Help Print this page 

Document 32016D0611

Title and reference
Odluka Komisije (EU) 2016/611 оd 15. travnja 2016. o referentnom dokumentu o najboljoj praksi upravljanja okolišem, pokazateljima okolišne učinkovitosti za pojedinačne sektore i mjerilima izvrsnosti u sektoru turizma u skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009 o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 2137) (Tekst značajan za EGP)

C/2016/2137
  • In force
OJ L 104, 20.4.2016, p. 27–69 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

ELI: http://data.europa.eu/eli/dec/2016/611/oj
Languages, formats and link to OJ
BG ES CS DA DE ET EL EN FR GA HR IT LV LT HU MT NL PL PT RO SK SL FI SV
HTML html BG html ES html CS html DA html DE html ET html EL html EN html FR html HR html IT html LV html LT html HU html MT html NL html PL html PT html RO html SK html SL html FI html SV
PDF pdf BG pdf ES pdf CS pdf DA pdf DE pdf ET pdf EL pdf EN pdf FR pdf HR pdf IT pdf LV pdf LT pdf HU pdf MT pdf NL pdf PL pdf PT pdf RO pdf SK pdf SL pdf FI pdf SV
Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal Display Official Journal
 To see if this document has been published in an e-OJ with legal value, click on the icon above (For OJs published before 1st July 2013, only the paper version has legal value).
Multilingual display
Text

20.4.2016   

HR

Službeni list Europske unije

L 104/27


ODLUKA KOMISIJE (EU) 2016/611

оd 15. travnja 2016.

o referentnom dokumentu o najboljoj praksi upravljanja okolišem, pokazateljima okolišne učinkovitosti za pojedinačne sektore i mjerilima izvrsnosti u sektoru turizma u skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009 o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS)

(priopćeno pod brojem dokumenta C(2016) 2137)

(Tekst značajan za EGP)

EUROPSKA KOMISIJA,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,

uzimajući u obzir Uredbu (EZ) br. 1221/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2009. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) te stavljanju izvan snage Uredbe (EZ) br. 761/2001 i odluka Komisije 2001/681/EZ i 2006/193/EZ (1), a posebno njezin članak 46. stavak 1.,

budući da:

(1)

Uredbom (EZ) br. 1221/2009 utvrđuje se obveza Komisije da izrađuje sektorske referentne dokumente za određene gospodarske sektore savjetujući se s državama članicama i drugim zainteresiranim stranama. Ti sektorski referentni dokumenti potrebni su kako bi se pomoglo organizacijama da se bolje usredotoče na najvažnije okolišne aspekte konkretnog sektora i omogućilo evaluiranje i poboljšanje okolišne učinkovitosti organizacija te izvješćivanje o njoj. Njima moraju biti obuhvaćeni najbolja praksa upravljanja okolišem, pokazatelji okolišne učinkovitosti i, prema potrebi, mjerila izvrsnosti i sustavi za ocjenjivanje i utvrđivanje razina okolišne učinkovitosti tih sektora.

(2)

Komunikacijom Komisije „Uspostavljanje radnog plana s indikativnim popisom sektora za donošenje sektorskih i međusektorskih referentnih dokumenata u skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009 o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS)” (2) uspostavlja se radni plan i indikativni popis prioritetnih sektora za donošenje sektorskih i međusektorskih referentnih dokumenata, uključujući sektor turizma.

(3)

Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog na temelju članka 49. Uredbe (EZ) br. 1221/2009,

DONIJELA JE OVU ODLUKU:

Članak 1.

Sektorski referentni dokument o najboljoj praksi upravljanja okolišem, pokazateljima okolišne učinkovitosti za pojedinačne sektore i mjerilima izvrsnosti u sektoru turizma utvrđen je u Prilogu.

Članak 2.

Organizacije u sektoru turizma registrirane u EMAS-u uzimaju ovaj sektorski referentni dokument u obzir i stoga trebaju:

upotrebljavati mjerodavne elemente sektorskog referentnog dokumenta pri uspostavi i provedbi svojih sustava upravljanja okolišem u kontekstu analize utjecaja na okoliš,

pokazati u svojim izjavama o okolišu kako su relevantni pokazatelji okolišne učinkovitosti, najbolje prakse upravljanja okolišem i mjerila izvrsnosti za odgovarajući sektor opisani u sektorskom referentnom dokumentu upotrijebljeni za utvrđivanje mjera i radnji te po mogućnosti za određivanje prioriteta za unapređenje njihove okolišne učinkovitosti.

Članak 3.

Za organizacije registrirane u EMAS-u ispunjavanje mjerila izvrsnosti utvrđenih u sektorskom referentnom dokumentu nije obvezno jer je zbog dobrovoljne prirode EMAS-a procjena izvedivosti mjerila u pogledu troškova i koristi prepuštena samim organizacijama.

Ova je Odluka upućena državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu 15. travnja 2016.

Za Komisiju

Karmenu VELLA

Član Komisije


(1)  SL L 342, 22.12.2009., str. 1.

(2)  SL C 358, 8.12.2011., str. 2.


PRILOG

SADRŽAJ

1.

Uvod 30

2.

Područje primjene 33

3.

Najbolje prakse upravljanja okolišem, sektorski pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti za sektor turizma 36

3.1.

Zajednička pitanja 36

3.1.1.

Provedba sustava upravljanja okolišem 36

3.1.2.

Upravljanje opskrbnim lancem 36

3.2.

Upravljanje odredištima 37

3.2.1.

Strateški planovi razvoja odredišta 37

3.2.2.

Očuvanje biološke raznolikosti i upravljanje njome 37

3.2.3.

Infrastruktura i pružanje usluga 38

3.3.

Djelatnosti organizatora putovanja i putničkih agencija 38

3.3.1.

Smanjenje i ublažavanje utjecaja operacija prijevoza na okoliš 38

3.3.2.

Poticanje okolišnog poboljšanja pružatelja usluga smještaja 39

3.3.3.

Poticanje poboljšanja odredišta 40

3.3.4.

Razvoj i promicanje prikladnih turističkih paketa i poticanje održivijeg ponašanja turista 40

3.3.5.

Učinkovite administrativne i maloprodajne aktivnosti 41

3.4.

Smanjenje potrošnje vode u smještajnim objektima na najmanju moguću mjeru 41

3.4.1.

Praćenje, održavanje i optimiranje vodovodnog sustava 41

3.4.2.

Učinkovite vodne armature u prostorima za goste 42

3.4.3.

Učinkovito pospremanje 42

3.4.4.

Optimirane male praonice rublja 43

3.4.5.

Optimirane velike praonice rublja ili vanjske usluge pranja rublja 43

3.4.6.

Optimirano upravljanje bazenima 44

3.4.7.

Recikliranje kišnice i potrošne vode 44

3.5.

Gospodarenje otpadom i otpadnim vodama u smještajnim objektima 45

3.5.1.

Sprječavanje stvaranja otpada 45

3.5.2.

Razvrstavanje otpada i slanje na recikliranje 45

3.5.3.

Pročišćavanje otpadnih voda 45

3.6.

Smanjenje potrošnje energije u smještajnim objektima na najmanju moguću mjeru 46

3.6.1.

Sustavi za praćenje potrošnje energije i gospodarenje njome 46

3.6.2.

Poboljšana ovojnica zgrade 46

3.6.3.

Optimirani sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije 47

3.6.4.

Učinkovita primjena dizalica topline i geotermalnog grijanja/hlađenja 47

3.6.5.

Učinkovita rasvjeta i električna oprema 48

3.6.6.

Obnovljivi izvori energije 48

3.7.

Restorani i hotelske kuhinje 49

3.7.1.

Zelena nabava prehrambenih proizvoda i pića 49

3.7.2.

Gospodarenje organskim otpadom 49

3.7.3.

Optimirano pranje posuđa, čišćenje i priprema hrane 49

3.7.4.

Optimirano kuhanje, ventilacija i rashlađivanje 50

3.8.

Kampovi 50

3.8.1.

Okolišno obrazovanje gostiju 50

3.8.2.

Upravljanje okolišem na otvorenom 51

3.8.3.

Energetska učinkovitost kampova i ugradnja obnovljive energije 51

3.8.4.

Učinkovitost upotrebe vode u kampovima 52

3.8.5.

Smanjenje otpada u kampovima na najmanju moguću mjeru 52

3.8.6.

Prirodni bazeni 53

4.

Preporučeni ključni pokazatelji okolišne učinkovitosti sektora 54

1.   UVOD

Ovaj je dokument sektorski referentni dokument utvrđen u skladu s člankom 46. Uredbe (EZ) br. 1221/2009 o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (1). Kako bi se olakšalo razumijevanje ovog sektorskog referentnog dokumenta, u uvodu se daje kratak pregled njegova pravnog konteksta i njegove upotrebe.

Sektorski referentni dokument temelji se na detaljnom znanstvenom i političkom izvješću (2) („Izvješće o najboljoj praksi”) koje je izradio Institut za prospektivne tehnološke studije (IPTS), jedan od sedam instituta Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) Europske komisije.

Mjerodavni pravni kontekst

Sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS), u kojem organizacije sudjeluju dobrovoljno, uveden je 1993. Uredbom Vijeća (EEZ) br. 1836/93 (3). Sustav EMAS naknadno je dvaput znatno revidiran:

Uredbom (EZ) br. 761/2001 Europskog parlamenta i Vijeća (4),

Uredbom (EZ) br. 1221/2009.

Važan je novi element u posljednjoj reviziji koja je stupila na snagu 11. siječnja 2010. članak 46. o izradi sektorskih referentnih dokumenata. Sektorski referentni dokumenti moraju obuhvaćati najbolje prakse upravljanja okolišem, pokazatelje okolišne učinkovitosti za pojedinačne sektore i, prema potrebi, mjerila izvrsnosti te sustave za ocjenjivanje i utvrđivanje razina učinkovitosti.

Kako tumačiti i upotrijebiti ovaj dokument

Sustav upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja (EMAS) je sustav za dobrovoljno sudjelovanje organizacija koje su predane stalnom poboljšanju stanja okoliša. Unutar tog okvira ovim se sektorskim referentnim dokumentom daju konkretne smjernice za sektor turizma i predstavlja niz mogućnosti za poboljšanje, kao i najbolje prakse.

Dokument je sastavio Zajednički istraživački centar Europske komisije s pomoću doprinosa zainteresiranih strana. Tehnička radna skupina sastavljena od stručnjaka i dionika iz sektora pod vodstvom Zajedničkog istraživačkog centra Europske komisije na temelju rasprava dogovorila je najbolje prakse upravljanja okolišem, sektorske pokazatelje okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti opisane u ovom dokumentu. Smatra se da su tim mjerilima dobro predstavljene razine okolišne učinkovitosti koje postižu najučinkovitije organizacije u sektoru.

Cilj je ovog sektorskog referentnog dokumenta pružiti pomoć i podršku svim organizacijama koje namjeravaju poboljšati svoju okolišnu učinkovitost dajući im ideje i inspiraciju te praktične i tehničke smjernice.

Ovaj je Sektorski referentni dokument ponajprije namijenjen organizacijama koje su već registrirane u EMAS-u, zatim organizacijama koje razmatraju registraciju u EMAS-u u budućnosti i naposljetku svim organizacijama koje žele doznati više o najboljim praksama upravljanja okolišem kako bi mogle poboljšati svoju okolišnu učinkovitost. Slijedom toga, cilj je ovog dokumenta pružiti podršku svim organizacijama i dionicima u sektoru turizma da se usredotoče na relevantne okolišne aspekte, izravne i neizravne, te da pronađu informacije o najboljim praksama, odgovarajućim sektorskim pokazateljima okolišne učinkovitosti za mjerenje svoje okolišne učinkovitosti i o mjerilima izvrsnosti.

Kako bi organizacije registrirane u EMAS-u trebale uzeti u obzir sektorske referentne dokumente

U skladu s Uredbom (EZ) br. 1221/2009, organizacije registrirane u EMAS-u trebaju sektorske referentne dokumente uzeti u obzir na dvije razine:

1.

Pri uspostavi i provedbi svojih sustava upravljanja okolišem u kontekstu analiza utjecaja na okoliš (članak 4. stavak 1. točka (b)).

To znači da bi organizacije trebale upotrebljavati relevantne elemente sektorskog referentnog dokumenta pri utvrđivanju i preispitivanju svojih općih i pojedinačnih ciljeva zaštite okoliša u skladu s mjerodavnim okolišnim aspektima utvrđenima u analizi utjecaja na okoliš i politici, kao i pri odlučivanju o radnjama za provedbu kako bi poboljšale svoju okolišnu učinkovitost.

2.

Prilikom sastavljanja izjave o okolišu (članak 4. stavak 1. točka (d) i članak 4. stavak 4.).

To znači sljedeće:

(a)

Organizacije bi trebale razmotriti odgovarajuće sektorske pokazatelje okolišne učinkovitosti u sektorskom referentnom dokumentu pri izboru pokazatelja (5) koje će upotrebljavati za svoje izvješćivanje o okolišnoj učinkovitosti.

Pri odabiru skupa pokazatelja za izvješćivanje organizacije bi trebale uzeti u obzir pokazatelje predložene u odgovarajućem sektorskom referentnom dokumentu i njihovu važnost u odnosu na značajne aspekte okoliša koje je organizacija utvrdila u svojoj analizi utjecaja na okoliš. Pokazatelje treba uzeti u obzir samo ako su relevantni za okolišne aspekte koji su u analizi utjecaja na okoliš ocijenjeni kao najvažniji.

(b)

Organizacije u izjavi o okolišu trebaju navesti kako su relevantne najbolje prakse upravljanja okolišem i mjerila izvrsnosti, ako postoje, uzeti u obzir.

Treba opisati kako su organizacije upotrijebile mjerodavne najbolje prakse upravljanja okolišem i mjerila izvrsnosti (kojima se navodi razina učinkovitosti koju postižu najučinkovitije organizacije) za utvrđivanje mjera i radnji te eventualno za određivanje prioriteta za (dodatno) poboljšanje svoje okolišne učinkovitosti. No, provođenje najboljih praksi upravljanja okolišem ili postizanje utvrđenih mjerila izvrsnosti nije obvezno jer je zbog dobrovoljne prirode EMAS-a procjena izvedivosti mjerila i provedbe najboljih praksi u pogledu troškova i koristi prepuštena samim organizacijama.

Kao i u slučaju pokazatelja okolišne učinkovitosti, organizacija treba ocijeniti relevantnost i primjenjivost najboljih praksi upravljanja okolišem i mjerila izvrsnosti u kontekstu aspekata okoliša koji su u analizi utjecaja na okoliš utvrđeni kao važni, kao i u kontekstu tehničkih i financijskih aspekata.

Organizacije ne trebaju izvješćivati o elementima sektorskih referentnih dokumenata (pokazatelji, najbolje prakse upravljanja okolišem ili mjerila izvrsnosti) koji se ne smatraju relevantnima u odnosu na okolišne aspekte koji su u analizi utjecaja na okoliš utvrđeni kao važni niti ih opisati u izjavi o okolišu.

Sudjelovanje u sustavu EMAS proces je koji stalno traje. To znači da svaki put kad planira poboljšati svoju okolišnu učinkovitost (i preispituje svoju okolišnu učinkovitost), organizacija proučava sektorski referentni dokument u pogledu konkretnih tema kako bi dobila ideju o sljedećim pitanjima kojima se treba postupno pozabaviti.

Okolišni procjenitelji u sustavu EMAS provjeravaju je li organizacija uzela u obzir sektorski referentni dokument pri izradi svoje izjave o okolišu i na koji način (članak 18. stavak 5. točka (d) Uredbe (EZ) br. 1221/2009).

To znači da pri provođenju revizije akreditirani okolišni procjenitelji trebaju dokaz od organizacije o tome kako su relevantni elementi sektorskog referentnog dokumenta odabrani u kontekstu analiza utjecaja na okoliš i uzeti u obzir. Oni ne provjeravaju usklađenost s opisanim mjerilima izvrsnosti, ali provjeravaju dokaz o tome kako je sektorski referentni dokument upotrijebljen kao smjernica za utvrđivanje pokazatelja i odgovarajućih dobrovoljnih mjera koje organizacija može provesti radi poboljšanja svoje okolišne učinkovitosti.

Zbog dobrovoljne prirode sustava EMAS i sektorskog referentnog dokumenta organizacije ne bi trebalo nerazmjerno opteretiti dostavljanjem tih dokaza. Procjenitelji osobito neće zahtijevati pojedinačno obrazloženje za svaku od najboljih praksi, sektorskih pokazatelja okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti koji su navedeni u sektorskom referentnom dokumentu, a koje organizacija ne smatra relevantnima u kontekstu svoje analize utjecaja na okoliš. Međutim, oni mogu predložiti relevantne dodatne elemente koje bi organizacija trebala uzeti u obzir u budućnosti kao dodatan dokaz svoje predanosti stalnom poboljšanju učinkovitosti.

Struktura sektorskog referentnog dokumenta

Ovaj se dokument sastoji od četiri poglavlja. U prvom poglavlju predstavlja se pravni kontekst EMAS-a i opisuje kako upotrebljavati taj dokument, a u drugom poglavlju definirano je područje primjene sektorskog referentnog dokumenta. U trećem poglavlju ukratko su opisane najbolje prakse upravljanja okolišem s informacijama o njihovoj primjenjivosti na općoj razini i na razini malih i srednjih poduzeća. Navedeni su i posebni pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti za određenu najbolju praksu upravljanja okolišem kad je god moguće. Neki od pokazatelja i mjerila relevantni su za više najboljih praksi upravljanja okolišem te se stoga ponavljaju gdje god je to potrebno.

Naposljetku, četvrto poglavlje sadržava opsežnu tablicu s najrelevantnijim pokazateljima okolišne učinkovitosti, popratnim objašnjenjima i povezanim mjerilima izvrsnosti.

2.   PODRUČJE PRIMJENE

Ovim dokumentom obuhvaćene su neke od djelatnosti navedenih u području I 55 – 56 „djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane”, području N 79 „putničke agencije, organizatori putovanja (turoperatori) i ostale rezervacijske usluge te djelatnosti povezane s njima” i području O 84.11 „opće djelatnosti javne uprave” Priloga I. Uredbi (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća (6) (NACE Rev. 2).

Ovim sektorskim referentnim dokumentom prvenstveno su obuhvaćene najbolje prakse upravljanja okolišem u organizacijama koje pružaju usluge smještaja te posluživanja hrane i pića ili koja upravljaju turističkim odredištima odnosno nude i rezerviraju putovanja, smještaj ili aktivnosti u svrhu turizma (putničke agencije i organizatori putovanja) (7). Poduzeća koja pružaju usluge turističkog smještaja i usluge u kampovima trebala bi pregledati i mjerodavne odredbe o znaku za okoliš EU-a (8). Upravitelji odredišta mogu proučiti i druge inicijative EU-a kojima se promiče održivo upravljanje turizmom kao što je, među ostalim, Europski sustav pokazatelja za turizam (ETIS) (9).

Navedeni akteri povezani su s nizom drugih sektora kako je prikazano na dijagramu vrijednosnog lanca u turizmu u nastavku. U pogledu turizma kao proizvoda, i aktivnosti u kojima turist sudjeluje za vrijeme odmora važan su dio vrijednosnog lanca u turizmu i mogu biti od interesa za okoliš. Međutim, one su obuhvaćene ovim sektorskim referentnim dokumentom samo u mjeri u kojoj na njih mogu utjecati upravitelji odredišta i organizatori putovanja.

Image

Glavni okolišni aspekti i povezani pritisci na okoliš koji proizlaze iz turizma prikazani su u tablici u nastavku. Ti su okolišni aspekti odabrani kao najvažniji za sektor. Međutim, okolišni aspekti kojima trebaju upravljati određene organizacije trebali bi se procjenjivati pojedinačno od slučaja do slučaja.

Aktivnosti u turističkim organizacijama (hoteli, kampovi, restorani i organizatori putovanja) i povezani okolišni aspekti i pritisci na okoliš

Usluga/aktivnost

Glavni okolišni aspekti

Glavni pritisci na okoliš

Administracija

vođenje ureda

prijem gostiju

potrošnja energije, vode i materijala (uglavnom papira)

stvaranje komunalnog otpada (velike količine papira) i opasnog otpada (npr. ulošci s tonerom)

Tehničke usluge

proizvodnja tople vode i grijanje/hlađenje prostora

rasvjeta

dizala

bazeni

zelene površine

suzbijanje nametnika i glodavaca

popravci i održavanje

potrošnja energije i vode

potrošnja niza opasnih proizvoda

u nekim slučajevima upotreba rashladnih sredstava CFC i HCFC (10)

emisije u zrak (tvari koje onečišćuju zrak, staklenički plinovi)

stvaranje velikog niza vrsta potencijalno opasnog otpada kao što su prazni spremnici za kemikalije

stvaranje otpadnih voda

Restoran/bar

doručak, ručak, večera

pića i grickalice

pritisci na opskrbni lanac (vidjeti pod „Nabava”)

potrošnja energije, vode i sirovina

stvaranje komunalnog otpada (posebno otpad od hrane i ambalažni otpad)

Kuhinja

čuvanje hrane

priprema hrane

pranje posuđa

pritisci na opskrbni lanac (vidjeti pod „Nabava”)

znatna potrošnja energije i vode

stvaranje komunalnog otpada (posebno otpad od hrane i ambalažni otpad)

proizvodnja otpadnog biljnog ulja

stvaranje mirisa

Upotreba soba

boravak gostiju

proizvodi za goste

pospremanje

potrošnja energije, vode i sirovina

upotreba niza opasnih proizvoda

stvaranje ambalažnog otpada i malih količina komunalnog otpada

stvaranje otpadnih voda

Praonica

pranje i glačanje odjeće gostiju

pranje i glačanje ručnika, posteljnog rublja itd.

znatna potrošnja energije i vode

upotreba opasnih proizvoda

stvaranje otpadnih voda

Nabava

odabir proizvoda i dobavljača

skladištenje proizvoda

pritisci na opskrbni lanac (zauzimanje zemljišta, propadanje ili uništenje ekosustava, uznemiravanje divljih životinja, potrošnja energije i vode, emisije u zrak tvari koje onečišćuju zrak i stakleničkih plinova, emisije u vodu, stvaranje otpada)

stvaranje ambalažnog otpada

istjecanje opasnih tvari

Aktivnosti

aktivnosti u zatvorenom prostoru

aktivnosti na otvorenom

potrošnja energije, vode i sirovina

lokalni utjecaji na ekosustave

buka

stvaranje komunalnog otpada

pritisci na infrastrukturu (vidjeti pod „Građenje i izgradnja”)

Prijevoz

prijevoz gostiju

prijevoz zaposlenika

prijevoz dobavljača

potrošnja energije (gorivo)

emisije u zrak

pritisci na infrastrukturu (vidjeti pod „Građenje i izgradnja”)

Dodatne usluge

zdravstvene usluge, supermarketi, suvenirnice, lječilišta i wellness, frizerski saloni itd.

potrošnja energije, vode i sirovina

stvaranje komunalnog otpada i posebnih vrsta opasnog otpada (npr. sanitarni otpad)

Građenje i izgradnja

izgradnja novih područja ili usluga

popravak postojećih područja ili usluga

zauzimanje zemljišta

propadanje ili uništenje ekosustava

uznemiravanje divljih životinja

potrošnja energije i vode

znatna potrošnja sirovina i opasnih proizvoda

znatno stvaranje građevinskog otpada

stvaranje opasnog otpada

Najbolje prakse upravljanja okolišem predstavljene u ovom sektorskom referentnom dokumentu razvrstane su u sljedeće skupine:

najbolje prakse upravljanja okolišem za rješavanje zajedničkih pitanja u sektoru turizma,

najbolje prakse upravljanja okolišem za poboljšanje upravljanja odredištima (11),

najbolje prakse upravljanja okolišem za poboljšanje djelatnosti organizatora putovanja i putničkih agencija,

najbolje prakse upravljanja okolišem za smanjenje potrošnje vode u smještajnim objektima na najmanju moguću mjeru,

najbolje prakse upravljanja okolišem za smanjenje stvaranja otpada u smještajnim objektima na najmanju moguću mjeru,

najbolje prakse upravljanja okolišem za smanjenje potrošnje energije u smještajnim objektima na najmanju moguću mjeru,

najbolje prakse upravljanja okolišem za poboljšanje kuhinja restorana i hotela,

najbolje prakse upravljanja okolišem za poboljšanje kampova.

Najboljim praksama upravljanja okolišem obuhvaćeni su najvažniji okolišni aspekti sektora.

3.   NAJBOLJE PRAKSE UPRAVLJANJA OKOLIŠEM, SEKTORSKI POKAZATELJI OKOLIŠNE UČINKOVITOSTI I MJERILA IZVRSNOSTI ZA SEKTOR TURIZMA

3.1.   Zajednička pitanja

3.1.1.   Provedba sustava upravljanja okolišem

Najbolja praksa upravljanja okolišem procjena je najvažnijih izravnih i neizravnih okolišnih aspekata povezanih s organizacijom te primjena relevantnih pokazatelja uspješnosti i usporedba s relevantnim mjerilima izvrsnosti.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem primjenjiva je na sve aktere u turizmu uključujući upravitelje odredišta, organizatore putovanja, pružatelje usluga smještaja te posluživanja hrane i pića, prijevoznike i organizatore aktivnosti. Ta se najbolja praksa upravljanja okolišem u potpunosti može primijeniti i na mala poduzeća (12).

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i1)

Provedba sustava upravljanja okolišem (da/ne)

(b1)

Upotrebljavaju se odgovarajući pokazatelji za kontinuirano praćenje svih relevantnih aspekata okolišne učinkovitosti, uključujući teže mjerljive i neizravne aspekte kao što su utjecaji na biološku raznolikost.

(b2)

Sve osoblje dobiva informacije o ciljevima zaštite okoliša i osposobljava se za odgovarajuće mjere upravljanja okolišem.

(b3)

Primjenjuju se najbolje prakse upravljanja okolišem, ako postoje.

3.1.2.   Upravljanje opskrbnim lancem

Najbolja praksa upravljanja okolišem analiza je opskrbnih lanaca za proizvode i usluge koje organizacija upotrebljava kako bi se utvrdile kritične točke zaštite okoliša uzimajući u obzir cijeli opskrbni lanac te utvrđivanje relevantnih kontrolnih točaka (npr. izbor proizvoda, izbjegavanje određenih proizvoda, zelena nabava, mjerila za dobavljače) s pomoću kojih se utjecaj na okoliš duž cijelog opskrbnog lanca može smanjiti na najmanju moguću mjeru.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem primjenjiva je na sve aktere u turizmu uključujući upravitelje odredišta, organizatore putovanja, pružatelje usluga smještaja te posluživanja hrane i pića, prijevoznike i organizatore aktivnosti. Ta najbolja praksa upravljanja okolišem u potpunosti se može primijeniti i na mala poduzeća.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i2)

Postotak proizvoda i usluga koji ispunjavaju određena mjerila zaštite okoliša (%)

(b4)

Organizacija je primijenila pristup životnog vijeka za utvrđivanje mogućnosti poboljšanja za sve glavne opskrbne lance kojima su obuhvaćene kritične točke zaštite okoliša.

(b5)

≥ 97 % kemikalija (po masi aktivnog sastojka ili kupljenoj količini) koje se upotrebljavaju u smještajnim i restoranskim prostorima certificirano je u skladu s ISO znakom zaštite okoliša tipa I (13) (ili se može dokazati da su okolišno najprihvatljiva dostupna opcija).

(b6)

≥ 97 % sveg drva, papira i kartona kupljenih za smještajne objekte i restorane reciklira se ili ima ekološki certifikat (znak za okoliš, FSC, PEFC).

3.2.   Upravljanje odredištima

3.2.1.   Strateški planovi razvoja odredišta

Najbolja praksa zaštite okoliša uspostava je jedinice ili organizacije odgovorne za strateški održivi razvoj odredišta koja koordinira mjerodavne odjele i dionike u provedbi posebnih mjera u okviru plana upravljanja odredištem.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sva odredišta, a mogu ih primjenjivati jedinice upravnih struktura odgovorne za upravljanje odredištima i/ili javno/privatne organizacije za upravljanje odredištima. Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti i na manje javne uprave i mala poduzeća koji su uključeni u upravljanje odredištima.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i3)

Provedba plana održivog upravljanja odredištem (da/ne)

(i7)

Provedba plana upravljanja odredištem koji: i. obuhvaća cijelo područje odredišta, ii. uključuje koordinaciju između svih relevantnih javnih i privatnih aktera i iii. obuhvaća ključne izazove zaštite okoliša unutar odredišta.

3.2.2.   Očuvanje biološke raznolikosti i upravljanje njome

Najbolja praksa zaštite okoliša praćenje je statusa biološke raznolikosti unutar odredišta te provedba plana očuvanja biološke raznolikosti i upravljanja njome kojim se štiti i unapređuje ukupna biološka raznolikost unutar odredišta, primjerice ograničenjem izgradnje i kompenzacijskim mjerama.

Primjenjivost

Ova najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sva odredišta. U odredištima visoke prirodne vrijednosti trebalo bi očuvati biološku raznolikost, dok bi u odredištima niske prirodne vrijednosti trebalo poduzeti mjere za povećanje biološke raznolikosti. Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti i na mala poduzeća uključena u upravljanje odredištima.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i4)

Provedba plana upravljanja biološkom raznolikošću (da/ne)

(i5)

Bogatstvo vrsta u području odredišta

(i6)

Zaštićeno područje (hektari ili postotak ukupne površine odredišta)

(b8)

Smanjiti na najmanju moguću mjeru i kompenzirati izmještanje biološke raznolikosti zbog razvoja turizma tako da se biološka raznolikost na razini odredišta očuva ili poveća u područjima visoke prirodne vrijednosti i poveća u narušenim područjima.

3.2.3.   Infrastruktura i pružanje usluga

Najbolja praksa zaštite okoliša osiguravanje je da su usluge povezane s okolišem unutar odredišta, odnosno vodoopskrba, pročišćavanje otpadnih voda, gospodarenje otpadom (posebice mjere recikliranja) i upravljanje javnim prijevozom/prometom, dostatne za pokrivanje vršne potražnje tijekom pune turističke sezone na održiv način.

Primjenjivost

Ova najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sva odredišta. Ona se odnosi na dobro upravljanje javne uprave općenito, no posebno je relevantna u mjestima gdje zbog turizma nastaje znatna dodatna i sezonska potražnja za uslugama. Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti i na manje javne uprave i mala poduzeća koji su uključeni u upravljanje odredištima ili pružaju usluge povezane s okolišem potrebne na odredištu.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i7)

Dnevna potrošnja vode po gostu (l/gost/dan)

(i8)

Postotak otpadnih voda podvrgnutih drugom ili trećem stupnju pročišćavanja (%)

(i9)

Postotak komunalnog krutog otpada poslanog na recikliranje ili anaerobnu digestiju (%)

(i10)

Postotak putovanja koje turisti obavljaju javnim prijevozom, pješice ili biciklom unutar odredišta (%)

(i11)

Postotak konačne energetske potražnje pokrivene obnovljivom energijom proizvedenom na lokaciji (%)

(b9)

Usluge uključujući javni prijevoz, vodoopskrbu, pročišćavanje otpadnih voda i recikliranje otpada osmišljene su za pokrivanje vršne potražnje i osiguravanje održivosti turizma unutar odredišta.

(b10)

≥ 95 % otpadnih voda nastalih u odredištu podvrgnuto je najmanje drugom stupnju pročišćavanja, odnosno trećem stupnju pročišćavanja kod ispuštanja u osjetljive prijemnike, čak i tijekom vršne turističke sezone.

(b11)

≥ 95 % komunalnog krutog otpada umjesto na odlagališta šalje se na recikliranje ili anaerobnu digestiju.

(b12)

Prosječna potrošnja vode turista ≤ 200 l po gostu po danu.

(b13)

Turisti u gradskim odredištima obavljaju ≥ 80 % putovanja javnim prijevozom, pješice ili biciklom.

3.3.   Djelatnosti organizatora putovanja i putničkih agencija

3.3.1.   Smanjenje i ublažavanje utjecaja operacija prijevoza na okoliš

Najbolja praksa zaštite okoliša provedba je „usmjerenog izbora” ponuđenih paketa kako bi se izbjegli nepotrebni letovi (tj. letovi koji se mogu učinkovito zamijeniti kopnenim ili vodenim prijevozom), odabir energetski visokoučinkovitih prijevoznika (zračni prijevoznici, autobusi, trajekti, brodovi, brodice) i kompenziranje svih emisija stakleničkih plinova od prijevoza s pomoću certificiranih kompenzacijskih programa. Za poduzeća koja imaju vlastite operacije prijevoza, najbolja praksa zaštite okoliša provedba je mjera energetske učinkovitosti za vozni park (u vlasništvu ili najmu), uključujući zelenu nabavu najučinkovitijih vozila s niskim emisijama, naknadnu ugradnju opreme za uštedu energije poput vertikalnih krilaca na zrakoplove i autobuse te optimiranje operacija (npr. povećanje faktora opterećenja).

Primjenjivost

„Usmjereni izbor” paket-aranžmana i smanjenje putovanja zrakoplovom primjenjivi su na sve organizatore putovanja i putničke agencije, uključujući mala poduzeća.

Mjere za poboljšanje energetske učinkovitosti prijevoza i smanjenje emisija u zrak izravno su primjenjive na organizatore putovanja koji kontroliraju vlastiti vozni park, odnosno primjenjive su kao kriteriji za odabir i ugovaranje za organizatore putovanja koji ugovaraju usluge prijevoza. Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti, uz određena ograničenja, i na mala poduzeća jer je njihova razina utjecaja na zrakoplove obično vrlo ograničena, ali možda imaju u vlasništvu ili pod kontrolom vlastiti kopneni/vodeni prijevoz.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i12)

Izbjegavanje nepotrebnih letova (da/ne)

(i13)

Specifične emisije stakleničkih plinova od prijevoza (kg CO2/putnički kilometar)

(i14)

Postotak emisija stakleničkih plinova od prijevoza kompenziran certificiranim emisijskim jedinicama (%)

(b14)

Organizatori putovanja ne nude letove za: i. odredišta udaljena manje od 700 km, ii. odredišta udaljena do 2 000  km za boravak kraći od osam dana ili iii. odredišta udaljena više od 2 000  km za boravak kraći od 14 dana.

(b15)

Zrakoplovni vozni park organizatora putovanja postiže prosječnu specifičnu potrošnju goriva od ≤ 2,7 litara na 100 putničkih kilometara.

(b16)

Prosječna potrošnja goriva autobusnog voznog parka od ≤ 0,75 litara na 100 putničkih kilometara i najmanje 90 % voznog parka ispunjava normu EURO V ili je opremljeno sustavima za alternativna goriva.

(b17)

Emisije stakleničkih plinova od prijevoza iz svih prodanih paket-aranžmana automatski se kompenziraju izravnim ulaganjem u projekte za izbjegavanje emisija stakleničkih plinova ili kupovanjem certificiranih emisijskih jedinica.

3.3.2.   Poticanje okolišnog poboljšanja pružatelja usluga smještaja

Najbolja praksa zaštite okoliša traženje je ili poticanje ekološkog certificiranja pružatelja usluga smještaja, zahtijevanje ispunjavanja određenih kriterija zaštite okoliša ili traženje izvještaja o ekološkoj učinkovitosti koji se mogu upotrijebiti za usporedbu s mjerilima.

Primjenjivost

Svi organizatori putovanja mogu primjenjivati tu najbolju praksu upravljanja okolišem. Manjim organizatorima putovanja možda je lakše odabrati dobavljače na temelju ekološkog certifikata treće strane, a većim organizatorima putovanja primijeniti vlastite kriterije i/ili postupak usporedbe s mjerilima. Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti, uz određena ograničenja, na mala poduzeća jer može biti teško utvrditi kriterije za dobavljače, ali mala poduzeća mogu za odabir dobavljača upotrijebiti postojeće okolišne certifikate (prednost treba dati provjerenim certifikatima treće strane poput znaka za okoliš EU-a).

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i15)

Postotak pružatelja usluga smještaja (prema broju noćenja ili vrijednosti prodaje) koji ispunjavaju posebne kriterije zaštite okoliša (%)

(b18)

≥ 90 % pružatelja usluga smještaja (prema vrijednosti prodaje ili broju noćenja) usklađeno je sa skupom zahtjeva za zaštitu okoliša (po mogućnosti priznatih certifikatima treće strane).

3.3.3.   Poticanje poboljšanja odredišta

Najbolja je praksa zaštite okoliša poticanje okolišnog poboljšanja turističkih odredišta podupiranjem poboljšane okolišne učinkovitosti lokalnih organizacija dobavljača te organizacija i tijela za upravljanje odredištima i izravnim poduzimanjem mjera poboljšanja kao što je obnova staništa unutar važnih odredišta.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se izravno primijeniti na veće organizatore putovanja. Mala poduzeća mogu koordinirati djelovanja u okviru klastera ili konzorcija ili u javno-privatnim partnerstvima s lokalnim/regionalnim vlastima.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i16)

Postotak usluga obuhvaćenih okolišnim poboljšanjem unutar odredišta (%)

(i17)

Sudjelovanje u projektima okolišnog poboljšanja unutar odredišta (da/ne)

(b19)

Organizator putovanja potiče okolišno poboljšanje odredišta: i. poboljšanjem učinkovitosti opskrbnog lanca, ii. utjecanjem na upravljanje odredištem i iii. izravnim mjerama poboljšanja.

3.3.4.   Razvoj i promicanje prikladnih turističkih paketa i poticanje održivijeg ponašanja turista

Najbolja praksa upravljanja okolišem razvijanje je i promicanje turističkih paketa kojima se isključuju opcije najštetnije za okoliš, a uključuju okolišno napredne opcije prijevoza, smještaja i aktivnosti. Nadalje, organizatori putovanja i putničke agencije trebali bi klijentima pružiti informacije o utjecaju turističkih paketa na okoliš te širiti ciljane pozitivne i angažirane poruke o održivim i odgovornim mjerama koje klijenti mogu poduzeti pri odabiru odmora te tijekom odmora kako bi smanjili svoj utjecaj na okoliš na najmanju moguću mjeru.

Primjenjivost

Mjere iz ove najbolje prakse upravljanja okolišem mogu provesti svi organizatori putovanja, uključujući mala poduzeća.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i18)

Postotak prodanih (prema vrijednosti) okolišno naprednih održivih aranžmana (npr. sa znakom za okoliš) (%)

(b20)

Organizator putovanja promiče održive turističke pakete u glavnim reklamnim materijalima.

(b21)

Napredni održivi turistički paketi (npr. s Austrijskom znakom za okoliš za paket-aranžmane) zastupljeni su u prodaji ≥ 10 %.

(b22)

Organizator putovanja upotrebljava učinkovite metode marketinga i komunikacije za poticanje održivijih opcija u ponudi turističkih paketa.

(b23)

Organizator putovanja pruža svim klijentima informacije o odredištu i informacije za jačanje svijesti u svrhu promicanja održivog ponašanja na odredištu.

3.3.5.   Učinkovite administrativne i maloprodajne aktivnosti

Najbolja praksa upravljanja okolišem smanjivanje je na najmanju moguću mjeru upotrebe resursa, pogotovo papira i tinte, za oglašavanje i uredsko poslovanje, odabir ekološki certificiranih materijala i usluga (npr. usluge tiskanja) te osiguravanje energetske učinkovitosti (14) i učinkovitog korištenja vodom u svim administrativnim i maloprodajnim aktivnostima.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve organizatore putovanja.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i19)

Potrošnja papira po klijentu (g/klijent)

(i20)

Ekološki certifikat za papir i tiskanje (da/ne)

(i21)

Specifične emisije CO2 iz administrativnih i maloprodajnih aktivnosti (kg CO2 po klijentu ili kg CO2/m2 godišnje)

(i22)

Godišnja potrošnja vode u poslovnim zgradama po zaposleniku (l po zaposleniku godišnje)

(b24)

Tiskani uredski i promotivni materijali: i. izbjegavaju se kad je god moguće, ii. tiskaju se na papiru koji je 100 % recikliran ili ekološki certificiran (npr. znak za okoliš, FSC, PEFC) i iii. tiskaju ih ekološki certificirane tiskare (npr. EMAS, ISO 14001).

(b25)

Planovi upravljanja energijom i stakleničkim plinovima provedeni su te se o potrošnji energije i emisijama stakleničkih plinova koji nastaju zbog administrativnih i maloprodajnih aktivnosti izvješćuje po m2 maloprodajnog i uredskog prostora godišnje i po klijentu.

(b26)

Potrošnja vode je ≤ 2,0 m3 po zaposleniku godišnje.

3.4.   Smanjenje potrošnje vode u smještajnim objektima na najmanju moguću mjeru

3.4.1.   Praćenje, održavanje i optimiranje vodovodnog sustava

Najbolja praksa upravljanja okolišem provođenje je revizije potrošnje vode i praćenje potrošnje vode u ključnim procesima i područjima (tj. zasebno mjerenje) radi utvrđivanja mogućnosti za poboljšanje učinkovitosti i osiguravanja odgovarajućim periodičkim pregledima, uključujući tijekom pospremanja, da je sva oprema održavana.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste i veličine smještajnih objekata, uključujući mala poduzeća. Međutim, možda neće biti potrebno naknadno ugrađivati zasebne vodomjere u male objekte.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i23)

Potrošnja vode po noćenju (l/noćenje)

(b27)

Provedba plana gospodarenja vodom za objekt koji uključuje: i. zasebno mjerenje potrošnje i usporedbu svih procesa i područja u kojima se troše velike količine vode s mjerilima i ii. redovite preglede i održavanje „točaka istjecanja” vodovodnog sustava i uređaja.

(b28)

Ukupna potrošnja vode ≤ 140 l po noćenju u hotelima s potpunom uslugom i ≤ 100 l po noćenju u smještajnim objektima u kojima je većina kupaonica zajednička (npr. hosteli).

3.4.2.   Učinkovite vodne armature u prostorima za goste

Najbolja praksa upravljanja okolišem ugrađivanje je učinkovitih armatura uključujući niskoprotočne slavine s raspršivačem, niskoprotočne termostatske tuševe, niskoprotočne vodokotliće i vodokotliće s dvojnim ispiranjem te pisoare bez vode. U međuvremenu, na postojeću opremu mogu se ugraditi perlatori.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste i veličine smještajnih objekata, uključujući mala poduzeća. Ako su prostori nedavno renovirani, mjere poput ugradnje perlatora i dalje su primjenjive.

Povezani pokazatelj okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i23)

Potrošnja vode po noćenju (l/noćenje)

(i24)

Potrošnja energije za grijanje vode (kWh/noćenje)

(i25)

Protok tuševa, kupaonskih slavina, pisoara i vodokotlića (l/min ili l/ispiranje)

(b29)

Potrošnja vode od ≤ 100 l i pripadajuća potrošnja energije za grijanje vode od 3,0 kWh po noćenju za kupaonice u sobama za goste.

(b30)

Protok tuša ≤ 7 l/min, protok kupaonske slavine ≤ 6 l/min (≤ 4 l/min za nove slavine), prosječno ispiranje nužnika ≤ 4,5 l i ugradnja pisoara bez vode.

3.4.3.   Učinkovito pospremanje

Najbolja praksa upravljanja okolišem smanjivanje je potrebe za pranjem rublja na najmanju moguću mjeru s pomoću zelene nabave posteljnog rublja i ručnika (u pogledu veličine, gustoće, boje, materijala) te upućivanje ili poticanje gostiju da višekratno upotrebljavaju posteljno rublje i ručnike. Najbolja je praksa i obuka osoblja o metodama čišćenja uz učinkovitu potrošnju vode i kemikalija te nabava ekološki certificiranih potrošnih materijala za sobe i kupaonice.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste i veličine smještajnih objekata, uključujući mala poduzeća. Svođenje pranja rublja na najmanju moguću mjeru s pomoću odabira učinkovitijeg rublja univerzalno je primjenjivo, no primjenjivost svođenja pranja rublja na najmanju moguću mjeru poticanjem gostiju na višekratnu upotrebu posteljnog rublja i ručnika ograničeno je na smještajne objekte s velikim postotkom gostiju s jednim noćenjem.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i26)

Količina rublja po noćenju (kg/noćenje)

(i27)

Postotak višekratno upotrijebljenih ručnika i posteljnog rublja (%)

(i28)

Potrošnja kemijskih proizvoda za čišćenje i pranje posuđa u pogledu aktivnih kemijskih sastojaka po noćenju (g/noćenje)

(i29)

Postotak kemikalija i tkanina s ISO znakom zaštite okoliša tipa I (%)

(b31)

Najmanje 80 % posteljnog rublja izrađeno je od mješavine pamuka i poliestera (15) ili od lanenog platna.

(b32)

Najmanje 80 % rublja ima ISO znak zaštite okoliša tipa I (npr. znak za okoliš EU-a) ili je izrađeno od organskih tkanina.

(b33)

Potrošnja kemijskih proizvoda za čišćenje i pranje posuđa (isključujući deterdžente za pranje rublja, posebna sredstva za čišćenje i kemikalije za bazene) ≤ 10 grama aktivnih kemijskih sastojaka po noćenju.

(b34)

Smanjenje pranja rublja postignuto višekratnom upotrebom ručnika i posteljnog rublja od najmanje 30 %.

(b35)

Najmanje 80 % višenamjenskih sredstava za čišćenje, sanitarnih deterdženata, sapuna i šampona (po masi aktivnog sastojka ili kupljenoj količini) upotrijebljenih u turističkim smještajnim objektima ima ISO znak zaštite okoliša tipa I (npr. znak za okoliš EU-a).

3.4.4.   Optimirane male praonice rublja

Najbolja praksa upravljanja okolišem nabava je najučinkovitijih industrijskih perilica rublja (u pogledu potrošnje vode i energije) te energetski najučinkovitijih sušilica (npr. sušilice s toplinskom pumpom) i strojeva za glačanje, ponovna upotreba vode za ispiranje te, u područjima u kojima vlada nestašica vode, vode za pranje obrađene mikrofiltracijom. Najbolja je praksa i oporaba toplinske energije iz otpadnih voda i ispuha ventilacije.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste i veličine smještajnih objekata gdje se pere rublje, uključujući mala poduzeća.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i30)

Potrošnja vode po kg rublja (l/kg)

(i31)

Potrošnja energije po kg rublja (kWh/kg)

(i32)

Postotak deterdženata za rublje sa znakom za okoliš (%)

(b36)

Za male praonice rublja svi novi kućanski aparati za pranje rublja razvrstani su u razred energetske učinkovitosti A+++, a prosječna potrošnja vode komercijalnih perilica rublja iznosi ≤ 7 l po kg opranog rublja.

(b37)

Ukupna potrošnja energije u malim praonicama u smještajnim objektima ≤ 2,0 kWh po kg rublja za osušeno i pripremljeno rublje.

(b38)

Najmanje 80 % deterdženata upotrijebljenih u malim praonicama (po masi aktivnog sastojka ili kupljenoj količini) ima ISO znak zaštite okoliša tipa I (npr. znak za okoliš EU-a, Nordijski labud, Plavi anđeo).

3.4.5.   Optimirane velike praonice rublja ili vanjske usluge pranja rublja

Najbolja praksa upravljanja okolišem odabir je učinkovitog pružatelja usluga pranja rublja koji je certificiran u skladu s ISO znakom zaštite okoliša tipa I ili ispunjava kriterije takvih oznaka, ili osigurati da velike praonice rublja u smještajnim objektima ispunjavaju te kriterije.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na velike smještajne objekte s velikim praonicama, kao i na komercijalne praonice. Ta se najbolja praksa može primijeniti i na druge smještajne objekte svih veličina, uključujući mala poduzeća, u mjeri u kojoj su primjenjivi kriteriji za zelenu nabavu usluga pranja rublja.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i33)

Usluga pranja rublja sa znakom za okoliš (da/ne)

(i30)

Potrošnja vode po kg rublja (l/kg)

(i31)

Potrošnja energije po kg rublja (kWh/kg)

(i32)

Postotak deterdženata za rublje sa znakom za okoliš (%)

(b39)

Sve vanjske usluge pranja rublja vrši pružatelj usluga koji ima ISO znak zaštite okoliša tipa I (npr. Nordijski labud), a sve su velike praonice u smještajnim objektima ili vanjske usluge pranja rublja koje vrše pružatelji usluga bez certifikata u skladu s odgovarajućim mjerilima.

(b40)

Ukupna potrošnja vode tijekom cijelog ciklusa pranja rublja u velikim praonicama ≤ 5 l po kg rublja za rublje iz smještajnih objekata i ≤ 9 l po kg rublja za rublje iz restorana.

(b41)

Ukupna potrošnja energije za osušeno i pripremljeno rublje ≤ 0,90 kWh po kg rublja za rublje iz smještajnih objekata i ≤ 1,45 kWh po kg rublja za rublje iz restorana.

(b42)

Za velike praonice, upotreba isključivo profesionalnih deterdženata za rublje u skladu s ISO znakom zaštite okoliša tipa I (npr. znak za okoliš EU-a, Nordijski labud) u odgovarajućim dozama.

3.4.6.   Optimirano upravljanje bazenima

Najbolja praksa upravljanja okolišem optimiranje je učestalosti i planiranja ispiranja filtara na temelju pada tlaka, a ne prema fiksnom rasporedu, upotreba ozonizacije ili UV zračenja i pažljiva kontrola doziranja kako bi se kloriranje smanjilo na najmanju moguću mjeru te oporaba toplinske energije iz ispuha ventilacije.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na smještajne objekte s bazenima, uključujući mala poduzeća.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i34)

Provedba plana upravljanja okolišem za bazen (da/ne)

(i35)

Primjena ozonizacije ili UV zračenja (da/ne)

(b43)

Provedba plana učinkovitosti za bazene i lječilišta koji uključuje: i. mjerila za specifičnu potrošnju vode, energije i kemikalija u bazenima i lječilištima izražena po m2 površine bazena i po noćenju te ii. smanjivanje potrošnje klora na najmanju moguću mjeru s pomoću optimiranog doziranja i upotrebe dopunskih metoda dezinfekcije kao što su ozonacija i UV zračenje.

3.4.7.   Recikliranje kišnice i potrošne vode

Najbolja praksa upravljanja okolišem ugradnja je sustava za oporabu potrošne vode za unutarnje postupke (npr. ispiranje nužnika) nakon pročišćavanja ili za vanjske postupke (npr. navodnjavanje) ili sustava za skupljanje kišnice za unutarnje postupke.

Primjenjivost

Ta se najbolja praksa upravljanja okolišem može primijeniti na sve smještajne objekte. Sustavi za oporabu vode mogu se ugraditi tijekom izgradnje ili znatnog renoviranja zgrade. Primjenjivost na mala poduzeća može biti ograničena zbog visokih troškova ulaganja.

Povezani pokazatelj okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i36)

Provedba oporabe potrošne vode ili kišnice (da/ne)

(b44)

Ugradnja sustava za oporabu kišnice koji pokriva unutarnje potrebe za vodom i/ili sustava za oporabu potrošne vode koji pokriva unutarnje ili vanjske potrebe za vodom.

3.5.   Gospodarenje otpadom i otpadnim vodama u smještajnim objektima

3.5.1.   Sprječavanje stvaranja otpada

Najbolja praksa upravljanja okolišem sprečavanje je stvaranja otpada zelenom nabavom proizvoda, razmatranjem utjecaja proizvoda tijekom njegova životnog ciklusa, na primjer izbjegavanjem proizvoda za jednokratnu upotrebu (hrana, sapuni, šamponi) i kupnjom koncentriranih sredstava za čišćenje na veliko, te pažljivim upravljanjem količinama za nabavu.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste i veličine smještajnih objekata, uključujući mala poduzeća.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i37)

Stvaranje otpada po noćenju (kg/noćenje)

(b45)

Ukupno stvoreni otpad (razvrstani i nerazvrstani) ≤ 0,6 kg po noćenju.

3.5.2.   Razvrstavanje otpada i slanje na recikliranje

Najbolja je praksa upravljanja okolišem postavljanje kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada diljem lokacije, osiguravanje jasnog postupka odvajanja otpada i ugovaranje relevantnih usluga recikliranja barem za staklo, papir i karton, plastiku, metal i organski otpad.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste i veličine smještajnih objekata, uključujući mala poduzeća.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i38)

Postotak otpada poslan na ponovnu upotrebu ili recikliranje (%)

(i39)

Stvoreni nerazvrstani otpad po noćenju (kg/noćenje)

(b46)

Najmanje 84 % otpada, izraženo na temelju mase, šalje se na recikliranje.

(b47)

Nerazvrstani otpad poslan na odlagalište iznosi ≤ 0,16 kg po noćenju.

3.5.3.   Pročišćavanje otpadnih voda

Najbolja praksa upravljanja okolišem ugradnja je sustava za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji u kojem se otpadne vode podvrgavaju najmanje drugom, a po mogućnosti i trećem stupnju pročišćavanja te koji uključuje barem prethodno pročišćavanje za izdvajanje krutina i taloženje čestica te nakon toga učinkovito biološko pročišćavanje (npr. u SBR postupku) za uklanjanje velikog udjela KPK-a, BPK-a, dušika i fosfora iz efluenta. Mulj se obrađuje i odlaže na okolišno prihvatljiv način.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste i veličine smještajnih objekata koji nisu priključeni na sustav odvodnje, uključujući mala poduzeća.

Povezani pokazatelj okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i40)

Učinkovitost pročišćavanja otpadnih voda na lokaciji (npr. % BPK-a, KPK-a)

(i41)

Koncentracija u efluentu (mg/l) (npr. BPK, KPK, ukupni dušik, fosfor)

(b48)

Ako nije moguće usmjeriti otpadne vode na centralizirano pročišćavanje, pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji uključuje prethodno pročišćavanje (sito/rešetka, egalizacija i sedimentacija) nakon čega slijedi biološko pročišćavanje s uklanjanjem > 95 % BPK5, nitrifikacijom > 90 % i anaerobnom digestijom viška mulja (izvan lokacije).

3.6.   Smanjenje potrošnje energije u smještajnim objektima na najmanju moguću mjeru

3.6.1.   Sustavi za praćenje potrošnje energije i gospodarenje njome

Najbolja praksa upravljanja okolišem provođenje je revizije potrošnje energije i praćenje potrošnje energije u ključnim procesima i područjima (tj. zasebno mjerenje) radi utvrđivanja mogućnosti za poboljšanje učinkovitosti i osiguravanja odgovarajućim periodičkim pregledima (16) da je sva oprema održavana.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste i veličine smještajnih objekata, uključujući mala poduzeća. Opsežna zasebna mjerenja i sustavi upravljanja zgradama nisu primjenjivi za male objekte.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i42)

Provedba plana gospodarenja energijom za lokaciju (da/ne)

(i43)

Specifična potrošnja energije (kWh/m2 godišnje)

(b49)

Provedba plana gospodarenja energijom za lokaciju koji uključuje: i. zasebno mjerenje potrošnje i usporedbu svih procesa i područja u kojima se troše velike količine energije s mjerilima te ii. izračun potrošnje primarne energije i emisija CO2 povezanih s energijom te izvješćivanje o njima.

(b50)

Za postojeće zgrade, potrošnja konačne energije za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju te grijanje vode ≤ 75 kWh ili ukupna potrošnja konačne energije ≤ 180 kWh po m2 grijane i hlađene površine godišnje.

3.6.2.   Poboljšana ovojnica zgrade

Za nove zgrade najbolja praksa upravljanja okolišem osiguravanje je da su zgrade u skladu s najvišim mogućim energetskim razredima kao što su norme PassiveHouse i Minergie P (17). Za postojeće zgrade najbolja praksa upravljanja okolišem naknadno je opremanje kako bi se potrebe za grijanjem i hlađenjem smanjile na najmanju moguću mjeru (18).

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste smještajnih objekata tijekom izgradnje ili znatne obnove te prilikom odabira zgrada za organizacije koje unajmljuju prostor. Primjenjivost te najbolje prakse upravljanja okolišem na mala poduzeća može biti ograničena u slučaju naknadnog opremanja postojeće zgrade zbog visokih troškova ulaganja.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i43)

Specifična potrošnja energije (kWh/m2 godišnje)

(b50)

Za postojeće zgrade, potrošnja konačne energije za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju te grijanje vode ≤ 75 kWh ili ukupna potrošnja konačne energije ≤ 180 kWh po m2 grijane i hlađene površine godišnje.

(b51)

Za nove zgrade, nazivna energetska učinkovitost u skladu je s normom Minergie P ili PassiveHouse odnosno jednakovrijednom normom.

3.6.3.   Optimirani sustavi grijanja, ventilacije i klimatizacije

Najbolja praksa upravljanja okolišem smanjenje je potrošnje energije sustava grijanja, ventilacije i klimatizacije na najmanju moguću mjeru ugradnjom proizvoda s najvišim oznakama energetske učinkovitosti (ako je primjenjivo), zonskom kontrolom temperature i kontroliranom ventilacijom s oporabom toplinske energije (u idealnim uvjetima kontrolirana senzorima CO2) i energetski učinkovitih komponenata (npr. ventilatori s promjenjivom brzinom) te optimiranje grijanja, ventilacije i klimatizacije u odnosu na značajke ovojnice zgrade i izvora energije.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste i veličine smještajnih objekata, uključujući mala poduzeća. Potpuno optimiranje može se postići samo tijekom izgradnje ili znatne obnove, no posebne mjere mogu se provesti bilo kada.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i43)

Specifična potrošnja energije (kWh/m2 godišnje)

(b50)

Za postojeće zgrade, potrošnja konačne energije za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju te grijanje vode ≤ 75 kWh ili ukupna potrošnja konačne energije ≤ 180 kWh po m2 grijane i hlađene površine godišnje.

(b51)

Za nove zgrade, nazivna energetska učinkovitost u skladu je s normom Minergie P ili PassiveHouse odnosno jednakovrijednom normom.

3.6.4.   Učinkovita primjena dizalica topline i geotermalnog grijanja/hlađenja

Najbolja praksa upravljanja okolišem ugradnja je učinkovitih dizalica topline (npr. sa znakom za okoliš, proizvodi s najvišim oznakama energetske učinkovitosti) za grijanje i hlađenje ili, ako je moguće, hlađenje podzemnim vodama.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste smještajnih objekata. U urbanim područjima ugradnja sustava s podzemnim vodama može biti moguća samo tijekom izgradnje ili znatne obnove zgrada. Zračne dizalice topline lako se naknadno ugrađuju, ali možda nisu prikladne za područja s vrlo hladnom klimom. Primjenjivost te najbolje prakse upravljanja okolišem na mala poduzeća može biti ograničena zbog troškova ulaganja.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i43)

Specifična potrošnja energije (kWh/m2 godišnje)

(b52)

Vodne dizalice topline i/ili geotermalno grijanje/hlađenje imaju prednost pred uobičajenim sustavima grijanja i hlađenja gdje je god izvedivo, a dizalice topline ispunjavaju kriterije znaka za okoliš EU-a i najviših oznaka energetske učinkovitosti.

3.6.5.   Učinkovita rasvjeta i električna oprema

Najbolja praksa upravljanja okolišem ugradnja je zonske kompaktne fluorescentne i LED rasvjete primjerene veličine s inteligentnom kontrolom na temelju pokreta, prirodnog svjetla i vremena. Najbolja praksa upravljanja okolišem optimiranje je projekta zgrade i unutarnjeg razmještaja u odnosu na korištenje dnevnog svjetla, uzimajući u obzir energetski utjecaj velikih ostakljenih površina na grijanje i hlađenje. U pogledu električne opreme (bijele tehnike i potrošačke elektronike), kad je god moguće, treba odabrati proizvode sa znakom za okoliš EU-a ili najvišom oznakom energetske učinkovitosti.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve vrste i veličine smještajnih objekata, uključujući mala poduzeća. Kompaktne fluorescentne i LED svjetiljke često mogu izravno zamijeniti halogene žarulje i žarulje sa žarnom niti. Izmjena zgrada radi optimiranja korištenja dnevnog svjetla ograničena je na početak izgradnje i obnove.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i44)

Ugrađena snaga rasvjete (W/m2)

(i45)

Specifična potrošnja energije za rasvjetu (kWh/m2 godišnje)

(i46)

Ukupna potrošnja električne energije (kWh/m2 godišnje)

(b53)

Ugrađena snaga rasvjete ≤ 10 W po m2

(b54)

Potrošnja električne energije za rasvjetu ≤ 25 kWh po m2 grijane i hlađene tlocrtne površine godišnje.

(b55)

Ukupna potrošnja električne energije ≤ 80 kWh po m2 grijane i hlađene tlocrtne površine godišnje.

3.6.6.   Obnovljivi izvori energije

Najbolja praksa upravljanja okolišem ugradnja je opreme za proizvodnju geotermalne ili solarne energije odnosno energije vjetra, prema potrebi, i nabava električne energije od dobavljača istinski (tj. provjerljivo dodatne) obnovljive električne energije.

Primjenjivost

Mogućnost iskorištavanja određenih tehnologija obnovljive energije na lokaciji ovisi o čimbenicima specifičnima za mjesto i lokaciju kao što su klima, sjena, raspoloživi prostor itd. Sve organizacije mogu ulagati u obnovljivu energiju izvan lokacije. Primjenjivost te najbolje prakse upravljanja okolišem na mala poduzeća može biti ograničena u slučaju sporog povrata ulaganja.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i11)

Postotak potrošnje konačne energije pokriven obnovljivom energijom proizvedenom na lokaciji (%)

(i47)

Upotreba certificiranih jedinica obnovljive energije (da/ne)

(b56)

Količina od 50 % godišnje potrošnje energije smještajnog objekta proizvedena je iz obnovljivih izvora na lokaciji ili iz provjerljivo dodatnih obnovljivih izvora energije izvan lokacije.

(b57)

100 % električne energije dolazi iz sljedivih obnovljivih izvora električne energije koje nije prijavila druga organizacija ili koji nisu uključeni u nacionalnu prosječnu strukturu proizvodnje električne energije, odnosno koji su stariji najviše dvije godine.

3.7.   Restorani i hotelske kuhinje

3.7.1.   Zelena nabava prehrambenih proizvoda i pića

Najbolja praksa upravljanja okolišem procjena je opskrbnih lanaca hrane i pića kako bi se utvrdile kritične točke zaštite okoliša i ključne kontrolne točke, uključujući odabir ekološki certificiranih proizvoda i uređivanje jelovnika kako bi se izbjegli proizvodi koji posebno štete okolišu (npr. ugrožene riblje vrste i izvansezonsko voće) i osigurale razborite porcije mesnih i mliječnih proizvoda te dostupnost vegetarijanskih jela.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve kuhinje. Kuhinje u ruralnim područjima mogu nabavljati hranu na lokaciji. Veće kuhinje mogu imati snažniji utjecaj na dobavljače. I mala poduzeća mogu u potpunosti provesti tu najbolju praksu upravljanja okolišem.

Povezani pokazatelj okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i48)

Postotak ekološki certificiranih sastojaka (prema vrijednosti) (%)

(b58)

Organizacija posjeduje dokumentirane podatke, uključujući najmanje zemlju podrijetla, za sve glavne sastojke.

(b59)

Najmanje 60 % prehrambenih proizvoda i pića (prema nabavnoj vrijednosti) ekološki je certificirano (npr. organski).

3.7.2.   Gospodarenje organskim otpadom

Najbolja praksa upravljanja okolišem izbjegavanje je rasipanja hranom pažljivom izradom jelovnika i određivanjem veličine porcije te osiguravanje odvajanja sveg organskog otpada i njegovo slanje na anaerobnu digestiju, ako je moguće, ili na spaljivanje uz oporabu energije odnosno na kompostiranje na lokaciji/u blizini lokacije.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve kuhinje. Preporučeni način recikliranja otpada anaerobnom digestijom možda nije dostupan na nekim mjestima pa se u tom slučaju otpad može slati na spaljivanje s oporabom toplinske energije ili na kompostiranje. I mala poduzeća mogu u potpunosti provesti tu najbolju praksu upravljanja okolišem.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i49)

Stvaranje organskog otpada (kg po gostu)

(i50)

Postotak organskog otpada poslanog na anaerobnu digestiju ili alternativnu oporabu energije, kompostiranog na lokaciji ili poslanog na kompostiranje (%)

(b60)

≥ 95 % organskog otpada odvaja se i preusmjerava s odlagališta te, ako je moguće, šalje na anaerobnu digestiju.

(b61)

Ukupno stvaranje organskog otpada ≤ 0,25 kg po gostu te stvaranje otpada koji se može izbjeći ≤ 0,18 kg po gostu.

3.7.3.   Optimirano pranje posuđa, čišćenje i priprema hrane

Najbolja praksa upravljanja okolišem odabir je učinkovite opreme za pranje, uključujući niskoprotočne raspršivače za pretpranje s prekidačem, učinkovite perilice posuđa i uređaje za kuhanje na pari bez priključka za vodu, te praćenje potrošnje vode u kuhinjama/restoranima i usporedba s referentnim mjerilima.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve kuhinje. Ugradnja učinkovitijih perilica posuđa može biti ekonomski izvediva samo ako se postojeće perilice posuđa bliže kraju radnog vijeka ili ih treba popraviti. I mala poduzeća mogu u potpunosti provesti tu najbolju praksu upravljanja okolišem.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i51)

Potrošnja vode u kuhinji po gostu (l/gost)

(i52)

Postotak kemikalija za pranje posuđa i čišćenje kuhinje sa znakom za okoliš (%)

(i53)

Zelena nabava učinkovite kuhinjske opreme (da/ne)

(b62)

Provedba plana gospodarenja vodom u kuhinji koji uključuje praćenje ukupne potrošnje vode u kuhinji i izvješćivanje o njoj normalizirano po gostu te identifikaciju prioritetnih mjera za smanjenje potrošnje vode.

(b63)

Najmanje 70 % kupljene količine kemijskih proizvoda za pranje posuđa i čišćenje (ne uključujući sredstva za čišćenje pećnice) ima znak za okoliš (npr. znak za okoliš EU-a).

3.7.4.   Optimirano kuhanje, ventilacija i rashlađivanje

Najbolja praksa upravljanja okolišem odabir je učinkovite opreme za kuhanje, uključujući plinske štednjake s indukcijskom pločom ili pločom sa senzorom, učinkovite rashladne opreme s prirodnim rashladnim sredstvima poput amonijaka ili ugljikovog dioksida te kontrola ventilacije prema potrebi.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve kuhinje. Ugradnja učinkovitije opreme za kuhanje i rashlađivanje može biti ekonomski izvediva samo ako se postojeća oprema bliži kraju radnog vijeka. I mala poduzeća mogu u potpunosti provesti tu najbolju praksu upravljanja okolišem.

Povezani pokazatelj okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i54)

Specifična potrošnja energije po gostu (kWh/gost)

(b64)

Provedba plana gospodarenja energijom u kuhinji koji uključuje praćenje ukupne potrošnje energije u kuhinji i izvješćivanje o njoj normalizirano po gostu te identifikaciju prioritetnih mjera za smanjenje potrošnje energije.

3.8.   Kampovi

3.8.1.   Okolišno obrazovanje gostiju

Najbolja praksa upravljanja okolišem omogućivanje je interaktivnog obrazovanja gostiju na lokaciji o pitanjima zaštite okoliša uključujući tečajeve, prirodne staze ili opremu poput prijevoza s niskim emisijama ugljika (bicikli, električni bicikli).

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve kampove i druge vrste smještajnih objekata (posebno ruralne). Primjenjivost te najbolje prakse upravljanja okolišem može biti ograničena za mala poduzeća s nedovoljnim sredstvima.

Povezani pokazatelj okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i55)

Informacije/obrazovanje o okolišu dostupni gostima (da/ne)

(i56)

Prijevozna sredstva s niskim emisijama ugljika (npr. bicikli) dostupna gostima (da/ne)

(b65)

Poduzeće za smještaj potiče i omogućuje ekološki odgovorno ponašanje i aktivnosti te omogućuje gostima obrazovanje o okolišu s pomoću aktivnosti i tečajeva na lokaciji.

3.8.2.   Upravljanje okolišem na otvorenom

Najbolja je praksa upravljanja okolišem povećati biološku raznolikost na lokaciji na najveću moguću mjeru sađenjem autohtonih vrsta te ugrađivanjem zelenih ili smeđih krovova i zidova. Najbolja praksa upravljanja okolišem smanjivanje je potrošnje vode za navodnjavanje na najmanju moguću mjeru i upotreba potrošne vode ili kišnice. Najbolja praksa upravljanja okolišem smanjivanje je svjetlosnog onečišćenja od vanjske rasvjete (npr. upotrebom ispravno usmjerenih niskotlačnih natrijevih žarulja) na najmanju moguću mjeru i smanjenje onečišćenja bukom od događaja na otvorenom postavljanjem zvučnih prepreka i provođenjem strogih pravila o trajanju takvih događaja.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve kampove i druge vrste smještajnih objekata (posebno ruralne), uključujući mala poduzeća.

Povezani pokazatelj okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i4)

Provedba plana upravljanja biološkom raznolikošću (da/ne)

(b66)

Održavanje ili povećanje biološke raznolikosti na lokaciji sađenjem autohtonih vrsta, izradom skloništa za lokalne životinjske vrste i ugradnjom zelenih ili smeđih krovova, ako je moguće, te smanjivanjem unosa kemikalija i svjetlosnog onečišćenja te onečišćenja bukom.

(b67)

Smanjenje svjetlosnog onečišćenja i uznemiravanja divljih životinja ugrađivanjem učinkovitih ispravno usmjerenih rasvjetnih tijela s vremenskim programatorom ili senzorom za vanjsku rasvjetu koja ne propuštaju svjetlost uvis.

(b68)

Smanjiti potrošnju vode na najmanju moguću mjeru sadnjom autohtonih vrsta i malčiranjem te ugradnjom kontroliranih sustava navodnjavanja koji se napajaju potrošnom vodom, ako je moguće.

3.8.3.   Energetska učinkovitost kampova i ugradnja obnovljive energije

Najbolja praksa upravljanja okolišem smanjivanje je potrošnje energije za grijanje vode, grijanje, ventilaciju i klimatizaciju te rasvjetu na najmanju moguću mjeru ugradnjom niskoprotočnih armatura, dobre građevinske izolacije te fluorescentne ili LED rasvjete i ugradnja kapaciteta za proizvodnju obnovljive energije (npr. solarno grijanje vode) na lokaciji. K tome, moguće je oporabiti toplinsku energiju iz potrošne vode iz praonice s pomoću dizalice topline.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve kampove. Ugradnja posebnih tehnologija za obnovljivu energiju ovisi o specifičnim značajkama lokacije. Mala poduzeća mogu u potpunosti provesti tu najbolju praksu upravljanja okolišem.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerila izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerila izvrsnosti

(i57)

Specifična potrošnja energije po noćenju (kWh/noćenje)

(i11)

Postotak potrošnje konačne energije pokriven obnovljivom energijom proizvedenom na lokaciji (%)

(i47)

Upotreba certificiranih jedinica obnovljive energije (da/ne)

(b69)

Specifična potrošnja konačne energije (ne uključujući obnovljivu energiju proizvedenu na lokaciji) je ≤ 2,0 kWh po noćenju.

(b70)

100 % električne energije dolazi iz sljedivih obnovljivih izvora električne energije koje nije prijavila druga organizacija ili koji nisu uključeni u nacionalnu prosječnu strukturu proizvodnje električne energije, odnosno koji su stariji najviše dvije godine.

3.8.4.   Učinkovitost upotrebe vode u kampovima

Najbolja praksa upravljanja okolišem smanjivanje je potrošnje vode na najmanju moguću mjeru ugradnjom niskoprotočnih slavina i tuševa, vremenskog programatora za tuširanje, niskoprotočnih vodokotlića i vodokotlića s dvojnim ispiranjem te pisoara bez vode.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve kampove. Mala poduzeća mogu u potpunosti provesti tu najbolju praksu upravljanja okolišem.

Povezani pokazatelji okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelji okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i23)

Potrošnja vode po noćenju (l/noćenje)

(i25)

Protok tuševa, kupaonskih slavina, pisoara i vodokotlića (l/min ili l/ispiranje)

(b71)

Ukupna potrošnja vode ≤ 94 litre po noćenju u kampovima s potpunom uslugom i s četiri ili pet zvjezdica te potrošnja vode ≤ 58 litara po noćenju u svim drugim kampovima.

3.8.5.   Smanjenje otpada u kampovima na najmanju moguću mjeru

Najbolja praksa upravljanja okolišem smanjivanje je stvaranja preostalog otpada na najmanju moguću mjeru provedbom sprečavanja stvaranja otpada, osiguravanjem praktičnih mjesta za razvrstavanje otpada na lokaciji te ugovaranjem usluga recikliranja otpada.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se primijeniti na sve kampove. Teže je spriječiti stvaranje otpada u kampovima nego u drugim vrstama smještaja jer većina otpada potječe od predmeta koji gosti kupuju. Mala poduzeća mogu u potpunosti provesti tu najbolju praksu upravljanja okolišem.

Povezani pokazatelj okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i39)

Stvoreni nerazvrstani otpad po noćenju (kg/noćenje)

(b72)

Ukupni preostali otpad poslan na odlagalište iznosi ≤ 0,2 kg po noćenju.

3.8.6.   Prirodni bazeni

Najbolja praksa upravljanja okolišem ugradnja je prirodnog bazena ili pretvaranje postojećeg bazena u prirodni.

Primjenjivost

Ta najbolja praksa upravljanja okolišem može se provesti u svim kampovima i drugim vrstama smještajnih objekata (posebno ruralnima). Mala poduzeća mogu u potpunosti provesti tu najbolju praksu upravljanja okolišem.

Povezani pokazatelj okolišne učinkovitosti i mjerilo izvrsnosti

Pokazatelj okolišne učinkovitosti

Mjerilo izvrsnosti

(i58)

Ugradnja prirodnog bazena (da/ne)

(b73)

Bazen na lokaciji uključuje sustav prirodne filtracije s pomoću bilja kako bi se voda pročistila u skladu s potrebnim higijenskim standardom.

4.   PREPORUČENI KLJUČNI POKAZATELJI OKOLIŠNE UČINKOVITOSTI SEKTORA

U tablici u nastavku navedeni su odabrani ključni pokazatelji okolišne učinkovitosti organizacija u sektoru turizma. Ti su pokazatelji podskup svih pokazatelja navedenih u 3. poglavlju. Tablica je podijeljena u šest dijelova: u prvome su pokazatelji primjenjivi na sve aktere u okviru sektora (zajednički), dok su ostali dijelovi podijeljeni prema glavnim akterima obuhvaćenima sektorskim referentnim dokumentom (upravitelji odredišta, organizatori putovanja i putničke agencije, smještajni objekti, restorani i hotelske kuhinje te kampovi).

Pokazatelj

Uobičajena mjerna jedinica

Kratak opis

Preporučena minimalna razina praćenja

Povezani ključni pokazatelj

u skladu s Prilogom IV. Uredbi (EZ) br. 1221/2009 (odjeljak C.2)

Mjerilo izvrsnosti

i povezana najbolja praksa upravljanja okolišem

ZAJEDNIČKI

1.

Provedba sustava upravljanja okolišem

(da/ne)

Pokazateljem se utvrđuje provodi li organizacija sustav upravljanja okolišem. Pokazatelj mogu upotrebljavati svi akteri u sektoru turizma (tj. upravitelji odredišta, organizatori putovanja, pružatelji usluga smještaja, pružatelji usluga posluživanja hrane i pića, prijevoznici i organizatori aktivnosti).

lokacija

(može se objediniti na razini organizacije)

svi

Upotrebljavaju se odgovarajući pokazatelji za kontinuirano praćenje svih relevantnih aspekata okolišne učinkovitosti, uključujući teže mjerljive i neizravne aspekte kao što su utjecaji na biološku raznolikost. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.1.1.)

Sve osoblje dobiva informacije o ciljevima zaštite okoliša i osposobljava se za odgovarajuće mjere upravljanja okolišem. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.1.1.)

Primjenjuju se najbolje prakse upravljanja okolišem, ako postoje. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.1.1.)

2.

Postotak proizvoda i usluga koji ispunjavaju određena mjerila zaštite okoliša

%

Pokazatelj se odnosi na ocjenu opskrbnog lanca na temelju odabira proizvoda/usluga koji ispunjavaju određena mjerila zaštite okoliša i certificiranja (npr. znak za okoliš EU-a).

lokacija

(može se objediniti na razini organizacije)

svi

Organizacija je primijenila pristup životnog vijeka za utvrđivanje mogućnosti poboljšanja za sve glavne opskrbne lance kojima su obuhvaćene kritične točke zaštite okoliša. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.1.2.)

≥ 97 % kemikalija (po masi aktivnog sastojka ili kupljenoj količini) koje se upotrebljavaju u smještajnim i restoranskim prostorima certificirano je u skladu s ISO znakom zaštite okoliša tipa I (ili se može dokazati da su ekološki najprihvatljiva dostupna opcija). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.1.2.)

≥ 97 % sveg drva, papira i kartona kupljenih za smještajne objekte i restorane reciklira se ili ima ekološki certifikat (znak za okoliš, FSC, PEFC). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.1.2.)

UPRAVITELJI ODREDIŠTA

1.

Provedba plana održivog upravljanja odredištem

(da/ne)

Pokazateljem se utvrđuje provodi li upravitelj odredišta plan održivog upravljanja odredištem kojim se rješavaju ključni izazovi zaštite okoliša u odredištu, obuhvaća cjelokupno područje odredišta i koordiniraju svi relevantni akteri.

odredište

svi

Provedba plana upravljanja odredištem koji: i. obuhvaća cijelo područje odredišta, ii. uključuje koordinaciju svih relevantnih javnih i privatnih aktera i iii. obuhvaća ključne izazove zaštite okoliša unutar odredišta. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.2.1.)

2.

Provedba plana upravljanja biološkom raznolikošću

(da/ne)

Pokazatelj se odnosi na provedbu plana upravljanja biološkom raznolikošću unutar odredišta.

odredište

biološka raznolikost

Smanjiti na najmanju moguću mjeru i kompenzirati izmještanje biološke raznolikosti zbog razvoja turizma tako da se biološka raznolikost na razini odredišta očuva ili poveća u područjima visoke prirodne vrijednosti i poveća u narušenim područjima. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.2.2.)

3.

Dnevna potrošnja vode po gostu

l/gost/dan

Količina vode koju u prosjeku potroši svaki gost odredišta.

odredište

voda

Prosječna potrošnja vode turista ≤ 200 l po gostu po danu. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.2.3.)

4.

Postotak otpadnih voda podvrgnutih drugom ili trećem stupnju pročišćavanja

%

Postotak otpadnih voda nastalih unutar odredišta koje se podvrgavaju drugom ili trećem stupnju pročišćavanja tijekom glavne turističke sezone.

odredište

voda

Usluge uključujući javni prijevoz, vodoopskrbu, pročišćavanje otpadnih voda i recikliranje otpada osmišljene su za pokrivanje vršne potražnje i osiguravanje održivosti turizma unutar odredišta. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.2.3.)

≥ 95 % otpadnih voda nastalih u odredištu podvrgnuto je najmanje drugom stupnju pročišćavanja, odnosno trećem stupnju pročišćavanja kod ispuštanja u osjetljive prijemnike, čak i tijekom vršne turističke sezone. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.2.3.)

5.

Postotak komunalnog krutog otpada poslanog na recikliranje ili anaerobnu digestiju

%

Postotak komunalnog krutog otpada prikupljenog unutar odredišta poslanog na recikliranje ili anaerobnu digestiju.

odredište

otpad

≥ 95 % komunalnog krutog otpada umjesto na odlagališta šalje se na recikliranje ili anaerobnu digestiju. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.2.3.)

6.

Postotak putovanja koje turisti obavljaju javnim prijevozom, pješice ili biciklom unutar odredišta

%

Postotak putovanja koje turisti obavljaju javnim prijevozom, pješice ili biciklom.

odredište

emisije

Usluge uključujući javni prijevoz, vodoopskrbu, pročišćavanje otpadnih voda i recikliranje otpada osmišljene su za pokrivanje vršne potražnje i osiguravanje održivosti turizma unutar odredišta. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.2.3.)

Turisti u gradskim odredištima obavljaju ≥ 80 % putovanja javnim prijevozom, pješice ili biciklom. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.2.3.)

7.

Postotak konačne energetske potražnje pokrivene obnovljivom energijom proizvedenom na lokaciji

%

Omjer obnovljive energije proizvedene na lokaciji unutar odredišta i ukupne energetske potražnje odredišta u smislu konačne energije.

odredište

emisije

(Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.2.3.)

ORGANIZATORI PUTOVANJA I PUTNIČKE AGENCIJE

1.

Specifične emisije stakleničkih plinova od prijevoza

kg CO2/putnički kilometar

Prati se potrošnja goriva/energije zrakoplova, autobusa i vlakova koje kontroliraju organizatori putovanja te se traže i podaci za podugovorne pružatelje usluga prijevoza.

organizacija zrakoplov/vozni park

energetska učinkovitost

racionalno iskorištavanje sirovina

emisije

Organizatori putovanja ne nude letove za: i. odredišta udaljena manje od 700 km, ii. odredišta udaljena do 2 000  km za boravak kraći od osam dana ili iii. odredišta udaljena više od 2 000  km za boravak kraći od 14 dana. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.1.)

Zrakoplovni vozni parkovi organizatora putovanja postižu prosječnu specifičnu potrošnju goriva od ≤ 2,7 litara na 100 putničkih kilometara. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.1.)

Prosječna potrošnja goriva autobusnog voznog parka od ≤ 0,75 litara na 100 putničkih kilometara i najmanje 90 % ispunjava normu EURO V ili je opremljeno sustavima za alternativna goriva. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.1.)

2.

Postotak emisija stakleničkih plinova od prijevoza kompenziran certificiranim emisijskim jedinicama

%

Postotak emisija CO2 od prijevoza kompenziran certificiranim emisijskim jedinicama. Za kompenziranje emisija iz zračnog prometa treba primijeniti odgovarajući faktor indeksa kratkoročnog zračenja.

organizacija zrakoplov/vozni park

energetska učinkovitost

racionalno iskorištavanje sirovina

emisije

Emisije stakleničkih plinova od prijevoza iz svih prodanih paket-aranžmana automatski se kompenziraju izravnim ulaganjem u projekte za izbjegavanje emisija stakleničkih plinova ili kupovanjem certificiranih emisijskih jedinica. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.1.)

3.

Postotak pružatelja usluga smještaja (prema broju noćenja ili vrijednosti prodaje) koji ispunjavaju posebne kriterije zaštite okoliša

%

Pokazateljem se razmatraju okolišni standardi treće strane (npr. znak za okoliš EU-a, Nordijski labud) i usklađenost s određenim skupom zahtjeva.

organizacija

svi

≥ 90 % pružatelja usluga smještaja (prema vrijednosti prodaje ili broju noćenja) usklađeno je sa skupom zahtjeva za zaštitu okoliša (po mogućnosti priznatih certifikatima treće strane). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.2.)

4.

Postotak usluga obuhvaćenih okolišnim poboljšanjem unutar odredišta

%

Pokazatelj se odnosi na postotak usluga čijem je poboljšanju organizator putovanja pridonio unutar svakog od svojih glavnih odredišta.

odredište i organizacija

svi

Organizator putovanja potiče okolišno poboljšanje odredišta: i. poboljšanjem učinkovitosti opskrbnog lanca, ii. utjecanjem na upravljanje odredištem i iii. izravnim mjerama poboljšanja. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.3.)

5.

Postotak prodanih (prema vrijednosti) ekološki naprednih održivih aranžmana (npr. sa znakom za okoliš)

%

Postotak (prema vrijednosti) ekološki naprednih održivih aranžmana (npr. s Austrijskim znakom za okoliš za paket-aranžmane) od ukupnih prodanih putovanja organizatora putovanja.

organizacija

svi

Organizator putovanja promiče održive turističke pakete u glavnim reklamnim materijalima. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.4.)

Napredni održivi turistički paketi (npr. s Austrijskom znakom za okoliš za paket-aranžmane) zastupljeni su u prodaji ≥ 10 %. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.4.)

Organizator putovanja upotrebljava učinkovite metode marketinga i komunikacije za poticanje održivijih opcija u ponudi turističkih paketa. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.4.)

Organizator putovanja pruža svim klijentima informacije o odredištu i informacije za jačanje svijesti u svrhu promicanja održivog ponašanja na odredištu. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.4.)

6.

Potrošnja papira po klijentu

g/klijent

Količina potrošenog papira po klijentu.

organizacija

racionalno iskorištavanje sirovina

otpad

emisije

Tiskani uredski i promotivni materijali: i. izbjegavaju se kad je god moguće, ii. tiskaju se na papiru koji je 100 % recikliran ili ekološki certificiran (npr. znak za okoliš, FSC, PEFC) i iii. tiskaju ih ekološki certificirane tiskare (npr. EMAS, ISO 14001). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.5.)

7.

Ekološki certifikat za papir i tiskanje

(da/ne)

Pokazateljem se utvrđuje ima li korišteni papir ekološki certifikat (npr. znak za okoliš EU-a, FSC) i tiskaju li materijale ekološki certificirane tiskare.

organizacija

racionalno iskorištavanje sirovina

otpad

Tiskani uredski i promotivni materijali: i. izbjegavaju se kad je god moguće, ii. tiskaju se na papiru koji je 100 % recikliran ili ekološki certificiran (npr. znak za okoliš, FSC, PEFC) i iii. tiskaju ih ekološki certificirane tiskare (npr. EMAS, ISO 14001). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.5.)

8.

Specifične emisije CO2 iz administrativnih i maloprodajnih aktivnosti

kg CO2 po klijentu

kg CO2/m2 godišnje

Pokazateljem se mjeri količina CO2 koja nastaje zbog administrativnih i maloprodajnih aktivnosti. Može se izraziti kao emisije po klijentu ili emisije po površini maloprodajnog i uredskog prostora godišnje.

organizacija

emisije

Planovi upravljanja energijom i stakleničkim plinovima provedeni su te se o potrošnji energije i emisijama stakleničkih plinova koji nastaju zbog administrativnih i maloprodajnih aktivnosti izvješćuje po m2 maloprodajnog i uredskog prostora godišnje te po klijentu. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.5.)

9.

Godišnja potrošnja vode u poslovnim zgradama po zaposleniku

l po zaposleniku godišnje

Pokazatelj se odnosi na godišnju potrošnju vode u poslovnim zgradama podijeljenu s brojem zaposlenika koji rade u tim zgradama.

organizacija

voda

Potrošnja vode je ≤ 2,0 m3 po zaposleniku godišnje. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.3.5.)

SMJEŠTAJNI OBJEKTI

1.

Potrošnja vode po noćenju

l/noćenje

Potrošnja vode u smještajnom prostoru mjeri se tijekom jedne godine i normalizira po broju noćenja.

Potrošnja vode za velike bazene ili restorane koji poslužuju velik broj nerezidenata može se isključiti iz pokazatelja za usporedbu smještajnih objekata s mjerilima.

hotel ili ekvivalent

(može se objediniti na razini organizacije)

Zasebno mjerenje potrošnje u smještajnim prostorima

voda

Provedba plana gospodarenja vodom za objekt koji uključuje: i. zasebno mjerenje potrošnje i usporedbu svih procesa i područja u kojima se troše velike količine vode s mjerilima i ii. redovite preglede i održavanje „točaka istjecanja” vodovodnog sustava i uređaja. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.1.)

Ukupna potrošnja vode ≤ 140 l po noćenju u hotelima s potpunom uslugom i ≤ 100 l po noćenju u smještajnim objektima gdje je većina kupaonica zajednička (npr. hosteli). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.1.)

2.

Količina rublja po noćenju

kg rublja/noćenje

Ukupna količina rublja po noćenju. Na pokazatelj utječu višekratno korištenje te količina, veličina i gustoća tkanina.

prostor

voda

energetska učinkovitost

Smanjenje pranja rublja postignuto višekratnom upotrebom ručnika i posteljnog rublja od najmanje 30 %. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.3.)

3.

Potrošnja kemijskih proizvoda za čišćenje i pranje posuđa u pogledu aktivnih kemijskih sastojaka po noćenju

g/noćenje

Pokazateljem su obuhvaćeni svi kemijski proizvodi za čišćenje i pranje posuđa (isključujući deterdžente za pranje rublja, posebna sredstva za čišćenje i kemikalije za bazene). Količina koju treba prijaviti odnosi se na aktivne kemijske sastojke.

prostor

otpad

Potrošnja kemijskih proizvoda za čišćenje i pranje posuđa (isključujući deterdžente za pranje rublja, posebna sredstva za čišćenje i kemikalije za bazene) ≤ 10 grama aktivnih kemijskih sastojaka po noćenju. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.3.)

4.

Postotak kemikalija i tkanina s ISO znakom zaštite okoliša tipa I

%

Postotak upotrijebljenih kemikalija (sredstva za čišćenje, sapuni, šamponi itd.) i tkanina s ISO znakom zaštite okoliša tipa I.

prostor

otpad

Najmanje 80 % višenamjenskih sredstava za čišćenje, sanitarnih deterdženata, sapuna i šampona (po masi aktivnog sastojka ili kupljenoj količini) upotrijebljenih u turističkim smještajnim objektima ima ISO znak zaštite okoliša tipa I (npr. znak za okoliš EU-a). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.3.)

5.

Potrošnja vode po kg rublja

l/kg rublja

Pokazateljem se mjeri potrošnja vode za potpuni ciklus pranja po kg rublja.

rublje koje upotrebljava smještajni objekt

voda

Za male praonice rublja svi novi kućanski aparati za pranje rublja razvrstani su u razred energetske učinkovitosti A+++, a potrošnja vode komercijalnih perilica rublja iznosi ≤ 7 l po kg opranog rublja.

Ukupna potrošnja vode tijekom cijelog ciklusa pranja rublja u velikim praonicama ≤ 5 l po kg rublja za rublje iz smještajnih objekata i ≤ 9 l po kg rublja za rublje iz restorana. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.5.)

6.

Potrošnja energije po kg rublja

kWh/kg rublja

Pokazateljem se mjeri potrošnja energije za potpuni ciklus pranja po kg rublja.

rublje koje upotrebljava smještajni objekt

energetska učinkovitost

Ukupna potrošnja energije u malim praonicama u smještajnim objektima ≤ 2,0 kWh po kg rublja za osušeno i pripremljeno rublje. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.4.)

Ukupna potrošnja energije za osušeno i pripremljeno rublje ≤ 0,90 kWh po kg rublja za rublje iz smještajnih objekata i ≤ 1,45 kWh po kg rublja za rublje iz restorana. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.5.)

7.

Postotak deterdženata za rublje sa znakom za okoliš

%

Postotak deterdženata sa znakom za okoliš koji se upotrebljavaju za pranje rublja.

rublje koje upotrebljava smještajni objekt

otpad

Najmanje 80 % deterdženata upotrijebljenih u malim praonicama (po masi aktivnog sastojka ili kupljenoj količini) ima ISO znak zaštite okoliša tipa I (npr. Nordijski labud, Plavi anđeo, znak za okoliš EU-a). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.4.)

Za velike praonice, upotreba isključivo profesionalnih deterdženata za rublje u skladu s ISO znakom zaštite okoliša tipa I (npr. znak za okoliš EU-a, Nordijski labud) u odgovarajućim dozama. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.5.)

8.

Usluga pranja rublja sa znakom za okoliš

(da/ne)

Pokazatelj se odnosi na ugovaranje vanjskog pružatelja usluga pranja rublja koji je certificiran u skladu s ISO znakom zaštite okoliša tipa I.

rublje koje upotrebljava smještajni objekt

voda

energetska učinkovitost

Sve vanjske usluge pranja rublja vrši pružatelj usluga koji ima ISO znak zaštite okoliša tipa I (npr. Nordijski labud), a sve su velike praonice u smještajnim objektima ili vanjske usluge pranja rublja koje vrše pružatelji usluga bez certifikata u skladu s odgovarajućim mjerilima. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.5.)

9.

Provedba plana upravljanja okolišem za bazen

(da/ne)

Provedba plana upravljanja okolišem za bazen uključuje praćenje potrošnje vode, energije i kemikalija.

prostor

voda

energetska učinkovitost

racionalno iskorištavanje sirovina

Provedba plana učinkovitosti za bazene i lječilišta koji uključuje: i. mjerila za specifičnu potrošnju vode, energije i kemikalija u bazenima i lječilištima izraženu po m2 površine bazena i po noćenju i ii. smanjivanje potrošnje klora na najmanju moguću mjeru s pomoću optimiranog doziranja i upotrebe dopunskih metoda dezinfekcije kao što su ozonacija i UV zračenje. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.6.)

10.

Provedba oporabe potrošne vode ili kišnice

(da/ne)

Pokazateljem se utvrđuje je li ugrađen i pušten u rad sustav za upotrebu potrošne vode za unutarnje ili vanjske potrebe (npr. navodnjavanje) ili kišnice za unutarnje svrhe (npr. ispiranje nužnika).

prostor

na razini organizacije: % prostora

voda

Ugradnja sustava za oporabu kišnice koji pokriva unutarnje potrebe za vodom i/ili sustava za oporabu potrošne vode koji pokriva unutarnje ili vanjske potrebe za vodom. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.4.7.)

11.

Stvaranje otpada po noćenju

kg/noćenje

Pokazatelj se odnosi na ukupno stvaranje otpada (razvrstanog i nerazvrstanog).

Svrha je ocijeniti učinkovitost mjera za sprečavanje nastanka otpada (npr. ponovna upotreba).

najmanje hotel ili ekvivalent (može se objediniti na razini organizacije)

područje izvora (npr. kuhinja, pospremanje)

otpad

racionalno iskorištavanje sirovina

Ukupno stvoreni otpad (razvrstani i nerazvrstani) ≤ 0,6 kg po noćenju. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.5.1.)

12.

Postotak otpada poslanog na recikliranje

%

Pokazateljem se izražava količina otpada (izražena na temelju težine) koji je odvojeno prikupljen i poslan na recikliranje.

hotel ili ekvivalent

(može se objediniti na razini organizacije)

otpad

racionalno iskorištavanje sirovina

Najmanje 84 % otpada, izraženo na temelju mase, šalje se na recikliranje. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.5.2.)

13.

Stvoreni nerazvrstani otpad po noćenju

kg/noćenje

Pokazateljem se mjeri količina stvorenog nerazvrstanog otpada (koji nije poslan na recikliranje).

hotel ili ekvivalent

(može se objediniti na razini organizacije)

otpad

racionalno iskorištavanje sirovina

Nerazvrstani otpad poslan na odlagalište iznosi ≤ 0,16 kg po noćenju. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.5.2.)

14.

Učinkovitost pročišćavanja otpadnih voda na lokaciji

% uklanjanja BPK5, KPK-a, ukupnog dušika, ukupnog fosfora

koncentracija BPK5, KPK-a, ukupnog dušika, ukupnog fosfora u efluentu (mg/l)

Pokazatelj se odnosi na učinkovitost sustava za pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji (ako postoji).

hotel ili ekvivalent

otpad

voda

Ako nije moguće usmjeriti otpadne vode na centralizirano pročišćavanje, pročišćavanje otpadnih voda na lokaciji uključuje prethodno pročišćavanje (sito/rešetka, egalizacija i sedimentacija) nakon čega slijedi biološko pročišćavanje s uklanjanjem > 95 % BPK5, nitrifikacijom > 90 % i anaerobnom digestijom viška mulja (izvan lokacije). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.5.3.)

15.

Provedba plana gospodarenja energijom za lokaciju

(da/ne)

Pokazateljem se utvrđuje provodi li se plan gospodarenja energijom za lokaciju koji uključuje zasebno mjerenje svih postupaka u kojima se troše velike količine energije te izračunavaju li se i prijavljuju potrošnja primarne energije i emisije CO2 povezane s energijom.

hotel ili ekvivalent te na razini organizacije (ukupna vrijednost)

energetska učinkovitost

Provedba plana gospodarenja energijom za objekt koji uključuje: i. zasebno mjerenje potrošnje i usporedbu svih procesa i područja u kojima se troše velike količine energije s mjerilima i ii. izračun potrošnje primarne energije i emisija CO2 povezanih s energijom te izvješćivanje o njima. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.6.1.)

16.

Specifična potrošnja energije

kWh/m2 godišnje

Ukupna potrošnja energije po jedinici površine godišnje u smislu konačne energije.

Ne treba oduzimati obnovljivu energiju proizvedenu na lokaciji.

Ako se potrošnja za grijanje i hlađenje može odvojiti od potrošnje za ostale procese, preporuča se zasebno izvješćivati o tome.

hotel ili ekvivalent te na razini organizacije (ukupna vrijednost)

energetska učinkovitost

Za postojeće zgrade, potrošnja konačne energije za grijanje, ventilaciju i klimatizaciju te grijanje vode ≤ 75 kWh ili ukupna potrošnja konačne energije ≤ 180 kWh po m2 grijane i hlađene površine godišnje. (Najbolje prakse upravljanja okolišem 3.6.1, 3.6.2 i 3.6.3)

Za nove zgrade, nazivna energetska učinkovitost u skladu je s normom Minergie P ili PassiveHouse odnosno jednakovrijednom normom. (Najbolje prakse upravljanja okolišem 3.6.2. i 3.6.3.)

Vodne dizalice topline i/ili geotermalno grijanje/hlađenje imaju prednost pred uobičajenim sustavima grijanja i hlađenja gdje je god izvedivo, a dizalice topline ispunjavaju kriterije znaka za okoliš EU-a. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.6.4.)

Ukupna potrošnja električne energije ≤ 80 kWh po m2 grijane i hlađene tlocrtne površine godišnje. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.6.5.)

17.

Ugrađena snaga rasvjete

W/m2

Ugrađena snaga rasvjete za pokrivanje potrebe za rasvjetom po jedinici površine.

Dobar zamjenski tehnički pokazatelj je lumen/m2, ali okolišna učinkovitost više je povezana s ugrađenom snagom mjerenom u W/m2.

hotel ili ekvivalent

energetska učinkovitost

Ugrađena snaga rasvjete ≤ 10 W po m2. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.6.5.)

Potrošnja električne energije za rasvjetu ≤ 25 kWh po m2 godišnje (prema grijanoj i hlađenoj tlocrtnoj površini). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.6.5.)

Ukupna potrošnja električne energije ≤ 80 kWh po m2 godišnje (prema grijanoj i hlađenoj tlocrtnoj površini). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.6.5.)

18.

Postotak potrošnje konačne energije pokriven obnovljivom energijom proizvedenom na lokaciji

%

Omjer obnovljive energije proizvedene na lokaciji smještajnog objekta i ukupne potrošnje energije u smještajnom objektu u smislu konačne energije.

hotel ili ekvivalent te na razini organizacije (ukupna vrijednost)

energetska učinkovitost

Količina od 50 % godišnje potrošnje energije smještajnog objekta proizvedena je iz obnovljivih izvora na lokaciji. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.6.6.)

19.

Upotreba certificiranih jedinica obnovljive energije

(da/ne)

Pokazateljem se utvrđuje kupuje li smještajni objekt certificiranu obnovljivu energiju (npr. obnovljivu električnu energiju) proizvedenu izvan lokacije.

Certificiranjem se osigurava da kupljenu obnovljivu energiju nije prijavila druga organizacija odnosno da nije uključena u nacionalnu prosječnu strukturu proizvodnje električne energije.

hotel ili ekvivalent te na razini organizacije (ukupna vrijednost)

energetska učinkovitost

100 % električne energije dolazi iz sljedivih obnovljivih izvora električne energije koje nije prijavila druga organizacija ili koji nisu uključeni u nacionalnu prosječnu strukturu proizvodnje električne energije, odnosno koji su stariji najviše dvije godine. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.6.6.)

RESTORANI I HOTELSKE KUHINJE

1.

Postotak ekološki certificiranih sastojaka (prema vrijednosti)

%

Pokazatelj se odnosi na sastojke koji su certificirani u skladu s mjerodavnim normama zaštite okoliša (npr. organski, MSC).

kupljeni glavni sastojak (može se objediniti na razini organizacije)

svi

Organizacija posjeduje dokumentirane podatke, uključujući najmanje zemlju podrijetla, za sve glavne sastojke. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.7.1.)

Najmanje 60 % prehrambenih proizvoda i pića (prema nabavnoj vrijednosti) ekološki je certificirano (npr. organski). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.7.1.)

2.

Stvaranje organskog otpada po gostu

kg/gost

Ukupan stvoreni organski otpad podijeljen s brojem posluženih gostiju.

kuhinja ili hotel (može se objediniti na razini organizacije)

otpad

racionalno iskorištavanje sirovina

Ukupno stvaranje organskog otpada ≤ 0,25 kg po gostu te stvaranje otpada koji se može izbjeći ≤ 0,18 kg po gostu. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.7.2.)

3.

Postotak organskog otpada poslanog na anaerobnu digestiju ili oporabu energije, kompostiranog na lokaciji ili poslanog na kompostiranje

%

Restorani i hotelske kuhinje trebaju zasebno izvješćivati o količinama organskog otpada poslanog na anaerobnu digestiju ili oporabu energije, kompostiranog na lokaciji ili poslanog na kompostiranje izraženo kao postotak ukupno stvorenog organskog otpada.

kuhinja ili hotel (može se objediniti na razini organizacije)

otpad

racionalno iskorištavanje sirovina

≥ 95 % organskog otpada odvaja se i preusmjerava s odlagališta te, ako je moguće, šalje na anaerobnu digestiju ili oporabu energije. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.7.2.)

4.

Potrošnja vode u kuhinji po gostu

l/gost

Omjer ukupne potrošnje vode u kuhinji prema broju posluženih gostiju.

Voda se troši u brojnim postupcima pa bi potrošnju bilo idealno pratiti na razini postupka (pranje posuđa, slavine, uređaji za kuhanje na paru itd.).

najmanje kuhinja ili hotel (može se objediniti na razini organizacije)

proces

voda

energetska učinkovitost

Provedba plana gospodarenja vodom u kuhinji koji uključuje praćenje ukupne potrošnje vode u kuhinji i izvješćivanje o njoj normalizirano po gostu te identifikaciju prioritetnih mjera za smanjenje potrošnje vode. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.7.3.)

5.

Postotak kemikalija za pranje posuđa i čišćenje kuhinje sa znakom za okoliš

%

Pokazateljem se izvješćuje o postotku kemikalija za pranje posuđa i čišćenje kuhinje s ISO znakom zaštite okoliša tipa I.

prostor

otpad

Najmanje 70 % kupljene količine kemijskih proizvoda za pranje posuđa i čišćenje (ne uključujući sredstva za čišćenje pećnice) ima znak za okoliš (npr. znak za okoliš EU-a). (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.7.3.)

6.

Specifična potrošnja energije po gostu

kWh/gost

Ukupna potrošnja energije u kuhinji podijeljena s brojem posluženih gostiju.

Pokazatelj uključuje sve izvore energije (npr. električna energija, prirodni plin, ukapljeni naftni plin).

Energija se troši u brojnim postupcima pa bi potrošnju bilo idealno pratiti na razini postupka (kuhanje, rashlađivanje, pranje posuđa itd.).

najmanje kuhinja ili hotel (može se objediniti na razini organizacije)

proces

energetska učinkovitost

Provedba plana gospodarenja energijom u kuhinji koji uključuje praćenje ukupne potrošnje energije u kuhinji i izvješćivanje o njoj normalizirano po gostu te identifikaciju prioritetnih mjera za smanjenje potrošnje energije. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.7.4.)

KAMPOVI

1.

Informacije/obrazovanje o okolišu dostupni gostima (da/ne)

(da/ne)

Pokazatelj se odnosi na dostupnost npr. informacija o mogućnostima prijevoza s malim utjecajem (npr. bicikli, javni prijevoz, električna vozila) i tečajeva o pitanjima zaštite okoliša i prirodnih staza.

kamp

svi

Poduzeće za smještaj potiče i omogućuje ekološki odgovorno ponašanje i aktivnosti te omogućuje gostima obrazovanje o okolišu s pomoću aktivnosti i tečajeva na lokaciji. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.8.1.)

2.

Provedba plana upravljanja biološkom raznolikošću

(da/ne)

Pokazatelj se odnosi na provedbu plana upravljanja biološkom raznolikošću unutar kampa.

kamp

biološka raznolikost

Održavanje ili povećanje biološke raznolikosti na lokaciji sađenjem autohtonih vrsta, izradom skloništa za lokalne životinjske vrste i ugradnjom zelenih ili smeđih krovova, ako je moguće, te smanjivanjem unosa kemikalija i svjetlosnog onečišćenja te onečišćenja bukom. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.8.2.)

Smanjenje svjetlosnog onečišćenja i uznemiravanja divljih životinja ugrađivanjem učinkovitih ispravno usmjerenih rasvjetnih tijela s vremenskim programatorom ili senzorom za vanjsku rasvjetu koja ne propuštaju svjetlost uvis. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.8.2.)

Smanjiti potrošnju vode na najmanju moguću mjeru sadnjom autohtonih vrsta i malčiranjem te ugradnjom kontroliranih sustava navodnjavanja koji se napajaju potrošnom vodom, ako je moguće. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.8.2.)

3.

Specifična potrošnja energije po noćenju

kWh/noćenje

Ukupna potrošnja energije u kampu po noćenju u smislu konačne energije.

Treba jasno navesti je li obnovljiva energija proizvedena na lokaciji uključena u taj podatak; o njoj se može izvješćivati i zasebno.

Potrošnja energije u zgradama i kuhinjama može se izraziti i zasebno u kWh/m2·godišnje i u kWh/gost.

kamp (može se objediniti na razini organizacije)

proces

energetska učinkovitost

Specifična potrošnja konačne energije (ne uključujući obnovljivu energiju proizvedenu na lokaciji) je ≤ 2,0 kWh po noćenju. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.8.3.)

4.

Postotak potrošnje konačne energije pokriven obnovljivom energijom proizvedenom na lokaciji

%

Pokazatelj se izračunava kao postotak potrošene konačne energije koja dolazi iz proizvodnje obnovljive energije na lokaciji.

kamp (može se objediniti na razini organizacije)

proces

energetska učinkovitost

(Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.8.3.)

5.

Upotreba certificiranih jedinica obnovljive energije

(da/ne)

Pokazateljem se utvrđuje kupuje li smještajni objekt certificiranu obnovljivu energiju (npr. obnovljivu električnu energiju) proizvedenu izvan lokacije.

Certificiranjem se osigurava da kupljenu obnovljivu energiju nije prijavila druga organizacija odnosno da nije uključena u nacionalnu prosječnu strukturu proizvodnje električne energije.

kamp (može se objediniti na razini organizacije)

proces

energetska učinkovitost

100 % električne energije dolazi iz sljedivih obnovljivih izvora električne energije koje nije prijavila druga organizacija ili koji nisu uključeni u nacionalnu prosječnu strukturu proizvodnje električne energije, odnosno koji su stariji najviše dvije godine. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.8.3.)

6.

Potrošnja vode po noćenju

l/noćenje

Potrošnja vode u kampu mjeri se tijekom jedne godine i dijeli s brojem noćenja.

Potrošnja vode za velike bazene ili restorane koji poslužuju velik broj nerezidenata može se isključiti iz pokazatelja za usporedbu smještajnih objekata s mjerilima.

kamp (može se objediniti na razini organizacije)

voda

Ukupna potrošnja vode ≤ 94 litre po noćenju u kampovima s potpunom uslugom i s četiri ili pet zvjezdica te potrošnja vode ≤ 58 litara po noćenju u svim drugim kampovima. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.8.4.)

7.

Stvoreni nerazvrstani otpad po noćenju

kg/noćenje

Pokazateljem se mjeri količina stvorenog nerazvrstanog otpada.

najmanje kamp ili ekvivalent

(može se objediniti na razini organizacije)

otpad

racionalno iskorištavanje sirovina

Ukupni preostali otpad poslan na odlagalište iznosi ≤ 0,2 kg po noćenju. (Najbolja praksa upravljanja okolišem 3.8.5.)


(1)  SL L 342, 22.12.2009., str. 1.

(2)  Znanstveno i političko izvješće javno je dostupno na web-mjestu JRC-a/IPTS-a na sljedećoj adresi: http://susproc.jrc.ec.europa.eu/activities/emas/documents/TourismBEMP.pdf. Zaključci o najboljim praksama upravljanja okolišem i njihovoj primjenjivosti te utvrđenim sektorskim pokazateljima okolišne učinkovitosti i mjerilima izvrsnosti obuhvaćenima ovim sektorskim referentnim dokumentom temelje se na nalazima iz znanstvenog i političkog izvješća. U njemu su dostupne sve popratne informacije i tehničke pojedinosti.

(3)  Uredba Vijeća (EEZ) br. 1836/93 od 29. lipnja 1993. o dobrovoljnom sudjelovanju poduzeća industrijskog sektora u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (SL L 168, 10.7.1993., str. 1.).

(4)  Uredba (EZ) br. 761/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 19. ožujka 2001. o dobrovoljnom sudjelovanju organizacija u sustavu upravljanja okolišem i neovisnog ocjenjivanja Zajednice (EMAS) (SL L 114, 24.4.2001., str. 1.).

(5)  U skladu s Prilogom IV. dijelom B. točkom (e) Uredbe o EMAS-u, izjava o okolišu mora sadržavati „sažetak dostupnih podataka o uspješnosti organizacije u ostvarivanju njezinih općih i pojedinačnih ciljeva zaštite okoliša s obzirom na njezine značajne učinke na okoliš. Podaci se moraju odnositi na ključne pokazatelje i druge relevantne postojeće okolišne pokazatelje kako su navedeni u odjeljku C.” U Prilogu IV. dijelu C. navodi se da „svaka organizacija mora sastavljati i godišnja izvješća o svojoj djelotvornosti u pogledu konkretnijih aspekata okoliša kako se utvrđuju u njezinoj izjavi o okolišu i prema potrebi uzeti u obzir sektorske referentne dokumente iz članka 46.”

(6)  Uredba (EZ) br. 1893/2006 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. prosinca 2006. o utvrđivanju statističke klasifikacije ekonomskih djelatnosti NACE Revision 2 te izmjeni Uredbe Vijeća (EEZ) br. 3037/90 kao i određenih uredbi EZ-a o posebnim statističkim područjima (SL L 393, 30.12.2006., str. 1.).

(7)  Ovaj dokument nije izravno namijenjen sektoru kružnih putovanja. Međutim, određeni broj opisanih najboljih praksi upravljanja okolišem može se u određenoj mjeri primijeniti i na kružna putovanja.

(8)  http://ec.europa.eu/environment/ecolabel/products-groups-and-criteria.html

(9)  ETIS je skup alata za upravljanje i informacije namijenjen za pomoć upraviteljima odredišta u praćenju i mjerenju svoje učinkovitosti provedbe održivog turizma u odnosu na vlastiti cilj. Više informacija dostupno je na adresi http://ec.europa.eu/growth/sectors/tourism/offer/sustainable/indicators/index_en.htm

(10)  CFC i HCFC su klorofluorougljik i klorofluorougljikovodik.

(11)  Upravljanje odredištima znači koordinaciju svih relevantnih državnih i privatnih subjekata koju obično provodi javno tijelo uz sudjelovanje privatnog sektora ili bez njega s ciljem podupiranja razvoja turizma na nekom odredištu donošenjem strateških odluka, provođenjem mjera politike, održavanjem i promicanjem kulturne i prirodne baštine te znamenitosti, koordinacijom događaja/festivala, prikupljanjem prihoda za projekte povezane s turizmom, olakšavanjem suradnje među poduzećima, osiguravanjem infrastrukture i usluga itd.

(12)  Malo poduzeće definira se kao poduzeće koje ima manje od 50 zaposlenih i čiji godišnji promet i/ili ukupni iznos bilance ne prelazi 10 milijuna EUR (Preporuka Komisije 2003/361/EZ).

(13)  Međunarodna organizacija za normizaciju izradila je, u okviru serije ISO 14000, posebnu podseriju (ISO 14020) za označivanje povezano s okolišem koja obuhvaća tri vrste označivanja. U ovom je kontekstu „znak zaštite okoliša tipa I” višekriterijska oznaka koju je izradila treća strana. Primjeri su „znak za okoliš EU-a” na razini EU-a i „Plavi anđeo”, „Austrijski znak za okoliš” i „Nordijski labud” na nacionalnoj ili višestranoj razini.

(14)  To se može postići u okviru provedbe sustava upravljanja energijom prema normi ISO 50001.

(15)  Posteljno rublje izrađeno od mješavine pamuka i poliestera trajnije je i za njegovo pranje troši se manje energije nego za posteljno rublje od čistog pamuka.

(16)  To se može postići u okviru provedbe sustava upravljanja energijom prema normi ISO 50001.

(17)  Passive House i Minenergie P dva su primjera vrlo ambicioznih normi za zgrade u pogledu energetske učinkovitosti. Njihovi su zahtjevi opisani na sljedećim adresama: http://www.passiv.de/en/02_informations/02_passive-house-requirements/02_passive-house-requirements.htm i http://www.minergie.ch/minergie_fr.html

(18)  Detaljnije najbolje prakse upravljanja okolišem za poboljšanje ovojnice zgrade i, u širem smislu, ekološku održivost zgrada opisani su u budućem sektorskom referentnom dokumentu za građevinski sektor.


Top