07/Sv. 026

HR

Službeni list Europske unije

102

L 039/30

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

15.01.2013.

(1)

Uredbom (EZ) br. 1406/2002 Europskog parlamenta i Vijeća (3), koja je donesena kao odgovor na nesreću tankera za prijevoz nafte „Erika”, osnovana je Europska agencija za pomorsku sigurnost (dalje u tekstu „Agencija”) radi osiguravanja visoke, ujednačene i učinkovite razine pomorske sigurnosti i sprečavanja onečišćenja s brodova.

(2)

Nakon nesreće tankera za prijevoz nafte „Prestige” koja se dogodila 2002., Uredba (EZ) br. 1406/2002 bila je izmijenjena kako bi se Agenciji dala veća zadaća u rješavanju onečišćenja.

(3)

Potrebno je pojasniti koje su vrste onečišćenja mora obuhvaćene ciljevima Uredbe (EZ) br. 1406/2002. Stoga onečišćenje mora uzrokovanom naftnim ili plinskim postrojenjima treba tumačiti kao onečišćenje naftom ili bilo kojom drugom tvari osim nafte koja, ako dospije u morski okoliš, vjerojatno predstavlja opasnost za zdravlje ljudi, šteti živim resursima i životu u moru, umanjuje ugodnost ili ometa druge legitimne upotrebe mora, kako je utvrđeno Protokolom o pripravnosti, akciji i suradnji u slučajevima onečišćenja opasnim i štetnim tvarima iz 2000.

(4)

U skladu s člankom 22. Uredbe (EZ) br. 1406/2002, upravni odbor Agencije (dalje u tekstu „Upravni odbor”) zatražio je 2007. neovisnu vanjsku ocjenu o provedbi te Uredbe. Na temelju te ocjene, u lipnju 2008., izdao je preporuke u pogledu promjena funkcioniranja Agencije, njezinih područja nadležnosti i njezinog načina rada.

(5)

Na temelju rezultata vanjske ocjene te na temelju preporuka i višegodišnje strategije koju je u ožujku 2010. donio Upravni odbor, potrebno je pojasniti i ažurirati neke odredbe Uredbe (EZ) br. 1406/2002. Usredotočivši se na svoje prioritetne zadaće u području pomorske sigurnosti, Agencija bi trebala prihvatiti određeni broj novih osnovnih i pomoćnih zadaća u svjetlu razvoja politike pomorske sigurnosti na razini Unije i na međunarodnoj razini. Uz proračunska ograničenja s kojima se suočava Unija, za jamčenje troškovne i proračunske učinkovitosti i za izbjegavanje bilo kakvog preklapanja, potrebno je uložiti značajne napore u analitičke preglede i preraspodjelu. Kadrovske potrebe za nove osnovne i pomoćne zadaće trebale bi se u načelu pokriti unutarnjom preraspodjelom u Agenciji. Istodobno, Agencija bi trebala, prema potrebi, dobiti sredstva iz drugih dijelova proračuna Unije, posebno iz instrumenta Europske politike susjedstva. Agencija će bilo koje nove i pomoćne zadaće provoditi u okviru ograničenja trenutačne financijske perspektive i proračuna Agencije, ne dovodeći u pitanje pregovore i odluke o budućem višegodišnjem financijskom okviru. Kako ova Uredba nije odluka o financiranju, o sredstvima za Agenciju trebalo bi odlučivati proračunsko tijelo u okviru godišnjeg proračunskog postupka.

(6)

Zadaće Agencije moraju se opisati jasno i točno, te treba izbjegavati svako udvostručavanje zadaća.

(7)

Agencija je pokazala da se određene zadaće mogu učinkovitije provoditi na europskoj razini, što bi u nekim slučajevima moglo rezultirati uštedama za države članice u njihovim nacionalnim proračunima, i gdje je to dokazano, predstavljati istinsku europsku dodanu vrijednost.

(8)

Potrebno je pojasniti neke odredbe o posebnim aspektima upravljanja Agencijom. Uvažavajući posebnu odgovornost Komisije za provedbu politika Unije obuhvaćenih Ugovorom o funkcioniranju Europske unije, Komisija bi Agenciji trebala dati smjernice za provođenje njezinih zadaća poštujući u potpunosti pravni status Agencije i neovisnost njezinog izvršenog direktora, kako je utvrđeno Uredbom EZ (br.) 1406/2002.

(9)

Pri imenovanju članova upravnog odbora, izboru predsjednika i zamjenika predsjednika Upravnog odbora te imenovanju voditelja odjela, treba uzeti u obzir važnost osiguravanja uravnotežene zastupljenosti spolova.

(10)

Bilo koje upućivanje na relevantne pravne akte Unije treba tumačiti kao upućivanje na akte u području pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite u pomorstvu, sprečavanja onečišćenja s brodova i odziva na onečišćenje s brodova, te odziva na onečišćenje mora uzrokovano naftnim i plinskim postrojenjima.

(11)

Za potrebe ove Uredbe, „sigurnosna zaštita u pomorstvu” znači – u skladu s Uredbom (EZ) br. 725/2004 Europskog parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004. o jačanju sigurnosne zaštite brodova i luka (4) - kombinacija preventivnih mjera namijenjenih za zaštitu pomorskog prometa i luka od opasnosti namjernih protuzakonitih djelovanja. Cilj sigurnosne zaštite trebao bi se postići donošenjem odgovarajućih mjera u području pomorske prometne politike, ne dovodeći u pitanje pravila država članica u području nacionalne sigurnosti, obrane i javne sigurnosti te borbe protiv financijskih kaznenih djela protiv države.

(12)

Agencija bi trebala djelovati u interesu Unije. To također uključuje situaciju u kojoj bi Agencija u svojim područjima nadležnosti dobila zadaću djelovanja izvan državnih područja država članica i pružanja tehničke pomoći relevantnim trećim zemljama, promičući sigurnosnu pomorsku politiku Unije.

(13)

Agencija bi trebala pružati tehničku pomoć državama članicama, čime bi se olakšalo uspostavljanje potrebnih nacionalnih mogućnosti za provedbu pravne stečevine Unije.

(14)

Agencija bi trebala pružati operativnu pomoć državama članicama i Komisiji. To uključuje usluge kao što su Sustav Unije za razmjenu informacija iz područja pomorstva (SafeSeaNet), Europska satelitska služba za nadzor i otkrivanje naftnih mrlja na moru CleanSeaNet), podatkovno središte Europske unije za praćenje i identifikaciju brodova na velikoj udaljenosti (EU LRIT Dana centre) i baza podataka EU-a za inspekcijski pregled i nadzor države luke (Thetis).

(15)

Stručnost agencije u području elektroničkog prijenosa podataka i sustava za razmjenu pomorskih informacija trebala bi se iskoristiti za pojednostavljenje službenih postupaka izvješćivanja za brodove radi otklanjanja prepreka pomorskom prijevozu i uspostavljanja europskog prostora za pomorski prijevoz bez barijera. Posebno, Agencija bi trebala pomoći državama članicama pri provedbi Direktive 2010/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 20. listopada 2010. o službenom postupku prijave za brodove koji dolaze u luke i/ili odlaze iz luka država članica (5).

(16)

Agencija bi trebala pospješiti svoju pomoć Komisiji u pogledu istraživačkih aktivnosti povezanih s njezinim područjima nadležnosti. Međutim, trebalo bi izbjeći udvostručavanje poslova u odnosu na postojeći istraživački okvir Unije. Agencija, posebno, ne bi trebala biti zadužena za upravljanje istraživačkim projektima.

(17)

U svjetlu razvoja novih inovativnih aplikacija i usluga i poboljšanja postojećih aplikacija i usluga te radi provedbe europskog prostora za pomorski prijevoz bez barijera, Agencija bi trebala u potpunosti koristiti mogućnosti koje pružaju europski programi satelitske navigacije (EGNOS i Galielo) te program globalnog praćenja za zaštitu okoliša i sigurnosti (GMES).

(18)

Nakon isteka okvira Unije za suradnju u području slučajnog ili namjernog onečišćenja mora koji je uspostavljen Odlukom br. 2850/2000/EZ Europskog parlamenta i Vijeća (6), Agencija bi trebala nastaviti neke aktivnosti koje su se ranije provodile unutar tog okvira, oslanjajući se posebno na stručnost unutar savjetodavne tehničke skupine za pripravnost i odziv na onečišćenje mora. Aktivnosti Agencije u ovom području ne bi trebale osloboditi obalne države od njihove odgovornosti za uspostavljanje odgovarajućih mehanizama za rješavanje problema vezanih uz onečišćenje te bi morale uvažavati postojeće dogovore o suradnji između država članica ili skupina država članica.

(19)

Na zahtjev, Agencija putem CleanSeaNet-a daje državama članicama detaljne informacije o mogućim slučajevima onečišćenja s brodova, kako bi im omogućila ispunjavanje njihovih odgovornosti u skladu s Direktivom 2005/35/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 7. rujna 2005. o onečišćenju mora s brodova i uvođenju sankcija za prekršaje (7). Međutim, učinkovitost provedbe varira u velikoj mjeri unatoč tome što takvo onečišćenje može završiti u drugim nacionalnim vodama. Stoga u svom sljedećim izvješću u skladu s člankom 12. te Direktive, Komisija mora Europskom parlamentu i Vijeću dati informacije o učinkovitosti i dosljednosti provedbe te Direktive kao i druge relevantne informacije o njezinoj primjeni.

(20)

Zahtjevi predmetnih država da Agencija mobilizira mjere protiv onečišćenja trebali bi se prenositi putem mehanizma EU-a za civilnu zaštitu uspostavljenog Odlukom Vijeća 2007/779/EZ, Euratom (8). Međutim, Komisija može smatrati da su u drugim okolnostima, osim zahtjeva za mobilizaciju brodova i opreme koji su u pripravnosti za provođenje mjera protiv onečišćenja, primjereniji alternativni načini komunikacije upotrebom napredne informacijske tehnologije i o tome može obavijestiti državu članicu koja je uložila zahtjev.

(21)

Nedavni događaji su pokazali opasnosti koje aktivnosti istraživanja i iskorištavanja nafte i plina na moru predstavljaju za pomorski promet i morski okoliš. Mogućnosti odziva Agencije na onečišćenje naftom i njezina stručnost u području onečišćenja opasnim i štetnim tvarima, trebali bi se koristiti, na zahtjev predmetne države, za rješavanje onečišćenja koja proizlaze iz takvih djelatnosti.

(22)

Agencija bi posebno trebala koristiti CleanSeaNet, koji se trenutačno upotrebljava za osiguravanje dokaza o izlijevanju nafte s brodova, također i za otkrivanje i izvještavanje o izlijevanjima nafte povezanim s aktivnostima istraživanja i iskorištavanja nafte i plina na moru, ne uzrokujući nikakve štetne učinke na usluge pomorskog prometa.

(23)

Agencija raspolaže uspostavljenom i priznatom dragocjenom stručnošću i oruđem u području pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite u pomorstvu, sprečavanja onečišćenja s brodova i s njim povezanih problema. Ta stručnost i oruđa mogu biti relevantni za druge aktivnosti Unije povezane s pomorskom prometnom politikom Unije. Stoga bi Agencija trebala, na zahtjev, pomagati Komisiji i državama članicama pri razvoju i provedbi takvih aktivnosti Unije, pod uvjetom da je upravni odbor u okviru godišnjeg radnog programa Agencije to odobrio. Za takvu bi pomoć trebalo provesti detaljnu analizu troškova i koristi i ona ne bi smjela biti štetna za osnovne zadaće Agencije.

(24)

Kroz tehničku pomoć koju pruža, Agencija također doprinosi razvoju ekološki prihvatljivijeg pomorskog prometa.

(25)

U pogledu klasifikacijskih društava, većina se klasifikacijskih društava bavi i pomorskim plovilima i plovilima na unutarnjim plovnim putovima. Na temelju svog iskustva s klasifikacijskim društvima za pomorska plovila, Agencija bi mogla Komisiji dati relevantne informacije u vezi s klasifikacijskim društvima za plovila na unutarnjim plovnim putovima i time omogućiti veću učinkovitost.

(26)

U pogledu povezanosti između prometnih informacijskih sustava, Agencija bi trebala pomoći Komisiji i državama članicama tako, da zajedno s nadležnim tijelima za sustav riječnih informacijskih servisa istraži mogućnost razmjene informacija između takvih sustava.

(27)

Ne dovodeći u pitanje odgovornost nadležnih tijela, Agencija bi trebala pomoći Komisiji i državama članicama pri razvoju i provedbi buduće inicijative e-Maritime, čiji je cilj poboljšanje učinkovitosti europskog sektora pomorskog prometa omogućavanjem upotrebe naprednih informacijskih tehnologija.

(28)

S ciljem postizanja jedinstvenog tržišta i europskog prostora za pomorski prijevoz bez barijera, trebalo bi smanjiti upravna opterećenja za brodski prijevoz, potičući time, između ostalog, brodski prijevoz na kratke pruge. U ovom bi se kontekstu koncepcije „Blue-Belt” (plavi pojas) i e-Maritime mogle upotrijebiti kao način smanjenja službenih postupaka prijave koji se zahtijevaju za komercijalne brodove pri ulasku u luke država članica ili pri izlasku iz njih.

(29)

Treba podsjetiti da se u skladu sa sudskom praksom Suda Europske unije, i kako bi se poštovalo načelo institucionalne ravnoteže, na agenciju ne može prenijeti ovlast za donošenje odluka opće primjene.

(30)

Ne dovodeći u pitanje ciljeve i zadaće utvrđene u Uredbi (EZ) br. 1406/2002, Komisija bi u roku od jedne godine od datuma stupanja na snagu ove Uredbe, u bliskoj suradnji s relevantnim dionicima, trebala pripremiti i dostaviti studiju izvedivosti radi ocjene i utvrđivanja mogućnosti za poboljšanje koordinacije i suradnje različitih funkcija obalne straže. Tom bi se studijom trebali uzeti u obzir postojeći zakonodavni okvir i relevantne preporuke odgovarajućih foruma Unije kao i trenutačni razvoj zajedničkog okružja za razmjenu informacija (CISE), te bi se u potpunosti trebala poštovati načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, razlažući jasno Europskom parlamentu i Vijeću troškove i prednosti.

(31)

Privlačenje dobro osposobljenih europskih pomoraca važno je za konkurentnost pomorskih klastera Unije. Stoga, u svjetlu trenutačne i buduće potražnje za visoko kvalificiranim pomorcima u Uniji, Agencija bi trebala, prema potrebi, podržati države članice i Komisiju pri promicanju pomorskog osposobljavanja, omogućavanjem dobrovoljne razmjene najboljih praksa i pružanjem informacija o Unijinim programima razmjene u području pomorskog osposobljavanja. To bi moglo uključivati dobrovoljnu pomoć nadležnim europskim dionicima pri njihovim nastojanjima za izvrsnost u pomorskom osposobljavanju, poštujući u potpunosti nadležnost država članica za sadržaj i organizaciju pomorskog osposobljavanja.

(32)

S ciljem suprotstavljanja sve većoj opasnosti od piratstva, Agencija bi trebala, prema potrebi, nastaviti nadležnim nacionalnim tijelima i drugim relevantnim tijelima, uključujući operacije poput pomorske vojne operacije EU-a Atalanta, prosljeđivati detaljne informacije o položaju plovila koja plove pod zastavom država članica i koja prolaze kroz područja razvrstana kao vrlo opasna. Osim toga, Agencija raspolaže sredstvima koja bi mogla biti korisna, posebno u kontekstu razvoja CISE-a. Stoga je primjereno da Agencija, na zahtjev, nadležnim nacionalnim tijelima i tijelima Unije kao što su Frontex i Europol, daje odgovarajuće podatke o položaju plovila i podatke prikupljene promatranjem Zemlje, kako bi se olakšale preventivne mjere protiv namjernih protuzakonitih djelovanja kako se tumače u relevantnom pravu Unije, ne dovodeći u pitanje prava i obveze država članica u skladu s primjenjivim nacionalnim pravom i pravom Unije, posebno u pogledu onih tijela koja traže podatke. Pružanje podataka o praćenju i identifikaciji brodova na velikoj udaljenosti (LRIT) trebalo bi podlijegati suglasnosti dotične države zastave, u skladu s postupcima koje treba uspostaviti upravni odbor.

(33)

Pri objavljivanju informacija u skladu s Direktivom 2009/16/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o nadzoru države luke (9), Komisija i Agencija bi se trebale oslanjati na stručnost i iskustvo stečeno u okviru Pariškog memoranduma o razumijevanju u vezi s nadzorom države luke („Pariški MoU”), kako bi se osigurala dosljednost.

(34)

Pomoć Agencije državama članicama i Komisiji u pogledu relevantnog rada međunarodnih i regionalnih organizacija, ne bi trebala dovoditi u pitanje odnos između tih organizacija i država članica koji proizlazi iz članstva država članica u tim organizacijama.

(35)

Unija je pristupila sljedećim instrumentima, kojima se uspostavljaju regionalne organizacije, čije su aktivnosti također obuhvaćene ciljevima Agencije: Konvenciji o zaštiti morskog okoliša Baltičkog mora (Helsinška konvencija kako je izmijenjena 1992. godine) (10); Konvenciji o zaštiti Sredozemnog mora od onečišćavanja (Barcelonska konvencija) (11) te njezinoj reviziji iz 1995. (12) i određenom broju protokola toj konvenciji; Sporazumu o suradnji pri postupanju kod onečišćenja Sjevernog mora naftom i drugim štetnim tvarima (Bonski sporazum) (13); Konvenciji o zaštiti morskog okoliša sjeveroistočnog Atlantika (Konvencija OSPAR) (14); Sporazumu o suradnji za zaštitu obala i voda sjeveroistočnog Atlantika od onečišćenja, potpisanom 17. listopada 1990. (Lisabonski sporazum) (15), s njegovim dodatnim Protokolom potpisanim 20. svibnja 2008. koji još nije stupio na snagu (16). Unija također pregovara o pristupanju Konvenciji o zaštiti Crnog mora od onečišćenja, potpisanoj u travnju 1992. (Bukureštanska konvencija). Agencija bi stoga trebala pružati tehničku pomoć državama članicama i Komisiji pri sudjelovanju u relevantnom radu tih regionalnih organizacija.

(36)

Osim tih regionalnih organizacija, postoje i brojne druge regionalne, subregionalne i bilateralne koordinacije i suradnje u vezi s odzivom na onečišćenje. Pri pružanju pomoći u pogledu odziva na onečišćenje trećim zemljama koje imaju zajednički regionalni morski bazen s Unijom, Agencija bi trebala djelovati uzimajući u obzir te sporazume.

(37)

Unija dijeli sa susjednim državama regionalne morske bazene Sredozemnog mora, Crnog mora i Baltičkog mora. Agencija bi na zahtjev Komisije trebala pružati pomoć tim zemljama u vezi s odzivom na onečišćenje.

(38)

Za postizanje maksimalne učinkovitosti, Agencija bi trebala surađivati u najvećoj mogućoj mjeri u kontekstu Pariškog MoU-a. Komisija i države članice bi trebale nastaviti ispitivati bilo koje mogućnosti za daljnje povećanje učinkovitosti, koje bi se mogle predložiti za razmatranje u okviru Pariškog MoU-a.

(39)

Kako bi se osiguralo da se obvezujući pravni akti Unije u području pomorske sigurnosti i sprečavanja od onečišćenja s brodova pravilno provode u praksi, Agencija bi morala pomagati Komisiji obavljanjem posjeta državama članicama. Ti posjeti nacionalnim upravama trebali bi omogućiti Agenciji prikupljanje svih potrebnih informacija za izradu opsežnog izvješća Komisiji za njezinu daljnju ocjenu. Ti bi se posjeti trebali provoditi u skladu s načelima iz članka 4. stavka 3. Ugovora o Europskoj uniji te na takav način da upravno opterećenje za nacionalnu pomorsku upravu bude minimalno. Osim toga, ti bi se posjeti trebali provoditi u skladu s određenim postupkom, uključujući standardnu metodologiju koju donosi upravni odbor.

(40)

Agencija bi trebala pomagati Komisiji provođenjem inspekcijskih pregleda priznatih organizacija u skladu s Uredbom (EZ) br. 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (17). Ti se inspekcijski pregledi mogu također provoditi u trećim zemljama. Komisija i Agencija bi trebale osigurati da predmetne države članice budu odgovarajuće obaviještene. Agencija bi također trebala provoditi inspekcijske zadaće, koje je Komisija prenijela na nju, u vezi s osposobljavanjem i certificiranjem pomoraca u trećim zemljama u skladu s Direktivom 2008/106/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 19. studenoga 2008. o minimalnoj razini osposobljavanja pomoraca (18). Uredbom (EZ) br. 1406/2002 ne bi trebali biti obuhvaćeni detalji o tehničkoj pomoći koju Agencija pruža pri inspekcijskim pregledima sigurnosne zaštite u pomorstvu koje provodi Komisija u skladu s Uredbom Komisije (EZ) br. 324/2008 od9. travnja 2008. o utvrđivanju izmijenjenih postupaka za obavljanje pregleda Komisije u području sigurnosne zaštite u pomorstvu (19).

(41)

Kako bi se osigurala koherentnost s ciljevima politike i institucionalnim ustrojem Unije te s primjenjivim upravnim i financijskim postupcima, Komisija bi trebala izdati službenu obavijest u obliku pisanog mišljenja o nacrtu višegodišnje strategije i nacrtu godišnjih radnih programa Agencije, koje bi upravni odbor trebao uzeti u obzir prije usvajanja tih dokumenata.

(42)

Kako bi se osigurao pošten i transparentan postupak za imenovanje izvršnog direktora, postupak izbora koji se primjenjuje morao bi biti u skladu sa smjernicama Komisije za izbor i imenovanje direktora agencija Unije. Tim se smjernicama predviđa da se može kandidirati državljanin bilo koje države članice. Iz istih razloga, u predizbornoj komisiji bi izvršni odbor trebao zastupati jedan promatrač. Promatrač bi morao biti obavještavan tijekom daljnjih faza izbornog postupka. U vrijeme kada upravni odbor donosi svoju odluku o imenovanju, njegovi članovi moraju imati mogućnost upućivanja pitanja Komisiji o postupku izbora. Osim toga, upravni bi odbor trebao imati mogućnost intervjuiranja kandidata koji su ušli u uži izbor, u skladu sa standardnom praksom. U svim fazama izbornog postupka i imenovanja za mjesto izvršnog direktora Agencije, sve uključene stranke moraju osigurati da se s osobnim podacima kandidata postupa u skladu s Uredbom (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (20).

(43)

Iako se Agencija financira uglavnom kroz doprinos iz Unije, ona također ima prihode koji proizlaze iz pristojbi i naknada povezanih s njezinim uslugama. Te se pristojbe i naknade odnose posebno na rad podatkovnog središta EU LRIT i primjenjuju se u skladu s Rezolucijom Vijeća donesenom 1. i 2. listopada 2007. i 9. prosinca 2008. u vezi s uspostavljanjem podatkovnog središta EU LRIT, a posebno sa stavcima koji se odnose na financiranje LRIT izvješća.

(44)

U okviru izvješća o napretku predviđenom Uredbom (EZ) br. 1406/2002, Komisija bi također trebala ispitati mogući doprinos Agencije provedbi budućeg zakonodavnog akta o sigurnosti aktivnosti traženja, istraživanja i proizvodnje nafte i plina na moru, koji trenutačno pregledavaju Europski parlament i Vijeće, u pogledu sprečavanja onečišćenja s naftnih i plinskih postrojenja na moru, uzimajući u obzir uspostavljenu i priznatu stručnost i oruđa Agencije.

(45)

Aktivnosti Agencije bi također, prema potrebi, trebale doprinijeti uspostavljanju istinskog europskog prostora za pomorski prijevoz bez barijera.

(46)

Potrebno je uzeti u obzir Uredbu (EU, Euratom) br. 966/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. listopada 2012. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije (21), a posebno njezin članak 208.

(47)

Uredbu (EZ) br. 1406/2002 bi trebalo stoga na odgovarajući način izmijeniti,

1.

članci 1. do 3. zamjenjuju se sljedećim:

„Članak 1.

Ciljevi

1.   Ovom se Uredbom osniva Europska Agencija za pomorsku sigurnost (‚Agencija’) sa svrhom osiguravanja visoke, jedinstvene i učinkovite razine pomorske sigurnosti, sigurnosne zaštite u pomorstvu, sprečavanja onečišćenja s brodova i odziva na onečišćenje s brodova, te odziva na onečišćenje mora uzrokovano naftnim i plinskim postrojenjima.

2.   S tim ciljem Agencija surađuje s državama članicama i Komisijom i pruža im tehničku, operativnu i znanstvenu pomoć u područjima navedenim u stavku 1. ovog članka unutar granica osnovnih zadaća određenih u članku 2. i, kako i kada je primjenjivo, pomoćnih zadaća određenih u članku 2.a, posebno kako bi državama članicama i Komisiji pomogla u pravilnoj primjeni relevantnih pravnih akata Unije. U pogledu odziva na onečišćenje, Agencija pruža operativnu pomoć samo na zahtjev pogođene države (pogođenih država).

3.   Pružanjem pomoći iz stavka 2., Agencija, prema potrebi, doprinosi ukupnoj učinkovitosti pomorskog prometa i pomorskog prijevoza kako je određeno u ovoj Uredbi, kako bi se olakšalo uspostavljanje europskog prostora za pomorski prijevoz bez barijera.

Članak 2.

Osnovne zadaće Agencije

1.   Kako bi se osiguralo primjereno ispunjavanje ciljeva navedenih u članku 1., Agencija obavlja osnovne zadaće navedene u ovom članku.

2.   Agencija pomaže Komisiji:

3.   Agencija surađuje s državama članicama pri:

4.   Agencija olakšava suradnju između država članica i Komisije:

5.   Na zahtjev Komisije, Agencija može pružiti tehničku pomoć, uključujući organizaciju odgovarajućih obrazovnih aktivnosti u pogledu odgovarajućih pravnih akata Unije, državama koje su zatražile pristup Uniji i, prema potrebi, europskim susjednim partnerskim državama i državama koje sudjeluju u Pariškom MoU-u.

Agencija također može pružati pomoć u slučaju onečišćenja s brodova kao i u slučaju onečišćenja mora uzrokovanog naftnim i plinskim postrojenjima, koja utječu na one treće zemlje koje s Unijom dijele regionalni morski bazen, u skladu s mehanizmom EU-a za civilnu zaštitu uspostavljenim Odlukom Vijeća 2007/779/EZ, Euratom, te po analogiji, s uvjetima koji se primjenjuju na države članice, kako je navedeno u stavku 3. točki (d) ovog članka. Te se zadaće usklađuju s postojećim regionalnim dogovorima o suradnji u vezi s onečišćenjem mora.

Članak 2.a

Pomoćne zadaće Agencije

1.   Ne dovodeći u pitanje osnovne zadaće iz članka 2., Agencija prema potrebi pomaže Komisiji i državama članicama pri razvoju i provedbi aktivnosti Unije određenih u stavcima 2. i 3. ovog članka koje su povezane s ciljevima Agencije, ako Agencija ima uspostavljenu i priznatu stručnost i oruđa. Pomoćne zadaće navedene u ovom članku:

2.   Agencija pomaže Komisiji:

3.   Agencija pomaže Komisiji i državama članicama:

Članak 3.

Posjeti državama članicama i inspekcijski pregledi

1.   S ciljem obavljanja zadaća koje su joj povjerene i pomaganja Komisiji pri ispunjavanju njezinih dužnosti u skladu s UFEU-om, a posebno pri ocjenjivanju učinkovite provedbe relevantnog prava Unije, Agencija obavlja posjete državama članicama u skladu s metodologijom koju utvrđuje Upravni odbor.

2.   Agencija pravovremeno obavješćuje dotičnu državu članicu o planiranom posjetu, imenima ovlaštenih dužnosnika, te o datumu početka i očekivanom trajanju posjeta. To obavljaju dužnosnici Agencije koji su određeni za provođenje takvih posjeta, s predloženom pisanom odlukom izvršnog direktora Agencije u kojoj su navedeni svrha i ciljevi njihove misije.

3.   Agencija provodi inspekcijske preglede u ime Komisije kako se to zahtijeva obvezujućim pravnim aktima Unije o organizacijama koje je Unija priznala u skladu s Uredbom 391/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 23. travnja 2009. o zajedničkim pravilima i normama za organizacije koje obavljaju pregled i nadzor brodova (32), te o osposobljavanju i certificiranju pomoraca u trećim zemljama u skladu s Direktivom 2008/106/EZ.

4.   Na kraju svakog posjeta ili inspekcijskog pregleda, Agencija izrađuje izvješće i šalje ga Komisiji i dotičnoj državi članici.

5.   Prema potrebi, i u svakom slučaju kada se dovrši ciklus posjeta i inspekcijskih pregleda, Agencija analizira izvješća iz tog ciklusa s ciljem utvrđivanja horizontalnih nalaza i općih zaključaka o učinkovitosti i troškovnoj učinkovitosti uspostavljenih mjera. Agencija tu analizu dostavlja Komisiji za daljnju raspravu s državama članicama kako bi se izvukle bilo kakve relevantne pouke i olakšalo širenje dobrih radnih praksa.

2.

u članku 4., stavci 3. i 4. zamjenjuju se sljedećim:

„3.   Upravni odbor usvaja praktična rješenja za primjenu stavaka 1. i 2., uključujući prema potrebi rješenja u vezi sa savjetovanjem s državama članicama prije objavljivanja informacija.

4.   Podaci koje u skladu s ovom Uredbom prikupe i obrade Komisija i Agencija, podliježu Uredbi (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom kretanju takvih podataka (33), a Agencija poduzima potrebne mjere kako bi osigurala siguran postupak s povjerljivim informacijama i njihovu sigurnu obradu.

3.

u članku 5., stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.   Na zahtjev Komisije, Upravni odbor može odlučiti da u dogovoru i u suradnji s dotičnim državama članicama te vodeći računa o proračunskim implikacijama, uključujući bilo kakav doprinos koji mogu davati dotične države članice, osnuje regionalna središta za provođenje nekih zadaća Agencije na najdjelotvorniji i najučinkovitiji način. Pri donošenju takve odluke, Upravni odbor određuje točan opseg aktivnosti regionalnog centra, izbjegavajući nepotrebne financijske izdatke i poboljšavajući suradnju s postojećim regionalnim i nacionalnim mrežama.”;

4.

u članku 10. stavak 2. mijenja se kako slijedi:

5.

članak 11. mijenja se kako slijedi:

6.

u članku 13., stavak 4. zamjenjuje se sljedećim:

„4.   Kada se radi o pitanjima povjerljivosti ili sukoba interesa, Upravni odbor može donijeti odluku o ispitivanju određenih točaka dnevnog reda bez prisutnosti dotičnih članova. Detaljna pravila za primjenu ove odredbe utvrđuju se poslovnikom.”;

7.

stavak 15. mijenja se kako slijedi:

8.

članak 16. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 16.

Imenovanje i razrješenje izvršnog direktora i voditelja odjela

1.   Izvršnog direktora imenuje i razrješava Upravni odbor. Imenuje se na razdoblje od pet godina na temelju zasluga i dokumentiranih sposobnosti upravljanja i rukovođenja kao i dokumentiranog iskustva u područjima iz članka 1., nakon što se sasluša mišljenje promatrača, kako je navedeno u članku 10. Izvršni direktor se imenuje s popisa od najmanje tri kandidata koje predlaže Komisija nakon otvaranja natječaja, po objavi poziva za iskaz interesa za to mjesto u Službenom listu Europske unije ili na nekom drugom mjestu. Kandidat kojeg odabere Upravni odbor može biti pozvan da nadležnom odboru Europskog parlamenta da svoju izjavu i odgovori na pitanja koja mu postave njegovi članovi. Upravni odbor vijeća o razrješenju na zahtjev Komisije ili jedne trećine svojih članova. Svoju odluku o imenovanju ili razrješenju, Upravni odbor donosi većinom od četiri petine svih članova koji imaju pravo glasa.

2.   Na prijedlog Komisije, uzimajući u obzir izvješće o ocjeni, Upravni odbor može jedanput produljiti mandat izvršnog direktora za najviše četiri godine. Upravni odbor donosi svoju odluku većinom od četiri petine svih članova koji imaju pravo glasa. Upravni odbor obavješćuje Europski parlament o svojoj namjeri da izvršnom direktoru produlji mandat. Unutar razdoblja od jednog mjeseca prije produljenja njegovog/njezinog mandata, izvršni direktor može biti pozvan da nadležnom odboru Europskog parlamenta da svoju izjavu i odgovori na pitanja koja mu postave njegovi članovi. Ako se mandat ne produlji, izvršni direktor obavlja svoju funkciju dok se ne imenuje njegov/njezin nasljednik.

3.   Izvršnom direktoru može pomagati jedan ili više voditelja odjela. Ako je izvršni direktor odsutan ili je nedostupan, zamjenjuje ga jedan od voditelja odjela.

4.   Voditelji odjela imenuju se na temelju zasluga i dokumentiranih sposobnosti upravljanja i rukovođenja te na temelju profesionalne stručnosti i iskustva u područjima iz članka 1. Voditelje odjela imenuje i razrješava izvršni direktor nakon što o tom upravni odbor da svoje potvrdno mišljenje.”;

9.

članak 18. mijenja se kako slijedi:

10.

članak 22. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 22.

Evaluacija

1.   U redovitim vremenskim razmacima, a najmanje svakih pet godina, Upravni odbor naručuje neovisnu vanjsku evaluaciju provedbe ove Uredbe. Komisija Agenciji stavlja na raspolaganje sve informacije koje Agencija smatra važnima za tu procjenu.

2.   Evaluacijom se ocjenjuje utjecaj ove Uredbe, kao i korisnost, relevantnost, postignuta dodana vrijednost i učinkovitost Agencije i njezinih radnih praksa. Evaluacijom se uzimaju u obzir stajališta dionika, kako na europskoj tako i na nacionalnoj razini. Ona je posebno orijentirana na moguću potrebu za izmjenom zadaća Agencije. Upravni odbor, u dogovoru s Komisijom i nakon savjetovanja s uključenim strankama, određuje nadležnosti.

3.   Upravni odbor prima evaluaciju i izdaje Komisiji preporuke u vezi s izmjenama ove Uredbe, Agencije i njezinih radnih praksa. Komisija prosljeđuje Europskome parlamentu i Vijeću rezultate evaluacije kao i preporuke te ih objavljuje. Prema potrebi, uključuje se i akcijski plan s naznačenim rokovima.”;

11.

umeće se sljedeći članak:

„Članak 22.a

Izvješće o napretku

Uzimajući u obzir izvješće o procjeni iz članka 22., Komisija do 2. ožujka 2018. dostavlja izvješće Europskom parlamentu i Vijeću navodeći kako je Agencija preuzela dodatne odgovornosti koje su joj dodijeljene ovom Uredbom s ciljem utvrđivanja budućih povećanja učinkovitosti i, prema potrebi, razloge za izmjenu njezinih ciljeva i zadaća.”;

12.

članak 23. se briše.