EUR-Lex Access to European Union law
This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32015D2119
Commission Implementing Decision (EU) 2015/2119 of 20 November 2015 establishing best available techniques (BAT) conclusions, under Directive 2010/75/EU of the European Parliament and of the Council, for the production of wood-based panels (notified under document C(2015) 8062) (Text with EEA relevance)
Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/2119 оd 20. studenoga 2015. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za proizvodnju ploča na osnovi drva (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 8062) (Tekst značajan za EGP)
Provedbena odluka Komisije (EU) 2015/2119 оd 20. studenoga 2015. o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za proizvodnju ploča na osnovi drva (priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 8062) (Tekst značajan za EGP)
SL L 306, 24.11.2015, p. 31–51
(BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
24.11.2015 |
HR |
Službeni list Europske unije |
L 306/31 |
PROVEDBENA ODLUKA KOMISIJE (EU) 2015/2119
оd 20. studenoga 2015.
o utvrđivanju zaključaka o najboljim raspoloživim tehnikama (NRT-i), na temelju Direktive 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća, za proizvodnju ploča na osnovi drva
(priopćeno pod brojem dokumenta C(2015) 8062)
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKA KOMISIJA,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije,
uzimajući u obzir Direktivu 2010/75/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o industrijskim emisijama (integrirano sprečavanje i kontrola onečišćenja) (1), a posebno njezin članak 13. stavak 5.,
budući da:
(1) |
Komisija je Odlukom od 16. svibnja 2011. o osnivanju foruma za razmjenu podataka u skladu s člankom 13. Direktive 2010/75/EU o industrijskim emisijama (2) osnovala forum sastavljen od predstavnika država članica, predmetnih industrija i nevladinih organizacija koje promiču zaštitu okoliša. |
(2) |
U skladu s člankom 13. stavkom 4. Direktive 2010/75/EU, Komisija je 24. rujna 2014. dobila mišljenje tog foruma o predloženom sadržaju referentnog dokumenta o NRT-ima za proizvodnju ploča na osnovi drva i stavila ga na uvid javnosti. |
(3) |
Zaključci o NRT-ima utvrđeni u Prilogu ovoj Odluci ključni su element tog referentnog dokumenta o NRT-ima i njima se utvrđuju zaključci o najboljim raspoloživim tehnikama, njihov opis, podaci za procjenu njihove primjenjivosti, razine emisija povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, povezano praćenje, povezane razine potrošnje i, prema potrebi, odgovarajuće mjere za sanaciju lokacije. |
(4) |
Zaključci o NRT-ima referentni su za utvrđivanje uvjeta dozvola za postrojenja obuhvaćenih poglavljem II. Direktive 2010/75/EU te bi nadležna tijela trebala utvrditi granične vrijednosti emisija kojima se osigurava da, u normalnim radnim uvjetima, emisije ne prelaze razine emisije povezane s najboljim raspoloživim tehnikama, kako je utvrđeno u zaključcima o NRT-ima. |
(5) |
Mjere predviđene ovom Odlukom u skladu su s mišljenjem Odbora osnovanog člankom 75. stavkom 1. Direktive 2010/75/EU, |
DONIJELA JE OVU ODLUKU:
Članak 1.
Doneseni su zaključci o NRT-ima za proizvodnju ploča na osnovi drva, kako je utvrđeno u Prilogu.
Članak 2.
Ova je Odluka upućena državama članicama.
Sastavljeno u Bruxellesu 20. studenoga 2015.
Za Komisiju
Karmenu VELLA
Član Komisije
(1) SL L 334, 17.12.2010., str. 17.
(2) SL C 146, 17.5.2011., str. 3.
PRILOG
ZAKLJUČCI O NRT-IMA ZA PROIZVODNJU PLOČA NA OSNOVI DRVA
PODRUČJE PRIMJENE | 32 |
OPĆA RAZMATRANJA | 33 |
DEFINICIJE I POKRATE | 34 |
1.1. |
OPĆI ZAKLJUČCI O NRT-IMA | 36 |
1.1.1. |
Sustav upravljanja okolišem | 36 |
1.1.2. |
Dobro održavanje | 37 |
1.1.3. |
Buka | 38 |
1.1.4. |
Emisije u tlo i podzemne vode | 38 |
1.1.5. |
Upravljanje energijom i energetska učinkovitost | 39 |
1.1.6. |
Neugodni mirisi | 40 |
1.1.7. |
Gospodarenje otpadom i ostacima | 40 |
1.1.8. |
Praćenje | 41 |
1.2. |
EMISIJE U ZRAK | 43 |
1.2.1. |
Usmjerene emisije | 43 |
1.2.2. |
Raspršene emisije | 47 |
1.3. |
EMISIJE U VODU | 48 |
1.4. |
OPIS TEHNIKA | 49 |
1.4.1. |
Emisije u zrak | 49 |
1.4.2. |
Emisije u vodu | 51 |
PODRUČJE PRIMJENE
Navedeni se zaključci o NRT-ima odnose na aktivnosti iz točke 6.1. podtočke (c) Priloga I. Direktivi 2010/75/EU, odnosno na:
— |
industrijska postrojenja za proizvodnju jedne ili više sljedećih ploča na osnovi drva: ploče s usmjerenim vlaknima (OSB ploče), ploče od iverice ili ploče vlaknatice uz dnevni proizvodni kapacitet veći od 600 m3. |
Ovim je zaključcima o NRT-ima posebno obuhvaćeno sljedeće:
— |
proizvodnja ploča na osnovi drva, |
— |
uređaji za loženje u krugu postrojenja (uključujući motore) u kojima nastaju vrući plinovi za izravno grijane sušionice, |
— |
proizvodnja smolom impregniranog papira. |
Ovi se zaključci o NRT-ima ne odnose na sljedeće aktivnosti i postupke:
— |
uređaje za loženje u krugu postrojenja (uključujući motore) u kojima ne nastaju vrući plinovi za izravno grijane sušionice, |
— |
laminiranje, lakiranje ili bojanje neobrađenih ploča. |
Slijede ostali referentni dokumenti koji se odnose na aktivnosti obuhvaćene ovim zaključcima o NRT-ima:
Referentni dokument |
Predmet |
Praćenje emisija u zrak i vodu iz postrojenja na temelju Direktive o industrijskim emisijama (ROM) |
praćenje emisija u zrak i vodu |
Veliki uređaji za loženje (LCP) |
tehnike loženja |
Spaljivanje otpada (WI) |
spaljivanje otpada |
Energetska učinkovitost (ENE) |
energetska učinkovitost |
Obrada otpada (WT) |
obrada otpada |
Emisije iz procesa skladištenja (EFS) |
skladištenje materijala i rukovanje njima |
Ekonomičnost i učinci prijenosa između medija (ECM) |
ekonomičnost i učinci tehnika prijenosa između medija |
Bazna organska kemijska industrija (LVOC) |
proizvodnja melamina, ureaformaldehidnih smola i metilendifenil diizocianata |
OPĆA RAZMATRANJA
NAJBOLJE RASPOLOŽIVE TEHNIKE
Tehnike koje su navedene i opisane u ovim zaključcima o NRT-ima nisu obvezujuće ni iscrpne. Mogu se primjenjivati i druge tehnike kojima se osigurava barem jednakovrijedna razina zaštite okoliša.
Ako nije drugačije navedeno, zaključci o NRT-ima općenito su primjenjivi.
RAZINE EMISIJA POVEZANE S NRT-IMA ZA EMISIJE U ZRAK
Ako nije drugačije navedeno, razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u zrak navedene u zaključcima o NRT-ima odnose se na koncentracije izražene kao masa emitirane tvari po volumenu otpadnog plina u standardnim uvjetima (273,15 K, 101,3 kPa) na osnovi suhe mase, izražene u jedinici mg/Nm3.
Referentne razine kisika su sljedeće:
Izvor emisija |
Referentne razine kisika |
samostalne izravno grijane sušionice ploča od iverice ili OSB ploča ili u kombinaciji s prešom |
18 % volumnog udjela kisika |
svi ostali izvori |
nema ispravka za kisik |
Formula za izračun koncentracije emisija pri referentnoj razini kisika:
pri čemu je: |
|
Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u zrak odnose se na prosjek u razdoblju uzorkovanja, što znači sljedeće:
srednja vrijednost triju uzastopnih mjerenja od kojih je svako trajalo najmanje 30 minuta (1)
RAZINE EMISIJA POVEZANE S NRT-IMA ZA EMISIJE U VODU
Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u vodu navedene u ovim zaključcima o NRT-ima odnose se na vrijednosti koncentracija (masa emitiranih tvari po volumenu vode) izražene u mg/l.
Te razine emisija povezane s NRT-ima odnose se na prosjek uzoraka uzetih tijekom jedne godine, tj. prosjek prilagođen prema protoku koji je prosjek svih 24-satnih kompozitnih uzoraka uzetih razmjerno protoku tijekom jedne godine s najmanjom učestalošću utvrđenom za odgovarajući parametar te u normalnim uvjetima rada.
Formula za izračun prosjeka prilagođenog prema protoku koji je prosjek svih 24-satnih kompozitnih uzoraka uzetih razmjerno protoku je:
pri čemu je: |
|
Može se primijeniti uzorkovanje razmjerno vremenu uz uvjet da je moguće dokazati dovoljnu stabilnost protoka.
Sve razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u vodu primjenjuju se po izlasku emisija iz postrojenja.
DEFINICIJE I POKRATE
Za potrebe ovih zaključaka o NRT-ima primjenjuju se sljedeće definicije:
Pojam |
Definicija |
KPK |
kemijska potrošnja kisika; količina kisika potrebna za potpunu oksidaciju organske tvari do ugljikova dioksida (obično u odnosu na analizu s oksidacijom dikromatom) |
kontinuirano mjerenje |
kontinuirano utvrđivanje mjerene veličine upotrebom trajno ugrađenog „automatskog mjernog sustava” (AMS) ili „sustava za kontinuirano praćenje emisija” (CEM) |
kontinuirana preša |
preša za ploče koja istiskuje kontinuirani tepih |
raspršene emisije |
neusmjerene emisije koje se ne ispuštaju iz posebnih emisijskih točaka kao što su dimnjaci |
izravno grijana sušionica |
sušionica u kojoj su vrući plinovi iz uređaja za loženje ili bilo kojeg drugog izvora u izravnom kontaktu s česticama, nitima ili vlaknima koji se suše; sušenje se postiže konvekcijom |
prašina |
ukupne čestice |
postojeći pogon |
pogon koji nije novi pogon |
vlakno |
lignocelulozne sastavnice drva ili drugog biljnog materijala dobivene mehaničkim ili termomehaničkim razvlaknjivanjem pomoću uređaja za rafiniranje; vlakna se upotrebljavaju kao početni materijal u proizvodnji ploča vlaknatica |
ploča vlaknatica |
kako je definirana u EN 316, tj. „pločasti materijal nazivne debljine 1,5 mm ili veće, proizveden od lignoceluloznih vlakana primjenom topline i/ili tlaka”; ploče vlaknatice uključuju ploče dobivene mokrim postupkom (lesonit, ploče srednje gustoće i ploče male gustoće) i vlaknatice dobivene suhim postupkom (medijapan – MDF) |
tvrdo drvo |
skupina vrsta drveta, uključujući topolu, bukvu, brezu i eukaliptus; izraz „tvrdo drvo” upotrebljava se kao suprotnost izrazu „meko drvo” |
neizravno grijana sušionica |
sušionica u kojoj se sušenje postiže isključivo isijavanjem ili provođenjem topline |
formiranje tepiha |
postupak slaganja čestica, niti ili vlakana radi dobivanja tepiha koji se usmjerava prema preši |
preša s više otvora |
preša za ploče koja istiskuje jednu ili više pojedinačno oblikovanih ploča |
novi pogon |
pogon prvi put dopušten na lokaciji postrojenja nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima ili potpuna zamjena pogona nakon objave ovih zaključaka o NRT-ima |
NOX |
zbroj dušikova oksida (NO) i dušikova dioksida (NO2) izražen kao NO2 |
OSB |
ploča s usmjerenim vlaknima kako je definirana u EN 300, tj. „višeslojna ploča izrađena uglavnom od drvenih niti povezanih vezivom. Niti u vanjskom sloju poravnane su i paralelne u odnosu na duljinu ili širinu ploče. Niti u unutarnjem sloju ili slojevima mogu biti nasumično usmjerene ili poravnane, uglavnom pod pravim kutom u odnosu na niti u vanjskim slojevima”. |
ploča iverica |
ploča iverica kako je definirana u EN 309, tj. „pločasti materijal proizveden pod tlakom i toplinom od čestica drva (ljuskice, iverje, strugotine, piljevina i sl.) i/ili drugog lignoceluloznog materijala u obliku čestica (pozder lana, pozder konoplje, otpaci šećerne trske i slično) uz dodatak ljepila” |
PCDD/F |
poliklorirani dibenzodioksini i dibenzofurani |
periodično mjerenje |
mjerenje u određenim vremenskim intervalima primjenom ručnih ili automatskih referentnih metoda |
tehnološka voda |
otpadna voda nastala u postupcima i aktivnostima u proizvodnom postrojenju, isključujući oborinske vode |
oporabljeno drvo |
materijal koji se prvenstveno sastoji od drva; oporabljeno drvo može se sastojati od „regeneriranog drva” i „drvenih ostataka”; „regenerirano drvo” je materijal koji se prvenstveno sastoji od drva dobivenog izravno iz rabljenoga recikliranog drva |
rafiniranje |
pretvaranje drvnog iverja u vlakna upotrebom uređaja za rafiniranje |
oblovina |
trupac |
meko drvo |
drvo četinjača, uključujući bor i smreku; izraz „meko drvo” upotrebljava se kao suprotnost izrazu „tvrdo drvo” |
oborinske vode |
voda nastala otjecanjem i odvodnjom oborina, prikupljena iz vanjskih stovarišta trupaca, uključujući vanjska područja obrade |
UST |
ukupne suspendirane krute tvari (u otpadnoj vodi); masena koncentracija svih suspendiranih krutih tvari mjerena filtracijom kroz filtre od staklenih vlakana i gravimetrijom |
UHOS |
ukupni hlapljivi organski spojevi, izraženi kao C (u zraku) |
početna i naknadna prerada drva |
svako aktivno rukovanje i manipuliranje drvnim česticama, iverjem, nitima ili vlaknima te prešanim pločama te njihovo skladištenje i prijevoz; početna prerada uključuje svaku obradu drva od trenutka kad drvna sirovina izađe iz skladišnog prostora; naknadna prerada uključuje svaki postupak od izlaska ploče iz preše do upućivanja sirove ploče ili proizvoda u obliku ploče s dodanom vrijednosti prema skladištu; početna i naknadna prerada drva ne uključuju postupak sušenja ili prešanja ploča |
1.1. OPĆI ZAKLJUČCI O NRT-IMA
1.1.1. Sustav upravljanja okolišem
NRT 1. |
Kako bi se poboljšala ukupna okolišna učinkovitost, NRT je uvođenje i upotreba sustava upravljanja okolišem (EMS) koji uključuje sve sljedeće značajke:
U pojedinim slučajevima, sastavni dio EMS-a su:
|
Opseg djelovanja (npr. razina pojedinosti) i priroda EMS-a (npr. standardizirani ili nestandardizirani) uglavnom će biti povezani s prirodom, opsegom i složenošću postrojenja te rasponom njegovih mogućih utjecaja na okoliš.
1.1.2. Dobro održavanje
NRT 2. |
Kako bi se smanjio utjecaj proizvodnog procesa na okoliš, NRT je primjena načela dobrog održavanja upotrebom svih tehnika navedenih u nastavku:
|
NRT 3. |
Kako bi se smanjile emisije u zrak, NRT je upravljanje sustavima za obradu otpadnog plina visoke dostupnosti i optimalnoga kapaciteta u normalnim uvjetima rada. |
Posebni postupci mogu se definirati za uvjete koji nisu normalni uvjeti rada, osobito:
i. |
za vrijeme uključivanja i isključivanja; |
ii. |
u ostalim posebnim uvjetima koji bi mogli utjecati na pravilno funkcioniranje sustava (npr. redovite i izvanredne operacije održavanja i čišćenja uređaja za loženje i/ili sustava za obradu otpadnog plina). |
1.1.3. Buka
NRT 4. |
Kako bi se spriječile ili, ako to nije izvedivo, smanjile buka i vibracije, NRT je primjena jedne od ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
|
1.1.4. Emisije u tlo i podzemne vode
NRT 5. |
Radi sprečavanja emisija u tlo i podzemne vode, NRT je primjena tehnika navedenih u nastavku:
|
1.1.5. Upravljanje energijom i energetska učinkovitost
NRT 6. |
Kako bi se smanjila potrošnja energije, NRT je donošenje plana za upravljanje energijom koji uključuje sve tehnike navedene u nastavku:
|
NRT 7. |
Kako bi se povećala energetska učinkovitost, NRT je optimizacija rada uređaja za loženje praćenjem i nadzorom ključnih parametara izgaranja (npr. O2, CO, NOx) te primjenom jedne od ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
|
NRT 8. |
Kako bi se energija učinkovito upotrijebila u pripremi mokrih vlakana za proizvodnju ploča vlaknatica, NRT je primjena jedne od ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
|
1.1.6. Neugodni mirisi
NRT 9. |
Kako bi se spriječili ili, ako to nije izvedivo, smanjili neugodni mirisi iz postrojenja, NRT je utvrđivanje, provedba i redovita revizija plana za upravljanje neugodnim mirisima u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) koji uključuje sve elemente navedene u nastavku:
|
Primjenjivost je ograničena na slučajeve u kojima se nastanak neugodnih mirisa u stambenim naseljima ili drugim osjetljivim područjima (npr. rekreacijska područja) može očekivati i/ili je zabilježen.
NRT 10. |
Kako bi se spriječili ili smanjili neugodni mirisi, NRT je obrada otpadnog plina iz sušionice i preše u skladu s NRT 17. i 19. |
1.1.7. Gospodarenje otpadom i ostacima
NRT 11. |
Kako bi se spriječilo slanje otpada na odlagalište ili, ako to nije izvedivo, smanjila količina takvog otpada, NRT je donošenje i provedba plana gospodarenja otpadom u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) kako bi se, prema redoslijedu važnosti, osiguralo sprečavanje nastanka otpada, otpad pripremio za ponovnu upotrebu, reciklirao ili oporabio na drugi način. |
NRT 12. |
Kako bi se smanjila količina krutog otpada koja se šalje na odlagalište, NRT je primjena jedne od ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
|
NRT 13. |
Kako bi se osiguralo sigurno upravljanje i ponovna upotreba pepela s rešetki ložišta i taloga iz loženja biomasom, NRT je primjena svih tehnika navedenih u nastavku:
|
1.1.8. Praćenje
NRT 14. |
NRT je pratiti emisije u zrak i vodu te pratiti dimne plinove nastale u postupcima u skladu s normama EN uz najmanje niže navedenu učestalost. Ako norme EN nisu dostupne, NRT je primjena normi ISO, nacionalnih ili drugih međunarodnih normi kojima se osigurava dobivanje podataka jednakovrijedne znanstvene kvalitete.
Praćenje emisija u zrak iz sušionice te mješavine tretiranih emisija iz sušionice i preše
Praćenje usmjerenih emisija u zrak iz početne i naknadne prerade
Praćenje dimnih plinova nastalih postupkom izgaranja koji se kasnije upotrebljavaju u izravno grijanim sušionicama (12)
Praćenje emisija u vodu iz proizvodnje drvnih vlakana
Praćenje emisija u vodu iz oborinskih voda
|
NRT 15. |
Kako bi se osigurala stabilnost i učinkovitost tehnika koje se upotrebljavaju za sprečavanje i smanjenje emisija, NRT je praćenje odgovarajućih zamjenskih parametara. |
Praćeni zamjenski parametri mogu uključivati: protok otpadnog plina; temperaturu otpadnog plina; izgled emisija; protok vode i temperaturu vode za ispirače plina; pad napona za elektrostatske taložnike; brzinu ventilatora i pad tlaka na vrećastim filtrima. Odabir zamjenskih parametara ovisi o tehnikama provedenima za sprečavanje i smanjenje emisija.
NRT 16. |
NRT je praćenje ključnih parametara postupka relevantnih za emisije u vodu iz postupka proizvodnje, uključujući protok, pH i temperaturu otpadne vode. |
1.2. EMISIJE U ZRAK
1.2.1. Usmjerene emisije
NRT 17. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije u zrak iz sušionice, NRT je postizanje uravnoteženog funkcioniranja postupka sušenja, upravljanje njime te primjena jedne od ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
Tablica 1. Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u zrak iz sušionice i mješavinu tretiranih emisija iz sušionicei preše
Povezano praćenje opisano je u NRT 14. |
NRT 18. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije NOx u zrak iz izravno grijanih sušionica, NRT je primjena tehnike (a) ili tehnike (a) u kombinaciji s tehnikom (b).
Tablica 2. Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije NOx u zrak iz izravno grijanih sušionica
Povezano praćenje opisano je u NRT 14. |
NRT 19. |
Kako bi se spriječile ili smanjile emisije u zrak iz preše, NRT je primjena naglog hlađenja prikupljenih otpadnih plinova iz preše u cijevima te odgovarajuće kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
Tablica 3. Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije u zrak iz preše
Povezano praćenje opisano je u NRT 14. |
NRT 20. |
Kako bi se smanjile emisije prašine u zrak iz početne i naknadne prerade drva, prijenosa drvnog materijala i oblikovanja podloge, NRT je primjena vrećastog filtra ili ciklofiltra. |
Zbog sigurnosti, vrećasti filtar ili ciklofiltar možda neće biti primjenjiv pri upotrebi oporabljenog drva kao sirovine. U tom se slučaju može primijeniti tehnika smanjivanja emisija mokrim postupkom (npr. ispirač plina).
Tablica 4.
Razine emisija povezane s NRT-ima za usmjerene emisije prašine u zrak iz početne i naknadne prerade drva, prijenosa drvnog materijala i oblikovanja podloge
Parametar |
Jedinica |
Razine emisija povezane s NRT-ima (srednje vrijednosti tijekom razdoblja uzorkovanja) |
prašina |
mg/Nm3 |
< 3–5 (21) |
Povezano praćenje opisano je u NRT 14.
NRT 21. |
Kako bi se smanjile emisije hlapljivih organskih spojeva u zrak iz sušionica za impregnaciju papira, NRT je primjena jedne od ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
Tablica 5. Razine emisija povezane s NRT-ima za emisije UHOS-a i formaldehida u zrak iz sušionica za impregnacijupapira
Povezano praćenje opisano je u NRT 14. |
1.2.2. Raspršene emisije
NRT 22. |
Kako bi se spriječile ili, ako to nije izvedivo, smanjile raspršene emisije u zrak iz preše, NRT je optimizacija učinkovitosti prikupljanja ispuštenih plinova i usmjeravanje ispuštenih plinova na obradu (vidjeti NRT 19.). |
Učinkovito prikupljanje i obrada otpadnih plinova (vidjeti NRT 19.) na izlazu iz preše i cijelom duljinom preše za kontinuirane preše. Za postojeće preše s više otvora primjenjivost zagrađivanja preše može biti ograničena iz sigurnosnih razloga.
NRT 23. |
Kako bi se smanjile raspršene emisije prašine u zrak iz prijevoza i skladištenja drvnog materijala te rukovanja njime, NRT je utvrđivanje i provedba plana upravljanja prašinom u okviru sustava upravljanja okolišem (vidjeti NRT 1.) te primjena jedne od ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
|
1.3. EMISIJE U VODU
NRT 24. |
Kako bi se smanjilo opterećenje onečišćenjem prikupljenih otpadnih voda, NRT je primjena obiju tehnika navedenih u nastavku:
|
NRT 25. |
Kako bi se smanjile emisije u vodu iz oborinskih voda, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
Tablica 6. Razine emisija povezane s NRT-ima za UST za izravno ispuštanje oborinskih voda u prihvatno vodno tijelo
Povezano praćenje opisano je u NRT 14. |
NRT 26. |
Kako bi se spriječilo ili smanjilo nastajanje tehnološke otpadne vode iz proizvodnje drvnih vlakana, NRT je veće recikliranje tehnološke vode. |
Recikliranje tehnološke vode nastale pranjem, kuhanjem i/ili pročišćivanjem iverja u zatvorenim ili otvorenim sustavima koje se sastoji od obrade na razini pogona za pročišćivanje mehaničkim uklanjanjem krutih tvari na najprimjereniji način ili isparavanjem.
NRT 27. |
Kako bi se smanjile emisije u vodu iz proizvodnje drvnih vlakana, NRT je primjena kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
Tablica 7. Razine emisija povezane s NRT-ima za izravno ispuštanje tehnološke otpadne vode iz proizvodnje drvnih vlakana u prihvatno vodno tijelo
Povezano praćenje opisano je u NRT 14. |
NRT 28. |
Kako bi se spriječilo ili smanjilo nastajanje otpadne vode iz sustava za smanjenje emisija vlažnim zrakom kojoj će prije ispuštanja trebati obrada, NRT je primjena jedne od ili kombinacije tehnika navedenih u nastavku:
|
1.4. OPIS TEHNIKA
1.4.1. Emisije u zrak
Tehnika |
Opis |
biofiltar |
U biofiltru se organski spojevi razgrađuju biološkom oksidacijom. Struja otpadnog plina prolazi kroz sloj inertnog materijala (npr. plastika ili keramika) na kojem organski spojevi oksidiraju pomoću prirodno prisutnih mikroorganizama. Biofiltar je osjetljiv na prašinu, visoke temperature ili veliku varijaciju ulazne temperature otpadnog plina. |
bioispirač plina |
Bioispirač plina je biofiltar kombiniran s mokrim ispiračem plina kojim se otpadni plin priprema uklanjanjem prašine i smanjivanjem ulazne temperature. Voda se stalno reciklira tako što ulazi s gornje strane okomitog sloja katalizatora i cijedi se prema dnu. Voda se prikuplja u taložnici gdje dolazi do daljnje razgradnje. Prilagodbom pH-a i dodavanjem hranjivih tvari može se poboljšati razgradnja. |
ciklon |
U ciklonu se pomoću inercije uklanja prašina iz struja otpadnog plina primjenom centrifugalne sile, obično u stožastoj komori. Cikloni se upotrebljavaju za predobradu prije daljnjeg otprašivanja ili smanjenja organskih spojeva. Cikloni se mogu upotrebljavati samostalno ili kao multicikloni. |
ciklofiltar |
U ciklofiltru se primjenjuje kombinacija ciklonske tehnologije (za odvajanje većih čestica prašine) i vrećastog filtra (za hvatanje sitnijih čestica prašine). |
elektrostatski taložnik (ESP) |
U elektrostatskim taložnicima čestice se nabijaju i razdvajaju pod utjecajem električnog polja. ESP može raditi u vrlo raznolikim uvjetima. |
mokri elektrostatski taložnik (WESP) |
Mokri elektrostatski taložnik sastoji se od mokrog ispirača plina u kojem se otpadni plin ispire i kondenzira te od elektrostatskog taložnika u kojem se mokrim postupkom, tj. ispiranjem vodom prikupljeni materijal uklanja s ploča kolektora. Mehanizam se obično ugrađuje radi uklanjanja kapljica vode prije ispuštanja otpadnog plina (npr. odmagljivač). Prikupljena prašina odvaja se od vodene faze. |
vrećasti filtar |
Vrećasti filtar sastoji se od porozne tkane ili pustene tkanine kroz koju plinovi prolaze kako bi se uklonile čestice. Za upotrebu vrećastog filtra potrebni su tkanina koja odgovara značajkama dimnog plina i najveća radna temperatura. |
katalitički toplinski oksidator (CTO) |
Katalitički toplinski oksidator uništava organske spojeve katalitičkim putem preko metalne površine, a toplinski u komori za izgaranje u kojoj plamen nastao izgaranjem goriva, uglavnom prirodnog plina, i hlapljivih organskih spojeva prisutnih u otpadnom plinu zagrijava struju otpadnog plina. Temperatura spaljivanja je između 400 °C i 700 °C. Toplinu je moguće oporabiti iz obrađenog otpadnog plina prije ispuštanja. |
regenerativni toplinski oksidator (RTO) |
Toplinski oksidator uništava organske spojeve toplinskim putem u komori za izgaranje u kojoj plamen nastao izgaranjem goriva, uglavnom prirodnog plina, i hlapljivih organskih spojeva prisutnih u otpadnom plinu zagrijava struju otpadnog plina. Temperatura spaljivanja je između 800 °C i 1 100 °C. Regenerativni toplinski oksidatori imaju dvije ili više komora sa slojem keramike u kojima se toplina nastala izgaranjem u jednom ciklusu spaljivanja u prvoj komori upotrebljava za predgrijavanje punjenog sloja u drugoj komori. Toplinu je moguće oporabiti iz obrađenog otpadnog plina prije ispuštanja. |
sušionica UTWS i uređaj za loženje s izmjenjivačem topline te toplinska obrada otpadnog plina ispuštenog iz sušionice |
UTWS je pokrata od njemačkih riječi: Umluft (recirkulacija otpadnog plina iz sušionice), Teilstromverbrennung (naknadno izgaranje dijela usmjerene struje otpadnog plina iz sušionice), Wärmerückgewinnung (oporaba topline otpadnog plina iz sušionice), Staubabsheidung (obrada prašine nastale ispuštanjem emisija zraka iz uređaja za loženje). UTWS je kombinacija rotacijske sušionice s izmjenjivačem topline i uređaja za loženje s recirkulacijom otpadnog plina iz sušionice. Recirkulirani otpadni plin iz sušionice vruća je struja pare koja omogućuje isušivanje pare. Otpadni plin iz sušionice ponovno se grije u izmjenjivaču topline izgaranjem dimnih plinova te se dovodi natrag u sušionicu. Dio struje otpadnog plina iz sušionice kontinuirano se dovodi u komoru za izgaranje radi naknadnog izgaranja. Emisije onečišćujućih tvari nastale sušenjem drva uništavaju se preko izmjenjivača topline i naknadnim izgaranjem. Dimni plinovi ispušteni iz uređaja za loženje obrađuju se putem vrećastog filtra ili elektrostatskog taložnika. |
mokri ispirač plina |
U mokrim ispiračima plina prašina se uklanja inercijskim nabijanjem, izravnim zadržavanjem i apsorpcijom u vodenoj fazi. Mokri ispirači plina mogu imati razne izvedbe i načine rada, npr. ispirač s raspršivanjem, ispirač s pregradama ili venturijev ispirač te se mogu upotrebljavati za predobradu prašine ili kao samostalna tehnika. Uklanjanje organskih spojeva može se postići i dodatno poboljšati upotrebom kemikalija u vodi za ispiranje (postizanjem kemijske oksidacije ili druge pretvorbe). Dobivena tekućina mora se obraditi odvajanjem prikupljene prašine taloženjem ili filtracijom. |
1.4.2. Emisije u vodu
Tehnika |
Opis |
biološka obrada |
Biološka oksidacija otopljenih organskih tvari putem metabolizma mikroorganizama ili razgradnje organskih tvari u otpadnoj vodi djelovanjem mikroorganizama u odsustvu zraka. Nakon biološkog postupka obično slijedi uklanjanje suspendiranih krutih tvari, npr. taloženjem. |
koagulacija i flokulacija |
Koagulacijom i flokulacijom suspendirane krute tvari odvajaju se od otpadne vode. Ti se postupci obično odvijaju jedan poslije drugoga. Koagulacija se provodi dodavanjem koagulansa s nabojem suprotnim naboju suspendiranih krutih tvari. Flokulacija se provodi dodavanjem polimera pri čemu se mikropahuljaste čestice sudaranjem povezuju u veće pahulje. |
flotacija |
Odvajanje velikih pahulja ili plutajućih čestica od efluenta njihovim nakupljanjem na površini suspenzije. |
flotacija otopljenim zrakom |
Flotacijske tehnike u kojima se pomoću otopljenog zraka odvajaju koagulirane i flokulirane tvari. |
filtracija |
Odvajanje krutih tvari od otpadne vode njihovim prolaskom kroz porozni medij. Uključuje različite vrste tehnika, npr. pješčanu filtraciju, mikrofiltraciju i ultrafiltraciju. |
odvajanje ulja od vode |
Odvajanje i ekstrakcija netopljivih ugljikohidrata na temelju načela razlike u gravitaciji između faza (tekućina-tekućina ili krutina-tekućina). Faza veće gustoće taloži se, a faza manje gustoće pluta na površini. |
rezervoari |
Lagune velike površine za pasivno gravitacijsko taloženje krutih tvari. |
taloženje |
Odvajanje suspendiranih čestica i tvari gravitacijskim taloženjem. |
(1) Prikladnije razdoblje mjerenja može se primijeniti za svaki parametar za koji, zbog ograničenja u uzorkovanju ili analitičkih ograničenja, mjerenje u trajanju od 30 minuta nije prikladno.
(2) EN 14961-1:2010 može se upotrijebiti za razvrstavanje krutih biogoriva.
(3) Emisije metana praćene u skladu s EN ISO 25140 ili EN ISO 25139 oduzimaju se od rezultata ako se kao gorivo upotrebljava prirodni plin, UPP itd.
(4) Nije primjenjivo ako se kao gorivo uglavnom upotrebljava gorivo dobiveno iz drveta, prirodni plin, UPP itd.
(5) Uključujući As, Cd, Co, Cr, Cu, Hg, Mn, Ni, Pb, Sb, Tl i V.
(6) Primjenjivo ako se onečišćeno oporabljeno drvo upotrebljava kao gorivo.
(7) Relevantno pri primjeni selektivne nekatalitičke redukcije.
(8) Ako ne postoji norma EN, preferirani pristup je izokinetičko uzorkovanje zagrijanom sondom i filtarskim kućištem u ispiralici punjenoj otopinom bez pranja sonde, npr. na temelju metode US EPA M316.
(9) Emisije metana praćene u skladu s EN ISO 25140 ili EN ISO 25139 oduzimaju se od rezultata ako se kao gorivo upotrebljava prirodni plin, UPP itd.
(10) Ako ne postoji norma EN, preferirani pristup je izokinetičko uzorkovanje zagrijanom sondom i filtarskim kućištem u ispiralici punjenoj otopinom bez pranja sonde, npr. na temelju metode US EPA M316.
(11) Uzimanje uzoraka iz vrećastih filtara i ciklofiltara može se zamijeniti kontinuiranim praćenjem pada tlaka preko filtra kao indikativnim zamjenskim parametrom.
(12) Točka mjerenja nalazi se ispred miješanja dimnih plinova s ostalim strujanjima zraka, ako je to tehnički izvedivo.
(13) Postoji trend zamjene KPK-a TOC-om iz ekonomskih razloga te radi zaštite okoliša. Korelaciju između dvaju parametara treba utvrditi za svaku lokaciju.
(14) Uključujući As, Cr, Cu, Ni, Pb i Zn.
(15) Uzorkovanje razmjerno protoku može se zamijeniti drugim standardnim postupkom uzorkovanja ako protok nije dostatan za reprezentativno uzorkovanje.
(16) Opisi tehnika prikazani su u odjeljku 1.4.1.
(17) Ova razina emisija povezana s NRT-ima ne primjenjuje se pri upotrebi borovine kao glavne sirovine.
(18) Emisije manje od 30 mg/Nm3 mogu se postići upotrebom sušionice UTWS.
(19) Pri gotovo isključivoj upotrebi oporabljenog drva, gornja granica može biti do 15 mg/Nm3.
(20) Opisi tehnika prikazani su u odjeljku 1.4.1.
(21) Ako vrećasti filtar ili ciklofiltar nisu primjenjivi, gornja granica može biti do 10 mg/Nm3.
(22) Opisi tehnika prikazani su u odjeljku 1.4.1.
(23) Vanjski dio drveta, s korom ili okorano, dobiven prvim rezovima u procesu piljenja kojim se trupac oblikuje u daske (drvnu građu).
(24) Opisi tehnika prikazani su u odjeljku 1.4.2.
(25) Opisi tehnika prikazani su u odjeljku 1.4.2.
(26) Opisi tehnika prikazani su u odjeljku 1.4.2.