11/Sv. 96

HR

Službeni list Europske unije

55

L 067/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE

(a)

Svaka država dostavlja Agenciji izjavu, koja sadrži informacije utvrđene u podtočkama i., ii., iv., ix. i x. Zajednica dostavlja Agenciji izjavu, koja sadrži informacije utvrđene u podtočkama v., vi. i vii. Svaka država i Zajednica dostavljaju Agenciji izjavu, koja sadrži informacije utvrđene u podstavcima iii. i viii.

(b)

Svaka je država obvezna uložiti sve razumne napore kako bi Agenciji osigurala sljedeće informacije:

(c)

Na zahtjev Agencije, država ili Zajednica, prema potrebi, dostavlja dopunu ili razjašnjenje bilo koje informacije dostavljene prema ovom članku, ako je to relevantno za zaštitne mjere.

(a)

Svaka država ili Zajednica, ili obje, prema potrebi dostavljaju Agenciji informacije utvrđene u članku 2. točki (a) podtočkama i., iii., iv., v., članku 2. točki (a) podtočki vi. alineji (a), članku 2. točki (a) podtočkama vii. i x. i članku 2. točki (b). podtočki i. u roku od 180 dana od dana stupanja na snagu ovog Protokola.

(b)

Svaka država ili Zajednica, ili obje, prema potrebi dostavljaju Agenciji, do 15. svibnja svake godine, ažurirane informacije navedene u točki (a) za razdoblje koje pokriva prethodnu kalendarsku godinu. Ako se informacije nisu mijenjale od posljednjeg dostavljanja, svaka država ili Zajednica, ili obje, prema potrebi to naznačuju.

(c)

Zajednica je obvezna, do 15. svibnja svake godine, dostaviti Agenciji informacije utvrđene u članku 2. točki (a) podtočki vi. alinejama (b) i (c) za razdoblje koje pokriva prethodnu kalendarsku godinu.

(d)

Svaka država Agenciji tromjesečno dostavlja informacije utvrđene u članku 2. točki (a) podtočki ix. alineji (a). Te se informacije dostavljaju u roku od 60 dana od završetka svakog tromjesečja.

(e)

Zajednica i svaka država dostavljaju Agenciji informacije utvrđene u članku 2. točki (a) podtočki viii. 180 dana prije provođenja daljnje prerade, te do 15. svibnja svake godine, informacije o promjenama u lokaciji, za razdoblje koje pokriva prethodnu kalendarsku godinu.

(f)

Svaka država i Agencija dogovaraju vremenski tijek i učestalost pribavljanja informacija utvrđenih u članku 2. točki (a) podtočki ii.

(g)

Svaka država dostavlja Agenciji informacije iz članka 2. točke (a) alineje ix. podtočki (b) u roku od 60 dana od Agencijskog zahtjeva.

(a)

Agencija ne zahtijeva, automatski ili sustavno, provjeru informacija iz članka 2., međutim Agencija ima pristup:

(b)

(c)

Prethodna obavijest mora biti u pisanom obliku, te sadržavati razloge za pristup i aktivnosti koje treba izvršiti tijekom takvog pristupa.

(d)

U slučaju pitanja ili nedosljednosti, Agencija je obvezna, određenoj državi i, prema potrebi, Zajednici, pružiti mogućnost da razjasni i olakša rješavanje pitanja ili neusklađenosti. Takvu je mogućnost potrebno pružiti prije zahtjeva za pristup, osim ako Agencija smatra da bi kašnjenje pristupa dovelo u pitanje potrebu zbog koje je pristup zatražen. U svakom slučaju, Agencija ne donosi nikakav zaključak o pitanju ili neusklađenosti, sve dok se određenoj državi i, prema potrebi, Zajednici ne osigura takva mogućnost.

(e)

Ako s određenom državom nije dogovoreno drukčije, pristup je moguć isključivo tijekom redovnog radnog vremena.

(f)

Određena država, ili u slučaju pristupa sukladno članku 5. točki (a) ili sukladno članku 5. točki (c) kada je uključen nuklearni materijal, određena država i Zajednica, imaju pravo da njihovi predstavnici i, prema potrebi, inspektori Zajednice, prate inspektore Agencije tijekom njihovog pristupa, pod uvjetom da se inspektori Agencije time ne zadržavaju ili na drugi način ometaju u izvršenju svojih zadaća.

(a)

(b)

svakoj lokaciji, koju određena država odredi na temelju članka 2. točke (a) podtočke i., članka 2. točke (a) podtočke iv., članka 2. točke (a) podtočke ix. alineje (b) ili članka 2. točke (b) ili lokaciji različitoj od onih navedenih u stavku (a) točki i., pod uvjetom da je određena država, ako nije u mogućnosti osigurati takav pristup, obvezna uložiti sve razumne napore kako bi, bez odlaganja, na druge načine zadovoljila zahtjeve Agencije;

(c)

svakoj lokaciji, koju navede Agencija, osim lokacija navedenih u točkama (a) i (b), radi uzimanja uzoraka okoliša specifičnih za lokaciju, pod uvjetom da je određena država, ako nije u mogućnosti osigurati takav pristup, obvezna uložiti sve razumne napore da, bez odlaganja, zadovolji zahtjeve Agencije na susjednim lokacijama ili na druge načine.

(a)

za pristup sukladno članku 5. točki (a) podtočki i. ili iii.: vizualno promatranje; prikupljanje uzoraka okoliša; uporaba uređaja za detekciju i mjerenje zračenja; primjena pečata i drugih uređaja za otkrivanje neovlaštenih manipulacija navedenih u dopunskim dogovorima i druge objektivne mjere koje su se pokazale izvedivima i čiju je primjenu odobrilo Vijeće guvernera (dalje u tekstu „Vijeće”) nakon konzultacija između Agencije, Zajednice i određene države.

(b)

Za pristup sukladno članku 5. točki (a) podtočki ii.: vizualno promatranje; brojanje stavki nuklearnog materijala; nerazarajuća mjerenja i uzorkovanje; uporaba uređaja za detekciju i mjerenje zračenja; pregledavanje evidencije relevantne za količine, podrijetlo i dispoziciju materijala; prikupljanje uzoraka okoliša; te druge objektivne mjere koje su se pokazale tehnički izvedivima i čiju je primjenu odobrilo Vijeće, te nakon konzultacija između Agencije, Zajednice i određene države.

(c)

Za pristup sukladno članku 5. točki (b): vizualno promatranje; prikupljanje uzoraka okoliša; uporaba uređaja za detekciju i mjerenje zračenja; pregled dokumentacije o zaštitnim mjerama relevantnima za proizvodnju i otpremu; te druge objektivne mjere koje su se pokazale tehnički izvedivima i čiju je primjenu odobrilo Vijeće, te nakon konzultacija između Agencije i određene države.

(d)

Za pristup sukladno članku 5. točki (c): prikupljanje uzoraka okoliša i, u slučaju da rezultati ne rješavaju pitanje ili nesuglasje u lokaciji koju je navela Agencija na temelju članka 5. točke (c), primjena vizualnog promatranja na toj lokaciji, uređaja za detekciju i mjerenje zračenja i drugih objektivnih mjera kako je dogovoreno između određene države i, kad se radi o nuklearnom materijalu, Zajednice i Agencije.

(a)

Na zahtjev države, Agencija i ta država donose rješenja o kontroliranom pristupu sukladno ovom Protokolu, kako bi se spriječilo širenje osjetljivih informacija, ispunili zahtjevi sigurnosne i fizičke zaštite ili zaštite vlasničkih ili poslovno osjetljivih informacija. Takva rješenja ne smiju sprečavati Agenciju u provođenju aktivnosti potrebnih da se vjerodostojno zajamči nepostojanje nedeklariranog nuklearnog materijala i djelatnosti na dotičnoj lokaciji, uključujući rješenje pitanja, koji se odnosi na točnost i potpunost informacija navedenih u članku 2. ili proturječnost u vezi s tim informacijama.

(b)

Država može, prilikom dostavljanja informacija sukladno članku 2., obavijestiti Agenciju o mjestima na području i lokaciji na kojima se može primijeniti kontrolirani pristup.

(c)

Do stupanja na snagu bilo kojih potrebnih dopunskih dogovora, država može pribjeći kontroliranom pristupu u skladu s odredbama točke (a).

(a)

Agencija je obvezna određenu državu i, prema potrebi, Zajednicu obavijestiti o:

(b)

Agencija je obvezna određenu državu i Zajednicu obavijestiti o zaključcima do kojih je došla aktivnostima iz ovog Protokola. Zaključci se dostavljaju jednom godišnje.

(a)

(b)

Smatra se da su Zajednica i države primile obavijest iz točke (a) 7 dana od dana kada je Agencija poslala preporučenom poštom obavijest Zajednici i državama.

(a)

U slučajevima kada država ili, prema potrebi, Zajednica ili Agencija ukažu na to, da je u dopunskim dogovorima potrebno navesti način na koji će se primjenjivati mjere utvrđene u ovom Protokolu, navedena država ili navedena država te Zajednica i Agencija se o takvim dopunskim dogovorima moraju usuglasiti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovog Protokola ili, u slučajevima kada se potreba za takvim dopunskim dogovorima utvrdi nakon stupanja na snagu ovog Protokola, u roku od 90 dana od takvog utvrđivanja.

(b)

Do stupanja na snagu potrebnih dopunskih dogovora, Agencija ima pravo primijeniti mjere utvrđene u ovom Protokolu.

(a)

Svaka je država obvezna dopustiti i zaštititi slobodnu komunikaciju Agencije, koja se za službene potrebe odvija između inspektora Agencije u toj državi i sjedišta Agencije i/ili regionalnih ureda, uključujući nadzirani i nenadzirani prijenos podataka dobivenih iz uređaja Agencije za ograničavanje i/ili nadziranje i mjerenje. Agencija ima pravo, u dogovoru s određenom državom, na uporabu međunarodno uspostavljenih sustava izravne komunikacije, uključujući satelitske sustave i druge oblike telekomunikacija koji se ne upotrebljavaju u toj državi. Na zahtjev države ili Agencije, u dopunskim su dogovorima pobliže naznačene pojedinosti provedbe ovog stavka unutar te države, a koji su u vezi s nadziranim i nenadziranim prijenosom podataka dobivenih iz uređaja Agencije za ograničavanje i/ili nadziranje ili mjerenje.

(b)

Pri komunikaciji i prijenosu podataka, na način utvrđen u točki (a), potrebno je obratiti dužnu pozornost na potrebu zaštite vlasničkih ili poslovno osjetljivih informacija ili projektnih podataka koje određena država smatra iznimno osjetljivima.

(a)

Agencija je obvezna održavati strogi režim kako bi osigurala učinkovitu zaštitu od razotkrivanja poslovnih, tehnoloških i industrijskih tajni te ostalih povjerljivih informacija, koje je doznala, uključujući podatke koje je Agencija doznala provodeći ovaj Protokol.

(b)

Režim iz točke (a) uključuje, između ostalog, odredbe koje se odnose na:

(c)

Režim iz gornje točke (a) odobrava i periodično preispituje Vijeće.

(a)

Prilozi ovom Protokolu čine njegov sastavni dio. Osim za potrebe izmjene priloga I. i II., pojam „Protokol”, kako je upotrijebljen u ovom instrumentu, znači Protokol i priloge zajedno.

(b)

Popis aktivnosti navedenih u Prilogu I. i popis opreme i materijala naveden u Prilogu II. može izmijeniti Vijeće na temelju savjeta otvorene radne grupe stručnjaka, koju je osnovalo Vijeće. Svaka takva izmjena stupa na snagu četiri mjeseca nakon što ju je Vijeće donijelo.

(c)

U Prilogu III. ovom Protokolu se navodi na koji način Zajednica i države provode mjere iz ovog Protokola.

(a)

Ovaj Protokol stupa na snagu na dan kada Agencija primi od Zajednice i države pisanu obavijest da su ispunjeni njihovi uvjeti za stupanje na snagu.

(b)

Države i Zajednica mogu, bilo kada prije stupanja ovog Protokola na snagu, izjaviti da će ovaj Protokol primjenjivati privremeno.

(c)

Generalni je direktor obvezan odmah obavijestiti sve države članice Agencije o svakoj izjavi o privremenoj primjeni, kao i o stupanju ovog Protokola na snagu.

(a)

„istraživačke i razvojne aktivnosti vezane uz nuklearni gorivni ciklus” znači one aktivnosti koje se posebno odnose na svaki aspekt procesa ili razvoja sustava bilo koje od sljedećih stavki:

ali ne uključuje aktivnosti u vezi s teorijskim ili osnovnim znanstvenim istraživanjem ili istraživanjem i razvojem primjene radioaktivnih izotopa u industriji, medicini, hidrologiji i poljoprivredi, učinke na zdravlje i okoliš te poboljšano održavanje.

(b)

„mjesto ispitivanja” znači područje koje su Zajednica i država razgraničile u relevantnim projektnim podacima za postrojenje, uključujući zatvoreno postrojenje, te u podacima koji se odnose na lokaciju izvan postrojenja gdje se nuklearni materijal uobičajeno rabi, uključujući zatvorenu lokaciju izvan postrojenja gdje se nuklearni materijal uobičajeno rabio (to je ograničeno na lokacije s vrućim komorama ili gdje se provode aktivnosti u vezi s pretvorbom, obogaćivanjem, proizvodnjom goriva ili preradom). „Mjesto ispitivanja” također uključuje sve objekte, postavljene zajedno s postrojenjem ili lokacijom za opskrbljivanje ili uporabu bitnih usluga, uključujući: vruće komore za obradu ozračenih materijala koji ne sadrži nuklearni materijal, objekte za obradu, skladištenje i odlaganje otpada te zgrade povezane s navedenim aktivnostima, koje je određena država odredila u članku 2. točki (a) podtočki iv.

(c)

„razgrađeno postrojenje” ili „razgrađena lokacija izvan postrojenja” znači objekt ili lokacija na kojoj su preostale građevine i oprema koji su bitni za njezinu uporabu uklonjeni ili učinjeni neuporabljivima, tako da nisu upotrebljivi za skladištenje te se ne mogu više upotrebljavati za rukovanje, preradu ili uporabu nuklearnog materijala.

(d)

„zatvoreno postrojenje” ili „zatvorena lokacija izvan postrojenja” znači objekt ili lokacija na kojoj je rad zaustavljen i nuklearni materijal uklonjen, ali koja nije razgrađena.

(e)

„visoko obogaćeni uranij” znači uranij koji sadrži 20 % ili više izotopnog uranija-235.

(f)

„uzorkovanje okoliša specifičnih za lokaciju” znači prikupljanje uzoraka okoliša (npr. zraka, vode, raslinja, tla, prljavštine) na lokaciji i u neposrednoj blizini lokacije, koju je odredila Agencija kako bi Agenciji pomogli pri donošenju zaključaka o odsustvu nedeklariranog nuklearnog materijala ili nuklearnih aktivnosti na određenoj lokaciji.

(g)

„uzorkovanje okoliša u širem području” znači prikupljanje uzoraka okoliša (npr. zraka, vode, raslinja, tla, prljavštine) na nekoliko lokacija koje je odredila Agencija kako bi Agenciji pomogli pri donošenju zaključaka o odsutnosti nedeklariranog nuklearnog materijala ili nuklearnih aktivnosti u širem području.

(h)

„nuklearni materijal” znači svaki izvoran ili poseban fisibilan materijal kako je definirano u članku XX. Statuta. Pojam izvoran materijal ne tumači se kao pojam koji se primjenjuje na rudu ili ostatke rude. Svaka odluka Vijeća na temelju članka XX. Statuta Agencije nakon stupanja na snagu ovog Protokola, koja se odnosi na materijale za koje se smatra da su izvoran ili poseban fisibilan materijal stupa na snagu na temelju ovog Protokola ako je prihvate Zajednica i države.

(i)

„postrojenje” znači:

(j)

„lokacija izvan postrojenja” znači svaki objekt ili lokaciju, koja nije postrojenje, a na kojoj se nuklearni materijal uobičajeno upotrebljava u količinama od jednog efektivnog kilograma ili manje.

i.

Proizvodnja centrifugalnih rotorskih cijevi ili montaža plinskih centrifuga.

Pojam „centrifugalne rotorske cijevi” znači cilindre s tankim stjenkama kako je opisano u točki 5.1.1. podtočki (b) Priloga II.

Pojam „plinske centrifuge” znači centrifuge, kako je opisano u uvodnoj napomeni točke 5.1. Priloga II.

ii.

Izrada difuzijskih barijera.

Pojam „difuzijske barijere” znači tanke, porozne filtre, kako je opisano u točki 5.3.1. podtočki (a) Priloga II.

iii.

Proizvodnja ili montaža laserskih sustava.

Pojam „laserski sustavi” znači sustave, koji uključuju elemente, kako je opisano u točki 5.7. Priloga II.

iv.

Izrada ili montaža elektromagnetskih separatora izotopa.

Pojam „elektromagnetski separatori izotopa” znači elemente navedene u točki 5.9.1. Priloga II., koji sadrže izvore iona, kako je opisano u točki 5.9.1. podtočki (a) Priloga II.

v.

Izrada ili montaža kolona i opreme za ekstrakciju.

Pojam „kolone i oprema za ekstrakciju” znači elemente, kako je opisano u točkama 5.6.1., 5.6.2., 5.6.3., 5.6.5., 5.6.6., 5.6.7. i 5.6.8. Priloga II.

vi.

Izrada mlaznica za aerodinamičnu separaciju ili vrtložnih cijevi.

Pojam „mlaznice za aerodinamičnu separaciju” ili „vrtložne cijevi” znači mlaznice za separaciju i vrtložne cijevi, kako je opisano u točkama 5.5.1. i 5.5.2. Priloga II.

vii.

Proizvodnja ili montaža sustava za stvaranje plazme uranija.

Pojam „sustavi za stvaranje plazme uranija” znači sustave za stvaranje plazme uranija, kako je opisano u točki 5.8.3. Priloga II.

viii.

Proizvodnja cirkonijevih cijevi.

Pojam „cirkonijeve cijevi” znači cijevi, kako je opisano u točki 1.6. Priloga II.

ix.

Proizvodnja ili poboljšanje kvalitete teške vode ili deuterija.

Pojam „teška voda ili deuterij” znači deuterij, teška voda (deuterijev oksid) i sve druge spojeve deuterija u kojima omjer atoma deuterija i vodika premašuje 1:5 000.

x.

Izrada grafita nuklearne kakvoće.

Pojam „grafit nuklearne kakvoće” znači grafit, koji ima razinu čistoće bolju od pet čestica na milijun bor-ekvivalenta te gustoću veću od 1,50 g/cm3.

xi.

Proizvodnja boca za ozračeno gorivo.

Pojam „boca za ozračeno gorivo” znači posuda za prijevoz i/ili skladištenje ozračenoga goriva, koja osigurava kemijsku, toplinsku i radiološku zaštitu, te koja tijekom rukovanja, prijevoza i skladištenja otpušta toplinu raspada.

xii.

Izrada reaktorskih kontrolnih šipki.

Pojam „reaktorske kontrolne šipke” znači šipke, kako je opisano u točki 1.4. Priloga II.

xiii.

Izrada spremnika i posuda sigurnih od kritičnosti.

Pojam „spremnici i posude sigurni od kritičnosti” znači elementi, kako je opisano u točki 3.2. i 3.4. Priloga II.

xiv.

Proizvodnja strojeva za usitnjavanje elemenata ozračenoga goriva.

Pojam „strojevi za usitnjavanje elemenata ozračenoga goriva” znači oprema, kako je opisana u točki 3.1. Priloga II.

xv.

Izrada vrućih komora.

Pojam „vruće komore” znači komore ili međusobno povezane komore ukupnog volumena od najmanje 6 m3 sa zaštitom jednakom ili većom od ekvivalenta 0,5 m betona, gustoće 3,2 g/cm3 ili veće, te koje imaju opremu za daljinsko upravljanje.

1.

REAKTORI I NJIHOVA OPREMA

1.1.

Potpuni nuklearni reaktori

Nuklearni reaktori osposobljeni za rad tako da održavaju kontroliranu samoodrživu lančanu reakciju fisije, ne uključujući reaktore nulte snage definirane kao reaktori, koji su projektirani tako, da pri maksimalnoj brzini ne proizvedu više od 100 grama plutonija godišnje.

„Nuklearni reaktor” u osnovi uključuje elemente unutar reaktorske posude ili izravno priključene na reaktorsku posudu, opremu kojom se kontrolira razina snage u jezgri, te komponente koje uobičajeno sadrže primarno rashladno sredstvo jezgre reaktora ili su s njim u neposrednom kontaktu ili ga kontroliraju.

Namjera nije isključiti reaktore koji se razumno mogu preinačiti tako da proizvode znatno više od 100 grama plutonija godišnje. Reaktori projektirani za neprekidan rad na znatnim razinama snage, bez obzira na svoj kapacitet za proizvodnju plutonija, ne smatraju se „reaktorima nulte snage”.

1.2.

Reaktorske posude pod tlakom

Metalne posude, kao cjelovite jedinice ili kao njihovi glavni dijelovi izrađeni u radionicama, te koje su posebno projektirane ili izrađene tako da sadrže jezgru nuklearnog reaktora, kako je određeno u točki 1.1. te koje mogu izdržati radni tlak primarnog rashladnog sredstva.

Točka 1.2. obuhvaća gornju ploču reaktorske posude pod tlakom kao glavni dio posude pod tlakom proizveden u radionici.

Unutarnje dijelove reaktora (npr. potporne stupove i ploče za jezgru te druge unutarnje dijelove, cijevi vodilica za kontrolne šipke, toplinske štitove, skretne pregrade, rešetkaste ploče jezgre, difuzijske ploče itd.) uobičajeno dobavlja dobavljač reaktora. U nekim slučajevima proizvodnja posude pod tlakom također uključuje neke unutarnje potporne komponente. Dobava tih sastavnih dijelova, koji su dovoljno kritični za siguran i pouzdan rad reaktora (samim time i za jamstva i odgovornost dobavljača reaktora), izvan osnovnog ugovora o isporuci samog reaktora nije neuobičajena praksa. Stoga, iako odvojena dobava tih jedinstvenih, posebno projektiranih i izrađenih, kritičkih, velikih i skupih elemenata nije nemoguća, takav se način dobave smatra malo vjerojatnim.

1.3.

Uređaji za izmjenu reaktorskoga goriva

Oprema za rukovanje, koja je posebno projektirana ili izrađena za umetanje ili uklanjanje goriva iz nuklearnog reaktora, kako je definirano u točki 1.1., a koja omogućuje punjenje tijekom rada ili koja upotrebljava tehnički sofisticirane karakteristike za pozicioniranje ili centriranje radi omogućavanja složenih postupaka vađenja goriva, kao što su postupci kod kojih neposredna vizualna kontrola ili pristup gorivu uobičajeno nisu mogući.

1.4.

Reaktorske kontrolne šipke

Šipke posebno projektirane ili izrađene za nadzor nad i upravljanje brzinom reakcije u nuklearnom reaktoru, kako je definirano u točki 1.1.

Osim dijela za apsorpciju neutrona, ova točka također uključuje konstrukcije za podupiranje ili ovješenje, zbog čega se dobavlja odvojeno.

1.5.

Reaktorske tlačne cijevi

Cijevi koje su posebno projektirane ili izrađene tako da sadrže gorivne elemente i primarno rashladno sredstvo u reaktoru, kako je određeno u točki 1.1. pri radnom tlakom većem od 5,1 MPa (740 psi).

1.6.

Cirkonijeve cijevi

Cirkonij metal i legure u obliku cijevi ili cijevnih sklopova te u količinama koje premašuju 500 kg u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci, posebno projektirane ili izrađene za uporabu u reaktoru, kako je definirano u točki 1.1. te u kojima je omjer hafnija i cirkonija manji od 1:500 težinskih udjela.

1.7.

Crpke za primarno rashladno sredstvo

Crpke posebno projektirane ili izrađene za cirkulaciju primarnog rashladnog sredstva u nuklearnim reaktorima, kako je definirano u točki 1.1.

Posebno projektirane ili izrađene crpke mogu uključivati razrađene hermetički zatvorene ili višestruko hermetički zatvorene sustave kako bi se spriječilo propuštanje primarnog rashladnog sredstva, oklopljene motorne crpke i crpke s inercijskim sustavima. Navedena se definicija odnosi na crpke čija je usklađenost potvrđena s normom NC-1 ili istovjetnom normama.

2.

NENUKLEARNI MATERIJALI ZA REAKTORE

2.1.

Deuterij i teška voda

Deuterij, teška voda (deuterijev oksid) i svi drugi deuterijevi spojevi u kojima omjer deuterijevih i vodikovih atoma premašuje 1:5 000 za uporabu u nuklearnom reaktoru, kako je definirano u točki 1.1., u količinama koje premašuju 200 kg atoma deuterija za bilo koju zemlju primatelja u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci.

2.2.

Grafit nuklearne kakvoće

Grafit koji ima razinu čistoće bolju od 5 čestica na milijun bor-ekvivalenta te gustoću veću od 1,50 g/cm3 za uporabu u nuklearnom reaktoru, kako je definirano u točki 1.1., u količinama koje premašuju 3 x 104 kg (30 tona) za bilo koju zemlju primatelja u bilo kojem razdoblju od 12 mjeseci.

U smislu izvještavanja, vlada utvrđuje da li su izvozi grafita, koji zadovoljava gore navedene specifikacije, namijenjeni uporabi u nuklearnom reaktoru ili to nisu.

3.

POSTROJENJA ZA PONOVNU PRERADU OZRAČENIH GORIVNIH ELEMENATA I OPREMA KOJA JE U TU SVRHU POSEBNO PROJEKTIRANA ILI IZRAĐENA

Ponovnom se preradom ozračenog nuklearnoga goriva plutonij i uranij odvajaju od visoko radioaktivnih fisijskih produkata i ostalih transuranijskih elemenata. Odvajanje se može postići različitim tehničkim postupcima. Međutim, purex je tijekom godina postao najčešće upotrebljavan i prihvaćen postupak. Purex uključuje otapanje ozračenog nuklearnoga goriva u dušičnoj kiselini, nakon čega ekstrakcijom otapala uz upotrebu mješavina tributil fosfata u nekom organskom sredstvu za razrjeđivanje dolazi do odvajanja uranija, plutonija i fisijskih produkata.

Purex postrojenja imaju međusobno slične procesne funkcije, uključujući: usitnjavanje ozračenoga gorivnog elementa, otapanje goriva, ekstrakciju otapala i skladištenje procesne tekućine. Također mogu sadržavati opremu za toplinsku denitraciju uranijevog nitrata, pretvorbu plutonijevog nitrata u oksid ili metal i obradu otpadnih tekućih fisijskih produkata u oblik pogodan za dugotrajno skladištenje ili odlaganje. Međutim, specifična se vrsta i konfiguracija opreme za izvođenje tih funkcija u Purex postrojenjima može razlikovati iz nekoliko razloga, kao što su tip i količina ozračenog nuklearnoga goriva namijenjenog preradi, planirano raspolaganje uporabljenih materijala te filozofija sigurnosti i održavanja ugrađena u nacrt postrojenja.

„Postrojenje za ponovnu preradu ozračenih gorivnih elemenata” uključuje opremu i komponente koje uobičajeno dolaze u izravan dodir s ozračenim gorivom, glavnim tokovima obrade nuklearnog materijala i fisijskih produkata te njima izravno upravljaju.

Navedeni procesi, uključujući cjelovite sustave za pretvorbu plutonija i proizvodnju metala plutonija mogu se utvrditi mjerama poduzetima radi izbjegavanja kritičnosti (npr. geometrijom), izloženosti zračenju (npr. štitovima) i opasnosti od toksičnosti (npr. kontejnmentom).

Stavke opreme za koje se smatra da su obuhvaćene izrazom” i oprema posebno projektirana ili izrađena” za ponovnu preradu ozračenih gorivnih elemenata obuhvaćaju:

3.1.

Strojevi za usitnjavanje ozračenih gorivnih elemenata

Ova oprema reže košuljicu gorivnog elementa kako bi se ozračeni nuklearni materijal izložio otapanju. Za to se najčešće upotrebljavaju posebno projektirane škare za rezanje metala, premda se može rabiti i suvremena oprema, kao primjerice laseri.

Daljinski upravljana oprema koja je posebno projektirana ili izrađena za upotrebu u gore navedenom postrojenju za ponovnu preradu i namijenjena rezanju, usitnjavanju ili sjeckanju ozračenih nuklearnih gorivnih sklopova, snopova ili šipki.

3.2.

Posude za otapanje

U posude za otapanje obično se unosi usitnjeno istrošeno gorivo. U tim se posudama, koje su sigurne od kritičnosti, ozračeni nuklearni materijal otapa u dušičnoj kiselini, dok se preostale ljuske uklanjaju iz procesa.

Spremnici sigurni od kritičnosti (npr. posude malog promjera, prstenasti ili pločasti spremnici) posebno projektirani ili izrađeni za upotrebu u postrojenju za preradu, na gore navedeni način, namijenjeni su otapanju ozračenog nuklearnoga goriva, otporni su na vruću, visoko korozivnu tekućinu te se također mogu daljinski puniti i održavati.

3.3.

Ekstraktori s otapalom i oprema za ekstrakciju otapala

Ekstraktori s otapalom primaju otopinu ozračenoga goriva iz posuda za otapanje i organsku otopinu koja odvaja uranij, plutonij i fisijske produkte. Oprema za ekstrakciju otapala je obično projektirana tako da ispunjava stroge radne parametre, kao što su dugi radni vijek bez zahtjeva za održavanjem ili mogućnost prilagodbe radi jednostavne zamjene, zatim jednostavnost rada i upravljanja te prilagodljivost promjenama u uvjetima samog procesa.

Posebno projektirani ili izrađeni ekstraktori s otapalom, kao što su punjene ili pulsirajuće kolone, taložne mješalice ili centrifugalni kontaktori za upotrebu u postrojenju za ponovnu preradu ozračenoga goriva. Ekstraktori s otapalom moraju biti otporni na korozivno djelovanje dušične kiseline. Ekstraktori s otapalom su uobičajeno izrađeni po krajnje visokim standardima (uključujući posebne tehnike zavarivanja i inspekcije, osiguranja kvalitete i kontrole kvalitete) od nehrđajućeg čelika s niskim postotkom ugljika, titana, cirkonija ili drugih materijala visoke kakvoće.

3.4.

Posude za držanje ili skladištenje kemikalija

Iz faze ekstrakcije otapala proizlaze tri glavna toka procesa tekućine. Pri daljnjoj se preradi u sva tri toka upotrebljavaju posude za držanje ili skladištenje, kako slijedi:

Posebno projektirane i izrađene posude za držanje i skladištenje koje se upotrebljavaju u postrojenju za ponovnu preradu ozračenoga goriva. Posude za držanje i skladištenje moraju biti otporne na korozivno djelovanje dušične kiseline. Posude za držanje i skladištenje su obično izrađene od materijala kao što su nehrđajući čelici s niskim postotkom ugljika, titan ili cirkonij, ili drugih materijala visoke kakvoće. Posude za držanje i skladištenje mogu biti projektirane za daljinsko upravljanje i održavanje, te mogu imati sljedeće karakteristike za kontrolu nuklearne kritičnosti:

3.5.

Sustav za pretvorbu plutonijevog nitrata u oksid

U većini postrojenja za ponovnu preradu, ovaj završni postupak uključuje pretvorbu otopine plutonijevog nitrata u plutonijev dioksid. Glavne zadaće u tom postupku su: skladištenje i prilagodbu materijala za napajanje procesa, taloženje i odvajanje krute/tekuće frakcije, oksidacija, rukovanje proizvodom, provjetravanje, zbrinjavanje otpada i kontrola procesa.

Potpuni sustavi posebno projektirani ili izrađeni za pretvorbu plutonijevog nitrata u plutonijev oksid, posebno su prilagođeni izbjegavanju učinaka kritičnosti i zračenja te minimaliziraju opasnosti od toksičnosti.

3.6.

Sustav za pretvorbu plutonijevog oksida u metal plutonija

Ovaj postupak, koji može biti povezan s postrojenjem za ponovnu preradu, uključuje fluoriranje plutonijevog dioksida, u pravilu s visoko korozivnim fluorovodikom, pri čemu nastaje plutonijev fluorid, koji se naknadno uporabom metala kalcija visoke čistoće reducira, stvarajući metalni plutonij i šljaku kalcijevog fluorida. Glavne funkcije uključene u taj postupak su: fluoriranje (npr. uključujući opremu proizvedenu od plemenitog metala ili njime obloženu), reduciranje metala (npr. upotrebom keramičkih lonaca za taljenje), dobivanje šljake, rukovanje proizvodom, provjetravanje, zbrinjavanje otpada i kontrola postupka.

Potpuni sustavi posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju metala plutonija, posebno su prilagođeni tako da omogućuju izbjegavanje učinaka kritičnosti i zračenja, te minimaliziraju opasnosti od toksičnosti.

4.

POSTROJENJE ZA PROIZVODNJU GORIVNIH ELEMENATA

„Postrojenje za proizvodnju gorivnih elemenata” uključuje opremu:

5.

POSTROJENJA ZA SEPARACIJU IZOTOPA URANIJA I OPREMA, OSIM ANALITIČKIH INSTRUMENATA, POSEBNO PROJEKTIRANA ILI IZRAĐENA U TE SVRHE

Stavke opreme za koje se smatra da su obuhvaćene izrazom „oprema, osim analitičkih instrumenata, koja je posebno projektirana ili izrađena” te koje služe za odvajanje izotopa uranija, uključuju:

5.1.

Plinske centrifuge te sklopove i komponente posebno projektirane ili izrađene za uporabu u plinskim centrifugama

Plinska se centrifuga obično sastoji od cilindra (cilindara) tankih stijenki promjera između 75 mm (3″) i 400 mm (16″), koji se nalazi u vakuumskom okruženju i vrti velikom obodnom brzinom od otprilike 300 m/s ili više oko svoje okomite osi. Da bi se postigla velika brzina, materijali za izradu rotirajućih komponenti moraju biti visoke čvrstoće u odnosu na gustoću, a radi minimiziranja neuravnoteženosti rotorski sklop i njegove pojedinačne komponente moraju biti izrađene s vrlo malim tolerancijama. Za razliku od drugih centrifuga, za plinsku je centrifugu za obogaćivanje uranija karakteristično da unutar komore rotora ima rotirajuću(-e) skretnu(-e) pregradu(-e) u obliku diska i uređaj stacionarnih cijevi za dovođenje i odvođenje plina UF6 i koji se sastoji od najmanje tri odvojena kanala, od kojih su dva spojena na lopatice što se protežu od osi rotora prema periferiji komore rotora. U vakuumskom se okruženju također nalazi niz kritičnih elemenata koji ne rotiraju i koje, iako su posebno projektirani, nije teško proizvesti niti se proizvode iz posebnih materijala. Međutim, centrifugalno postrojenje zahtjeva veći broj tih komponenti, tako da količine mogu dati važnu naznaku krajnje uporabe.

5.1.1.

Rotirajuće komponente

5.1.2.

Statičke komponente

5.2.

Posebno projektirani ili izrađeni pomoćni sustavi, oprema i komponente za postrojenja za obogaćivanje s plinskim centrifugama

Pomoćni sustavi, oprema i komponente za postrojenje za obogaćivanje s plinskim centrifugama su sustavi potrebni za napajanje centrifuga s UF6, za međusobno povezivanje pojedinačnih centrifuga tako da oblikuju kaskade (ili stupnjeve) te na taj način omogućuju postupno sve veće obogaćivanje, te za odvajanje „produkta” i „ostataka” UF6 iz centrifuga, zajedno s opremom potrebnom za pogon centrifuga ili upravljanje postrojenjem.

UF6 obično isparava iz krutog agregatnog stanja uz primjenu zagrijanih autoklava te se pomoću kaskadnog cjevovodnog kolektora u plinovitom stanju dovodi u centrifuge. Plinski tokovi „produkta” i „ostataka” UF6 iz centrifuga se također kaskadnim cjevovodnim kolektorom dovode u hladne stupice (koje rade na otprilike 203 K (-70 °C)) gdje se kondenziraju prije daljnjeg prijenosa u pogodne spremnike za prijevoz ili skladištenje. Budući da se postrojenje za obogaćivanje sastoji od više tisuća centrifuga poredanih u kaskade, dužina kaskadnog razvodnog cjevovoda iznosi nekoliko kilometara povezanih s nekoliko tisuća zavara i višekratnim ponavljanjem strukture. Oprema, komponente i cjevovodni sustavi se izrađuju po vrlo visokim standardima postavljenima za vakuum i čistoću.

5.2.1

Sustavi za napajanje/sustavi za odvođenje produkta i ostataka

Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi uključuju:

Postrojenje, oprema i cjevovod su u potpunosti izrađeni od materijala otpornih na UF6 ili su njima obloženi (vidjeti napomenu za pojašnjenje u ovom odsjeku) te proizvedeni prema vrlo visokim standardima postavljenima za vakuum i čistoću.

5.2.2.

Strojno obrađeni sustavi cjevovodnih kolektora

Posebno projektirani ili izrađeni cjevovodni sustavi i sustavi cjevovodnih kolektora za rukovanje UF6 u centrifugalnim kaskadama. Mreža se cjevovoda obično sastoji od „trostrukog” sustava cjevovodnih kolektora, pri čemu je svaka centrifuga priključena na svaki cjevovodni kolektor. Na taj se način njegov oblik višekratno ponavlja. U cijelosti je izrađena od materijala otpornih na UF6 (vidjeti napomenu za pojašnjenje u ovom odsjeku) te izvedena po vrlo visokim standardima postavljenima za vakuum i čistoću.

5.2.3.

UF6 maseni spektrometri/ionski izvori

Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili četveropolni maseni spektrometri za „neposredno” uzorkovanje napajanja, produkta i ostataka iz protoka plina UF6 koji imaju sljedeće karakteristike:

5.2.4.

Pretvarači frekvencije

Pretvarači frekvencije (poznati i kao konverteri ili inverteri) posebno projektirani ili izrađeni za napajanje statora motora, kako je definirano u 5.1.2. točki (d) ili dijelovi, komponente i podsklopovi takvih pretvarača frekvencije, koji imaju sljedeće karakteristike:

Gore navedene stavke dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6 ili izravno upravljaju centrifugama i protokom plina iz centrifuge u centrifugu, te iz kaskade u kaskadu.

Materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju nehrđajući čelik, aluminij, legure aluminija, nikal ili legure koje sadrže 60 % ili više nikla.

5.3.

Posebno projektirani ili izrađeni sklopovi i komponente za primjenu u procesu obogaćivanja plinskom difuzijom

Uvodna napomena

Kod metode razdvajanja izotopa uranija plinskom difuzijom, glavni je tehnološki sklop posebna porozna barijera za plinsku difuziju, izmjenjivač topline za hlađenje plina (plin se zagrijava postupkom tlačenja), brtveni i regulacijski ventili i cjevovodi. Budući da tehnologija plinske difuzije rabi uranijev heksafluorid (UF6) sve površine opreme, cjevovoda i instrumentacije (koje dolaze u dodir s plinom) moraju biti izrađene od materijala, koji u dodiru s UF6 ostaju stabilni. Postrojenje za plinsku difuziju zahtijeva više takvih sklopova, tako da količine mogu biti značajan pokazatelj krajnje uporabe.

5.3.1.

Barijere za plinsku difuziju

5.3.2.

Kućište difuzora

Posebno projektirane ili izrađene hermetički zatvorene cilindrične posude promjera većeg od 300 mm (12″) i dužine veće od 900 mm (35″) ili pravokutne posude sličnih dimenzija, koje imaju jedan ulazni i dva izlazna priključka, pri čemu svi imaju promjer veći od 50 mm (2″), za ugradnju barijere za plinsku difuziju, izrađene od materijala otpornih na UF6 ili njima obložene te projektirane za vodoravnu ili okomitu ugradnju.

5.3.3.

Kompresori i plinska puhala

Posebno projektirani ili izrađeni aksijalni, centrifugalni ili potisni kompresori ili plinska puhala s kapacitetom usisa UF6 od 1 m3/min, ili više i tlakom ispuha jačine do nekoliko stotina kPa (100 psi), projektirani za dugotrajan rad u UF6 okruženju sa ili bez elektromotora odgovarajuće snage, kao i zasebni sklopovi takvih kompresora i plinskih puhala. Navedeni kompresori i plinska puhala imaju kompresioni omjer između 2:1 i 6:1 te su izrađeni od materijala otpornih na UF6 ili njima obloženi.

5.3.4.

Brtve rotacijske osovine

Posebno projektirane ili izrađene vakuumske brtve s priključcima za napajanje i ispuhivanje brtve, za brtvljenje osovine, koja spaja rotor kompresora ili plinskog puhala s pogonskim motorom, tako da osigura pouzdano brtvljenje protiv prodiranja zraka u unutarnju komoru kompresora ili plinskog puhala napunjenog s UF6. Takve su brtve obično projektirane tako da sprečavaju prodiranje plina u unutrašnjost u količini većoj od 1 000 cm3/min (60 in3/min).

5.3.5.

Izmjenjivači topline za hlađenje UF6

Posebno projektirani ili izrađeni izmjenjivači topline izrađeni od materijala otpornih na UF6 ili njima obloženi (osim nehrđajućeg čelika) ili bakrom ili bilo kojom kombinacijom tih metala, te koji su namijenjeni za veličinu promjene tlaka kod propuštanja manju od 10 Pa (0,0015 psi) po satu, pri tlačnoj razlici od 100 kPa (15 psi).

5.4.

Posebno projektirani ili izrađeni pomoćni sustavi, oprema i komponente za uporabu u procesu obogaćivanja plinskom difuzijom

Pomoćni sustavi, oprema i komponente za postrojenja za obogaćivanje s plinskom difuzijom predstavljaju sustave postrojenja potrebne za dodavanje UF6 u sklop za plinsku difuziju, za međusobno povezivanje pojedinačnih sklopova u kaskade (ili stupnjeve) kako bi omogućili postupno sve veće obogaćivanje i odvajanje „produkta” i „ostataka” UF6 iz difuzijskih kaskada. Zbog visokih inercijskih svojstava difuzijskih kaskada, svaki prekid njihovog rada, a posebno njihovo zaustavljanje, ima ozbiljne posljedice. Stoga je od velike važnosti u postrojenju za plinsku difuziju strogo i trajno održavati vakuum u svim tehnološkim sustavima, automatski zaštititi od nezgoda i precizno automatski regulirati tok plina. Sve to zahtjeva opremanje postrojenja velikim brojem mjernih, regulacijskih i kontrolnih sustava.

Plin UF6 obično isparava iz cilindara smještenih u autoklavima, te se u plinovitom stanju kaskadnim cjevovodnim kolektorom dovodi do ulaznog mjesta. Plinoviti tokovi „produkta” i „ostataka” UF6 vode se kaskadnim cjevovodnim kolektorom od izlaznih točaka do hladnih stupica ili kompresorskih stanica gdje se plin UF6 prije daljnjeg prijenosa u odgovarajuće spremnike za prijevoz ili skladištenje, pretvara u tekuće stanje. Budući da se postrojenje za obogaćivanje plinskom difuzijom sastoji od velikog broja sklopova za plinsku difuziju raspoređenih u kaskade, dužina kaskadnog cijevnog kolektora iznosi nekoliko kilometara, s nekoliko tisuća zavara i višekratnim ponavljanjem strukture. Oprema, komponente i cjevovodni sustavi izrađuju se po vrlo visokim standardima postavljenima za vakuum i čistoću.

5.4.1.

Sustavi za napajanje/sustavi za odvođenje produkta i ostataka

Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi za rad pri tlaku od 300 kPa (45 psi) ili manje, koji obuhvaćaju:

5.4.2.

Sustavi cjevovodnih kolektora

Posebno projektirani ili izrađeni cjevovodni sustavi i sustavi cjevovodnih kolektora za rukovanje UF6 u kaskadama za plinsku difuziju. Cjevovodna je mreža obično „dvostruki” sustav cjevovodnih kolektora, pri čemu je svaka ćelija spojena na svaki od cjevovodnih kolektora.

5.4.3.

Vakuumski sustavi

5.4.4.

Posebni zaporni i regulacijski ventili

Posebno projektirani ili izrađeni ručni ili automatski zaporni i regulacijski ventili s mjehom, izrađeni od materijala otpornih na UF6, promjera od 40 do 1 500 mm (1,5 do 59″) za ugradnju u glavne i pomoćne sustave postrojenja za obogaćivanje plinskom difuzijom.

5.4.5.

UF6 maseni spektrometri/ionski izvori

Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili četveropolni maseni spektrometri za „neposredno” uzorkovanje napajanja, produkta i ostataka iz protoka plina UF6 koji imaju sljedeće karakteristike:

Gore navedene stavke dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6 ili izravno upravljaju protokom unutar kaskada. Sve površine koje dolaze u dodir s procesnim plinom u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na UF6 ili su njima obložene. U smislu odsjeka koji se odnose na stavke plinske difuzije, materijali koji su otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju nehrđajući čelik, aluminij, legure aluminija, aluminijev oksid, nikal ili legure koje sadrže 60 % ili više nikla, te potpuno fluorirane polimere ugljikovodika otporne na UF6.

5.5.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente za uporabu u postrojenjima za aerodinamičko obogaćivanje

U procesu aerodinamičkog obogaćivanja mješavina plinovitog UF6 i lakog plina (vodik ili helij) se tlači, a zatim propušta kroz odvajajuće elemente u kojima se, zbog jakih centrifugalnih sila, koje nastaju zbog geometrije zakrivljenih stijenki, odvajaju izotopi. Uspješno su razvijena dva postupka ovog tipa: postupak sa separacijskim mlaznicama i proces s vrtložnim cijevima. Kod oba postupka glavne komponente stupnja separacije uključuju cilindrične posude koje čine kućište za posebne elemente za separaciju (mlaznice i vrtložne cijevi), plinske kompresore i izmjenjivače topline za uklanjanje topline nastale pri tlačenju. U aerodinamičkom je postrojenju potrebno više takvih stupnjeva, tako da količine mogu biti značajan pokazatelj krajnje uporabe. Budući da se kod aerodinamičnih postupaka rabi UF6, sve površine opreme, cjevovoda i instrumentacije (koje dolaze u dodir s plinom) moraju biti od materijala koji u dodiru s UF6 ostaju stabilni.

Gore navedene stavke dolaze u izravan dodir s procesnim plinom UF6 ili izravno upravljaju protokom unutar kaskada. Sve površine koje dolaze u dodir s procesnim plinom u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na UF6 ili zaštićene njima. U smislu odsjeka koji se odnose na stavke aerodiamičkog obogaćivanja, materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju bakar, nehrđajući čelik, aluminij, legure aluminija, aluminijev oksid, nikal ili legure koje sadrže 60 % ili više nikla i potpuno fluorirane polimere ugljikovodika otporne na UF6.

5.5.1.

Mlaznice za separaciju

Posebno projektirane ili izrađene mlaznice za separaciju i njihovi sklopovi. Mlaznice za separaciju sastoje se od zakrivljenih kanala u obliku žlijeba, polumjera zakrivljenosti manjeg od 1 mm (obično 0,1 do 0,05 mm), otpornih na korozivno djelovanje UF6, te imaju oštar rub unutar mlaznice, koji odvaja tok plina što struji mlaznicom u dva sustrujanja.

5.5.2.

Vrtložne cijevi

Posebno projektirane ili izrađene vrtložne cijevi i njihovi sklopovi. Vrtložne cijevi su cilindrične ili konusne, izrađene od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićene njima, promjera između 0,5 cm i 4 cm, odnosom dužine i promjera 20:1 ili manje, te s jednim ili više tangencijalnih ulaza. Cijevi mogu biti, na jednom ili oba kraja, opremljene dodacima tipa mlaznice.

Napojni plin u vrtložnu cijev ulazi tangencijalno na jednom kraju ili kroz vrtložne lopatice ili na brojnim tangencijalnim mjestima duž oboda cijevi.

5.5.3.

Kompresori i plinska puhala

Posebno projektirani ili izrađeni aksijalni, centrifugalni ili nadtlačni kompresori ili plinska puhala, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili zaštićeni njima te s kapacitetom usisa od 2 m3/min ili više mješavine UF6/plina nositelja (vodika ili helija).

Navedeni kompresori i plinska puhala imaju uobičajeno omjer kompresije između 1,2:1 do 6:1.

5.5.4.

Brtve rotacijske osovine

Posebno projektirane ili izrađene brtve rotacijske osovine s priključcima za napajanje i ispuhivanje brtve, za brtvljenje osovine koja spaja rotor kompresora ili plinskog puhala s pogonskim motorom, tako da osigurava pouzdano brtvljenje protiv propuštanja procesnog plina ili prodiranja zraka ili brtvenog plina u unutarnju komoru kompresora ili plinskog puhala napunjenog mješavinom UF6/plina nositelja.

5.5.5.

Izmjenjivač topline za hlađenje plina

Posebno projektirani ili izrađeni izmjenjivači topline koji su izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili su njima zaštićeni.

5.5.6.

Kućišta elemenata za separaciju

Posebno projektirana ili izrađena kućišta elemenata za separaciju, izrađena su od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili njima zaštićena, za smještaj vrtložnih cijevi ili mlaznica za separaciju.

Navedena kućišta mogu biti cilindrične posude promjera većeg od 300 mm i dužine veće od 900 mm ili mogu biti pravokutne posude sličnih dimenzija te mogu biti projektirane za vodoravnu ili okomitu ugradnju.

5.5.7.

Sustavi za napajanje/sustavi za odvođenje produkta i ostataka

Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi ili oprema za postrojenja za obogaćivanje, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili njima zaštićeni, koji uključuju:

5.5.8.

Sustavi cjevovodnih kolektora

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi cjevovodnih kolektora, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili njima zaštićeni, za potrebe rukovanja UF6 u aerodinamičkim kaskadama. Mreža cjevovoda je obično projektirana kao „dvostruki” cjevovodni kolektor pri čemu su svaki stupanj ili svaka grupa spojeni na svaki cjevovodni kolektor.

5.5.9.

Vakuumski sustavi i crpke

5.5.10.

Posebni zaporni i regulacijski ventili

Posebno projektirani ili izrađeni ručni ili automatski zaporni i regulacijski ventili s mijehom, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili njima zaštićeni, promjera od 40 do 1 500 mm za ugradnju u glavne i pomoćne sustave postrojenja za aerodinamično obogaćivanje.

5.5.11.

UF6 maseni spektrometri/ionski izvori

Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili četveropolni maseni spektrometri za „neposredno” uzorkovanje napajanja, produkta i ostataka iz protoka plina UF6 koji imaju sljedeće karakteristike:

5.5.12.

Sustavi za odvajanje UF6/plina nositelja

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za odvajanje UF6 iz plina nositelja (vodika ili helija).

Navedeni su sustavi projektirani tako da smanjuju sadržaj UF6 u plinu nositelju na 1 ppm ili manje, te mnogi od njih mogu uključivati opremu, kao što su:

5.6.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente za uporabu u postrojenjima za obogaćivanje kemijskom ili ionskom izmjenom

Neznatna razlika u masi između više izotopa uranija uzrokuje male promjene u ravnoteži kemijskih reakcija, što se može upotrijebiti kao osnova za odvajanje izotopa. Uspješno su razvijena dva postupka: kemijska izmjena tekuće-tekuće i ionska izmjena kruto-tekuće.

U postupku kemijske izmjene tekuće-tekuće, tekuće faze (vodena i organska), koje se ne miješaju, protustrujno se vode, pri čemu nastaje kaskadni učinak od nekoliko tisuća stupnjeva odvajanja. Vodena se faza sastoji od uranijevog klorida u otopini klorovodične kiseline; organska se faza sastoji od ekstraktanta koji sadrži uranijev klorid u organskom otapalu. Kontaktori koji se rabe u separacijskoj kaskadi mogu biti kolone za izmjenu tekuće-tekuće (kao pulsirajuće kolone sa sitastim pločama) ili tekući centrifugalni kontaktori. Radi omogućavanja povratnog toka na svakom kraju, kemijske se pretvorbe (oksidacija i redukcija) trebaju odvijati na oba kraja separacijske kaskade. Glavni je zadaća projekta izbjeći kontaminaciju procesnih tokova s određenim metalnim ionima. U tu se svrhu rabe plastične, plastikom obložene (uključujući uporabu fluorougljičnih polimera) i/ili staklom obložene kolone i cjevovodi.

U postupku kruto-tekuće ionske izmjene, obogaćivanje se postiže adsorpcijom/desorpcijom uranija na posebnoj, visoko aktivnoj smoli za ionsku izmjenu, ili na adsorbentu. Otopina uranija u klorovodičnoj kiselini ili drugim kemijskim agensima prolazi kroz cilindrične kolone za obogaćivanje napunjene slojevima adsorbenta. Za neprekidan je postupak potreban sustav povratnog toka za oslobađanje uranija iz adsorbenta natrag u tekuću fazu tako da se „produkt” i „ostaci” mogu prikupiti. To se provodi upotrebom odgovarajućih kemijskih agensa za redukciju/oksidaciju, koji se potpuno regeneriraju u odvojenim vanjskim kružnim tokovima i koji se djelomično mogu regenerirati unutar samih kolona za separaciju izotopa. Prisutnost vrućih koncentriranih otopina klorovodične kiseline u procesu, zahtjeva da je oprema izrađena od materijala otpornih na koroziju ili njima zaštićena.

5.6.1.

Kolone za izmjenu tekuće-tekuće (kemijska izmjena)

Protustrujne kolone za izmjenu tekuće-tekuće s ulaznom mehaničkom snagom (tj. pulsirajuće kolone sa sitastim pločama, stapne pločaste kolone i kolone s unutarnjim turbinskim miješalicama), posebno projektirane ili izrađene za obogaćivanje uranija postupkom kemijske izmjene. Zbog otpornosti na korozivno djelovanje koncentrirane otopine klorovodične kiseline, navedene su kolone i njihovi unutarnji dijelovi izrađene od prikladnih plastičnih materijala (kao fluorougljični polimeri) ili stakla ili su njima zaštićeni. Kolone su projektirane tako da je vrijeme zadržavanja u kolonama kratko (30 sekundi ili kraće).

5.6.2.

Centrifugalni kontaktori tekuće-tekuće (kemijska izmjena)

Centrifugalni kontaktori tekuće-tekuće koji su posebno projektirani ili izrađeni za obogaćivanje uranija postupkom kemijske izmjene. Takvi kontaktori rabe rotaciju za disperziranje organskih i vodenih struja, a zatim centrifugalnu silu za odvajanje faza. Kako bi bili otporni na korozivno djelovanje koncentrirane otopine klorovodične kiseline, kontaktori su izrađeni od prikladnih plastičnih materijala (kao npr. fluorougljični polimeri) ili stakla ili njima zaštićeni. Vrijeme faze zadržavanja u centrifugalnim kontaktorima je projektirano tako da traje kratko (30 sekundi ili kraće).

5.6.3.

Sustavi i oprema za redukciju uranija (kemijska izmjena)

5.6.4.

Sustavi za pripremu napajanja (kemijska izmjena)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za proizvodnju otopina uranijevog klorida visoke čistoće za napajanje postrojenja za odvajanje izotopa uranija kemijskom izmjenom.

Navedeni se sustavi sastoje od opreme za otapanje, ekstrakciju otapala i/ili ionsku izmjenu za pročišćavanje, te od elektrolitičkih ćelija za redukciju uranija U6 + ili U4 + u U3+. Ti sustavi proizvode otopine uranijevog klorida, koje sadrže samo nekoliko čestica na milijun metalnih nečistoća kao primjerice krom, željezo, vanadij, molidben ili drugi dvovalentni ili viševalentni kationi. Konstrukcijski materijali dijelova sustava za obradu U3 + visoke čistoće su staklo, fluorougljični polimeri, polifenil sulfat ili polieter sulfon obloženi plastikom, te smolom impregnirani grafit.

5.6.5.

Sustavi za oksidaciju uranija (kemijska izmjena)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za oksidaciju U3 + u U4 + za povratak u kaskadu za odvajanje izotopa uranija u postupku obogaćivanja kemijskom izmjenom.

Ti sustavi mogu uključivati opremu, kao što je:

5.6.6.

Brzo reagirajuće smole/adsorbenti za ionsku izmjenu (ionska izmjena)

Brzo reagirajuće smole ili adsorbenti za ionsku izmjenu su posebno projektirane ili izrađene za obogaćivanje uranija postupkom ionske izmjene, uključujući porozne makromrežaste smole i/ili opnaste strukture u kojima su aktivne grupe za kemijsku izmjenu ograničene na površinski sloj neaktivne porozne potporne strukture, te druge složene strukture u bilo kojem odgovarajućem obliku, uključujući čestice ili vlakna. Te smole/adsorbenti za ionsku izmjenu imaju promjer od 0,2 mm ili manje i moraju biti kemijski otporni na koncentrirane otopine klorovodične kiseline te fizički dovoljno čvrsti da se ne raspadaju u kolonama za izmjenu. Smole/adsorbenti su posebno projektirani za omogućavanje vrlo brzih kinetika izotopa uranija (poluvrijeme brzine izmjene je manje od 10 sekundi) te mogu raditi na temperaturama u rasponu od 100 °C do 200 °C.

5.6.7.

Kolone za ionsku izmjenu (ionska izmjena)

Cilindrične kolone promjera većeg od 1 000 mm za držanje i podupiranje nosača ispunjenih smolom/adsorbentom za ionsku izmjenu, posebno projektirane ili izrađene za obogaćivanje uranija postupkom ionske izmjene. Kolone su izrađene od materijala (kao npr. titan ili fluorougljična plastika) otpornih na korozivno djelovanje otopina koncentrirane klorovodične kiseline, ili su njima zaštićene i mogu raditi pri temperaturama u rasponu od 100 °C do 200 °C te tlakovima iznad 0,7 MPa (102 psi).

5.6.8.

Sustavi ionske izmjene povratnog toka (ionska izmjena)

Kod postupka obogaćivanja ionskom izmjenom se primjerice može rabiti trovalentni titan (Ti3+) kao redukcijski kation u kojem slučaju redukcijski sustav redukcijom Ti4 + regenerira Ti3+. U postupku se primjerice može rabiti trovalentno željezo (Fe3+) kao oksidant, u kojem slučaju oksidacijski sustav oksidacijom Fe2 + regenerira Fe3+.

5.7.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente za upotrebu u postrojenjima za lasersko obogaćivanje

Postojeći sustavi za obogaćivanje uz primjenu lasera dijele se u dvije kategorije: one u kojima je procesni medij para atomarnog uranija i one u kojima je procesni medij para uranijevog spoja. Uobičajeno nazivlje za takve postupke uključuje: prva kategorija, lasersko odvajanje izotopa u atomskoj pari (ALVIS ili SILVA); druga kategorija, molekularno lasersko odvajanje izotopa (MLIS ili MOLIS) i kemijska reakcija sa selektivnim laserskim aktiviranjem izotopa (CRISLA). Ti sustavi, oprema i komponente za postrojenja za lasersko obogaćivanje obuhvaćaju:

Mnoge stavke navedene u ovom odsjeku dolaze u izravan dodir s parama ili tekućinom metala uranija ili procesnim plinom, koji sadrži UF6 ili mješavinom UF6 i drugih plinova. Sve površine, koje dolaze u dodir s uranijem ili UF6, u potpunosti su izrađene od materijala otpornih na koroziju ili su njima zaštićene. U smislu ovog odsjeka, koji se odnosi na stavke laserskog obogaćivanja, materijali otporni na korozivno djelovanje para ili tekućinu metala uranija ili uranijevih legura uključuju grafite obložene itrijem i tantal, a materijali otporni na korozivno djelovanje UF6 uključuju bakar, nehrđajući čelik, aluminij, legure aluminija, nikal ili legure koje sadrže 60 % ili više nikla te potpuno fluorirane polimere ugljikovodika otporne na UF6.

5.7.1.

Sustavi za isparavanje uranija (AVLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za isparavanje uranija, koji se sastoje od topa za proizvodnju trake velike snage ili skenirajućeg elektronskog snopa sa snagom predanom na cilju većom od 2,5 kW/cm.

5.7.2.

Sustavi za rukovanje tekućim metalom uranija (AVLIS)

Specijalno projektirani ili izrađeni sustavi za rukovanje tekućim metalom za rastaljeni uranij ili uranijeve legure, koji se sastoje od lonaca za taljenje i opreme za hlađenje lonaca za taljenje.

Lonci za taljenje i ostali dijelovi tog sustava, koji dolaze u dodir s rastaljenim uranijem i uranijevim legurama, izrađeni su od materijala odgovarajuće otpornosti na koroziju i toplinu ili su njima zaštićeni. Odgovarajući materijali su tantal, grafit obložen itrijem, grafit obložen ostalim oksidima rijetkih zemalja ili njihovim mješavinama.

5.7.3.

Kolektorski sklopovi za „produkt” i „ostatke” metala uranija (AVLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni kolektorski sklopovi za „produkt” i „ostatke” metala uranija u tekućem ili krutom stanju.

Komponente za te sklopove izrađene su od materijala otpornih na toplinu i korozivno djelovanje pare ili tekućeg metala uranija (kao što je grafit obložen itrijem ili tantal) ili su njima zaštićene, te mogu uključivati cijevi, ventile, armature, „žljebove”, provodnike, izmjenjivače topline i kolektorske ploče za magnetske, elektrostatičke i druge metode separacije.

5.7.4.

Kućišta modula separatora (AVLIS)

Posebno projektirane ili izrađene cilindrične ili pravokutne posude za držanje izvora pare metala uranija, topa s elektronskim snopom i kolektora „produkta” i „ostataka”.

Navedena kućišta imaju brojne ulaze za električno napajanje ili napajanje vodom, otvore za laserski snop, priključke za vakuumsku crpku te instrumentaciju za dijagnostiku i nadzor. Imaju mogućnost otvaranja i zatvaranja u svrhu obnavljanja unutarnjih komponenti.

5.7.5.

Nadzvučne ekspanzijske mlaznice (MLIS)

Posebno projektirane ili izrađene nadzvučne ekspanzijske mlaznice za hlađenje mješavina UF6 i plina nositelja do 150 K ili manje te koje su otporne na korozivno djelovanje UF6.

5.7.6.

Kolektori produkta uranijevog pentafluorida (MLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni kolektori produkta uranijevog pentafluorida (UF5) u krutom stanju, koji se sastoje od filtarskih, udarnih ili ciklonskih kolektora ili njihove kombinacije, te koji su otporni na korozivno djelovanje UF5/UF6.

5.7.7.

Kompresori za UF6/plin nositelj (MLIS)

Posebno projektirani i izrađeni kompresori za mješavine UF6/plina nositelja, projektirani za dugotrajan rad u UF6 okruženju. Komponente tih kompresora, a koje dolaze u dodir s procesnim plinom, izrađene su od materijala otpornih na UF6 ili su njima zaštićene.

5.7.8.

Brtve rotacijske osovine (MLIS)

Posebno projektirane ili izrađene brtve rotacijske osovine s priključcima za napajanje i ispuhivanje brtve, za brtvljenje osovine koja spaja rotor kompresora s pogonskim motorom, tako da osigurava pouzdano brtvljenje protiv izlaženja procesnog plina ili prodiranja zraka ili brtvenog plina u unutarnju komoru kompresora, ispunjenu mješavinom UF6/plina nositelja.

5.7.9.

Sustavi za fluoriranje (MLIS)

Posebno projektirani i izrađeni sustavi za fluoriranje UF5 (kruto stanje) u UF6 (plin).

Navedeni su sustavi projektirani za fluoriranje prikupljenog praška UF5 u UF6 radi kasnijeg prikupljanja u spremnike za produkt ili radi dovođenja u jedinice MLIS u svrhu dodatnog obogaćivanja. Po jednoj se metodi reakcija fluoriranja može izvesti u okviru sustava za odvajanje izotopa, gdje dolazi do reakcije i uporabe izravno iz kolektora „produkta”. Po drugoj se metodi prašak UF5 može odstraniti/prenijeti iz kolektora „produkta” u odgovarajuću reakcijsku posudu (npr. reaktor s fluidiziranim slojem, vijčani reaktor ili plameni toranj) za fluoriranje. Kod obje se metode upotrebljava oprema za skladištenje i prijenos fluora (ili drugih odgovarajućih agenasa za fluoriranje) te za prikupljanje i prijenos UF6.

5.7.10.

UF6 maseni spektrometri/ionski izvori (MLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni magnetski ili četveropolni maseni spektrometri za „neposredno” uzorkovanje napajanja, produkta i ostataka iz protoka plina UF6 koji imaju sljedeće karakteristike:

5.7.11.

Sustavi za napajanje/sustavi za odvajanje produkta i ostataka (MLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni procesni sustavi ili oprema za postrojenja za obogaćivanje, izrađeni od materijala otpornih na korozivno djelovanje UF6 ili njima zaštićeni, koji obuhvaćaju:

5.7.12.

Sustavi za odvajanje UF6/plina nositelja (MLIS)

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za odvajanje UF6 iz plina nositelja. Plin nositelj može biti dušik, argon ili neki drugi plin.

Ti sustavi mogu uključivati opremu, kao što su:

5.7.13.

Laserski sustavi (AVLIS, MLIS i CRISLA)

Laseri ili laserski sustavi posebno projektirani ili izrađeni za odvajanje izotopa uranija.

Laserski se sustav za postupak AVLIS obično sastoji od dva lasera: laser s parom bakra i laser s bojom. Laserski sustav za MLIS se obično sastoji od CO2 ili eksimerskog lasera i višestruke optičke ćelije s rotirajućim zrcalima na oba kraja. Laseri i laserski sustavi za oba postupka zahtijevaju stabilizator frekvencijskog spektra za rad u dužem vremenskom razdoblju.

5.8.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente za uporabu u postrojenjima za obogaćivanje odvajanjem plazmom

U postupku odvajanja plazmom, plazma iona uranija prolazi električnim poljem podešenim na rezonantnu frekvenciju iona U-235 tako da oni u prvom redu apsorbiraju energiju i povećavaju promjer svojih spiralnih putanja. Ioni koji imaju putanju velikog promjera presreću se radi stvaranja produkta obogaćenog s U-235. Plazma, koja nastaje ionizacijom uranijevih para zadržava se u vakuumskoj komori s magnetskim poljem velike jakosti, kojeg stvara supervodljivi magnet. Glavni tehnološki sustavi postupka uključuju sustav za stvaranje uranijeve plazme, modul separatora sa supervodljivim magnetom i sustave za uklanjanje metala za prikupljanje „produkta” i „ostataka”.

5.8.1.

Mikrovalni izvori snage i antene

Posebno projektirani ili izrađeni mikrovalni izvori snage i antene za stvaranje ili ubrzavanje iona sa sljedećim karakteristikama: frekvencija veća od 30 GHz i srednja izlazna snaga za proizvodnju iona veća od 50 kW.

5.8.2.

Zavojnice za uzbuđivanje iona

Posebno projektirane ili izrađene radiofrekvencijske zavojnice za uzbuđivanje iona za frekvencije od i iznad 100 kHz, te koje se mogu rabiti pri srednjoj snazi većoj od 40 kW.

5.8.3.

Sustavi za stvaranje uranijeve plazme

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za stvaranje uranijeve plazme, koji mogu sadržavati topove za proizvodnju trake velike snage ili skenirajućeg elektronskog snopa, s isporučenom snagom na cilju većom od 2,5 kW/cm.

5.8.4.

Sustavi za rukovanje tekućim metalom uranija

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za rukovanje rastaljenim uranijem ili uranijevim legurama, koji se sastoje od lonaca za taljenje i opreme za njihovo hlađenje.

Lonci za taljenje i ostali dijelovi tog sustava, koji dolaze u dodir s rastaljenim uranijem ili uranijevim legurama, izrađeni su od materijala odgovarajuće otpornosti na koroziju i toplinu ili su njima zaštićeni. Odgovarajući materijali uključuju tantal, grafit obložen itrijem, grafit obložen ostalim oksidima rijetkih zemalja ili njihovim mješavinama.

5.8.5.

Kolektorski sklopovi za „produkt” i „ostatke” metala uranija

Posebno projektirani ili izrađeni kolektorski sklopovi za „produkt” i „ostatke” metala uranija u krutom stanju. Navedeni su kolektorski sklopovi izrađeni od materijala otpornih na toplinu i korozivno djelovanje pare metala uranija, kao što su grafit obložen itrijem ili tantal, ili su njima zaštićeni.

5.8.6.

Kućišta modula separatora

Cilindrične posude posebno projektirane ili izrađene za uporabu u postrojenjima za obogaćivanje odvajanjem plazmom, za potrebe držanja izvora plazme uranija, zavojnice za pobudu radio frekvencije i kolektore „produkta” i „ostataka”.

Ta kućišta imaju nekoliko ulaza za električno napajanje, priključke za difuzijsku crpku te instrumentaciju za dijagnostiku i nadzor. Imaju mogućnost otvaranja i zatvaranja radi obnavljanja unutarnjih komponenti, te su izrađena od odgovarajućeg nemagnetskog materijala, kao što je nehrđajući čelik.

5.9.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi, oprema i komponente za uporabu u postrojenjima za elektromagnetsko obogaćivanje

U elektromagnetskom se postupku ioni metala uranija koji su nastali ionizacijom soli dopremljenog materijala (obično UCl4) ubrzavaju i prolaze kroz magnetsko polje što dovodi do toga da se ioni različitih izotopa kreću različitim putanjama. Glavne komponente elektromagnetskog separatora izotopa uključuju: magnetsko polje za skretanje/odvajanje izotopa u ionskom snopu, ionski izvor sa sustavom za ubrzanje i sustavom za prikupljanje odvojenih iona. Pomoćni sustavi za taj postupak uključuju sustav energetskog napajanja magneta, visokonaponski sustav napajanja izvora iona, vakuumski sustav i opsežne sustave za postupanje kemikalijama za uporabu produkta te čišćenje/recikliranje komponenata.

5.9.1.

Elektromagnetski separatori izotopa

Elektromagnetski separatori izotopa posebno projektirani i izrađeni za odvajanje izotopa uranija, te njihova oprema i komponente, uključujući:

5.9.2.

Visokonaponsko napajanje

Posebno projektirano i izrađeno visokonaponsko napajanje za ionske izvore sa svim sljedećim karakteristikama: sposobnost neprekidnog rada, izlazni napon od 20 000 V ili više, izlazna struja 1 A ili veća i stabilizacija napona bolja od 0,01 % tijekom razdoblja od osam sati.

5.9.3.

Izvor energije za magnete

Posebno projektirano i izrađeno energetsko napajanje magneta istosmjernom strujom velike snage sa svim sljedećim karakteristikama: sposobnost neprekidne proizvodnje izlazne struje od 500 A ili više pri naponu od 100 V ili više i stabilizacija struje ili napona bolja od 0,01 % tijekom razdoblja od osam sati.

6.

POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU TEŠKE VODE, DEUTERIJA I SPOJEVA DEUTERIJA I OPREMA POSEBNO PROJEKTIRANA ILI IZRAĐENA U TU SVRHU

Tešku je vodu moguće proizvesti različitim postupcima. Međutim, dva postupka za koja je dokazano da su komercijalno isplativa su postupak izmjene vode-vodikovog sulfida (GS postupak) i postupak izmjene amonijaka-vodika.

GS postupak se temelji na izmjeni vodika i deuterija između vode i vodikovog sulfida preko niza tornjeva, koji rade s hladnom sekcijom na vrhu i toplom sekcijom na dnu. Voda teče niz tornjeve, dok plin vodikovog sulfida kruži od dna prema vrhu tornjeva. Niz se sitastih ploča rabi za pospješivanje miješanja plina i vode. Deuterij pri niskim temperaturama ulazi u vodu, a pri visokim temperaturama u vodikov sulfid. Plin ili voda, obogaćeni deuterijem, se odvode iz tornjeva prvog stupnja na spoju tople i hladne sekcije, nakon čega se postupak ponavlja u tornjevima sljedećeg stupnja. Produkt posljednjeg stupnja, odnosno voda obogaćena deuterijem do 30 %, šalje se u destilacijsku jedinicu gdje se dobiva teška voda reaktorske kakvoće, tj. s 99,75 % deuterijevog oksida.

Postupkom izmjene amonijaka-vodika moguće je izdvojiti deuterij iz sinteznog plina kontaktom s tekućim amonijakom u prisutnosti katalizatora. Sintezni se plin dovodi u tornjeve za izmjenu i pretvarač amonijaka. U tornjevima plin struji od dna prema vrhu, dok tekući amonijak struji od vrha prema dnu. Deuterij se odvaja od vodika u sinteznom plinu i koncentrira u amonijak. Zatim amonijak struji u uređaj za razgrađivanje amonijaka na dnu tornja, dok plin struji u pretvarač amonijaka na vrhu. Daljnje obogaćivanje se odvija u sljedećim stupnjevima, a konačnom destilacijom se dobiva teška voda reaktorske kakvoće. Sintezni plin se može dovoditi iz postrojenja za amonijak, koje se može izgraditi zajedno s postrojenjem za tešku vodu postupkom izmjene amonijaka-vodika. Za postupak izmjene amonijaka-vodika se kao izvor deuterija može rabiti i obična voda.

Većina je ključnih elemenata opreme u postrojenjima za proizvodnju teške vode, kod kojih se primjenjuje GS postupak ili postupak izmjene amonijaka-vodika, zajednička nekolicini segmenata kemijske i naftne industrije. To se posebno odnosi na mala postrojenja u kojima se primjenjuje GS postupak. Međutim, u „slobodnoj prodaji” se na raspolaganju nalazi samo mali broj elemenata. GS postupak i postupak amonijak-vodik zahtijevaju rukovanje velikom količinom zapaljivih, korozivnih i toksičnih fluida pri povišenim tlakom. Prema tomu, kod utvrđivanja projektnih i radnih standarda za postrojenja i opremu namijenjenih tim postupcima, posebnu pozornost treba posvetiti izboru materijala i specifikacijama, kako bi se osigurao dugi vijek trajanja s visokim faktorima sigurnosti i pouzdanosti. Izbor veličine u prvom redu ovisi o ekonomičnosti i potrebi. Zbog toga se većina elemenata opreme izrađuje prema zahtjevima kupca.

Također treba napomenuti, da se, kako u GS postupku tako i u postupku izmjene amonijak-vodik, elementi opreme, koji pojedinačno nisu posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode, mogu sastaviti u sustave koji su posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode. Primjeri takvih sustava su sustav za proizvodnju katalizatora koji se rabi u postupku izmjene amonijaka-vodika i sustavi za destilaciju vode, koji se kod oba postupka rabe za konačnu koncentraciju teške vode do reaktorske kakvoće.

Elementi opreme, koji su posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode uz primjenu postupka izmjene vode-vodikovog sulfida ili postupka izmjene amonijaka-vodika uključuju sljedeće:

6.1.

Tornjeve za izmjenu vode-vodikovog sulfida

Tornjevi za izmjenu proizvedeni od kvalitetnog ugljičnog čelika (kao primjerice ASTM A516) s promjerima od 6 m (20’) do 9 m (39’), s mogućnošću rada pod tlakom jednakim ili većim od 2 MPa (300 psi) te s dozvoljenom korozijom od 6 mm ili većom, posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene vode-vodikovog sulfida.

6.2.

Puhala i kompresori

Jednostupanjska, niskotlačna (tj. 0,2 MPa ili 30 psi) centrifugalna puhala ili kompresori za cirkulaciju plina vodikovog sulfida (tj. plina, koji sadrži više od 70 % H2S) posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene vode-vodikovog sulfida. Ta puhala i kompresori imaju propusni kapacitet jednak ili veći od 56 m3/sekundi (120 000 SCFM), pri radnom tlaku jednakom ili većem od 1,8 MPa (260 psi) usisne moći, te brtve projektirane za rad u okruženju s mokrim H2S.

6.3.

Tornjeve za izmjenu amonijaka-vodika

Tornjevi za izmjenu amonijaka-vodika visine jednake ili veće od 35 m (114,3’) s promjerima od 1,5 m (4,9’) do 2,5 m (8,2’) s mogućnošću rada pod tlakom većim od 15 MPa (2 225 psi), posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene amonijaka-vodika. Navedeni tornjevi također imaju najmanje jedan aksijalni otvor s prirubnicom istog promjera, te cilindrični dio kroz koji se mogu umetnuti ili izvaditi unutarnji dijelovi tornja.

6.4.

Unutarnji dijelovi tornjeva i stupanjske crpke

Unutarnji dijelovi tornja i stupanjske crpke posebno projektirani i izrađeni za tornjeve za proizvodnju teške vode postupkom izmjene amonijaka-vodika. Unutarnji dijelovi su posebno projektirani stupanjski kontaktori koji omogućuju neposredni kontakt plina/tekućine. Stupanjske crpke su posebno projektirane uronjive crpke za cirkulaciju tekućeg amonijaka u kontaktnom stupnju unutar stupanjskih tornjeva.

6.5.

Uređaji za razgrađivanje amonijaka

Uređaji za razgrađivanje amonijaka s radnim tlakom jednakim ili većim od 3 MPa (450 psi) su posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene amonijak-vodik.

6.6.

Analizatori apsorpcije infracrvenim zrakama

Analizatori apsorpcije infracrvenim zrakama za neposrednu analizu omjera vodika/deuterija gdje su koncentracije deuterija jednake ili veće od 90 %.

6.7.

Katalitički plamenici

Katalitički plamenici za pretvorbu obogaćenog plina deuterija u tešku vodu su posebno projektirani ili izrađeni za proizvodnju teške vode postupkom izmjene amonijaka-vodika.

7.

POSTROJENJA ZA PRETVORBU URANIJA I OPREMA POSEBNO PROJEKTIRANA ILI IZRAĐENA ZA TU SVRHU

U postrojenjima i sustavima za pretvorbu uranija mogu se izvesti jedna ili više pretvorbi iz jedne kemijske vrste uranija u drugu uključujući: pretvorbu koncentrata uranijeve rude u UO3, pretvorbu UO3 u UO2, pretvorbu uranijevih oksida u UF4 ili UF6, pretvorbu UF4 u UF6, pretvorbu UF6 u UF4, pretvorbu UF4 u metal uranija i pretvorbu uranijevog fluorida u UO2. Veliki je broj ključnih elemenata opreme za postrojenja za pretvorbu uranija zajednički većem broju segmenata kemijske procesne industrije. Na primjer, vrste opreme, koja se rabi u tim postupcima mogu uključivati: peći, rotacijske peći, reaktore s fluidiziranim slojem, reaktore s plamenim tornjem, centrifuge za tekućinu, destilacijske kolone i kolone za ekstrakciju tekuće-tekuće. Međutim, u „slobodnoj prodaji” je na raspolaganju samo mali broj tih elemenata, dok se većina njih izrađuje prema zahtjevima i specifikacijama kupca. U nekim je slučajevima potreban poseban projekt i konstrukcijske izvedbe kako bi se utvrdila korozivna svojstva nekih kemikalija s kojima se postupa (HF, F2, CIF3 i uranijevi fluoridi). Konačno treba napomenuti da se elementi opreme, koji pojedinačno nisu posebno projektirani ili izrađeni za pretvorbu uranija, mogu sklapati u sustave, koji su posebno projektirani ili izrađeni za uporabu pri pretvaranju uranija.

7.1.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu koncentrata uranijeve rude u UO3

Pretvorbu koncentrata uranijeve rude u UO3 moguće je provesti tako da se ruda najprije otopi u dušičnoj kiselini i ekstrahira pročišćeni uranil nitrat, pri čemu se upotrebljava otapalo, kao što je tributil fosfat. Zatim se uranil nitrat pretvara u UO3 koncentracijom i denitracijom ili neutralizacijom s plinovitim amonijakom, pri čemu nastaje amonijev diuranat, nakon čega slijedi filtriranje, sušenje i kalciniranje.

7.2.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UO3 u UF6

Pretvorbu UO3 u UF6 moguće je provesti izravno fluoriranjem. Za postupak je potreban izvor fluora u plinovitom stanju ili klor-trifluorida.

7.3.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UO3 u UO2

Pretvorbu UO3 u UO2 moguće je provesti redukcijom UO3 s razgrađenim amonijakom u plinovitom stanju ili vodikom.

7.4.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UO2 u UF4

Pretvorbu UO2 u UF4 moguće je provesti reakcijom UO2 s plinovitim fluorovodikom (HF) pri temperaturi od 300-500 °C.

7.5.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF4 u UF6

Pretvorba UF4 u UF6 se provodi egzotermičkom reakcijom s fluorom u tornju reaktora. UF6 se kondenzira iz vrućeg toka, koji istječe kroz hladnu stupicu hlađenu na –10 °C. Za postupak je potreban izvor fluora u plinovitom stanju.

7.6.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF4 u metal uranij

Pretvorba UF4 u metal uranij se provodi redukcijom s magnezijem (za velike šarže) ili kalcijem (za male šarže). Reakcija se provodi pri temperaturi iznad točke taljenja uranija (1 130 °C).

7.7.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF6 u UO2

Pretvorbu UF6 u UO2 moguće je provesti jednim od tri postupka. U prvom se postupku UF6 reducira i hidrolizira u UO2 uporabom vodika i pare. U drugom se postupku UF6 hidrolizira u vodenoj otopini, dodaje se amonijak radi taloženja amonijevog diuranata, zatim se diuranat reducira u UO2 s vodikom pri 820 °C. U trećem se postupku plinoviti UF6, CO2 i NH3 miješaju u vodi, pri čemu kao talog nastaje amonijev uranil karbonat. Amonijev uranil karbonat se miješa s parom i vodikom na 500-600 °C, pri čemu nastaje UO2.

Pretvorba UF6 u UO2 često se provodi kao prvi stupanj u postrojenju za proizvodnju goriva.

7.8.

Posebno projektirani ili izrađeni sustavi za pretvorbu UF6 u UF4

Pretvorba UF6 u UF4 se provodi redukcijom s vodikom.