PRESUDA SUDA (četvrto vijeće)

3. rujna 2015. ( *1 )

„Prethodno pitanje — Žigovi — Registracija nacionalnog žiga koji je istovjetan ili sličan ranijem žigu Zajednice — Žig Zajednice koji ima ugled u Europskoj uniji — Zemljopisni opseg ugleda“

U predmetu C‑125/14,

povodom zahtjeva za prethodnu odluku na temelju članka 267. UFEU‑a, koji je uputio le Fővárosi Törvényszék (sud u Budimpešti, Mađarska), odlukom od 10. ožujka 2014., koju je Sud zaprimio 18. ožujka 2014., u postupku

Iron & Smith kft

protiv

Unilever NV,

SUD (četvrto vijeće),

u sastavu: L. Bay Larsen (izvjestitelj), predsjednik vijeća, K. Jürimäe, J. Malenovský, M. Safjan, i A. Prechal, suci,

nezavisni odvjetnik: N. Wahl,

tajnik: I. Illéssy, administrator,

uzimajući u obzir pisani postupak i nakon rasprave održane 4. veljače 2015.,

uzimajući u obzir očitovanja koja su podnijeli:

—	za Iron & Smith kft, A. Krajnyák i N. Kovács, ügyvédek,

—	za Unilever NV, P. Lukácsi i B. Bozóki, ügyvédek,

—	za mađarsku vladu, M. Fehér i M. Ficsor, u svojstvu agenata,

—	za dansku vladu, C. Thorning, M. Wolff i M. Lyshøj, u svojstvu agenata,

—	za francusku vladu, D. Colas, F‑X. Bréchot i D. Segoin, u svojstvu agenata,

—	za talijansku vladu, G. Palmieri, u svojstvu agenta, uz asistenciju S. Fiorentina, avvocato dello Stato,

—	za vladu Ujedinjene Kraljevine, N. Sanders i J. Beeko, u svojstvu agenta, uz asistenciju M. N. Saundersa, barristera,

—	za Europsku komisiju, B. Béres i F. W. Bulst, u svojstvu agenata,

saslušavši mišljenje nezavisnog odvjetnika na raspravi održanoj 24. ožujka 2015.,

donosi sljedeću

Presudu

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima (SL L 299, str. 25.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 2., str. 149.).

Zahtjev je upućen u okviru spora između Iron & Smith kft‑a (u daljnjem tekstu: Iron & Smith) i Unilevera NV (u daljnjem tekstu: Unilever) u vezi s preinakom odluke Szellemi Tulajdon Nemzeti Hivatala (Ured za intelektualno vlasništvo, u daljnjem tekstu: Ured) kojom je navedeni odbio prijavu za registraciju žiga koju je podnio Iron & Smith.

Pravni okvir

Pravo Unije

Članak 1. Uredbe Vijeća (EZ) br. 207/2009 od 26. veljače 2009. o žigu Zajednice (SL L 78, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 17., svezak 1., str. 226.) određuje:

„1. Žig za proizvode ili usluge koji je registriran u skladu s uvjetima i na način kako se predviđa ovom uredbom, u daljnjem se tekstu naziva „žig Zajednice“.

2. Žig Zajednice ima jedinstveni karakter. Ima jednak učinak u cijeloj Zajednici: ne smije se registrirati, ne smije se prenositi ili ne smije ga se odreći, ne smije biti predmetom odluke kojom se opozivaju prava nositelja žiga ili odluke kojom se žig proglašava ništavim i njegova se uporaba ne smije zabraniti, osim u odnosu na cijelu Zajednicu. To se načelo primjenjuje, osim ako je drukčije određeno ovom uredbom.“

Sukladno članku 9. stavku 1. točki (c) te uredbe:

„1. Žig Zajednice nositelju daje isključiva prava u pogledu tog žiga. Nositelj žiga ima pravo spriječiti sve treće strane da bez njegova odobrenja u trgovačkom prometu rabe:

[...]

svaki znak koji je istovjetan sa žigom Zajednice ili sličan žigu Zajednice u odnosu na proizvode ili usluge koji nisu slični onima za koje je žig Zajednice registriran, kad taj potonji ima ugled u Zajednici i kad uporaba tog znaka bez opravdanog razloga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled žiga Zajednice ili im šteti.“

Članak 15. stavak 1. navedene Uredbe propisuje:

„Ako u petogodišnjem razdoblju od registracije, nositelj nije stvarno rabio svoj žig u Zajednici u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran ili ako je takva uporaba suspendirana tijekom neprekinutog razdoblja od pet godina, žig Zajednice podliježe sankcijama predviđenima ovom Uredbom, osim ako postoje opravdani razlozi za neuporabu“.

Članak 51. navedene Uredbe u svojem stavku 1. točki (a) propisuje:

„Prava nositelja žiga Zajednice proglašavaju se opozvanima na zahtjev podnesen Uredu [za usklađivanje na unutarnjem tržištu (žigovi i dizajni) (OHIM)] ili na protutužbu podnesenu u postupku zbog povrede:

a)	ako se tijekom neprekinutog razdoblja od pet godina, žig nije stvarno rabio u Zajednici u odnosu na proizvode ili usluge za koje je registriran, a ne postoje opravdani razlozi za neuporabu, […]“

Članak 4. Direktive 2008/95 glasi kako slijedi:

„1. Žig neće biti registriran ili, ako je registriran, može se proglasiti ništavim:

[...]

b)	ako zbog njegove istovjetnosti ili sličnosti s ranijim žigom i istovjetnosti ili sličnosti proizvoda ili usluga postoji vjerojatnost dovođenja javnosti u zabludu; vjerojatnost zablude uključuje vjerojatnost dovođenja u vezu s ranijim žigom.

2. Izraz „raniji žigovi” u smislu stavka 1. znači:

žigovi s datumom prijave za registraciju koji prethodi datumu prijave za registraciju žiga, uzimajući u obzir, ako je primjereno, pravo prvenstva traženo za te žigove, i to sljedećih vrsta:

i.	) žigovi Zajednice; [...]

3. Žig također neće biti registriran ili, ako je registriran, može ga se proglasiti ništavim, ako je istovjetan ili sličan ranijem žigu u smislu stavka 2. i trebao bi biti ili već jest registriran za proizvode i usluge koji nisu slični onim proizvodima i uslugama za koje je registriran raniji žig, ako raniji žig Zajednice ima ugled u Zajednici i ako bi uporaba kasnijeg žiga bez opravdanog razloga nepošteno iskoristila ili naštetila razlikovnom karakteru ili ugledu ranijeg žiga Zajednice.

[...]“

Mađarsko pravo

Članak 4. stavak 1. točka (c) Zakona br. XI iz 1997. o zaštiti žigova i oznaka zemljopisnog porijekla (a védjegyek és a földrajzi árujelzők oltalmáról szóló 1997. évi XI. törvény, u daljnjem tekstu:Vt) propisuje da se žig neće registrirati ako je istovjetan ili sličan ranijem žigu koji ima ugled na nacionalnom području i ako je zatražena registracija za proizvode ili usluge različite od onih za koje je registriran raniji žig, kada bi njegova uporaba bez opravdanog razloga nepošteno iskoristila razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga ili im naštetila.

9	Prema članku 76/C stavku 2. navedenog zakona treba pri primjeni njegova članka 4. stavka 1. točke (c) uzeti u obzir raniji žig Zajednice koji ima „ugled“ u Europskoj Uniji u smislu članka 9. stavka 1. točke (c) Uredbe 207/2009.

Glavni postupak i prethodna pitanja

Prijavom podnesenom 13. travnja 2012. Iron & Smith je od Ureda zatražio registraciju figurativnog znaka u boji „be impulsive“ kao nacionalnog žiga. Unilever je prigovorio toj prijavi. U tom pogledu Unilever je naveo, pozivajući se posebno na članak 4. stavak 1. točku (c) Vt‑a, svoje ranije, na razini Zajednice i međunarodne, verbalne žigove Impulse.

Budući da Unilever nije dokazao da su ti žigovi naširoko poznati u Mađarskoj, nije mogao biti dokazan njihov ugled kao međunarodnih žigova. Međutim, kada se radi o žigu Zajednice na koji se poziva u prilog prigovoru, Ured je zaključio, s obzirom na to da je Unilever promovirao i prodao velike količine proizvoda zaštićenih žigom o kojem je riječ u Ujedinjenom kraljevstvu i Italiji, da je ugled žiga Zajednice dokazan za znatni dio Unije. Uzevši u obzir okolnosti slučaja, Ured je zaključio da je postojao rizik da uporaba tog žiga bez opravdanog razloga omogući da se nepošteno iskoristi razlikovni karakter ili ugled žiga Zajednice. Figurativni znak za koji je zatražena registracija kao žiga bi mogao uobičajeno informirane potrošače podsjetiti na žig Unilever.

12	Iron & Smith je stoga postavio zahtjev za preinaku odluke o odbijanju registracije, u kojem je prigovorio Uredu prvenstveno da se, kako bi utvrdio dokazanost ugleda žiga Zajednice, zadovoljio činjenicom da su Unileverovi proizvodi predstavljali 5% tržišta u Ujedinjenoj Kraljevini i 0,2% u Italiji.

Ispitujući članak 4. stavak 1. točku (c) i članak 76/C stavak 2. Vt‑a kao i članak 9. stavak 1. točku (c ) Uredbe br. 207/2009 i članak 4. stavak 3. Direktive 2008/95, sud koji je uputio zahtjev je došao do zaključka da se na temelju tih odredaba ne može zaključiti koje je relevantno zemljopisno područje u Uniji koje treba uzeti u obzir da bi se utvrdilo postojanje ugleda žiga Zajednice. Osim toga, postavilo se pitanje može li se zaključiti, čak i da takav ugled postoji, da u slučaju da takav žig nije poznat u državi članici o kojoj je riječ, korištenje kasnijeg žiga bez opravdanog razloga ne bi dozvolilo nepošteno iskorištavanje razlikovnog karaktera ili ugleda ranijeg žiga Zajednice niti im nanosilo štetu.

U tim je okolnostima Fővárosi Törvényszék odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:

„1.

Je li dovoljno u svrhu dokazivanja ugleda žiga Zajednice u smislu članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95/EZ da navedeni žig ima ugled u jednoj državi članici i u slučaju kada je prijava za registraciju nacionalnog žiga koja je predmet prigovora zasnovanog na takvom ugledu podnesena u državi različitoj od te države članice?

2.	Mogu li se u okviru zemljopisnih kriterija koji se koriste pri ispitivanju ugleda žiga Zajednice primjenjivati načela koja je utvrdio Sud Europske unije u pogledu stvarne uporabe žiga Zajednice?

Ako nositelj ranijeg žiga Zajednice dokaže ugled svojeg žiga u državama različitima od države članice u kojoj je podnesena prijava za registraciju nacionalnog žiga, a koje pokrivaju znatan dio teritorija Unije, može li mu se, neovisno od toga, nametnuti obveza dokazivanja i u odnosu na tu državu članicu?

Ako je odgovor na prethodno pitanje negativan, može li se dogoditi, uzevši u obzir posebnosti unutarnjeg tržišta, da žig koji je bio predmet intenzivne uporabe na znatnom dijelu Unije bude nepoznat relevantnoj nacionalnoj javnosti i da stoga ne bude ispunjen drugi uvjet za odbijanje registracije iz članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95, to jest da ne postoji opasnost da se nacionalnim žigom nanese šteta tom ranijem žigu ili da se nepošteno koristi njegov razlikovni karakter odnosno ugled? Ako je tomu tako, koje činjenice mora dokazati nositelj žiga Zajednice da bi prethodni uvjet bio ispunjen?“

O prethodnim pitanjima

O prva tri prethodna pitanja

Svojim prvim trima pitanjima, koja treba ispitati zajedno, sud koji je uputio zahtjev u biti pita koji su uvjeti, u okolnostima poput onih u glavnom postupku, koji se trebaju ispuniti da bi se žig Zajednice, na temelju članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95 mogao smatrati žigom koji ima ugled u Uniji.

Važno je istaknuti da izraz „ima ugled u Zajednici“ iz članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95 ima isto značenje kao i istovjetan izraz iz članka 9. stavka 1. točke (c) Uredbe 207/2009 koji je isti kao i članak 9. stavak 1. točka (c) Uredbe Vijeća (EZ) br. 40/94 od 20. prosinca 1993. o žigu zajednice (SL 1994., L 11, str.1.).

U tom pogledu, kada se radi o članku 9. stavku 1. točki (c) Uredbe 40/94 Sud je odlučio da pojam „ugleda“ podrazumijeva, među relevantnom javnosti, određeni stupanj poznavanja koji se treba smatrati postignutim kada je žig Zajednice poznat značajnom dijelu javnosti koje se tiču proizvodi i usluge obuhvaćeni tim žigom (vidjeti presudu PAGO International, C‑301/07, EU:C:2009:611, točke 21. i 24.).

Pri ispitivanju tog uvjeta nacionalni sud treba uzeti u obzir sve relevantne elemente slučaja, odnosno posebno tržišni udio žiga, intenzitet, zemljopisni opseg i trajanje njegove uporabe, kao i važnost ulaganja poduzetnika u promociju žiga (presuda PAGO International, C‑301/07, EU:C:2009:611, točka 25.).

Treba se smatrati da je na zemljopisnom planu uvjet koji se odnosi na ugled ispunjen kad žig Zajednice ima ugled na znatnom dijelu teritorija Unije, pri čemu takav dio može, prema potrebi, odgovarati teritoriju samo jedne države članice (vidjeti u tom smislu presudu PAGO International, C‑301/07, EU:C:2009:611, točke 27. i 29.).

Stoga, kada je ugled ranijeg žiga Zajednice uspostavljen na znatnom dijelu teritorija Unije, koji se može, prema potrebi, preklapati s teritorijem samo jedne države članice, valja smatrati da taj žig ima „ugled u [Uniji]“ u smislu članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95 i ne može se zahtijevati od nositelja tog žiga da dokaže taj ugled na području države članice ili da dokaže da je podnesena prijava za registraciju kasnijeg nacionalnog žiga na koji se odnosi prigovor.

Kada se radi o odredbama kojima se nalaže stvarna uporaba žiga Zajednice u Uniji, poput članka 15. stavka 1. i članka 51. Uredbe br. 207/2009, one imaju različite ciljeve od odredaba koje se odnose na proširenu zaštitu dodijeljenu žigovima koji imaju ugled u Uniji, poput posebno članka 9. stavka 1. točke (c) te Uredbe (vidjeti u tom smislu presudu Leno Merken, C‑149/11, EU:C:2012:816, t. 53.). Dok se ta posljednja odredba odnosi na uvjete koji određuju zaštitu koja se proteže izvan kategorija proizvoda i usluga za koje je registriran žig Zajednice, pojam „stvarna uporaba“ iz članka 15. stavka 1. i članka 51. Uredbe 207/2009, predstavlja minimalni kriterij uporabe koji svi žigovi moraju zadovoljiti da bi bili zaštićeni.

22	Nadalje, treba napomenuti da je nemoguće a priori na apstraktan način utvrditi koji teritorijalni opseg mora biti postignut da bi se utvrdilo je li uporaba predmetnog žiga Zajednice stvarna ili ne (vidjeti presudu Leno Merken, C‑149/11, EU:C:2012:816, točku 55.).

23	Iz navedenog slijedi da se odredbe kojima se nalaže stvarna uporaba žiga Zajednice i posebno kriteriji koje je u svrhu utvrđivanja te stvarne uporabe uspostavila sudska praksa razlikuju od odredaba i kriterija koji se odnose na ugled takvog žiga u Uniji.

24	Stoga kriteriji uspostavljeni sudskom praksom koji se odnose na stvarnu uporabu žiga Zajednice nisu sami po sebi relevantni za utvrđivanje postojanja „ugleda“ u smislu članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95.

S obzirom na sva prethodna razmatranja, na prva tri pitanja treba odgovoriti tako da članak 4. stavak 3. Direktive 2008/95 treba tumačiti na način da, kada je ugled ranijeg žiga Zajednice uspostavljen na znatnom dijelu teritorija Unije, koji se može, prema potrebi, preklapati s teritorijem samo jedne države članice koji ne mora nužno biti teritorij gdje je podnesena prijava za registraciju kasnijeg nacionalnog žiga, treba smatrati da taj žig ima ugled u Uniji. Kriteriji koje je uspostavila sudska praksa koji se odnose na stvarnu uporabu žiga Zajednice nisu sami po sebi relevantni za utvrđivanje postojanja „ugleda“ u smislu članka 4. stavka 3. te direktive.

Četvrto pitanje

Svojim četvrtim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u suštini pita u kojim je uvjetima primjenjiv članak 4. stavak 3. Direktive 2008/95 kada je raniji žig Zajednice već stekao ugled na znatnom dijelu teritorija Unije, ali ne kod relevantne javnosti države članice u kojoj je zatražena registracija kasnijeg nacionalnog žiga na koji se odnosi prigovor.

Na temelju članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95 kasniji žig se neće registrirati kada raniji žig Zajednice ima „ugled u Zajednici“ i kada uporaba, bez opravdanog razloga, kasnijeg žiga koji je sličan žigu Zajednice i za koji je zatražena registracija za proizvode i usluge koji nisu usporedivi s onima obuhvaćenima žigom Zajednice, nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga Zajednice ili im nanosi štetu.

Kada zainteresiranu javnost kasniji nacionalni žig ne podsjeća na raniji žig Zajednice, odnosno kada ih ta javnost ne povezuje, uporaba kasnijeg žiga ne dozvoljava u smislu članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95 nepošteno iskorištavanje razlikovnog karaktera ili ugleda ranijeg žiga ili nanošenje štete navedenima (vidjeti, analogijom, presudu Intel Corporation, C‑252/07, EU:C:2008:655, točke 30. i 31.).

Također, čak i pod pretpostavkom da je raniji žig Zajednice nepoznat relevantnoj javnosti države članice u kojoj je zatražena registracija kasnijeg nacionalnog žiga, što je na sudu koji je uputio zahtjev da provjeri, uporaba tog nacionalnog žiga načelno ne dopušta nepošteno iskorištavanje razlikovnog karaktera ili ugleda ranijeg žiga ili nanošenje štete navedenima.

Nasuprot tomu, čak i ako raniji žig Zajednice nije poznat značajnom dijelu relevantne javnosti države članice u kojoj je zatražena registracija kasnijeg nacionalnog žiga, ipak se ne može isključiti da jedan u trgovačkom smislu nezanemariv dio javnosti poznaje navedeni žig te ga povezuje s kasnijim nacionalnim žigom.

Međutim, postojanje takve veze, koja se mora cjelovito ocijeniti uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike u predmetnom slučaju (vidjeti presudu Intel Corporation, C‑252/07, EU:C:2008:655, t. 41.), samo po sebi ne može biti dovoljno da se utvrdi postojanje jedne od povreda iz članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95 (vidjeti, analogijom, presudu Intel Corporation, C‑252/07, EU:C:2008:655, t. 32.). Da bi se mogao koristiti zaštitom koja je propisana tom odredbom, nositelj ranijeg žiga Zajednice mora dokazati da bi uporaba kasnijeg žiga „nepošteno iskoristila razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga ili im naštetila“ i time dokazati postojanje stvarne i postojeće povrede u smislu članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95, ili, u nedostatku navedene, rizika da će takva povreda nastati u budućnosti. U takvom slučaju nositelj kasnijeg žiga mora dokazati da je uporaba tog žiga opravdana (vidjeti analogijom presudu Intel Corporation, C‑252/07 EU:C:2008:655, točke 37. i 39.).

Postojanje jedne od povreda iz članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95 ili ozbiljnog rizika da će takva povreda nastati u budućnosti, poput postojanja veze između suprotstavljenih žigova, treba cjelovito ocijeniti, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike u predmetnom slučaju (vidjeti, analogijom, presudu Intel Corporation, C‑252/07, EU:C:2008:655, t. 68.).

U tom se pogledu posebno može podsjetiti da, što neposrednije i snažnije kasniji žig podsjeća na raniji, to je važniji rizik da sadašnja ili buduća uporaba kasnijeg žiga nepošteno iskorištava razlikovni karakter ili ugled ranijeg žiga ili im nanosi štetu (vidjeti presudu Intel Corporation, C‑252/07, EU:C:2008:655, t. 67.).

S obzirom na sva prethodna razmatranja, na četvrto pitanje treba odgovoriti na način da, kada je raniji žig Zajednice već stekao ugled na znatnom dijelu teritorija Unije, ali ne kod relevantne javnosti države članice u kojoj je zatražena registracija kasnijeg nacionalnog žiga na koji se odnosi prigovor, nositelj žiga Zajednice se može koristiti zaštitom iz članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95 kada se pokaže da jedan u trgovačkom smislu nezanemariv dio javnosti poznaje taj žig, povezuje ga s kasnijim nacionalnim žigom, i da postoji, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike u predmetnom slučaju, ili postojeća i stvarna šteta žigu Zajednice, u smislu te odredbe ili, u nedostatku navedene, ozbiljan rizik da će takva šteta nastati u budućnosti.

Troškovi

35	Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenoga, Sud (četvrto vijeće) odlučuje:

Članak 4. stavak 3. Direktive 2008/95/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 22. listopada 2008. o usklađivanju zakonodavstava država članica o žigovima treba tumačiti na način da, kada je ugled ranijeg žiga Zajednice uspostavljen na znatnom dijelu teritorija Europske unije, koji se može, prema potrebi, preklapati s teritorijem samo jedne države članice koji ne mora nužno biti teritorij gdje je podnesena prijava za registraciju kasnijeg nacionalnog žiga, valja smatrati da taj žig ima ugled u Europskoj uniji. Kriteriji uspostavljeni sudskom praksom u vezi sa stvarnom uporabom žiga Zajednice nisu, sami po sebi, relevantni da bi se utvrdilo postojanje „ugleda“ u smislu članka 4. stavka 3. te direktive.

Kada je raniji žig Zajednice već stekao ugled na znatnom dijelu teritorija Europske unije, ali ne kod relevantne javnosti države članice u kojoj je podnesena prijava za registraciju kasnijeg nacionalnog žiga na koji se odnosi prigovor, nositelj žiga Zajednice se može koristiti zaštitom iz članka 4. stavka 3. Direktive 2008/95 kada se pokaže da jedan u trgovačkom smislu nezanemariv dio navedene javnosti poznaje taj žig, povezuje ga s kasnijim nacionalnim žigom, i da postoji, uzimajući u obzir sve relevantne čimbenike u predmetnom slučaju, ili postojeća i stvarna povreda žiga Zajednice, u smislu te odredbe ili, u nedostatku navedene, ozbiljan rizik da će takva povreda nastati u budućnosti.

Potpisi

( *1 ) Jezik postupka: mađarski