27.5.2015   

HR

Službeni list Europske unije

C 172/13

1.

Kulturni i kreativni sektor izvor su kako kulturne tako i gospodarske vrijednosti. Posljednjih godina mnogo je učinjeno kako bi se kulturni i kreativni sektor etablirali kao sastavni dio društva i gospodarstva Europe te kao izvor rasta, radnih mjesta i prosperiteta. Međutim, njihov širi doprinos još nije u potpunosti prepoznat, posebno u smislu potencijala kulture i umjetničke kreativnosti za pokretanje inovacija u drugim gospodarskim sektorima, u društvu u cjelini te za dobrobit pojedinaca.

2.

Preplitanja kulturnog i kreativnog sektora s drugim sektorima mogu se shvatiti kao proces povezivanja znanja i vještina koji su specifični za kulturni i kreativni sektor s onima drugih sektora kako bi se došlo do inovativnih i inteligentnih rješenja za današnje društvene izazove.

3.

Kulturna i kreativna preplitanja mogu biti od uzajamne koristi svim uključenim sektorima ako je sudjelovanje tih sektora ravnopravno.

4.

Kulturna i kreativna preplitanja s drugim sektorima mogu rezultirati širokim rasponom koristi (1), što uključuje:

5.

Nije razvijena svijest o potencijalu spajanja umjetnosti, kulture i kreativnosti s tehnologijom, znanosti i poslovanjem, a dobre prakse nedovoljno se razmjenjuju. Posebice je još uvijek podcijenjen te stoga nedovoljno iskorišten katalitički učinak koji kultura i umjetnost imaju na inovacije u svim sektorima.

6.

Preplitanja se događaju na sjecištima različitih sektora. Međutim, sektori i politike još se uvijek često organiziraju izolirano jedni od drugih, čime se ograničava potencijal za sinergije i pojavu inovativnih rješenja. Kako bi se prevladao takav izolirajući način razmišljanja te promicala preplitanja, potreban je sveobuhvatan strateški pristup u kojem sudjeluju svi dionici od lokalne razine do razine EU-a.

7.

Postoji potreba za pouzdanim i usporedivim podacima o kulturnim i kreativnim preplitanjima kojima bi se omogućilo bilježenje i analiza njihova doprinosa cjelokupnom gospodarstvu te njihova utjecaja na šire društvo na svim razinama.

8.

Razvojem kreativnih vještina i kritičkog razmišljanja tijekom formalnog obrazovanja te neformalnog i informalnog učenja pojedincima se omogućuje da spremnije odgovore na potrebe društva koje je sve raznovrsnije te se sve više temelji na znanju, kao i na potrebe tržišta rada koje se ubrzano mijenja.

9.

Europsko jedinstveno digitalno tržište trebalo bi poticati stvaranje i optjecaj kvalitetnih sadržaja koji se temelje na kulturnoj i jezičnoj raznovrsnosti Europe te osigurati uravnotežen okvir prava i dužnosti u cijelom lancu vrijednosti.

10.

Ulaganja u kulturni i kreativni sektor često se smatraju rizičnima i nestabilnima jer se temelje na nematerijalnoj imovini. Stoga su potrebni inovativni financijski instrumenti posebno usmjereni na kulturni i kreativni sektor kojima će se ojačati kapacitet tih sektora za sudjelovanje u međusektorskoj suradnji, između ostalog i na međunarodnoj razini.

11.

putem međusektorske suradnje razvijaju svijest svih dionika, osobito tvoraca politika, kreativnih profesionalaca, industrija, poduzeća i ulagača, o kulturnoj, gospodarskoj i društvenoj vrijednosti kreativnosti i inovacija. U tu je svrhu važno poticati široko rasprostiranje informacija o dobrim praksama, rezultatima i stečenim iskustvima u međusektorskoj suradnji, kao i umrežavanje stručnjaka te uzajamno učenje;

12.

prevladaju izolirajući način razmišljanja u tradicionalnim područjima politike pomoću bolje integriranosti kulture i umjetničke kreativnosti u strategijama za gospodarski rast, socijalnim politikama, urbanom i regionalnom razvoju te održivom razvoju;

13.

nastave utvrđivati postojeće politike i trendove povezane s kulturnim i kreativnim preplitanjima te unaprjeđivati prikupljanje podataka kako bi se osnažilo osmišljavanje politika utemeljeno na činjenicama. To podrazumijeva razvoj novih metodologija za mjerenje kulturnih i kreativnih preplitanja s drugim industrijama kako bi se bolje utvrdilo njihov inovativni doprinos te razumjelo njihov širi utjecaj;

14.

promiču kreativne suradničke sustave (creative ecosystems) te multidisciplinarna okružja za kulturni i kreativni sektor pomoću struktura kao što su centri za inovacije i poduzetništvo, centri za ubrzani razvoj razvojnih (start-up) tvrtki, inkubatori, kreativni centri, zajednički radni prostori (co-working spaces) te programi umrežavanja;

15.

promiču međusektorske kulturne i kreativne klastere i mreže na nacionalnoj, europskoj i međunarodnoj razini s ciljem poticanja izvoza kulture i kreativnosti te poboljšanja pristupa novim tržištima;

16.

potiču uporabu netehnoloških, društvenih i uslužnih inovacija u tradicionalnim industrijama, primjerice tako da se u tim industrijama uvede pristup utemeljen na metodama promišljanja dizajna (design thinking) (2) te kreativnost temeljena na kulturi;

17.

potiču kulturni i kreativni sektor da iskoriste mogućnosti budućeg jedinstvenog digitalnog tržišta.

18.

potiču kulturna i kreativna preplitanja na lokalnoj i regionalnoj razini, ako je moguće na temelju postojećih inicijativa, u uskoj suradnji s lokalnim akterima, nevladinim i drugim organizacijama te poduzećima. Također bi se moglo razmotriti stvaranje multidisciplinarnih klastera uz aktivnu uključenost lokalnih i regionalnih vlasti;

19.

podupiru inicijative kojima se potiče zajedničko zalaganje za kulturni i kreativni sektor kako bi se prevladala sektorska izoliranost i razvili sveobuhvatni strateški pristupi;

20.

u javnom sektoru potiču korištenje pristupom utemeljenim na metodama promišljanja dizajna kada se rješavaju kompleksna pitanja te razvijaju učinkovite usluge usmjerene na korisnika (3);

21.

promiču povoljne uvjete za kulturni i kreativni sektor kako bi ti sektori mogli dalje razvijati svoj potencijal u kontekstu međusektorskih partnerstava, između ostalog razmatranjem preporuka Europskog saveza kreativnih industrija (4), pomoću odgovarajućih mjera, primjerice:

22.

u formalnom obrazovanju te u neformalnom učenju promiču razvoj transverzalnih vještina, poput kreativnosti, kulturne osviještenosti i poduzetništva; da potiču, prema potrebi, međusektorske pristupe među različitim područjima unutar visokih učilišta, primjerice putem zajedničkih programa između umjetnosti i kulture, inženjerstva, tehnologije, poslovanja i drugih relevantnih područja.

23.

razvije sveobuhvatan strateški pristup za poticanje konkurentnosti i razvoja kulturne i kreativne industrije, istodobno naglašavajući njihovu ulogu u ukupnom procesu inovacija u svim industrijama;

24.

bolje prilagodi i rasprostire informacije o postojećim programima i sredstvima EU-a za kulturni i kreativni sektor kako bi se ojačala preplitanja s drugim područjima politike;

25.

razmotri iskorištavanje postojećih sredstava dostupnih u okviru postojećih programa EU-a, poput Obzora 2020., Instrumenta za povezivanje Europe (Connecting Europe Facility), programâ Erasmus+, COSME i Kreativna Europa, za projekte preplitanja koji su, primjerice, usmjereni na:

te da bez odlaganja nastavi s pripremama potrebnima za pokretanje Instrumenta jamstva za kulturni i kreativni sektor (8) 2016. godine;

26.

nastavi rad koji su započele njezine službe, poput Eurostata i Zajedničkog istraživačkog centra, na izradi informacija i podataka o doprinosu kulturnih i kreativnih preplitanja drugim gospodarskim sektorima i područjima politike, kao i rastu općenito.

27.

da će 2018. godine ocijeniti rezultate ovih zaključaka. Cilj postupka ocjenjivanja rezultata bit će evaluacija napretka koji su države članice i Komisija postigle u daljnjim aktivnostima poduzetima slijedom ovih zaključaka (9). Trebalo bi se savjetovati s državama članicama o načinu i opsegu tog postupka, koji bi trebao biti jednostavan i koristan.