12.6.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 195/10

1.

želi naglasiti da je mobilnost ljudi i robe preduvjet za ostvarenje temeljnih ciljeva EU-a u pogledu ekonomske, socijalne i teritorijalne kohezije i dovršenja jedinstvenog tržišta. Promet doprinosi konkurentnosti Europe i njezinih regija, a EU je na globalnoj razini predvodnik u tom sektoru;

2.

primjećuje da su troškovi prijevoza za robu i domaćinstva razmjerno visoki te predstavljaju 13,2 % proračuna domaćinstava i do 15 % cijene proizvoda. Pored toga, promet još uvijek u velikoj mjeri (96 %) ovisi o nafti, koja se velikim dijelom proizvodi u nestabilnim regijama svijeta;

3.

primjećuje da činjenica da nisu bili određeni srednjoročni ciljevi otežava ocjenu postignutog napretka. Ipak, imenovanje novog sastava Europske komisije i buduća revizija provedbe Bijele knjige, u trenutku kada se okruženje brzo mijenja (gospodarska kriza, šira geopolitička situacija koja utječe na promet), podloga su za djelomičnu ocjenu dosadašnjeg napretka;

4.

ističe da su ambiciozni ciljevi iz Bijele knjige pokretačka sila napretka. Odbor također ističe međuovisnost prometnih politika i politika koje se tiču zaštite okoliša, inovacija i socijalne politike te ekonomske politike. Preporučuje da se ti ciljevi povežu s ciljevima smanjenja ovisnosti o nafti, buke i zagađenja zraka te visokih troškova, kao i ciljevima borbe protiv klimatskih promjena izazvanih emisijama stakleničkih plinova;

5.

preporučuje Europskoj komisiji da prilikom revizije tijekom provedbe i eventualne revizije ciljeva uzme u obzir nove izazove, poput događaja na geopolitičkom planu, premještanja tokova prometa, pojave nove konkurencije, novih tehnoloških dostignuća, socijalnog dampinga i trenutnih specifičnih okolnosti svake države članice i regije. Komisija bi također trebala uspostaviti srednjoročne ciljeve za razdoblje nakon 2020. godine;

6.

čestita Europskoj komisiji na pronicljivosti koju je pokazala usvajanjem niza zakonodavnih prijedloga i inicijativa koje se odnose na pakete mjera za željeznički i zračni promet i lučku politiku te poziva Europski parlament i Vijeće da ubrzaju postupke u cilju njihovog brzog usvajanja. Takve bi mjere EU-a trebalo razviti u skladu s načelima supsidijarnosti i uz svođenje birokracije na najmanju moguću mjeru;

7.

ipak, Odbor zahtijeva da se barem jednaka pažnja posveti gradskom javnom prijevozu koji je ključni sastavni dio sustava javnog prijevoza i koji može imati najjači neposredni utjecaj na okoliš i kvalitetu života najvećeg broja stanovnika, u najgušće naseljenim područjima EU-a;

8.

ističe da je radi poboljšanja konkurentnosti europskog sektora prijevoza i logistike zbog konkurencije iz drugih dijelova svijeta naročito bitno osigurati slobodno kretanje robe i proizvoda na jedinstvenom tržištu EU-a.

9.

ističe veću ulogu lokalnih i regionalnih vlasti u planiranju gradskog i regionalnog prometa i mobilnosti i njihov odlučujući značaj za kvalitetu života građana i konkurentnost regija. Lokalne i regionalne vlasti nadležne su za planiranje i održavanje mreža, parkirališta te dostupnost, kao i za nadzor primjene normi zaštite okoliša te stoga moraju biti uključene na temelju partnerstva i višerazinskog upravljanja. OR poziva da lokalne i regionalne vlasti budu aktivnije uključene u proces donošenja odluka;

10.

primjećuje da postoji izravna veza između prometnog planiranja u gradskim centrima te urbanističkog i prostornog planiranja. Odbor želi još jednom podsjetiti na koncept planiranja održive gradske mobilnosti (uključujući i oblikovanje cijena), pri čemu se EU treba zalagati za usklađivanje, no ono ne treba biti obvezujuće;

11.

ponovno ističe da je za jamčenje kvalitete prijevoza na europskoj razini od ključne važnosti da se mjestima na početku i na kraju prometnih tokova (posebice gradovima) posveti jednaka pažnja i pruži ista podrška kao transeuropskim prometnim mrežama. Tim točkama polaska i dolaska potrebno je pružiti punu podršku te osigurati upravljanje svim načinima i vrstama prijevoza u tim mjestima;

12.

ističe da, iako se u Bijeloj knjizi navodi da je, za budući prosperitet, potrebno osigurati učinkovit prijevoz u svim regijama, Europska komisija na prometni sektor sve više gleda kao na bilo koji drugi segment slobodnog tržišta, i to ne samo prilikom ocjenjivanja državne pomoći. Javni prijevoznici (ili oni koji pripadaju nekom javnom tijelu) često se nalaze u teškoj situaciji zbog toga što privatni operateri preuzimaju isplativ prijevoz i veze (ponekad po dampinškim cijenama, kako bi uspostavili budući monopol), dok javnim organizacijama i određenim prijevoznicima (uključujući one koji su u vlasništvu javnih subjekata) preostaje tek upravljanje slabo isplativim linijama i vezama. Ako uzmemo da se u Bijeloj knjizi promet razmatra ne samo kao komercijalni sektor, već i kao instrument koji omogućuje da se zajamči konkurentnost i prosperitet EU-a i njegovih različitih regija, potrebno je radikalno promijeniti pristup u pogledu javnih ili njima sličnih operatera, u odnosu na privatne operatere. Posve je logično da privatni operateri prijevoz vide isključivo kao mogući izvor poslovnog dobitka te da ne vode računa o potrebi da se zajamči konkurentnost različitih regija i EU-a kao takvog;

13.

podržava promicanje nemotoriziranih načina prijevoza (vožnja bicikla, hodanje) za kratke udaljenost, budući da oni predstavljaju ekološkiju, jeftiniju, a često i bržu alternativu. Tome će doprinijeti odgovarajuće prometne mreže i mjere namijenjene promjeni načina razmišljanja građana, posebice one koje se odnose na poticanje i korištenje te vrste prijevoza;

14.

u pogledu prijevoza robe na velike udaljenosti zalaže se za poticanje intermodalnosti među održivim načinima prijevoza i za prelazak s cestovnog na održive vrste prijevoza kao što su željeznički, pomorski i riječni prijevoz;

15.

ističe važnost koju odgovarajuće i dovoljno financirane prometne mreže i prijevozna sredstava imaju za rijetko naseljena područja i područja koja su u geografskom smislu u nepovoljnom položaju, područja s malom gustoćom naseljenosti kao i za otočke, najudaljenije prekogranične i planinske regije budući da su one temeljni čimbenik ostvarenja teritorijalne kohezije. Potrebe takvih regija nisu dovoljno prepoznate u EU-ovim politikama i programima koji imaju utjecaj na prijevoz. Odbor smatra da je potrebno pažljivo planiranje kako bi se zahtjevi u pogledu zaštite okoliša uskladili sa zahtjevima pružatelja usluga prijevoza i potrebom da se odredi razumna cijena za korisnike;

16.

naglašava da je, budući da nove države članice još ne posjeduju kvalitetne osnovne prometne veze (i to ne samo na području mreža TEN-T već, prije svega, na razini regionalnih i lokalnih osnovnih veza kao što su gradske obilaznice te funkcionalne regionalne i lokalne cestovne mreže o kojima ovisi mobilnost radne snage, koje su ključni faktor konkurentnosti tih regija), potrebno usvojiti posve drugačiji pristup od onoga koji se primjenjuje u starim državama članicama gdje ta infrastruktura već postoji, kako bi se riješilo pitanje prometa i potaknulo taj sektor u novim državama članicama;

17.

ističe da su prekogranične prometne veze na lokalnoj i regionalnoj razini ključne za koheziju prekograničnih teritorija i razvoj prekogranične suradnje. Odbor naglašava činjenicu da, nažalost, to nije bilo dovoljno uzeto u obzir prilikom izrade programa prekogranične suradnje za razdoblje 2014. – 2020.;

18.

ističe da za ranjive skupine stanovništva, kao i u regijama koje se suočavaju s demografskim izazovima, treba osigurati prijevoz visokog standarda;

19.

naglašava temeljnu povezanost pouzdanog, fleksibilnog i visokokvalitetnog prijevoznog sustava i konkurentnosti turističke industrije;

20.

razočaran je što je do sada postignut slab napredak u intermodalnom izdavanju karata, posebno za multimodalni prijevoz preko regionalnih ili državnih granica; očekuje značajan napredak na ovom području do 2020. godine;

21.

ističe da je na području paneuropskih informacija u pogledu multimodalnog prijevoza i usluga izdavanja karata ostvaren tek vrlo slab napredak. Odbor također ističe da većina država članica EU-a danas još ne raspolaže nacionalnim sustavom koji bi objedinio sve fiksne vozne redove i omogućio pronalaženje i rezerviranje veza javnog prijevoza unutar pojedine države. Podaci o multimodalnom prijevozu jedan su od instrumenata koji mogu znatno povećati zanimanje putnika za korištenje javnog prijevoza. Također smatra da se pri uspostavi tih sustava informiranja i njihovom međusobnom povezivanju ne bi trebalo oslanjati isključivo na statične podatke iz fiksnih voznih redova, već i na ogromni potencijal informacija koje će se moći dobiti pomoću globalnih navigacijskih satelitskih sustava (GNSS), uključujući europski navigacijski sustav Galileo;

22.

pozdravlja napredak ostvaren na području prava putnika. Ipak, Odbor primjećuje da su ta prava i podaci o njima fragmentirani, ovisno o vrsti prijevoza, te poziva na veću dosljednost u svrhu dobrobiti korisnika. Također zahtijeva širu primjenu tih prava, koja uspostavlja Europska unija, od strane država članica koje trenutno koriste sva moguća izuzeća kako bi ograničile njihovu primjenu;

23.

ističe da najsloženiju etapu u pogledu putničkih informacija i prodaje karata predstavljaju tzv. „prvi i zadnji kilometar”, tj. dijelovi putovanja koji su u pravilu u nadležnosti lokalnih i regionalnih vlasti. Stoga u provedbu i preispitivanje pojedinih rješenja treba uključiti lokalne i regionalne vlasti, kako bi se osiguralo dobro funkcioniranje cijelog sustava;

24.

izražava žaljenje što samo četiri države članice u potpunosti primjenjuju uredbu o pravima putnika u željezničkom prometu te snažno poziva i sve druge države članice da povuku iznimke koje primjenjuju;

25.

ističe da neusklađenost normi među državama članicama narušava tržišno natjecanje i može izazvati skretanje prometa, koje ima ekološke, komunikacijske i administrativne posljedice;

26.

uspostavljanje dobre prometne infrastrukture i dobrih razina pristupa toj infrastrukturi ekonomski će ojačati regije te ih učiniti privlačnijima za izravna ulaganja, čime će se povećati njihova konkurentnost te konkurentnost EU-a u cjelini;

27.

smatra da je potrebno razjasniti nadležnost nacionalnih provedbenih tijela na području prava putnika u prekograničnom prometu.

28.

primjećuje da među europskim regijama postoji nejednaka razvijenost i fragmentacija prometne mreže, posebice željezničke i cestovne; za povećanje konkurentnosti, uz fleksibilne financijske instrumente, potrebna je i visokokvalitetna prometna mreža. U tom smislu ključnim smatra razvoj mreže TEN-T, posebice radi promicanja teretnog željezničkog prometa i razvoja mreže regionalnih zračnih luka;

29.

zalaže se za internalizaciju vanjskih troškova (socijalnih i ekoloških troškova, uključujući nesreće, zagađenje zraka, buku i zastoje) i za načelo „korisnik plaća” i „onečišćivač plaća” kako bi se tržišne odluke uskladile s potrebama održivosti. Pritom treba ocijeniti može li se dodatnim mjerama postići postupno uvođenje obaveznog usklađenog sustava internalizacije za gospodarska vozila u cijeloj međugradskoj cestovnoj mreži, čime bi se okončala sadašnja situacija u kojoj međunarodni prijevoznici za nesmetanu vožnju europskim cestama na kojima se naplaćuje cestarina moraju imati eurovinjetu, pet nacionalnih vinjeta te osam različitih odašiljača i ugovora o cestarini;

30.

primjećuje napredak koji je postignut u sigurnosti cestovnog prometa, ali također i razlike u zakonodavstvu i normama država članica u pogledu, primjerice, prijevoza opasnih proizvoda. Odbor ponovno naglašava potrebu za znanstvenim modelom za internalizaciju troškova, posebice za nesreće u cestovnom prometu;

31.

primjećuje da u putničkom prometu, posebice zračnom, sigurnost putnika ne ovisi samo o tehničkoj kvaliteti, već i o redovnoj kontroli posade i stalnom poboljšanju sigurnosnih standarda, te poziva nadležna tijela da na tim konkretnim područjima odmah poduzmu korake;

32.

pozdravlja inicijativu Shift2Rail te promicanje projekta Blue Belt, ali istovremeno skreće pažnju na činjenicu da je postignut nedovoljan napredak u prelasku na željeznički, pomorski ili promet plovnim putovima, unatoč zakrčenosti cesta i neba. Vlakovi i brodovi mogu dodatno doprinijeti postizanju ciljeva na području smanjenja emisija stakleničkih plinova i nesreća. Potrebno je stoga promicati razvoj i dovršenje mreže TEN-T, ujednačiti kriterije i propise različitih željezničkih vlasti i olakšati pristup novim operaterima u kontekstu slobodnog tržišnog natjecanja;

33.

pozdravlja konkretnu provedbu Instrumenta za povezivanje Europe (CEF), no zabrinut je zbog činjenice da Junckerov plan predviđa da se iz proračuna CEF-a, koji je već sad nedovoljan za ostvarenje transeuropske prometne mreže, oduzme 2,7 milijardi eura. Stoga OR žali što EU očito nedovoljno ulaže u učinkovit i održiv prijevozni sustav, kao i u ekološki prijevoz;

34.

nastavno na nedavno izvješće Europskog revizorskog suda, poziva države članice da poduzmu mjere za uklanjanje uskih grla u prometu plovnim putovima (u pogledu mostova, ustava, širine rijeka itd.), usklade svoja djelovanja, dovrše infrastrukturne projekte i provedu planove održavanja;

35.

primjećuje da se uopće ne spominje integrirani pomorski, zračni ili promet unutarnjim plovnim putovima, kao ni razvoj hidroaviona, te poziva da ih se uključi u prometno planiranje;

36.

podržava inicijativu za uspostavu jedinstvenog europskog neba te poziva Europsku komisiju da predstavi transparentan sustav za dodjeljivanje slotova kako bi se, u interesu tržišnog natjecanja, poboljšalo korištenje zračnih luka. Odbor prima na znanje kašnjenja koja su zabilježena prilikom polijetanja i slijetanja te koja pridonose višim troškovima te poziva da se razmotri mogući učinak koji bi povećane visine leta imale na okoliš zbog emisija onečišćujućih tvari u troposferi;

37.

poziva na koordinirano djelovanje u svrhu jačanja multimodalnog prijevoza, prije svega stvaranjem potrebnih poveznica s čvorištima (poput zračnih luka, luka i intermodalnih prometnih središta) te naglašava potrebu za usklađivanjem na granicama država članica, što bi mogla omogućiti Europska grupacija za teritorijalnu suradnju (EGTC);

38.

toplo pozdravlja napredak postignut u potrazi za alternativnim izvorima i metodama financiranja velikih projekata na području prometa koji zahtijevaju dugoročno planiranje i financiranje. Ipak, Odbor upozorava na razlike u pristupu pri promicanju alternativnih izvora i na pomanjkanje progresivne pomoći koja bi ovisila o stupnju „čistoće” određene alternativne vrste pogona. Stoga preporučuje da se pruži učinkovitija podrška pogonima koji ne stvaraju emisije ili ih stvaraju vrlo malo, te za koje već postoji dokazano funkcionalna infrastruktura (kao što je, primjerice, slučaj s tramvajima i trolejbusima);

39.

naglašava da će tehnološki i zakonodavni napredak u čitavom prometnom sektoru od korisnika zahtijevati nove vještine. Odbor poziva države članice i Europsku komisiju da procijene potrebu za mjerama stalnog osposobljavanja te njihov trošak u fazi osmišljavanja i planiranja kako bi se mogle u cijelosti provesti;

40.

ističe da se radni uvjeti u prometnom sektoru neprestano mijenjaju te poziva Europsku komisiju i države članice da usklade norme i socijalna prava kako bi se poboljšali radni uvjeti i obeshrabrilo nepošteno tržišno natjecanje;

41.

naglašava da čišći prijevoz iziskuje paralelne mjere za promicanje korištenja javnog prijevoza, kao i istraživanja na području čišćih goriva i učinkovitijih motora. Za to je od ključne važnosti provođenje politika koje promiču korištenje hibridnih vozila i prijevoza na električni pogon;

42.

ističe važnost tehnoloških inovacija koje počivaju na alternativnim gorivima i obnovljenoj infrastrukturi za održivo, ekološki prihvatljivo gospodarstvo s niskim emisijama CO2 kako bi europska poduzeća povećala izvoz i rast te stvorila radna mjesta.

43.

ponovno izražava potporu naporima koje Europska unija ulaže na međunarodnoj razini u cilju izvoza svojih modela prijevoza i to aktivnim sudjelovanjem na međunarodnim forumima;

44.

kvaliteta i sigurnost europskih prometnih mreža, čiji su standardi na visokoj razini, primjer su trećim zemljama te istovremeno pridonose sigurnosti i kvaliteti života europskih građana. Izvoz europskih standarda i otvaranje međunarodnih tržišta istovremeno jačaju konkurentnost europske industrije;

45.

primjećuje da je prometni sektor iznimno složen jer, između ostalog, obuhvaća područja poput infrastrukture, informacijskih tehnologija, istraživanja i inovacija, specifikacije vozila i ponašanja korisnika. OR poziva države članice i institucije EU-a da na odgovarajući način posvete pažnju uspješnom usklađivanju tih različitih područja kako bi se postigli najbolji mogući rezultati uz svođenje birokracije na najmanju moguću mjeru te uz blisku suradnju s lokalnim i regionalnim vlastima.