskim okolnostima i pritom zadržati jednaku razinu zaštite.

Komisija će predložiti novu metodu izračuna antidampinških marži kako bi se obuhvatila narušavanja tržišta povezana s državnom intervencijom u trećim zemljama kojima se prikriva puni opseg dampinških praksi. Pri određivanju narušavanja tržišta u obzir će se uzeti nekoliko kriterija, kao što su, među ostalim, državne politike i državni utjecaj, široka rasprostranjenost poduzeća u državnom vlasništvu, diskriminacija u korist domaćih poduzeća i neovisnost financijskog sektora. Nova metodologija bit će neutralna s obzirom na zemlje primjene jer će se u jednakoj mjeri moći primijeniti na sve članice Svjetske trgovinske organizacije. Njome se predviđa uklanjanje popisa zemalja bez tržišnoga gospodarstva iz antidampinškog zakonodavstva Time bi se zakonodavstvo i praksa EU-a približili praksama nekih drugih međunarodnih partnera, kao što su SAD i Kanada.

Ako se utvrde narušavanja tržišta, pri izračunu dampinga zanemarit će se cijene i troškovi, a Komisija će primijeniti druga dostupna mjerila, uključujući cijene i troškove u drugim gospodarstvima. Komisija će izraditi posebna izvješća za zemlje ili sektore u kojima utvrdi narušavanja tržišta. Pritužbe će, kao i danas, podnositi europska industrija, ali će se u njihovoj argumentaciji moći osloniti na ta Komisijina izvješća.

U mnogim trećim zemljama postoji netransparentnost u pogledu subvencija. Subvencije jasno doprinose narušavanju tržišta i nastanku prekomjernog kapaciteta. Potrebno je ojačati instrumente trgovinske zaštite EU-a davanjem ovlasti Komisiji da poduzme mjere protiv novih subvencija koje se otkriju tek tijekom ispitnog postupka.

Komisija će pri provedbi nove metodologije osigurati neometan i transparentan prijelaz na novi sustav („nastavak priznavanja odredbi”). Stoga Komisija namjerava predložiti da se novi sustav primjenjuje samo na ispitne postupke koji su pokrenuti nakon stupanja na snagu zakonodavnih izmjena.

3.    Zaključak

Komisijinim prijedlogom iz 2013., povezanim s novom metodologijom, zadržat će se gospodarska učinkovitost, pravna utemeljenost i politička održivost instrumenata trgovinske zaštite EU-a pri očuvanju načela slobodne i poštene trgovine na kojima trgovinska politika EU-a.

Komisija poziva Europsko vijeće da je podrži u njezinim naporima u skladu s pristupom iznesenim u ovoj Komunikaciji. Komisija posebno poziva Europsko vijeće da:

na sastanku Vijeća 11. studenoga osigura politički dogovor o Komisijinu prijedlogu iz 2013., uključujući prilagodbu pravila niže pristojbe u precizno određenim i posebnim okolnostima prekomjernog kapaciteta i/ili znatnih poremećaja u vezi sa sirovinama (na primjer, cijene energenata) i

da podrži pristup iznesen u ovoj Komunikaciji radi rješavanja situacija u kojima ne prevladavaju tržišne cijene i suočavanja s nadolazećim izmjenama u raznim protokolima o pristupanju Svjetskoj trgovinskoj organizaciji.

(1)

  https://ec.europa.eu/growth/sectors/raw-materials/industries/metals/steel_en

(2)

COM(2013) 192 final

(3)

SL L 272, 7.10.2016., str. 33.

(4)

SL L 210, 4.8.2016., str. 1.

(5)

SL L 204, 29.7.2016., str. 70.

(6)

http://europa.eu/rapid/press-release_SPEECH-16-3043_en.htm

EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 18.10.2016.

COM(2016) 690 final

PRILOG

KOMUNIKACIJI KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, EUROPSKOM VIJEĆU I VIJEĆU

Ususret čvrstim trgovinskim politikama EU-a u interesu radnih mjesta i rasta

PRILOG

REFORMA PRAVILA NIŽE PRISTOJBE: KONTEKST

1.    Zemlje koje primjenjuju pravilo niže pristojbe

Sustavna primjena pravila niže pristojbe od strane EU-a premašuje osnovne obveze utvrđene u Sporazumu WTO-a o antidampingu. Velika većina drugih članica WTO-a (uključujući SAD) ne primjenjuje tu vrstu suzdržavanja. Među zemljama koje primjenjuju instrumente trgovinske zaštite samo Indija, Turska, Brazil i Australija primjenjuju pravilo niže pristojbe u nekom obliku.

2.    Usporedba broja antidampinških mjera/udjela u svjetskom uvozu

Izvor: WTO, Izvješće o svjetskoj trgovini 2015.

3. Usporedba EU – SAD

Usporedba pristojbi koje EU odnosno SAD određuju na uvoz iz Kine 1 .

(1)

Opseg proizvoda možda nije u potpunosti jednak