EUROPSKA KOMISIJA

Bruxelles, 13.3.2020.

COM(2020) 114 final

2020/0044(COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 radi pružanja financijske pomoći državama članicama i zemljama koje pregovaraju o pristupanju Uniji ozbiljno pogođenima izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja

OBRAZLOŽENJE

1.KONTEKST PRIJEDLOGA

•Razlozi i ciljevi prijedloga

Od prvih slučajeva zaraze covidom-19 EU neumorno radi na pružanju potpore državama članicama i njihovim građanima u rješavanju krize.

Aktiviran je Komisijin mehanizam za koordinaciju u kriznim situacijama ARGUS, a Odbor za koordinaciju u kriznim situacijama redovito se sastaje kako bi se uskladile i tako pospješile aktivnosti svih relevantnih odjela i službi Komisije te agencija EU-a. Komisija je uspostavila i koordinacijski tim za odgovor na političkoj razini, koji se sastoji od pet povjerenika odgovornih za politike koje su najviše pogođene nastalom situacijom.

Nakon što su 10. ožujka 2020. čelnici EU-a održali videokonferenciju o odgovoru na izbijanje covida-19, Komisija će dodatno pojačati odgovor na izbijanje koronavirusa, odnosno covida-19 na svim poljima i koordinirati aktivnosti država članica. Kriza s kojom smo suočeni zbog koronavirusa ima značajnu ljudsku dimenziju i potencijalno velik učinak na gospodarstvo. Stoga je ključno da EU i njegove države članice djeluju odlučno i zajednički, obuzdaju širenje virusa i pomognu pacijentima te da smanje posljedice za gospodarstvo.

U okviru tog zajedničkog koordiniranog odgovora Fond solidarnosti EU-a (EUSF) može imati važnu ulogu u iskazivanju solidarnosti EU-a s državama članicama u rješavanju krizne situacije.

Na razini EU-a s postojećim je instrumentom trenutačno nemoguće primjereno reagirati na izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja kao što je izbijanje covida-19.

Stoga je cilj ove Uredbe proširiti područje primjene EUSF-a kako bi se uključila izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja i definirale posebne operacije koje ispunjavaju uvjete za financiranje.

Fond solidarnosti EU-a (EUSF) osnovan je 2002. radi pružanja potpore državama članicama EU-a i zemljama pristupnicama u situacijama katastrofa velikih razmjera uzrokovanih prirodnim katastrofama kao što su poplave, oluje, potresi, erupcije vulkana, šumski požari ili suše. Fond se može mobilizirati na temelju zahtjeva dotične zemlje ako razmjer katastrofe opravdava intervenciju na europskoj razini. Njegovo funkcioniranje konkretan je izraz istinske solidarnosti EU-a jer su se države članice složile da će se međusobno podupirati stavljanjem na raspolaganje dodatnih financijskih sredstava iz proračuna EU-a. Međutim, postojeći EUSF strogo je ograničen na prirodne katastrofe koje uzrokuju materijalnu štetu kao što su poplave, oluje, potresi i slično. Iz tog se fonda može dodjeljivati financijska pomoć prihvatljivim državama u ukupnom iznosu do 500 milijuna EUR godišnje u cijenama iz 2011.

•Dosljednost s postojećim odredbama politike u tom području

Ovim se Prijedlogom želi izmijeniti Uredba Vijeća (EZ) br. 2012/2002 od 11. studenoga 2002. o osnivanju Fonda solidarnosti Europske unije (dalje u tekstu „Uredba (EZ) br. 2012/2002”) kako bi se proširilo njezino područje primjene i obuhvatila izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja.

Glavne su značajke i razlike u sadržaju sljedeće:

geografsko područje primjene ostaje nepromijenjeno: ograničeno je na države članice i zemlje koje pregovaraju o pristupanju EU-u. Međutim, tematsko se područje primjene proširuje kako bi se obuhvatile krizne situacije velikih razmjera koje su posljedica prijetnji javnom zdravlju.

Isplate predujmova uvedene su revizijom Uredbe o EUSF-u 2014. i stupile su na snagu 2015. Glavno je obrazloženje za to bilo da postupak potreban za mobilizaciju EUSF-a i isplatu cjelokupne pomoći traje predugo (obično do godine dana) te da ozbiljna krizna situacija zahtijeva bržu reakciju. Smatralo se i da se zbog kašnjenja u pružanju pomoći stvara loš dojam o EU-u.

Razina predujmova utvrđena je na 10 % očekivanog doprinosa iz EUSF-a, ograničeno na najviše 30 milijuna EUR. Pokazalo se da ta razina nije zadovoljavajuća. U slučaju manjih katastrofa u kojima doprinos iz EUSF-a iznosi nekoliko milijuna EUR, predujam nije mnogo veći od nekoliko stotina tisuća eura, što je gotovo beznačajan iznos. U slučaju vrlo velikih katastrofa, kao što je potres u Abruzzu, kada je visina štete iznosila 22 milijarde EUR, a doprinos iz EUSF-a 1,2 milijarde EUR, predujam od najviše 30 milijuna EUR u potpunosti je nedostatan. U oba slučaja predujam je neproporcionalan u odnosu na situaciju na terenu. Ta je analiza potvrđena u nedavnoj ex post evaluaciji EUSF-a (2002.–2017.).

Komisija stoga predlaže povećanje razine predujmova za pojedinačne katastrofe svih kategorija na 25 % očekivanog doprinosa iz EUSF-a, uz ograničenje od najviše 100 milijuna EUR.

Komisija predlaže i povećanje ukupne razine odobrenih sredstava za predujmove EUSF-a u godišnjem proračunu s 50 milijuna EUR na 100 milijuna EUR.

Mobilizacija Fonda u skladu s trenutačnim postupkom bila bi moguća samo na zahtjev prihvatljive države. Nakon što Komisija procijeni iznos financijske pomoći koji će se dodijeliti i podnese prijedlog proračunskom tijelu, to tijelo donosi odgovarajući dopunski proračun. Komisija potom donosi provedbenu odluku na temelju koje se isplaćuje doprinos iz EUSF-a.

•Dosljednost u odnosu na druge politike Unije

Prijedlog je dio mjera kao odgovor na trenutačnu pandemiju covida-19. Temelji se na postojećem instrumentu politike. Proširenjem područja primjene postojećeg EUSF-a popunjava se regulatorna praznina i omogućuje sveobuhvatno djelovanje Unije kao odgovor na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja. Usklađenost s drugim politikama Unije, posebno s kohezijskom politikom, osigurana je brojnim zakonodavnim odredbama koje, među ostalim, isključuju dvostruko financiranje i zahtijevaju poštovanje pravila javne nabave i načela dobrog financijskog upravljanja.

2.PRAVNA OSNOVA, SUPSIDIJARNOST I PROPORCIONALNOST

•Pravna osnova

•Supsidijarnost (za neisključivu nadležnost)

Cilj je Prijedloga proširenje područja primjene EUSF-a kako bi se pokazala europska solidarnost s državama članicama pružanjem potpore iz Fonda i pomoglo pogođenom stanovništvu, pridonijelo brzom vraćanju normalnim životnim uvjetima u pogođenim regijama i ograničilo širenje zaraznih bolesti.

EUSF se temelji na načelu supsidijarnosti. To znači da bi EU trebao intervenirati samo ako se procijeni da se država članica više ne može sama nositi s krizom i da joj je potrebna pomoć. Zakonodavac je smatrao da u slučaju prirodnih katastrofa takva situacija nastaje kada ukupna izravna šteta premaši određeni prag. Gospodarska naknadna šteta nije uključena jer se smatra da bi bilo previše složeno utvrditi takvu štetu na brz, pouzdan i usporediv način. Stoga je utvrđeno da je prag za prirodne katastrofe kada šteta premašuje 0,6 % bruto nacionalnog dohotka (BND) ili 3 milijarde EUR (u cijenama iz 2011.), a primjenjuje se manji od ta dva iznosa. Dvostruki kriterij odabran je jer jedinstveni fiksni iznos ne bi odražavao velike razlike u gospodarskoj snazi država članica (a time i u proračunskim kapacitetima za odgovor) te bi se time uzrokovale velike nepravde i nejednako postupanje prema državama članicama. Kada bi se primijenila jedinstvena postotna stopa, dobili bi se ili vrlo mali iznosi za manje države članice ili neopravdano visoki pragovi za veća gospodarstva.

U slučaju zdravstvenih kriza velikih razmjera teško je procijeniti izravnu štetu. Stoga se ne može primijeniti isti pristup kao i za prirodne katastrofe. Umjesto toga, Komisija predlaže preuzimanje financijskog opterećenja proračuna država članica kako bi se mogle suočiti s dodatnim potrebama. To uvelike odgovara javnom udjelu izravne štete prihvatljive za financiranje (primjerice trošku oporavka javne infrastrukture, pomoći stanovništvu, službi spašavanja itd.) u slučaju prirodnih katastrofa. Prihvatljiv javni udio u ukupnoj šteti znatno se razlikuje ovisno o katastrofi i o tome koja je zemlja pogođena. Prosječno iznosi otprilike 50 % ukupne štete.

Komisija stoga predlaže da se pristup EUSF-u i dalje temelji na istim načelima. U skladu s time, kao minimalan iznos javnih rashoda povezan s javnim financijskim opterećenjem prihvatljive države zbog provedbe hitnih mjera utvrđuje se 0,3 % BND-a ili 1,5 milijardi EUR u cijenama iz 2011., odnosno polovina iznosa koji se primjenjuje u slučaju prirodnih katastrofa, ovisno o tome koji je iznos niži.

·Načelo proporcionalnosti

Prijedlogom se poštuje načelo proporcionalnosti. Ne prelazi se ono što je potrebno za postizanje ciljeva koji su već utvrđeni trenutačnim instrumentom.

·Odabir instrumenata

Predlaže se izmjena postojeće Uredbe (EZ) br. 2012/2002 kako bi se primijenili utvrđeni postupci i prakse za pripremu i ocjenjivanje zahtjeva za pomoć te za provedbu i prijavljivanje pomoći.

3.REZULTATI EX POST EVALUACIJA, SAVJETOVANJA S DIONICIMA I PROCJENA UČINKA

•Ex post evaluacije/provjere primjerenosti postojećeg zakonodavstva

U ex post evaluaciji za razdoblje 2002.–2017. zaključeno je da je Fond vrijedan instrument u paketu mjera EU-a za intervencije u situacijama katastrofe jer daje dodanu vrijednost EU-a za odgovor nakon katastrofa u država članicama i zemljama pristupnicama. U evaluaciji se pozvalo na daljnje razmatranje mjera politike kojima se povećava mogućnost intervencije Fonda.

·Savjetovanja s dionicima

Zbog hitnosti izrade Prijedloga kako bi ga suzakonodavci mogli pravodobno donijeti, nije bilo moguće provesti savjetovanje s dionicima.

·Procjena učinka

4.UTJECAJ NA PRORAČUN

Prijedlog je i dalje u skladu s postojećim Fondom solidarnosti jer se njime osigurava pružanje financijske pomoći za hitnu pomoć nakon zahtjeva države članice ili zemlje kandidatkinje.

Komisija stoga predlaže povećanje razine predujmova za pojedinačne katastrofe svih kategorija na 25 % očekivanog doprinosa iz EUSF-a, uz ograničenje od najviše 100 milijuna EUR.

Komisija predlaže i povećanje ukupne razine odobrenih sredstava za predujmove EUSF-a u godišnjem proračunu s 50 milijuna EUR na 100 milijuna EUR. Kako bi se po potrebi osigurala pravodobna dostupnost resursa, Komisija će predložiti da se u proračun za 2020. uvrste dodatna odobrena sredstva u iznosu od najviše 50 milijuna EUR.

5.DRUGI ELEMENTI

•Planovi provedbe i mehanizmi praćenja, evaluacije i izvješćivanja

2020/0044 (COD)

Prijedlog

UREDBE EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA

o izmjeni Uredbe Vijeća (EZ) br. 2012/2002 radi pružanja financijske pomoći državama članicama i zemljama koje pregovaraju o pristupanju Uniji ozbiljno pogođenima izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja

EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 175. treći stavak i članak 212. stavak 2.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora 1 ,

uzimajući u obzir mišljenje Odbora regija 2 ,

u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)Fond solidarnosti Europske unije („Fond”) osnovan je Uredbom Vijeća (EZ) br. 2012/2002 3 . Fond je osnovan radi pružanja financijske pomoći državama članicama nakon katastrofa velikih razmjera kao konkretan izraz europske solidarnosti u teškim vremenima.

(2)U slučaju izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja Unija bi trebala pokazati svoju solidarnost s državama članicama i njihovim stanovništvom pružanjem financijske pomoći kako bi se pomoglo pogođenom stanovništvu, pridonijelo brzom vraćanju normalnim životnim uvjetima u pogođenim regijama i ograničilo širenje zaraznih bolesti.

(3)Unija bi u slučaju izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja trebala pokazati solidarnost i sa zemljama koje pregovaraju o pristupanju Europskoj uniji.

(4)Krizna situacija velikih razmjera može biti posljedica izvanrednog stanja javnog zdravlja, posebice službeno proglašena pandemija virusa. Zahvaljujući Fondu EU može pomoći u mobiliziranju hitnih službi radi pokrivanja neposrednih potreba ljudi i doprinošenja kratkoročnoj obnovi oštećene ključne infrastrukture kako bi se gospodarska djelatnost mogla nastaviti u regijama koje su pogođene katastrofom. Taj je fond, međutim, trenutačno ograničen na prirodne katastrofe koje uzrokuju materijalnu štetu i ne obuhvaća katastrofe velikih razmjera uzrokovane biološkim opasnostima. Odredbom bi trebalo omogućiti da Unija intervenira u slučaju izvanrednih stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja.

(5)Cilj djelovanja koje treba poduzeti jest dopuniti nastojanja predmetnih država u slučajevima u kojima su učinci krizne situacije toliko ozbiljni da te države ne mogu riješiti situaciju samo s vlastitim sredstvima. Budući da taj cilj ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se, zbog opsega djelovanja, taj cilj može na bolji način ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva.

(6)U skladu s načelom supsidijarnosti djelovanje na temelju ove Uredbe trebalo bi ograničiti na izvanredna stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja. Njih bi trebalo definirati ovisno o javnim rashodima potrebnima za njihovo rješavanje.

(7)Pomoć Unije trebala bi dopuniti napore predmetnih država i pokriti dio javnih rashoda izdvojenih za obavljanje najnužnijih hitnih operacija radi rješavanja krizne situacije.

(8)U skladu s načelom supsidijarnosti, pomoć Unije trebala bi se dodjeljivati samo na temelju zahtjeva pogođene države. Komisija bi trebala osigurati ravnopravno postupanje sa zahtjevima koje podnesu države.

(9)Komisija bi trebala moći brzo donijeti odluku o izdvajanju i što bržoj mobilizaciji određenih financijskih sredstava. Stoga bi trebalo povećati iznos predujmova reguliranih postojećim odredbama.

(10)Ova Uredba trebala bi hitno stupiti na snagu sljedećeg dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

(11)Uredbu (EZ) br. 2012/2002 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti,

DONIJELI SU OVU UREDBU:

Članak 1.

Uredba (EZ) br. 2012/2002 mijenja se kako slijedi:

1.Članak 2. zamjenjuje se sljedećim:

„Članak 2.

1.Na zahtjev države članice ili zemlje koja s Unijom vodi pregovore o pristupanju (dalje u tekstu „prihvatljiva država”), pomoć iz Fonda može se mobilizirati ako u jednoj ili više regija te prihvatljive države dođe do ozbiljnih posljedica za životne uvjete, ljudsko zdravlje, prirodni okoliš ili gospodarstvo kao posljedica prirodne katastrofe velikih razmjera ili regionalne prirodne katastrofe koja se dogodila na državnom području iste prihvatljive države ili izvanrednog stanja velikih razmjera u području javnog zdravlja koje je proglašeno na državnom području prihvatljive države.

Izravna šteta nastala kao izravna posljedica prirodne katastrofe smatra se dijelom štete izazvane tom prirodnom katastrofom.

2.Za potrebe ove Uredbe „prirodna katastrofa velikih razmjera” znači prirodna katastrofa koja je u prihvatljivoj državi prouzročila izravnu štetu procijenjenu na više od 3 000 000 000 EUR u cijenama iz 2011. godine ili više od 0,6 % njezina bruto nacionalnog dohotka (BND).

3.Za potrebe ove Uredbe „izvanredno stanje velikih razmjera u području javnog zdravlja” znači bilo koje stanje opasno za život ili drugo opasno zdravstveno stanje biološkog podrijetla u prihvatljivoj državi koje ozbiljno utječe na zdravlje ljudi te zahtijeva odlučno djelovanje radi sprečavanja daljnjeg širenja, što dovodi do financijskog opterećenja prihvatljive države zbog provedbe hitnih mjera u procijenjenom iznosu od više od 1 500 000 000 EUR u cijenama iz 2011. ili više od 0,3 % njezina BND-a.

4.Za potrebe ove Uredbe, „regionalna prirodna katastrofa” znači prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu u nekoj regiji na razini NUTS 2 prihvatljive države članice, veću od 1,5 % bruto domaćeg proizvoda (BDP) te regije. Odstupajući od prvog podstavka, ako je dotična regija u kojoj se dogodila prirodna katastrofa najudaljenija regija u smislu članka 349. Ugovora o funkcioniranju Europske unije, „regionalna prirodna katastrofa” znači prirodna katastrofa koja je prouzročila izravnu štetu veću od 1 % BDP-a te regije. Kada se prirodna katastrofa odnosi na nekoliko regija na razini NUTS 2, prag se primjenjuje na prosječni BDP tih regija ponderiran u skladu s udjelom ukupne štete u svakoj regiji.

5.Pomoć iz Fonda može se mobilizirati i za svaku prirodnu katastrofu u prihvatljivoj državi koja se također smatra prirodnom katastrofom velikih razmjera u susjednoj prihvatljivoj državi.

6.Za potrebe ovog članka koriste se usklađeni statistički podaci Eurostata.”.

2.U članku 3. stavci 1. i 2. zamjenjuju se sljedećim:

„1.Pomoć ima oblik financijskog doprinosa iz Fonda. Za svaku prihvatljivu katastrofu prihvatljivoj se državi dodjeljuje jednokratni iznos financijskog doprinosa.

2.Cilj je Fonda dopuniti napore pogođenih država i pokriti dio njihovih javnih rashoda, kako bi se pomoglo prihvatljivoj državi da provede, ovisno o vrsti prihvatljive katastrofe, sljedeće hitne operacije i operacije oporavka od ključne važnosti:

(a)vraćanje u ispravno radno stanje infrastrukture i pogona u energetskom sektoru, u području vodoopskrbe, upravljanja otpadnim vodama, telekomunikacija, prijevoza, zdravlja i obrazovanja;

(b)pružanje privremenog smještaja i financiranje službi spašavanja, radi pokrivanja potreba pogođenog stanovništva;

(c)osiguravanje preventivne infrastrukture i mjera zaštite kulturne baštine;

(d)čišćenje područja pogođenih katastrofom, uključujući prirodna područja, u skladu s, kad je to primjereno, pristupima utemeljenima na ekosustavima te hitno obnavljanje pogođenih prirodnih područja kako bi se izbjegle neposredne posljedice erozije tla;

(e)mjere čiji je cilj brzo pružanje pomoći, među ostalim medicinske pomoći, stanovništvu pogođenom izvanrednim stanjem velikih razmjera u području javnog zdravlja i zaštita stanovništva od mogućeg izlaganja, uključujući sprečavanje, praćenje ili nadziranje širenja bolesti, suzbijanje ozbiljnih rizika za javno zdravlje ili ublažavanje njihova učinka na javno zdravlje.

Za potrebe točke (a), „vraćanje u ispravno radno stanje” znači vraćanje infrastrukture i pogona u stanje u kakvom su bili prije prirodne katastrofe. Kada vraćanje u stanje prije prirodne katastrofe nije pravno moguće ili gospodarski opravdano, ili kada država korisnica odluči premjestiti ili poboljšati funkcioniranje pogođene infrastrukture ili pogona kako bi se poboljšala njihova otpornost na buduće prirodne katastrofe, Fond može doprinijeti troškovima obnavljanja samo do procijenjenog troška za vraćanje u prijašnje stanje.

Troškove koji premaše troškove iz drugog podstavka financira država korisnica iz vlastitih sredstava ili, kada je moguće, iz drugih fondova Unije.

Za potrebe točke (b), „privremeni smještaj” znači smještaj koji traje do trenutka kad je pogođeno stanovništvo u mogućnosti vratiti se svojim pravim domovima nakon njihova popravka ili obnove.”.

3.U članku 4.a stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.Iznos predujma ne smije premašiti 25 % očekivanog iznosa financijskog doprinosa te ni u kojem slučaju ne smije premašiti 100 000 000 EUR. Kad se utvrdi konačan iznos financijskog doprinosa, Komisija uzima u obzir iznos predujma prije isplate preostalog iznosa financijskog doprinosa. Komisija osigurava povrat nepropisno isplaćenih predujmova.”.

4.U članku 8. stavak 3. zamjenjuje se sljedećim:

„3.U roku od najviše šest mjeseci od isteka razdoblja od osamnaest mjeseci iz stavka 1., država korisnica podnosi izvješće o izvršenju financijskog doprinosa iz Fonda s izjavom u kojoj opravdava rashode, pri čemu navodi eventualne druge izvore financiranja dotičnih operacija, uključujući naknade iz osiguranja i naknadu štete dobivenu od trećih strana.

U izvješću o izvršenju, ovisno o prirodi prihvatljive katastrofe, detaljno se navode:

(a)preventivne mjere koje je država korisnica poduzela ili predložila radi ograničavanja buduće štete i izbjegavanja, u mjeri u kojoj je to moguće, ponavljanja sličnih prirodnih katastrofa ili izvanrednih stanja javnog zdravlja, uključujući korištenje europskih strukturnih i investicijskih fondova Unije u tu svrhu;

(b)stanje provedbe relevantnog zakonodavstva Unije o sprečavanju i upravljanju rizikom od katastrofe;

(c)iskustvo stečeno prilikom katastrofe te poduzete ili predložene mjere kako bi se osigurala zaštita okoliša i otpornost u odnosu na klimatske promjene, prirodne katastrofe i izvanredna stanja javnog zdravlja; i

(d)sve druge relevantne informacije o mjerama prevencije i ublažavanja poduzetima ovisno o vrsti prirodne katastrofe ili izvanrednog stanja javnog zdravlja.

Uz izvješće o izvršenju prilaže se mišljenje neovisnoga revizorskog tijela koje se izrađuje u skladu s međunarodno prihvaćenim revizorskim standardima i u kojem se utvrđuje da se izjavom u kojoj se opravdavaju rashodi daje istinit i pošten prikaz te da je financijski doprinos iz Fonda zakonit i pravilan, u skladu s člankom 59. stavkom 5. i člankom 60. stavkom 5. Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012.

Na kraju postupka iz prvog podstavka Komisija izvršava zaključenje pomoći iz Fonda.”.

Članak 2.

Ova Uredba stupa na snagu […] dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Bruxellesu,

ZAKONODAVNI FINANCIJSKI IZVJEŠTAJ

1.    OKVIR PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

1.1.    Naslov prijedloga/inicijative

1.2.    Odgovarajuća područja politike 

1.3.    Osnova prijedloga/inicijative

1.3.1.    Zahtjevi koje treba ispuniti u kratkoročnom ili dugoročnom razdoblju, uključujući detaljan vremenski plan provedbe inicijative

1.3.2.    Dodana vrijednost angažmana Unije (može proizlaziti iz raznih čimbenika, npr. bolje koordinacije, pravne sigurnosti, veće djelotvornosti ili komplementarnosti). Za potrebe ove točke „dodana vrijednost angažmana Unije” vrijednost je intervencije Unije koja je dodana vrijednosti koju bi države članice inače ostvarile svojim zasebnim djelovanjima.

1.3.3.    Pouke iz prijašnjih sličnih iskustava

1.3.4.    Usklađenost s višegodišnjim financijskim okvirom i moguće sinergije s drugim prikladnim instrumentima

1.3.5.    Ocjena različitih dostupnih mogućnosti financiranja, uključujući mogućnost preraspodjele

1.4.    Trajanje i financijski učinak prijedloga/inicijative

Prijedlog je neograničenog trajanja.

Poštuje se gornja granica maksimalnog ukupnog iznosa sredstava dodijeljenih EUSF-u za 2020. (597 546 milijuna EUR plus 552 978 EUR prenesenih iz 2019.).

1.5.    Predviđeni načini upravljanja 5  

◻ Izravno upravljanje koje provodi Komisija

–◻ putem svojih službi, uključujući osoblje u delegacijama Unije;

–◻    putem izvršnih agencija

X Podijeljeno upravljanje s državama članicama

◻ Neizravno upravljanje povjeravanjem zadaća izvršenja proračuna:

–◻ trećim zemljama ili tijelima koja su one odredile;

–◻ međunarodnim organizacijama i njihovim agencijama (navesti);

–◻ EIB-u i Europskom investicijskom fondu;

–◻ tijelima iz članaka 70. i 71. Financijske uredbe;

–◻ tijelima javnog prava;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom koja pružaju javne usluge u mjeri u kojoj daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ tijelima uređenima privatnim pravom države članice kojima je povjerena provedba javno-privatnog partnerstva i koja daju odgovarajuća financijska jamstva;

–◻ osobama kojima je povjerena provedba određenih djelovanja u području ZVSP-a u skladu s glavom V. UEU-a i koje su navedene u odgovarajućem temeljnom aktu.

–Ako je označeno više načina upravljanja, pojedinosti navesti u odjeljku „Napomene”.

Napomene

2.    MJERE UPRAVLJANJA

2.1.    Pravila nadzora i izvješćivanja

Navesti učestalost i uvjete.

2.2.    Sustavi upravljanja i kontrole

2.2.1.    Obrazloženje načina upravljanja, mehanizama provedbe financiranja, načina plaćanja i predložene strategije kontrole

2.2.2.    Informacije o utvrđenim rizicima i sustavima unutarnje kontrole uspostavljenima radi smanjivanja tih rizika

2.2.3.    Procjena i obrazloženje troškovne učinkovitosti kontrola (omjer troškova kontrole i vrijednosti povezanih sredstava kojima se upravlja) i procjena očekivane razine rizika od pogreške (pri plaćanju i pri zaključenju)

2.3.    Mjere za sprečavanje prijevara i nepravilnosti

Navesti postojeće ili predviđene mjere za sprečavanje i zaštitu, npr. iz strategije za borbu protiv prijevara.

3.    PROCIJENJENI FINANCIJSKI UČINAK PRIJEDLOGA/INICIJATIVE

3.1.    Naslovi višegodišnjeg financijskog okvira i proračunske linije rashoda na koje prijedlog/inicijativa ima učinak

–·Postojeće proračunske linije

Prema redoslijedu naslova višegodišnjeg financijskog okvira i proračunskih linija.

3.2.    Procijenjeni financijski učinak prijedloga na odobrena sredstva

3.2.1.    Sažetak procijenjenog učinka na odobrena sredstva za poslovanje

◻    Ova Uredba nema financijski učinak.

X    Za prijedlog/inicijativu potrebna su odobrena sredstva za poslovanje, koja ne premašuju maksimalni iznos sredstava koji je dodijeljen EUSF-u u okviru VFO-a.

EUR

Ako prijedlog/inicijativa utječe na više od jednog naslova za poslovanje, ponovite prethodni odjeljak:

U ovaj se dio unose „administrativni proračunski podaci”, koji se najprije unose u prilog zakonodavnom financijskom izvještaju (Prilog V. internim pravilima), koji se učitava u sustav DECIDE za potrebe savjetovanja među službama.

U milijunima EUR (do trećeg decimalnog mjesta)

U milijunima EUR (do trećeg decimalnog mjesta)

3.2.2.    Procijenjeni rezultati financirani odobrenim sredstvima za poslovanje

Odobrena sredstva za preuzimanje obveza u milijunima EUR (do trećeg decimalnog mjesta)

3.2.3.    Sažetak procijenjenog učinka na administrativna odobrena sredstva

– ⌧    Za prijedlog nisu potrebna odobrena administrativna sredstva.

– Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

– ◻    Za prijedlog/inicijativu potrebna su sljedeća administrativna odobrena sredstva:

U milijunima EUR (do trećeg decimalnog mjesta)

3.2.3.1.    Procijenjene potrebe u pogledu ljudskih resursa

– ⌧    Za prijedlog nisu potrebni ljudski resursi.

Potrebna odobrena sredstva za ljudske resurse i ostale administrativne rashode pokrit će se odobrenim sredstvima glavne uprave koja su već dodijeljena za upravljanje djelovanjem i/ili su preraspodijeljena unutar glavne uprave te, prema potrebi, bilo kojim dodatnim sredstvima koja se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

– ◻    Za prijedlog/inicijativu potrebni su sljedeći ljudski resursi:

Procjenu navesti u ekvivalentima punog radnog vremena

XX se odnosi na odgovarajuće područje politike ili glavu proračuna.

Potrebe za ljudskim resursima pokrit će se osobljem glavne uprave kojemu je već povjereno upravljanje djelovanjem i/ili koje je preraspoređeno unutar glavne uprave te, prema potrebi, resursima koji se mogu dodijeliti nadležnoj glavnoj upravi u okviru godišnjeg postupka dodjele sredstava uzimajući u obzir proračunska ograničenja.

Opis zadaća:

3.2.4.    Usklađenost s aktualnim višegodišnjim financijskim okvirom

Prijedlog/inicijativa:

⌧    može se u potpunosti financirati unutar relevantnog naslova višegodišnjeg financijskog okvira (VFO).

     zahtijeva upotrebu nedodijeljene razlike u okviru relevantnog naslova VFO-a i/ili upotrebu posebnih instrumenata kako su definirani u Uredbi o VFO-u.

◻    zahtijeva reviziju VFO-a.

3.2.5.    Doprinos trećih strana

U prijedlogu/inicijativi:

X ne predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju

◻    predviđa se sudjelovanje trećih strana u sufinanciranju prema sljedećoj procjeni:

Odobrena sredstva u EUR

3.3.    Procijenjeni učinak na prihode

X    Prijedlog nema financijski učinak na prihode.

   Prijedlog/inicijativa ima sljedeći financijski učinak:

◻    na vlastita sredstva

◻    na ostale prihode

navesti ako su prihodi dodijeljeni proračunskim linijama rashoda X    

EUR

Za namjenske prihode navesti odgovarajuće proračunske linije rashoda.

Ostale napomene (npr. metoda/formula za izračun učinka na prihode ili druge informacije)

(1)    SL C , , str. .

(2)    SL C , , str. .

(3)    SL L 311, 14.11.2002., str. 3.

(4)    SWD(2019) 187.

(5)    Informacije o načinima upravljanja i upućivanja na Financijsku uredbu dostupni su na internetskoj stranici BudgWeb: https://myintracomm.ec.europa.eu/budgweb/EN/man/budgmanag/Pages/budgmanag.aspx

(6)    Dif. = diferencirana odobrena sredstva; nedif. = nediferencirana odobrena sredstva

(7)    EFTA: Europsko udruženje slobodne trgovine.

(8)    Zemlje kandidatkinje i, ako je primjenjivo, potencijalni kandidati sa zapadnog Balkana.

(9)    Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upišite predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto učinite i za ostale godine.

(10)    Rezultati se odnose na proizvode i usluge koji se isporučuju (npr.: broj financiranih studentskih razmjena, kilometri izgrađenih prometnica itd.).

(11)    Na način opisan u odjeljku 1.4.2. „Posebni ciljevi…”.

(12)    Godina N godina je početka provedbe prijedloga/inicijative. Umjesto „N” upišite predviđenu prvu godinu provedbe (na primjer: 2021.). Isto učinite i za ostale godine.

(13)    Tehnička i/ili administrativna pomoć i rashodi za potporu provedbi programa i/ili djelovanja EU-a (prijašnje linije „BA”), neizravno istraživanje, izravno istraživanje.

(14)    UO = ugovorno osoblje; LO = lokalno osoblje; UNS = upućeni nacionalni stručnjaci; UsO = ustupljeno osoblje; MSD = mladi stručnjaci u delegacijama.

(15)    U okviru gornje granice za vanjsko osoblje iz odobrenih sredstava za poslovanje (prijašnje linije „BA”).