EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document 32013R1024

Uredba Vijeća (EU) br. 1024/2013 od 15. listopada 2013. o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija

OJ L 287, 29.10.2013, p. 63–89 (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)

In force

ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2013/1024/oj

29.10.2013   

HR

Službeni list Europske unije

L 287/63


UREDBA VIJEĆA (EU) br. 1024/2013

od 15. listopada 2013.

o dodjeli određenih zadaća Europskoj središnjoj banci u vezi s politikama bonitetnog nadzora kreditnih institucija

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 127. stavak 6.,

uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,

nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,

uzimajući u obzir mišljenje Europskog parlamenta,

uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke,

u skladu s posebnim zakonodavnim postupkom,

budući da:

(1)

Tijekom proteklih desetljeća, Unija je znatno napredovala u stvaranju unutarnjeg tržišta bankovnih usluga. Posljedično, u mnogo država članica bankovne grupe sa sjedištima u drugoj državi članici imaju znatan udio na tržištu; kreditne institucije zemljopisno su razgranale svoje poslovanje unutar europodručja i izvan njega.

(2)

Sadašnja financijska i gospodarska kriza pokazala je kako integritet jedinstvene valute i unutarnje tržište mogu biti ugroženi zbog rascjepkanosti financijskog sektora. Ključno je dakle poboljšati integraciju nadzora banaka kako bi se ojačala Unija, povratila financijska stabilnost i položili temelji gospodarskog oporavka.

(3)

Održavanje i jačanje unutarnjeg tržišta bankovnih usluga ključno je za poticanje gospodarskog rasta u Uniji i odgovarajućeg financiranja realnoga gospodarstva. Međutim, taj se zadatak pokazuje kao sve veći izazov. Očito je da se integracija bankovnih tržišta u Uniji zaustavlja.

(4)

Istodobno, uz usvajanje poboljšanog regulatornog okvira Unije, nadzorna tijela moraju pojačati svoju nadzornu kontrolu kako bi se u obzir uzele pouke iz financijske krize posljednjih godina i kako bi se moglo nadzirati izuzetno složena i međusobno povezana tržišta i institucije.

(5)

Nadležnost za nadzor pojedinačnih kreditnih institucija u Uniji i dalje uglavnom ostaje na nacionalnoj razini. Koordinacija među nadzornim tijelima je ključna, međutim kriza je pokazala da to samo po sebi nije dovoljno, osobito u kontekstu jedinstvene valute. S ciljem očuvanja financijske stabilnosti u Uniji i povećanja pozitivnih učinaka integracije tržišta na rast i dobrobit, trebalo bi poboljšati i integraciju nadzornih dužnosti. To je osobito važno za osiguranje nesmetanog i pravilnog pregleda čitave bankovne grupe i njezina općeg stanja te bi se na taj način smanjio rizik različitih tumačenja i kontradiktornih odluka na razini pojedinačnog subjekta.

(6)

Vrlo često, stabilnost kreditnih institucija još je uvijek blisko povezana s državom članicom u kojoj imaju poslovni nastan. Sumnje u održivost javnog duga, u izglede za gospodarski rast i u održivost kreditnih institucija potaknuli su negativne tržišne trendove koji se međusobno ojačavaju. To može dovesti do rizika za održivost nekih kreditnih institucija i za stabilnost financijskog sustava u europodručju i u Uniji kao cjelini te može nametnuti težak teret za već opterećene javne financije dotičnih država članica.

(7)

Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za bankarstvo) (EBA), osnovano 2011. Uredbom (EU) br. 1093/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za bankarstvo) (1), i Europski sustav financijskog nadzora (ESFS) osnovan člankom 2. te Uredbe i člankom 2. Uredbe (EU) br. 1094/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europsko nadzorno tijelo za osiguranje i strukovno mirovinsko osiguranje) (2) (EIOPA) i člankom 2. Uredbe (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (3) (ESMA) značajno su poboljšali suradnju između nadzornih tijela za bankarstvo unutar Unije. EBA značajno doprinosi stvaranju jedinstvenih pravila za financijske usluge u Uniji i ima ključnu ulogu u dosljednoj provedbi dokapitalizacije velikih kreditnih institucija Unije dogovorene na Euro-samitu 26. listopada 2011., u skladu sa smjernicama i uvjetima povezanima s državnim potporama koje je usvojila Komisija.

(8)

Europski parlament u više navrata pozvao je na uspostavljanje europskog tijela koje bi bilo izravno odgovorno za određene nadzorne poslove nad financijskim institucijama, počevši sa svojim rezolucijama od 13. travnja 2000. o Komunikaciji Komisije o provedbi okvira za financijska tržišta: Plan djelovanja (4), i od 21. studenoga 2002. o pravilima bonitetnog nadzora u Europskoj uniji (5).

(9)

Europsko vijeće u svojim zaključcima od 29. lipnja 2012. pozvalo je predsjednika Europskog vijeća na izradu hodograma za ostvarenje istinske ekonomske i monetarne unije. Istoga dana, na Euro-samitu naglašeno je da kada bude uspostavljen učinkovit jedinstven nadzorni mehanizam koji će uključivati Europsku središnju banku (ESB) za banke europodručja, Europski stabilizacijski mehanizam (ESM) mogao bi, na temelju redovne odluke, imati mogućnost izravne dokapitalizacije banaka što bi bilo podložno određenim uvjetima, uključujući usklađenost s pravilima o državnim potporama.

(10)

Europsko vijeće je 19. listopada 2012. zaključilo da bi se proces prema dubljoj ekonomskoj i monetarnoj uniji trebao oslanjati na institucionalni i pravni okvir Unije te da bi trebao biti otvoren i transparentan prema državama članicama čija valuta nije euro i poštovati cjelovitost unutarnjeg tržišta. Integrirani financijski okvir imat će jedinstveni nadzorni mehanizam koji će, koliko je moguće, biti otvoren svim državama članicama koje žele sudjelovati.

(11)

Trebalo bi dakle uspostaviti bankovnu uniju unutar Unije, na temelju sveobuhvatnih i detaljnih jedinstvenih pravila za financijske usluge na unutarnjem tržištu kao cjelini koja bi se sastojala od jedinstvenog nadzornog mehanizma i novih okvira za osiguranje depozita i sanaciju. S obzirom na bliske veze i interakcije između država članica čija je valuta euro, bankovna bi unija trebala uključiti barem sve države članice europodručja. S ciljem održavanja i jačanja unutarnjeg tržišta i u onoj mjeri u kojoj je to institucionalno moguće, bankovna bi unija trebala biti otvorena i za sudjelovanje drugih država članica.

(12)

Kao prvi korak prema bankovnoj uniji, jedinstveni nadzorni mehanizam trebao bi osigurati da se politika Unije koja se odnosi na bonitetni nadzor kreditnih institucija provodi na dosljedan i učinkovit način, da se jedinstvena pravila za financijske usluge primjenjuju na jednak način na sve kreditne institucije u svim relevantnim državama članicama i da se nad tim kreditnim institucijama provodi nadzor najviše kvalitete, bez drugih razmatranja koja nisu bonitetnog karaktera. Osobito bi jedinstveni nadzorni mehanizam (SSM) trebao biti dosljedan s djelovanjem unutarnjeg tržišta za financijske usluge i slobodnim kretanjem kapitala. Jedinstveni nadzorni mehanizam temelj je za sljedeće korake prema bankovnoj uniji. To odražava načelo po kojem će ESM, na temelju redovite odluke, moći izravno dokapitalizirati banke nakon uspostavljanja učinkovitog jedinstvenog nadzornog mehanizma. Europsko vijeće je u svojim zaključcima od 13. i 14. prosinca 2012. primijetilo da „U situaciji u kojoj je nadzor banaka djelatno premješten na jedinstveni mehanizam nadzora, ukazat će se potreba za zajedničkim sanacijskim mehanizmom s odgovarajućom nadležnošću kako bi se osiguralo da se bilo koja banka iz država članica sudionica može sanirati odgovarajućim instrumentima” i da bi se „jedinstveni sanacijski mehanizam trebao temeljiti na doprinosima samog financijskog sektora i uključivati primjerene i učinkovite aranžmane zaštitnog mehanizma.”

(13)

Kao središnja banke europodručja, s visokim stupnjem stručnosti u pitanjima makroekonomske i financijske stabilnosti, ESB može provoditi jasno određene nadzorne zadaće usmjerene na zaštitu stabilnosti financijskog sustava Unije. Štoviše, u mnogo država članica središnje su banke već sada odgovorne za bankovni nadzor. ESB-u bi dakle trebalo dodijeliti posebne zadaće u vezi s politikama nadzora kreditnih institucija u državama članicama sudionicama.

(14)

ESB i nadležna tijela država članica koje nisu države članice sudionice („države članice nesudionice”) trebali bi zaključiti memorandum o razumijevanju koji bi općenito opisivao njihovu međusobnu suradnju pri izvođenju nadzornih zadaća u okviru prava Unije s obzirom na financijske institucije navedene u ovoj Uredbi. Memorandum o razumijevanju mogao bi, između ostalog, razjasniti konzultacije koje se odnose na odluke ESB-a koje vrijede za društva kćeri ili podružnice čija se sjedišta nalaze u državama članicama nesudionicama a čije matično društvo ima sjedište u državi članici sudionici, te suradnju u izvanrednim situacijama, uključujući mehanizme ranog upozoravanja u skladu s postupcima utvrđenima relevantnim pravom Unije. Memorandum bi trebalo redovito preispitivati.

(15)

ESB-u bi trebalo dodijeliti one posebne nadzorne zadaće koje su ključne za osiguravanje dosljedne i učinkovite primjene politike Unije koja se odnosi na bonitetni nadzor kreditnih institucija; druge bi zadaće trebale ostati u nadležnosti nacionalnih tijela. Zadaće ESB-a trebale bi uključivati mjere koje se poduzimaju za provođenje makrobonitetne stabilnosti, uz konkretne aranžmane koji uključuju ulogu nacionalnih tijela.

(16)

Sigurnost i snaga velikih kreditnih institucija ključne su za osiguravanje stabilnosti financijskog sustava. Ipak, nedavno je iskustvo pokazalo da manje kreditne institucije također mogu predstavljati prijetnju financijskoj stabilnosti. Stoga bi ESB trebao moći izvršavati nadzorne zadaće u odnosu na sve kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad i podružnice sa sjedištem u državama članicama sudionicama.

(17)

Kod provođenja dodijeljenih mu zadaća, i ne dovodeći u pitanje cilj osiguravanja sigurnosti i snage kreditnih institucija, ESB bi trebao u potpunosti voditi računa o raznolikosti kreditnih institucija i njihovoj veličini i poslovnom modelu, kao i o sistemskim koristima koje potječu od raznolikosti bankovnog sektora Unije.

(18)

Vršeći svoje zadaće, ESB bi trebao osobito doprinijeti u osiguravanju da kreditne institucije u potpunosti preuzmu sve troškove proizašle iz njihovih aktivnosti kako bi se izbjegao moralni hazard i pretjerano preuzimanje rizika koje iz njega proizlazi. Trebao bi u potpunosti voditi računa o relevantnim makroekonomskim uvjetima u državama članicama, osobito o stabilnosti kreditne ponude i olakšavanju proizvodnih djelatnosti za cjelokupno gospodarstvo.

(19)

Ništa iz ove Uredbe ne bi trebalo shvaćati kao izmjenu računovodstvenog okvira koji se primjenjuje na temelju drugih akata Unije i nacionalnog prava.

(20)

Prethodno odobrenje za početak poslovanja kreditne institucije ključna je bonitetna tehnika koja osigurava da samo subjekti sa snažnim gospodarskim temeljima, organizacija koja se može nositi s posebnim rizicima povezanima s primanjem depozita i odobravanjem kredita i odgovarajuća uprava mogu obavljati takve poslove. ESB bi stoga trebao biti zadužen za izdavanje odobrenja za rad kreditnim institucijama koje se osnivaju u državi članici sudionici i odgovoran za oduzimanje odobrenja za rad, podložno posebnim aranžmanima koji uključuju ulogu nacionalnih tijela.

(21)

Osim uvjeta određenih pravom Unije za izdavanje odobrenja za rad kreditnim institucijama i razloga za oduzimanje tog odobrenja, države članice u ovom trenutku mogu odrediti dodatne uvjete za odobrenje za rad i razloge za oduzimanje tih odobrenja. Stoga bi ESB trebao svoje zadaće provoditi u odnosu na odobrenje za rad kreditnih institucija i oduzimanje odobrenja u slučaju neusklađenosti s nacionalnim pravom, na prijedlog relevantnog nacionalnog nadležnog tijela koje procjenjuje usklađenost s relevantnim uvjetima utvrđenima nacionalnim pravom.

(22)

Procjena prikladnosti svakog novog vlasnika prije kupnje značajnog udjela u kreditnoj instituciji neophodna je za osiguravanje kontinuirane prikladnosti i financijske snage vlasnikâ kreditnih institucija. ESB, kao jedna od institucija Unije, u dobroj je poziciji za provođenje takve procjene bez nepotrebnog ograničavanja unutarnjeg tržišta. ESB bi trebao imati zadaću procjenjivati stjecanje i raspolaganje značajnim udjelima u kreditnim institucijama, osim u kontekstu sanacije banaka.

(23)

Usklađenost s pravilima Unije po kojima kreditne institucije moraju imati određene razine kapitala za osiguranje od rizika svojstvenih poslovanju kreditnih institucija, ograničiti iznos izloženosti prema pojedinim drugim ugovornim stranama, objaviti informacije o financijskom položaju kreditnih institucija, raspolagati s dovoljno likvidne imovine da mogu podnijeti slučajeve tržišne napetosti te ograničiti financijsku polugu preduvjet je za bonitetnu sigurnost kreditnih institucija. ESB bi trebao imati zadaću osiguravanja usklađenosti s tim pravilima, osobito izdavanjem odobrenja, dozvola, odstupanja ili izuzeća u skladu s ovim pravilima.

(24)

Dodatni zaštitni slojevi kapitala, uključujući zaštitni kapital i protuciklički kapital za osiguravanje da kreditne institucije, tijekom razdoblja gospodarskog rasta, akumuliraju dovoljnu kapitalnu osnovu za apsorpciju gubitaka u stresnim razdobljima, globalne i ostale sistemske zaštitne slojeve institucije i druge mjere za rješavanje sistemskih ili makrobonitetnih rizika ključna su bonitetna sredstva. Kada nacionalna nadležna tijela ili nacionalna imenovana tijela propišu takve mjere, ESB bi trebao biti pravovremeno obaviješten kako bi se osigurala potpuna koordinacija. Štoviše, ESB bi u slučaju potrebe trebao moći primijeniti strože zahtjeve i oštrije mjere, uz blisku koordinaciju s nacionalnim tijelima. Odredbe ove Uredbe o mjerama usmjerenim na rješavanje sistemskih ili makrobonitetnih rizika ne dovode u pitanje postojeće postupke koordinacije predviđene u drugim aktima prava Unije. Nacionalna nadležna tijela ili nacionalna imenovana tijela i ESB djeluju poštujući postojeće postupke koordinacije iz takvih akata nakon što su slijedili postupke iz ove Uredbe.

(25)

Sigurnost i pouzdanost kreditne institucije također ovisi o raspodjeli adekvatnog internog kapitala, uzimajući u obzir rizike kojima može biti izložena te o postojanju odgovarajućih internih organizacijskih struktura i aranžmana korporativnog upravljanja. ESB bi stoga trebao biti zadužen za primjenu zahtjeva koji bi osigurali da kreditne institucije u državama članicama sudionicama imaju pouzdane aranžmane, postupke i mehanizme upravljanja, uključujući strategije i postupke za procjenu i održavanje adekvatnosti svojeg internog kapitala. U slučaju nedostataka, ESB bi također trebao imati zadaću nalaganja odgovarajućih mjera uključujući posebne dodatne regulatorne kapitalne zahtjeve, posebne zahtjeve za objavljivanje i posebne zahtjeve u pogledu likvidnosti.

(26)

Rizici za sigurnost i pouzdanost kreditne institucije mogu nastati i na razini pojedine kreditne institucije i na razini bankovne grupe ili financijskog konglomerata. Posebni nadzorni aranžmani za ublažavanje tih rizika važni su za osiguranje sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija. Osim nadzora pojedinih kreditnih institucija, zadaće ESB-a trebale bi uključivati nadzor na konsolidiranoj razini, dodatni nadzor, nadzor financijskih holdinga i nadzor mješovitih financijskih holdinga, isključujući nadzor poduzeća za osiguranje.

(27)

Kako bi se očuvala financijska stabilnost, popravljanju pogoršane financijske i gospodarske situacije u nekoj instituciji mora se pristupiti u ranoj fazi. ESB bi trebao biti zadužen za provođenje ranih intervencija kako je utvrđeno relevantnim pravom Unije. Ipak, ESB bi svoja djelovanja na području rane intervencije trebao uskladiti s relevantnim sanacijskim tijelima. Sve dok su nacionalna tijela nadležna za sanaciju kreditnih institucija, ESB bi se trebao povrh toga na odgovarajući način usklađivati s dotičnim nacionalnim tijelima kako bi osigurao zajedničko shvaćanje pojedinih odgovornosti u slučaju krize, osobito u kontekstu skupina za upravljanje prekograničnim krizama i budućih sanacijskih kolegija osnovanih za tu namjenu.

(28)

Nadzorne zadaće koje nisu prenesene na ESB trebale bi ostati u nadležnosti nacionalnih tijela. Te bi zadaće trebale uključivati ovlast za primanje obavijesti od kreditnih institucija u vezi s pravom poslovnog nastana i slobodom pružanja usluga, nadzor tijela koja nisu obuhvaćena definicijom kreditnih institucija sukladno s pravom Unije, no koje se nadziru kao kreditne institucije prema nacionalnom pravu, nadzor kreditnih institucija iz trećih zemalja koje osnivaju podružnicu ili pružaju prekogranične usluge u Uniji, nadzor platnih usluga, obavljanje svakodnevnih provjera kreditnih institucija, vršenje uloge nadležnog tijela nad kreditnim institucijama u vezi s tržištima financijskih instrumenata, sprečavanje korištenja financijskog sustava za svrhe pranja novca i financiranja terorizma te zaštitu potrošača.

(29)

ESB bi trebao, na odgovarajući način, u potpunosti surađivati s nacionalnim tijelima koja su nadležna za osiguravanje visoke razine zaštite potrošača i sprečavanje pranja novca.

(30)

ESB bi trebao provoditi dodijeljene mu zadaće s ciljem osiguravanja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija i stabilnosti financijskog sustava Unije kao i pojedinačnih država članica sudionica te jedinstva i cjelovitosti unutarnjeg tržišta, čime se također osigurava zaštita štediša i poboljšava funkcioniranje unutarnjeg tržišta, u skladu s jedinstvenim pravilima za financijske usluge u Uniji. Osobito bi ESB u obzir trebao uzeti načela jednakosti i nediskriminacije.

(31)

Dodjela nadzornih zadaća ESB-u trebala bi biti dosljedna s okvirom ESFS-a i njegova osnovnog cilja stvaranja jedinstvenih pravila i poboljšanja konvergencije nadzorne prakse u cijeloj Uniji. Suradnja među nadzornim tijelima za bankarstvo i nadzornim tijelima za tržište osiguranja i vrijednosnih papira važna je za rješavanje pitanja od zajedničkog interesa i osiguranje pravilnog nadzora kreditnih institucija koje posluju i u sektorima osiguranja i vrijednosnih papira. ESB bi stoga trebao blisko surađivati s EBA-om, ESMA-om i EIOPA-om, Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) te drugim tijelima koja sačinjavaju ESFS. ESB bi svoje zadaće trebao provoditi u skladu s odredbama ove Uredbe i ne dovodeći u pitanje nadležnost i zadaće drugih sudionika unutar ESFS-a. Također, ESB bi trebao surađivati s relevantnim sanacijskim tijelima i strukturama za financiranje izravne ili neizravne javne financijske pomoći.

(32)

ESB bi svoje zadaće trebao izvršavati ovisno o i u skladu s relevantnim pravom Unije uključujući cjelokupno primarno i sekundarno pravo Unije, odluke Komisije u području državnih potpora, pravila o tržišnom natjecanju i kontrole spajanja odnosno pripajanja te jedinstvena pravila koja se primjenjuju na sve država članice. EBA je zadužena za izradu nacrta tehničkih standarda, smjernica i preporuka koje osiguravaju konvergenciju nadzora i dosljednost rezultata nadzora u cijeloj Uniji. ESB ne bi trebao izvršavati te zadatke umjesto EBA-e nego bi trebao imati ovlasti usvajanja uredbi u skladu s člankom 132. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) i u skladu s aktima Unije koje je donijela Komisija na temelju nacrtâ EBA-e i u skladu s člankom 16. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

(33)

Gdje je to potrebno, ESB bi trebao zaključiti memorandume o razumijevanju s tijelima nadležnima za tržišta financijskih instrumenata koji bi općenito opisivali njihovu međusobnu suradnju pri izvođenju nadzornih zadaća prema pravu Unije koje se odnose na financijske institucije navedene u ovoj Uredbi. Te memorandume trebalo bi dostaviti Europskom parlamentu, Vijeću i nadležnim tijelima svih država članica.

(34)

Pri izvođenju svojih zadaća i nadzornih ovlasti, ESB bi trebao primjenjivati materijalna pravila koja se tiču bonitetnog nadzora kreditnih institucija. Ta se pravila sastoje od relevantnog prava Unije, osobito izravno primjenjivih uredbi ili direktiva poput onih o kapitalnim zahtjevima za kreditne institucije i o financijskim konglomeratima. Kada direktive propisuju materijalna pravila koja se odnose na bonitetni nadzor kreditnih institucija, ESB bi trebao primjenjivati odredbe nacionalnog zakonodavstva koje prenosi navedene direktive. Kada se relevantno pravo Unije sastoji od uredbi i to za područja za koja, na dan stupanja na snagu ove Uredbe, takve uredbe izričito nude različite mogućnosti državama članicama, ESB bi također trebao primijeniti nacionalno pravo za provođenje takvih mogućnosti. Taj izbor trebao bi se tumačiti na način da isključuje one izbore koji su dostupni samo nadležnim ili imenovanim tijelima. Ovo ne dovodi u pitanje načelo nadređenosti prava Unije. Iz toga proizlazi da bi se ESB pri donošenju smjernica, preporuka ili odluka trebao oslanjati na relevantne obvezujuće odredbe prava Unije i djelovati u skladu s njima.

(35)

U okviru zadaća dodijeljenih ESB-u, nacionalno pravo dodjeljuje nacionalnim nadležnim tijelima određene ovlasti koje pravo Unije trenutno ne zahtijeva, uključujući ovlasti rane intervencije i donošenja mjera opreza. ESB bi trebao imati mogućnost zatražiti od nacionalnih tijela u državama članicama sudionicama korištenje navedenih ovlasti kako bi se osigurao potpuni i učinkoviti nadzor u okviru SSM-a.

(36)

Kako bi se osiguralo da kreditne institucije, financijski holdinzi i mješoviti financijski holdinzi primjenjuju pravila i odluke u vezi s nadzorom, trebalo bi u slučaju kršenja propisati učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće kazne. U skladu s člankom 132. stavkom 3. UFEU-a i Uredbom Vijeća (EZ) br. 2532/98 od 23. studenoga 1998. o ovlastima Europske središnje banke za izricanje sankcija (6), ESB je ovlašten za izricanje kazni ili periodičnih penala poduzetnicima za neispunjavanje obveza koje proizlaze iz uredbi i odluka ESB-a. Štoviše, kako bi se omogućilo ESB-u učinkovito provođenje svojih zadaća koje se odnose na provođenje pravila o nadzoru koja se nalaze u izravno primjenjivom pravu Unije, ESB bi trebao biti ovlašten za nametanje novčanih kazni kreditnim institucijama, financijskim holdinzima i mješovitim financijskim holdinzima za kršenje tih pravila. Nacionalna tijela i dalje bi trebala biti u mogućnosti primjenjivati kazne u slučaju neispunjavanja obaveza koje proizlaze iz nacionalnog prava u koje su prenesene direktive Unije. U slučajevima kad ESB smatra da je, za ispunjenje njegovih zadaća, za takva kršenja potrebno primijeniti kazne, trebao bi u tu svrhu moći slučaj uputiti nacionalnim nadležnim tijelima.

(37)

Nacionalna nadzorna tijela imaju veliko stručno znanje temeljeno na iskustvu nadzora kreditnih institucija na svom državnom području i svojim gospodarskim, organizacijskim i kulturnim posebnostima. U tu su namjenu uspostavili brojnu ekipu predanog i visokokvalificiranog osoblja. Stoga bi, u cilju osiguranja visokokvalitetnog nadzora širom Unije, nacionalna nadležna tijela trebala pomoći ESB-u u pripremi i provedbi svakog akta koji se odnosi na provođenje nadzornih zadaća ESB-a. To bi osobito trebalo uključivati svakodnevnu procjenu stanja kreditnih institucija i provođenje s tim povezanih provjera na licu mjesta.

(38)

Kriteriji utvrđeni u ovoj Uredbi koji definiraju manje značajne institucije trebali bi se primjenjivati na najvišoj razini konsolidacije u državama članicama sudionicama, na temelju konsolidiranih podataka. Kada ESB provodi zadaće dodijeljene mu ovom Uredbom u odnosu na grupu financijskih institucija koja na konsolidiranoj osnovi nije manje značajna, trebao bi provesti te zadaće na konsolidiranoj osnovi za grupu kreditnih institucija i na pojedinačnoj osnovi za bankovna društva kćeri i podružnice te grupe sa sjedištem u državama članicama sudionicama.

(39)

Kriteriji utvrđeni u ovoj Uredbi koji određuju manje značajne institucije, trebali bi biti navedeni u okvirnim načelima koje ESB donosi i objavljuje konzultirajući se s nacionalnim nadležnim tijelima. To je osnova na kojoj bi ESB trebao biti odgovoran za primjenu tih kriterija i provjeru, preko vlastitih izračuna, jesu li kriteriji zadovoljeni. U pružanju informacija koje ESB traži za izradu izračuna, institucije ne bi trebalo prisiljavati da koriste računovodstvene okvire različite od okvira koje te institucije koriste na temelju drugih akata nacionalnog prava i prava Unije.

(40)

Kada se kreditna institucija smatra značajnom ili manje značajnom, ta se procjena u načelu ne bi trebala mijenjati više od jednom u 12 mjeseci, osim u slučaju strukturalnih promjena u bankovnoj grupi, poput spajanja odnosno pripajanja ili prodaje.

(41)

Kada odlučuje na temelju obavijesti nacionalnog nadležnog tijela o tome je li institucija značajna za domaće gospodarstvo te bi li je dakle trebao nadzirati ESB, ESB bi trebao uzimati u obzir sve relevantne okolnosti, uključujući pitanja o postojanju jednakih uvjeta za sve.

(42)

Vezano uz nadzor prekograničnih kreditnih institucija koje djeluju unutar i izvan europodručja, ESB bi trebao blisko surađivati s nadležnim tijelima država članica nesudionica. Na ESB, budući da je nadležno tijelo, trebale bi se odnositi obveze suradnje i razmjene informacija na temelju prava Unije, te bi trebao u potpunosti sudjelovati u kolegijima nadzornih tijela. Dodatno, budući da provođenje nadzorne zadaće od strane institucije Unije uvelike doprinosi financijskoj stabilnosti i održivoj integraciji tržišta, države bi članice čija valuta nije euro trebale također imati mogućnost sudjelovanja u SSM-u. Ipak, za učinkovito provođenje nadzornih zadaća nužan je preduvjet potpuno i pravovremeno provođenje nadzornih odluka. Stoga bi države članice koje žele sudjelovati u SSM-u trebale osigurati da se njihova nacionalna nadležna tijela pridržavaju i donose sve mjere koje zatraži ESB, a koje se odnose na kreditne institucije. ESB bi trebao biti u mogućnosti uspostaviti blisku suradnju s nadležnim tijelima države članice čija valuta nije euro. Kada su uvjeti iz ove Uredbe ispunjeni, ESB bi morao uspostaviti takvu suradnju.

(43)

S obzirom da, u skladu s UFEU-om, države članice sudionice čija valuta nije euro nisu prisutne u Upravnom vijeću ESB-a dok god ne usvoje euro, te da ne mogu u potpunosti koristiti druge mehanizme namijenjene državama članicama čija je valuta euro, ova Uredba predviđa dodatne zaštitne mehanizme u postupku donošenja odluka. Ipak, ti zaštitni mehanizmi, osobito mogućnost države članice sudionice čija valuta nije euro da zahtijeva trenutan raskid bliske suradnje nakon obavješćivanja Upravnog vijeća o svom obrazloženom neslaganju s nacrtom odluke nadzornog odbora, trebalo bi koristiti u opravdanim, iznimnim slučajevima. Trebalo bi ih se koristiti isključivo za vrijeme trajanja tih posebnih okolnosti. Zaštitni mehanizmi postoje zbog posebnih okolnosti u kojima se nalaze države članice sudionice čija valuta nije euro, u okviru ove Uredbe, budući da nisu prisutne u Upravnom vijeću i ne mogu u potpunosti koristiti druge mehanizme namijenjene državama članicama čija je valuta euro. Stoga se ti zaštitni mehanizmi ne mogu i ne bi trebala shvatiti kao presedan za druga područja politika Unije.

(44)

Ova Uredba ni po čemu ne bi trebala mijenjati trenutni okvir koji uređuje izmjenu pravnog oblika društava kćeri ili podružnica kao ni primjenu tog okvira, niti biti shvaćena ili primijenjena kao da potiče takvu promjenu. U tom smislu, trebalo bi u potpunosti poštovati obveze nadležnih tijela država članica nesudionica, kako bi ta tijela i dalje zadržala dostatne nadzorne alate i ovlasti nad kreditnim institucijama koje djeluju na njihovom državnom području i kako bi imala mogućnost ispuniti svoje obveze i učinkovito sačuvati financijsku stabilnost i javni interes. Štoviše, kako bi se pomoglo tim nadležnim tijelima u ispunjenju njihovih odgovornosti, trebalo bi osigurati štedišama i tim nadležnim tijelima pravovremeno informiranje o promjeni pravnog oblika društva kćeri ili podružnice.

(45)

Za provođenje svojih zadaća, ESB trebao bi imati odgovarajuće nadzorne ovlasti. Pravo Unije o bonitetnom nadzoru kreditnih institucija predviđa dodjelu određenih ovlasti nadležnim tijelima koje u tu svrhu imenuju države članice. U onoj mjeri u kojoj te ovlasti ulaze u nadzorne zadaće dodijeljene ESB-u, za države članice sudionice ESB bi se trebao smatrati nadležnim tijelom i imati ovlasti koje pravo Unije dodjeljuje nadležnim tijelima. To uključuje ovlasti koje navedeni akti dodjeljuju tim nadležnim tijelima matičnih država članica i država članica domaćina i ovlasti dodijeljene imenovanim tijelima.

(46)

ESB bi trebao imati nadzornu ovlast smjenjivanja člana upravnog tijela u skladu s ovom Uredbom.

(47)

Kako bi svoje zadaće izvršavao učinkovito, ESB bi trebao biti u mogućnosti zahtijevati sve potrebne informacije, provoditi istrage i nadzore na licu mjesta u slučaju potrebe i u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima. ESB i nacionalna nadležna tijela trebali bi imati pristup istim informacijama, tako da se kreditnim institucijama ne nalažu dvostruke obveze izvješćivanja.

(48)

Zaštita povjerljivosti komunikacije između odvjetnika i klijenata temeljno je načelo prava Unije koje štiti povjerljivost komunikacije između fizičkih ili pravnih osoba i njihovih odvjetnika u skladu s uvjetima utvrđenima sudskom praksom Suda Europske unije (SEU).

(49)

Kada ESB treba zatražiti informaciju od osobe sa sjedištem u državi članici nesudionici ali koja pripada kreditnoj instituciji, financijskom holdingu ili mješovitom financijskom holdingu sa sjedištem u državi članici sudionici ili koja je za takvu kreditnu instituciju, financijski holding ili mješoviti financijski holding preuzela izvođenje operativnih funkcija ili djelatnosti, te kada se takvi zahtjevi ne primjenjuju i nisu provedivi u državi članici nesudionici, ESB bi se trebao prethodno koordinirati s nadležnim tijelom u dotičnoj državi članici nesudionici.

(50)

Ova Uredba ne utječe na primjenu pravila utvrđenih člankom 34. i 42. Protokola (br. 4) Statutu Europskog sustava središnjih banaka i Europske središnje banke priloženog Ugovoru o Europskoj uniji (UEU) i UFEU-u (Statut ESSB-a i ESB-a). Akti koje ESB donosi na temelju ove Uredbe ne bi trebali davati prava ni nametati obveze u državama članicama nesudionicama, osim kada su u skladu s relevantnim pravom Unije u skladu s navedenim Protokolom i Protokolom (br. 15) određenim odredbama koje se odnose na Ujedinjenu Kraljevinu Velike Britanije i Sjeverne Irske priloženima UEU-u i UFEU-u.

(51)

Kada kreditne institucije ostvaruju pravo poslovnog nastana ili pružanja usluga u drugoj državi članici, ili kada više subjekata u grupi ima sjedište u različitim državama članicama, pravo Unije predviđa posebne postupke i podjelu nadležnosti između dotičnih država članica. U onoj mjeri u kojoj ESB preuzima određene nadzorne zadaće za sve države članice sudionice, ti se postupci i podjele ne bi trebale primjenjivati na ostvarivanje prava poslovnog nastana ili pružanja usluga u drugoj državi članici sudionici.

(52)

ESB bi u provođenju svojih zadaća iz ove Uredbe i pri traženju pomoći od nacionalnih nadležnih tijela trebao paziti na postojanje ravnoteže između uključivanja svih uključenih nacionalnih nadležnih tijela u skladu s odgovornostima utvrđenima u važećem pravu Unije za pojedinačni nadzor te nadzor na potkonsolidiranoj osnovi i na konsolidiranoj osnovi.

(53)

Ništa u ovoj Uredbi ne bi trebalo shvatiti kao dodjelu ovlasti ESB-u da izriče kazne fizičkim ili pravnim osobama koje nisu kreditne institucije, financijski holdinzi ili mješoviti financijski holdinzi, ne dovodeći u pitanje ovlast ESB-a da od nacionalnih nadležnih tijela zatraži da osiguraju izricanje odgovarajućih kazni.

(54)

Kako je određeno Ugovorima, ESB je institucija Unije kao cjeline. U postupcima odlučivanja ESB bi trebao biti vezan pravilima Unije i općim načelima zakonitog postupanja i transparentnosti. Trebalo bi u potpunosti poštovati pravo adresata odluka ESB-a da ih se sasluša, kao i njihovo pravo da zatraže preispitivanje odluka ESB-a sukladno s pravilima iz ove Uredbe.

(55)

Dodjela nadzornih zadaća podrazumijeva značajnu odgovornost ESB-a u čuvanju financijske stabilnosti Unije i korištenje njegovih nadzornih ovlasti na što učinkovitiji i proporcionalniji način. Svaki prijenos nadzornih ovlasti s razine države članice na Uniju trebao bi biti uravnotežen odgovarajućim zahtjevima za transparentnošću i odgovornostima. ESB bi stoga u izvršavanju tih zadaća trebao biti odgovoran Europskom parlamentu i Vijeću kao institucijama s demokratskim legitimitetom koje predstavljaju građane Unije i država članica. To bi trebalo uključivati redovito izvješćivanje i odgovaranje na pitanja Europskog parlamenta u skladu s njegovim poslovnikom i pitanja Euroskupine u skladu s njenim procedurama. Za svaku obvezu izvješćivanja trebali bi vrijediti odgovarajući zahtjevi čuvanja poslovne tajne.

(56)

Isto tako, ESB bi trebao prosljeđivati svoja izvješća koja šalje Europskom parlamentu i Vijeću i nacionalnim parlamentima država članica sudionica. Nacionalni parlamenti država članica sudionica trebali bi biti u mogućnosti uputiti opaske ili pitanja ESB-u o izvođenju njegovih nadzornih zadaća na koje ESB može odgovoriti. Interna pravila tih nacionalnih parlamenata trebala bi uzeti u obzir pojedinosti predmetnih procedura i aranžmana za upućivanje opaski i pitanja ESB-u. U tom kontekstu, osobitu bi pozornost trebalo posvetiti opaskama ili pitanjima koja se odnose na oduzimanje odobrenja za rad kreditnih institucija u odnosu na nužne postupke koje su nacionalna tijela poduzela u skladu s postupcima iz ove Uredbe za sanaciju ili očuvanje financijske stabilnosti. Nacionalni parlamenti država članica sudionica također bi trebali biti u mogućnosti pozvati predsjednika ili predstavnika nadzornog odbora da sudjeluje u razmjeni mišljenja koja se tiču nadzora kreditnih institucija u toj državi članici zajedno s predstavnikom nacionalnog nadležnog tijela. Ta uloga nacionalnih parlamenata primjerena je s obzirom na potencijalni utjecaj koji nadzorne mjere mogu imati na javne financije, kreditne institucije, njihove klijente, zaposlenike i tržišta država članica sudionica. Kada nacionalna nadležna tijela postupaju u skladu s ovom Uredbom, i dalje bi trebali vrijediti mehanizmi odgovornosti predviđeni nacionalnim pravom.

(57)

Ova Uredba ne dovodi u pitanje pravo Europskog parlamenta na osnivanje privremenog istražnog odbora za istraživanje navodnih povreda ili nepravilnosti u provedbi prava Unije u skladu s člankom 226. UFEU-a ili obavljanje uloge političke kontrole kako je propisano Ugovorima, uključujući pravo Europskog parlamenta na zauzimanje stajališta ili donošenje rezolucija o pitanjima koja smatra prikladnima.

(58)

Djelovanje ESB-a trebalo bi biti usklađeno s načelima zakonitog postupanja i transparentnosti.

(59)

Uredba na koju upućuje članak 15. stavak 3. UFEU-a trebala bi odrediti precizna pravila o pristupu dokumentima kojima raspolaže ESB na temelju provođenja nadzornih zadaća sukladno UFEU-u.

(60)

Na temelju članka 263. UFEU-a, SEU ispituje zakonitost akata, između ostalih i akata ESB-a, osim preporuka i mišljenja, koji proizvode pravne učinke prema trećim stranama.

(61)

U skladu s člankom 340. UFEU-a, ESB bi trebao, u skladu s općim načelima koja su zajednička pravima država članica, naknaditi svaku štetu koju ESB ili njegovi službenici prouzroče pri obavljanju svojih dužnosti. Ovo ne bi trebalo dovesti u pitanje odgovornost nacionalnih nadležnih tijela da naknade svaku štetu koju ta tijela ili njihovi službenici prouzroče pri obavljanju svojih dužnosti u skladu s nacionalnim zakonodavstvom.

(62)

Na temelju članka 342. UFEU-a, na ESB se primjenjuje Uredba Vijeća br. 1. o određivanju jezika koji se koriste u Europskoj ekonomskoj zajednici (7).

(63)

Kada se određuje treba li pravo pristupa spisu od strane uključenih osoba biti ograničeno, ESB bi trebao poštovati temeljna prava i načela priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na učinkoviti pravni lijek i na pravično suđenje.

(64)

ESB bi fizičkim i pravnim osobama trebao omogućiti da zatraže preispitivanje odluka koje su im upućene ili koje se izravno i osobno odnose na njih, a donesene su na temelju ovlasti koje su ESB-u dodjeljene ovom Uredbom. Opseg preispitivanja trebao bi se odnositi na postupovnu i materijalnu usklađenost tih odluka s ovom Uredbom uz poštovanje diskrecijskog prostora ostavljenog ESB-u u odlučivanju o mogućnosti donošenja tih odluka. U tu svrhu i zbog ekonomičnosti postupka, ESB bi trebao osnovati administrativni odbor za preispitivanja koji bi provodio takvo interno preispitivanje. Upravno vijeće ESB-a bi u taj odbor trebalo imenovati ugledne pojedince. Upravno vijeće pri odabiru bi, u najvećoj mogućoj mjeri, trebalo osigurati odgovarajuću geografsku i spolnu ravnotežu iz država članica. Postupak preispitivanja trebao bi omogućiti nadzornom odboru da, ako je potrebno, ponovno prouči prethodni nacrt odluke.

(65)

ESB je odgovoran za provođenje funkcija monetarne politike s ciljem održavanja stabilnosti cijena u skladu s člankom 127. stavkom 1. UFEU-a. Cilj provođenja nadzornih zadaća je zaštita sigurnosti i snage kreditnih institucija i stabilnosti financijskog sustava. Trebalo bi ih dakle provoditi potpuno odvojeno kako bi se izbjegli sukobi interesa i osiguralo da se svaka funkcija provodi sukladno postavljenim ciljevima. ESB bi trebao osigurati da Upravno vijeće djeluje na način da su njegova monetarna i nadzorna funkcija potpuno odvojene. To bi trebalo podrazumijevati barem strogo odvojene sastanke i dnevne redove.

(66)

Organizacijsko odvajanje osoblja trebalo bi se odnositi na sve službe koje su potrebne za provođenje neovisne monetarne politike te bi trebalo osigurati da je provođenje zadaća dodijeljenih ovom Uredbom podložno demokratskoj odgovornosti i kontroli kao što navodi ova Uredba. Osoblje uključeno u provođenje zadaća koje ESB-u dodjeljuje ova Uredba trebalo bi biti odgovorno predsjedniku nadzornog odbora.

(67)

Osobito bi u okviru ESB-a trebalo osnovati nadzorni odbor zadužen za pripremu odluka o nadzornim pitanjima koji bi koristio specifično stručno znanje nacionalnih nadzornih tijela. Odbor bi trebao imati predsjednika, potpredsjednika i uključiti predstavnike iz ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela. Postupak imenovanja u nadzorni odbor u skladu s ovom Uredbom trebao bi poštovati načela ravnopravnosti spolova, iskustva i kvalifikacija. Svi članovi nadzornog odbora trebali bi imati pravovremene i potpune informacije o dnevnom redu svojih sastanaka, kako bi se olakšala učinkovitost rasprave i procesa izrade nacrta odluka.

(68)

U obavljanju svojih zadaća, nadzorni odbor vodi računa o svim relevantnim činjenicama i okolnostima u državama članicama sudionicama i obavlja svoje dužnosti u interesu Unije kao cjeline.

(69)

Poštujući u potpunosti institucionalne aranžmane i aranžmane za glasovanje predviđene Ugovorima, nadzorni odbor trebao bi biti ključno tijelo u obavljanju nadzornih zadaća ESB-a, zadaća koje su do sada uvijek bile u rukama nacionalnih nadležnih tijela. Zbog tog razloga, Vijeće bi trebao ovlastiti za donošenje provedbene odluke za imenovanje predsjednika i potpredsjednika nadzornog odbora. Nakon konzultiranja nadzornog odbora, ESB bi trebao podnijeti prijedlog za imenovanje predsjednika i potpredsjednika na odobrenje Europskom parlamentu. Nakon odobrenja prijedloga, Vijeće bi trebalo donijeti tu provedbenu odluku. Predsjednika bi trebalo izabrati na temelju otvorenog izbornog postupka o kojem bi Europski parlament i Vijeće trebali biti pravovremeno obaviješteni.

(70)

Kako bi se omogućila odgovarajuća rotacija uz osiguranje potpune neovisnosti predsjednika, mandat predsjednika ne bi trebao biti dulji od pet godina i ne bi se trebao moći obnavljati. Kako bi se osigurala potpuna koordinacija s aktivnostima EBA-e i bonitetnim politikama Unije, nadzorni odbor trebao bi biti u mogućnosti pozvati EBA-u i Europsku komisiju kao promatrače. Kada bude uspostavljeno Europsko sanacijsko tijelo, njegov bi predsjednik trebao sudjelovati kao promatrač na sastancima nadzornog odbora.

(71)

Nadzornom odboru u radu bi trebao pomagati upravljački odbor užeg sastava. Upravljački odbor trebao bi pripremati sastanke nadzornog odbora i izvršavati svoje dužnosti isključivo u interesu Unije kao cjeline te raditi na potpuno transparentan način s nadzornim odborom.

(72)

Upravno vijeće ESB-a trebalo bi pozvati predstavnike iz država članica sudionica čija valuta nije euro uvijek kad Upravno vijeće razmatra uložiti prigovor na nacrt odluke nadzornog odbora ili kad dotično nacionalno nadležno tijelo obavijesti Upravno vijeće i obrazloži svoje neslaganje s nacrtom odluke nadzornog odbora, kad je takva odluka upućena nacionalnim tijelima u vezi kreditnih institucija država članica sudionica čija valuta nije euro.

(73)

Kako bi se osiguralo odvajanje monetarne politike od nadzornih zadaća, od ESB-a bi trebalo zatražiti osnivanje posredničkog radnog tijela. Osnivanjem i sastavom radnog tijela trebalo bi osigurati da ono rješava različita stajališta na uravnotežen način, u interesu Unije kao cjeline.

(74)

Za nadzorni odbor, upravljački odbor i osoblje ESB-a koje provodi nadzorne zadatke trebala bi vrijediti obveza čuvanja poslovne tajne. Slične bi se obveze trebale primijeniti na razmjenu informacija s osobljem ESB-a koje nije uključeno u nadzorne aktivnosti. Ovo ne bi trebalo spriječiti ESB da razmjenjuje informacije unutar okvira i uvjeta iz relevantnog zakonodavstva Unije, uključujući s Komisijom za svrhe njenih zadaća iz članka 107. i 108. UFEU-a i prava Unije o poboljšanom gospodarskom i proračunskom nadzoru.

(75)

Kako bi učinkovito provodio svoje nadzorne zadaće, ESB bi trebao potpuno neovisno obavljati nadzorne zadaće koje su mu dodijeljene, osobito bez neprimjerenog utjecaja politike i sektorskog uplitanja koji bi utjecali na neovisnost njegova djelovanja.

(76)

Korištenje razdoblja „hlađenja” za nadzorna tijela važan je element osiguravanja učinkovitosti i neovisnosti nadzora kojeg ta tijela provode. U tu svrhu, i ne dovodeći u pitanje primjenu strožih nacionalnih pravila, ESB bi trebao uspostaviti i održati sveobuhvatne i formalne postupke, uključujući proporcionalna razdoblja preispitivanja kako bi se unaprijed procijenili i spriječili mogući konflikti s legitimnim interesima SSM-a i ESB-a u slučajevima kada bivši član nadzornog odbora počinje raditi u bankarskom sektoru koji je nekad nadzirao.

(77)

ESB bi trebao imati odgovarajuća sredstva za učinkovito provođenje svojih zadaća. Ta bi sredstva trebalo osigurati na način koji osigurava neovisnost ESB-a, bez neprimjerenog utjecaja nacionalnih nadležnih tijela i sudionika na tržištu, te uz odvajanje monetarne politike od nadzornih zadaća. Troškove nadzora trebali bi snositi subjekti koji mu podliježu. Provođenje nadzornih zadaća ESB-a trebalo bi stoga financirati kroz godišnje naknade koje plaćaju kreditne institucije sa sjedištem u državama članicama sudionicama. Također, ESB bi trebao biti u mogućnosti ubirati naknade za podružnice sa sjedištem u državi članici sudionici koje je osnovala kreditna institucija sa sjedištem u državi članici nesudionici, kako bi pokrio troškove izvođenja svojih nadzornih zadaća nad tim podružnicama kao nadzorno tijelo domaćin. Kada se nad kreditnom institucijom ili podružnicom provodi nadzor na konsolidiranoj osnovi, naknada bi se trebala ubirati na najvišoj razini kreditne institucije unutar dotične grupe koja ima sjedište u državi članici sudionici. Izračun naknada trebao bi isključiti sva društva kćeri sa sjedištem u državama članicama nesudionicama.

(78)

Kada je kreditna institucija uključena u nadzor na konsolidiranoj osnovi, naknada bi se trebala izračunavati na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica sudionica i raspodijeliti kreditnim institucijama sa sjedištem u državama članicama sudionicama i uključenima u nadzor na konsolidiranoj osnovi, utemeljeno na objektivnim kriterijima koji se odnose na značaj i profil rizika, uključujući izloženost imovinu ponderiranu rizikom.

(79)

Za provođenje učinkovitog nadzora ključno je visokomotivirano, dobro obučeno i nepristrano osoblje. Kako bi se uspostavio uistinu integrirani nadzorni mehanizam, trebalo bi osigurati odgovarajuću razmjenu i upućivanje osoblja iz i između svih nacionalnih nadležnih tijela i ESB-a. Kako bi se osigurala međusobna stručna kontrola na stalnoj osnovi, osobito za nadzor velikih kreditnih institucija, ESB trebao bi biti u mogućnosti zatražiti da nacionalna nadzorna tijela uključe i osoblje iz nadležnih tijela drugih država članica sudionica, omogućujući tako uspostavljanje geografski raznolikih nadzornih timova specifičnog stručnog znanja i profila. Razmjena i upućivanje osoblja trebali bi uspostaviti zajedničku kulturu nadzora. ESB bi redovito trebao dostavljati informacije o tome koliko je članova osoblja iz nacionalnih nadležnih tijela upućeno u ESB za namjene SSM-a.

(80)

S obzirom na globalizaciju bankovnih usluga i povećanu važnost međunarodnih standarda, ESB trebao bi provoditi svoje zadaće u odnosu na međunarodne standarde te u dijalogu i bliskoj suradnji s nadzornim tijelima izvan Unije, bez dupliciranja međunarodne uloge ESB-a. Trebao bi biti ovlašten za razvijanje kontakata i sklapanje upravnih sporazuma s nadzornim tijelima i administracijom trećih zemalja i s međunarodnim organizacijama, uz koordinaciju s EBA-om i uz potpuno poštovanje postojećih uloga i odgovarajućih nadležnosti država članica i institucija Unije.

(81)

Direktiva 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 24. listopada 1995. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom prijenosu takvih podataka (8) i Uredba (EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. prosinca 2000. o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka u institucijama i tijelima Zajednice i o slobodnom prijenosu takvih podataka (9) u potpunosti se primjenjuju na obradu osobnih podataka od strane ESB-a za potrebe ove Uredbe.

(82)

Uredba (EZ) br. 1073/1999 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. svibnja 1999. o istragama koje provodi Europski ured za borbu protiv prijevara (OLAF) (10) primjenjuje se na ESB. ESB je donio Odluku ESB/2004/11 (11) o odredbama i uvjetima za istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara Europske središnje banke.

(83)

Kako bi se osiguralo da kreditne institucije podliježu najkvalitetnijem nadzoru, bez drugih prosudbi koje se ne tiču boniteta i da se negativni utjecaji tržišnih kretanja koji se međusobno pojačavaju i koji se odnose na kreditne institucije i države članice rješavaju na pravovremeni i učinkoviti način, ESB trebao bi početi provoditi specifične nadzorne zadaće čim je prije moguće. Ipak, prijenos nadzornih zadaća s nacionalnih nadzornih tijela na ESB zahtijeva određenu pripremu. Dakle, trebalo bi osigurati odgovarajuće razdoblje postupnog uvođenja.

(84)

Pri donošenju detaljnih operativnih aranžmana za provedbu zadaća koje se ovom Uredbom dodjeljuju ESB-u, ESB trebao bi osigurati prijelazne aranžmane koji osiguravaju završetak postojećih nadzornih postupaka, uključujući sve odluke i/ili mjere donesene ili istrage započete prije stupanja na snagu ove Uredbe.

(85)

Komisija je u svojoj Komunikaciji od 28. studenoga 2012. o Nacrtu za snažnu i istinsku ekonomsku i monetarnu uniju navela da bi „Članak 127. stavak 6. UFEU-a mogao biti izmijenjen kako bi se primijenio redovni zakonodavni postupak i uklonila neka pravna ograničenja koja trenutno postoje pri stvaranju SSM-a (npr. da se uspostavi izravna i neopoziva mogućnost izbora država članica čija valuta nije euro u pogledu uključivanja u SSM, iznad modela „bliske suradnje”, da se dodijele državama članicama sudionicama SSM-a čija valuta nije euro potpuno jednaka prava u procesu donošenja odluka ESB-a te da se razvije daljnje interno razdvajanje donošenja odluka o monetarnoj politici od donošenja odluka o nadzoru).” Također, Komisija je navela kako „bi posebno pitanje koje bi trebalo riješiti bilo pitanje jačanja demokratske odgovornosti nad ESB-om u onoj mjeri u kojoj on djeluje kao nadzorno bankarsko tijelo”. Podsjeća se da UEU predviđa da prijedlog za izmjenu Ugovora može podnijeti vlada bilo koje države članice, Europski parlament ili Komisija i da se može odnositi na bilo koji aspekt Ugovorâ.

(86)

Ova Uredba poštuje temeljna prava i pridržava se načela koja su priznata u Povelji Europske unije o temeljnim pravima, osobito pravo na zaštitu osobnih podataka, slobodu poslovanja, pravo na učinkoviti pravni lijek i pravično suđenje, te se mora provoditi u skladu s tim pravima i načelima.

(87)

Budući da se ciljevi ove Uredbe, odnosno uspostava učinkovitog i djelotvornog okvira za obavljanje posebnih zadaća nadzora kreditnih institucija preko institucije Unije i osiguravanje dosljedne primjene jedinstvenih pravila na kreditne institucije, ne mogu dostatno ostvariti na razini države članice te mogu stoga zbog zajedničke strukture bankarskog tržišta u Uniji i učinka propasti kreditnih institucija na druge države članice biti bolje ostvareni na razini Unije, Unija može donijeti mjere, u skladu s načelom supsidijarnosti iz članka 5. UEU-a. U skladu s načelom proporcionalnosti, kako je određeno u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva,

DONIJELO JE OVU UREDBU:

POGLAVLJE I.

Predmet i definicije

Članak 1.

Predmet i područje primjene

Ova Uredba dodjeljuje ESB-u posebne zadaće koje se odnose na politike bonitetnog nadzora kreditnih institucija s ciljem unapređenja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija i stabilnosti financijskog sustava unutar Unije i u svakoj državi članici, uz puno poštovanje i dužnu pažnju prema jedinstvu i cjelovitosti unutarnjeg tržišta utemeljenog na jednakom postupanju prema kreditnim institucijama kako bi se spriječila regulatorna arbitraža.

Institucije iz članka 2. stavka 5. Direktive 2013/36/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o pristupu aktivnostima kreditnih institucija i bonitetnom nadzoru kreditnih institucija i investicijskih društava (12) isključene su iz nadzornih zadaća dodijeljenih ESB-u u skladu s člankom 4. ove Uredbe. Područje primjene nadzornih zadaća ESB-a ograničeno je na bonitetni nadzor kreditnih institucija na temelju ove Uredbe. Ova Uredba ne dodjeljuje ESB-u nikakvu dodatnu nadzornu zadaću, poput zadaća koje se odnose na bonitetni nadzor središnjih drugih ugovornih strana.

Kod provođenja svojih zadaća u skladu s ovom Uredbom, i ne dovodeći u pitanje cilj osiguravanja sigurnosti i pouzdanosti kreditnih institucija, ESB u potpunosti vodi računa o različitim vrstama, poslovnim modelima i veličini kreditnih institucija.

ESB svojim postupcima, prijedlozima ili politikama izravno ni neizravno ne diskriminira neku državu članicu ili skupinu država članica kao mjesto pružanja bankovnih ili financijskih usluga u bilo kojoj valuti.

Ova Uredba ne dovodi u pitanje odgovornosti i povezane ovlasti nadležnih tijela država članica sudionica u provođenju nadzornih zadaća koje ova Uredba ne dodjeljuje ESB-u.

Isto tako, ova Uredba ne dovodi u pitanje odgovornosti i povezane ovlasti nadležnih ili imenovanih tijela država članica sudionica da primjenjuju makrobonitetne instrumente koje ne propisuju relevantni akti prava Unije.

Članak 2.

Definicije

Za potrebe ove Uredbe primjenjuju se sljedeće definicije:

(1)

„država članica sudionica” znači država članica čija valuta je euro ili država članica koja je u skladu s člankom 7. uspostavila blisku suradnju, a čija valuta nije euro;

(2)

„nacionalno nadležno tijelo” znači nacionalno nadležno tijelo koje je imenovala država članica u skladu s Uredbom (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća od 26. lipnja 2013. o bonitetnim zahtjevima za kreditne institucije i investicijska društva (13) i Direktiva 2013/36/EU.

(3)

„kreditna institucija” znači kreditnu instituciju u kako je definirana u članku 4. stavku 1. točki 1. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(4)

„financijski holding” znači financijski holding kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 20. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(5)

„mješoviti financijski holding” znači mješoviti financijski holding kako je definiran člankom 2. točkom 15. Direktive 2002/87/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 16. prosinca 2002. o dodatnom nadzoru kreditnih institucija, društava za osiguranje i investicijskih društava u financijskom konglomeratu (14);

(6)

„financijski konglomerat” znači financijski konglomerat kako je definiran člankom 2. točkom 14. Direktive 2002/87/EZ;

(7)

„nacionalno imenovano tijelo” znači imenovano tijelo države članice sudionice, sukladno relevantnom pravu Unije.

(8)

„kvalificirani udjel” znači kvalificirani udjel kako je definiran u članku 4. stavku 1. točki 36. Uredbe (EU) br. 575/2013;

(9)

„Jedinstveni nadzorni mehanizam” (SSM) znači sustav financijskog nadzora sastavljen od ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela država članica sudionica kako je opisano u članku 6. ove Uredbe.

POGLAVLJE II.

Suradnja i zadaće

Članak 3.

Suradnja

1.   ESB blisko surađuje s EBA-om, ESMA-om, EIOPA-om, Europskim odborom za sistemske rizike (ESRB) i drugim tijelima koja čine dio ESFS-a, koji osiguravaju odgovarajuće uređenje i nadzor u Uniji.

Ako je to potrebno, ESB zaključuje memorandume o razumijevanju s nadležnim tijelima država članica koja su nadležna za tržišta financijskih instrumenata. Ti memorandumi dostavljaju se Europskom parlamentu, Vijeću i nadležnim tijelima svih država članica.

2.   Za potrebe ove Uredbe, ESB sudjeluje u Odboru nadzornih tijela EBA-e prema uvjetima iz članka 40. Uredbe (EU) br. 1093/2010.

3.   ESB svoje zadaće provodi u skladu s ovom Uredbom i ne dovodeći u pitanje nadležnost i zadaće EBA-e, ESMA-e, EIOPA-e i ESRB-a.

4.   ESB blisko surađuje s tijelima ovlaštenim za sanaciju kreditnih institucija, uključujući pripremu sanacijskih planova.

5.   U skladu s člancima 1., 4. i 6., ESB blisko surađuje sa svim strukturama javne financijske potpore uključujući Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF) i ESM, osobito kada je takva struktura dodijelila ili je vjerojatno da će dodijeliti izravnu ili neizravnu financijsku potporu kreditnoj instituciji iz članka 4.

6.   ESB i nadležna tijela država članica nesudionica potpisuju memorandum o razumijevanju koji općenito opisuje njihovu suradnju pri izvođenju nadzornih zadaća u okviru prava Unije koje se odnosi na financijske institucije iz članka 2. Memorandum se redovito preispituje.

Ne dovodeći u pitanje prvi podstavak, ESB potpisuje memorandum o razumijevanju s nadležnim tijelom svake države članice nesudionice koja je matična država barem jednoj globalno sistemski važnoj instituciji, sukladno pravu Unije.

Svi memorandumi redovito se preispituju i objavljuju poštujući odgovarajuće postupanje s povjerljivim informacijama.

Članak 4.

Zadaće dodijeljene ESB-u

1.   U okviru članka 6., ESB, sukladno stavku 3. tog članka, ima isključivu nadležnost provođenja, u svrhu bonitetnog nadzora, sljedećih zadaća u odnosu na sve kreditne institucije sa sjedištem u državama članicama sudionicama:

(a)

izdavati odobrenje za rad kreditnim institucijama i oduzimati odobrenje za rad kreditnim institucijama podložno članku 14.;

(b)

obavljati zadaće koje nadležno tijelo matične države članice ima sukladno relevantnom pravu Unije u odnosu na kreditne institucije sa sjedištem u državi članici sudionici koje žele osnovati podružnicu ili pružati prekogranične usluge u državi članici nesudionici;

(c)

procijeniti obavijesti o stjecanju i raspolaganju kvalificiranim udjelima u kreditnim institucijama, osim u slučaju sanacije banke, i podložno članku 15.;

(d)

osiguravati usklađenost s aktima iz članka 4. stavka 3., prvog podstavka, koji propisuju bonitetne zahtjeve za kreditne institucije u odnosu na kapitalne zahtjeve, sekuritizaciju, ograničenja velike izloženosti, likvidnost, financijsku polugu, izvješćivanje i javnu objavu informacija o tim pitanjima;

(e)

osiguravati sukladnost s aktima iz članka 4. stavka 3., prvog podstavka, koji nalažu kreditnim institucijama da imaju pouzdane aranžmane upravljanja, uključujući zahtjeve za primjerenost i sposobnost osoba odgovornih za upravljanje kreditnim institucijama, postupke upravljanja rizicima, mehanizme unutarnje kontrole, politike primitaka i praksi i učinkovite postupke procjene adekvatnosti internog kapitala, uključujući modele temeljene na internim sustavima rejtinga;

(f)

provoditi nadzornu provjeru, uključujući, gdje je to prikladno, u suradnji s EBA-om, testiranja na stres i njihovu moguću objavu, kako bi se odredilo osiguravaju li aranžmani, strategije, postupci i mehanizmi koje kreditne institucije imaju te njihov regulatorni kapital pouzdano upravljanje i pokriće njihovih rizika, te na temelju te nadzorne provjere kreditnim institucijama naložiti posebne dodatne regulatorne kapitalne zahtjeve, posebne zahtjeve za objavu, posebne zahtjeve za likvidnost i druge mjere, kada je posebno dopušteno nadležnim tijelima temelju relevantnog prava Unije;

(g)

provoditi nadzor na konsolidiranoj osnovi nad matičnim društvima kreditnih institucija sa sjedištem u jednoj od država članica sudionica, uključujući financijske holdinge i mješovite financijske holdinge i sudjelovanje u nadzoru na konsolidiranoj osnovi, uključujući u okviru kolegija nadzornih tijela ne dovodeći u pitanje sudjelovanje nacionalnih nadležnih tijela u tim kolegijima u svojstvu promatrača, u odnosu na matična društva koja nemaju sjedište u jednoj od država članica sudionica;

(h)

sudjelovati u dodatnom nadzoru financijskih konglomerata u odnosu na kreditne institucije koje su u njega uključene i preuzeti ulogu koordinatora u slučajevima kad je ESB imenovan kao koordinator za financijski konglomerat u skladu s kriterijima utvrđenima relevantnim pravom Unije;

(i)

provoditi nadzorne zadaće u odnosu na planove oporavka, kao i ranu intervenciju kada kreditna institucija ili grupa u odnosu na koje je ESB konsolidacijsko nadzorno tijelo, ne ispunjava ili će vjerojatno prekršiti važeće bonitetne zahtjeve te, samo za slučajeve izričito određene relevantnim pravom Unije za nadležna tijela, strukturne promjene koje se zahtijevaju od kreditnih institucija kako bi se spriječio financijski stres ili propast, isključujući bilo kakve sanacijske ovlasti.

2.   ESB provodi, u okviru stavka 1., zadaće za koje su nacionalna nadležna tijela nadležna sukladno relevantnom pravu Unije u odnosu na kreditne institucije sa sjedištem u državama članicama nesudionicama koje osnivaju podružnicu ili pružaju prekogranične usluge u državama članicama sudionicama;

3.   U provođenju zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom, i s ciljem osiguravanja visokih standarda nadzora, ESB primjenjuje relevantno pravo Unije, a kada se ono sastoji od direktiva, primjenjuje nacionalno pravo koje je prenijelo te direktive. Kada se relevantno pravo Unije sastoji od uredaba, i kada te uredbe izričito dopuštaju više različitih mogućnosti državama članicama, ESB primjenjuje i nacionalno pravo za provođenje tih mogućnosti.

U tu svrhu, ESB donosi smjernice i preporuke te donosi odluke koje podliježu i sukladne su s relevantnim pravom Unije i osobito svim zakonodavnim i nezakonodavnim aktima, uključujući one iz članaka 290. i 291. UFEU-a. Osobito podliježe obvezujućim regulatornim i provedbenim tehničkim standardima koje je pripremila EBA i donijela Komisija u skladu s člancima od 10. do 15. Uredbe (EU) br. 1093/2010, člankom 16. te Uredbe i odredbama te Uredbe o Europskom priručniku za nadzor kojeg je pripremila EBA u skladu s tom Uredbom. ESB također može donijeti uredbe samo u opsegu potrebnom za organizaciju ili određivanje aranžmana za izvođenje zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom.

Prije donošenja uredbi, ESB provodi otvorena javna savjetovanja i analizira moguće povezane troškove i koristi, osim ako su takva savjetovanja i analize nerazmjerni u odnosu na opseg i učinak dotičnih uredaba ili s obzirom na posebnu žurnost predmeta, kada ESB opravdava tu žurnost.

Kada je potrebno, ESB doprinosi kao sudionik u izradi nacrta regulatornih tehničkih standarda ili provedbenih tehničkih standarda koje priprema EBA u skladu s Uredbom (EU) br. 1093/2010 ili ukazuje EBA-i na potencijalnu potrebu da se Komisiji podnese nacrt standarda koji mijenjanju postojeće regualtorne ili provedbene tehničke standarde.

Članak 5.

Makrobonitetne zadaće i alati

1.   Kad god je to prikladno ili se smatra potrebnim te ne dovodeći u pitanje stavak 2. ovog članka, nacionalno nadležno ili nacionalno imenovano tijelo država članica sudionica primjenjuje zahtjeve za zaštitne slojeve kapitala koje kreditne institucije trebaju imati na odgovarajućoj razini u skladu s relevantnim pravom Unije, uz regulatorne kapitalne zahtjeve iz članka 4. stavka 1. točke (d) ove Uredbe, uključujući stope protucikličkog kapitala, te svaku drugu mjeru usmjerenu na rješavanje sistemskih ili makrobonitetnih rizika koji su navedeni i podliježu postupcima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU u slučajevima koje izričito navodi relevantno pravo Unije. Deset radnih dana prije donošenja takve odluke, dotično tijelo pravovremeno obavještava ESB o svojoj namjeri. Kada ESB ulaže prigovor, u roku od pet radnih dana navodi svoje razloge u pisanom obliku. Dotično tijelo pravovremeno razmatra razloge ESB-a prije nego započne potrebni postupak odlučivanja.

2.   ESB može, ako smatra da je potrebno, umjesto nacionalnih nadležnih tijela ili nacionalnih imenovanih tijela države članice sudionice primijeniti više zahtjeve za zaštitne slojeve kapitala nego što ih primjenjuju nacionalna nadležna tijela ili nacionalna imenovana tijela država članica sudionica za kreditne institucije na odgovarajućoj razini u skladu s relevantnim pravom Unije, uz regulatorne kapitalne zahtjeve iz članka 4. stavka 1. točke (d) ove Uredbe, uključujući stope protucikličkog kapitala, sukladno uvjetima iz stavaka 4. i 5. ovog članka, te može primijeniti strože mjere usmjerene na rješavanje sistemskih ili makrobonitetnih rizika na razini kreditnih institucija, podložno postupcima iz Uredbe (EU) br. 575/2013 i Direktive 2013/36/EU u slučajevima izričito određenim relevantnim pravom Unije.

3.   Svako nacionalno nadležno tijelo ili nacionalno imenovano tijelo može predložiti ESB-u postupanje sukladno stavku 2. za rješavanje određenog stanja financijskog sustava i gospodarstva u svojoj državi članici.

4.   Kada ESB namjerava postupati u skladu sa stavkom 2., blisko surađuje s nacionalnim imenovanim tijelima u dotičnim državama članicama. Osobito, deset radnih dana prije donošenja takve odluke, o svojoj namjeri obavještava dotična nacionalna nadležna tijela ili nacionalna imenovana tijela. Kada neko od dotičnih tijela ulaže prigovor, u roku od pet radnih dana navodi svoje razloge u pisanom obliku. ESB pravovremeno razmatra te razloge prije nego započne potrebni postupak odlučivanja.

5.   Kod izvođenja zadaća iz stavka 2., ESB u obzir uzima specifičnosti financijskog sustava, gospodarskog stanja i gospodarskog ciklusa u pojedinim državama članicama ili njihovim dijelovima.

Članak 6.

Suradnja s SSM-om

1.   ESB provodi svoje zadaće unutar jedinstvenog nadzornog mehanizma koji čine ESB i nacionalna nadležna tijela. ESB je odgovoran za učinkovito i dosljedno funkcioniranje SSM-a.

2.   ESB i nacionalna nadležna tijela obvezni su surađivati u dobroj vjeri i razmjenjivati informacije.

Ne dovodeći u pitanje ovlasti ESB-a da izravno zaprima ili ima izravan pristup informacijama koje kreditne institucije stalno podnose, nacionalna nadležna tijela ESB-u dostavljaju sve informacije nužne za provođenje zadaća koje su ESB-u dodijeljene ovom Uredbom.

3.   Ako je potrebno i ne dovodeći u pitanje odgovornost ESB-a za zadaće dodijeljene mu ovom Uredbom, nacionalna nadležna tijela dužna su davati potporu ESB-u, u skladu s uvjetima iz okvira navedenog u stavku 7. ovog članka, u pripremi i provedbi svih akata koji se odnose na zadaće iz članka 4. u odnosu na sve kreditne institucije, uključujući potporu pri aktivnostima provjere. Pri obavljanju zadaća iz članka 4. oni slijede upute ESB-a.

4.   U pogledu zadaća iz članka 4., osim stavka 1. točaka (a) i (c), ESB ima odgovornosti iz stavka 5. ovog članka, a nacionalna nadležna tijela imaju odgovornosti iz stavka 6. ovog članka, u okviru postupaka i podložno postupcima iz stavka 7. ovog članka, za nadzor sljedećih kreditnih institucija, financijskih holdinga ili mješovitih financijskih holdinga ili podružnica kreditnih institucija sa sjedištem u državama članicama nesudionicama koje imaju sjedište u državama članicama sudionicama:

onih koje su na konsolidiranoj osnovi manje značajne, na najvišoj razini konsolidacije u državama članicama sudionicama ili pojedinačno u posebnom slučaju podružnica kreditnih institucija sa sjedištem u državama članicama nesudionicama koje imaju sjedište u državama članicama sudionicama. Značaj se procjenjuje na temelju sljedećih kriterija:

i.

veličine;

ii.

značajnosti za gospodarstvo Unije ili za neku od država članica sudionica;

iii.

značaja prekograničnih djelatnosti.

Što se tiče gore navedenog prvog podstavka, kreditna institucija, financijski holding ili mješoviti financijski holding ne smatraju se manje značajnima osim ako je to opravdano posebnim okolnostima koje treba navesti u metodologiji, ako se ispuni jedan od sljedećih uvjeta:

i.

ukupna vrijednost njegove imovine premašuje 30 milijardi EUR;

ii.

omjer između njegove ukupne imovine i BDP-a države članice sudionice premašuje 20 %, osim ako je ukupna vrijednost njegove imovine manja od 5 milijardi EUR;

iii.

kada nacionalno nadležno tijelo obavijesti ESB da takvu instituciju smatra značajnom za domaće gospodarstvo, ESB nakon opsežne procjene, uključujući procjenu bilance, donosi odluku o potvrdi te kreditne institucije kao značajne.

Također, ESB može, na vlastitu inicijativu, instituciju smatrati značajnom ako je osnovala bankovna društva kćeri u više država članica sudionica i njena prekogranična imovina ili obveze predstavljaju značajan dio njene ukupne imovine ili obveza, u skladu s uvjetima utvrđenima u metodologiji.

One za koje je tražena javna financijska pomoć ili je dobivena izravno iz EFSF-a ili ESM-a ne smatraju se manje značajnima.

Iznimno od prethodnih podstavaka, ESB provodi zadaće koje su mu dodijeljene ovom Uredbom u odnosu na tri najznačajnije kreditne institucije u svakoj od država članica sudionica, osim u slučaju posebnih okolnosti.

5.   U odnosu na kreditne institucije iz stavka 4. i u opsegu definiranom u stavku 7.:

(a)

nadležnim nacionalnim tijelima ESB izdaje uredbe, smjernice ili općenite upute sukladno kojima nacionalna nadležna tijela provode zadaće iz članka 4., isključujući stavak 1. točke (a) i (c), i donose nadzorne odluke

Takve upute mogu se odnositi na posebne ovlasti iz članka 16. stavka 2. za grupe ili kategorije kreditnih institucija u cilju osiguranja dosljednosti rezultata nadzora u okviru SSM-a;

(b)

ako je potrebno, u cilju osiguranja dosljedne primjene visokih standarda nadzora, ESB može u svakom trenutku, na vlastitu inicijativu nakon savjetovanja sa nacionalnim nadležnim tijelima ili na zahtjev nacionalnog nadležnog tijela, odlučiti da će sam izravno preuzeti nadležnost za jednu ili više kreditnih institucija iz stavka 4., uključujući u slučajevima kada je zatražena financijska potpora ili je dobivena neizravno iz ESFS-a ili ESM-a;

(c)

ESB nadzire funkcioniranje sustava na temelju odgovornosti i postupaka iz ovog članka te osobito stavka 7. točke (c);

(d)

ESB u svakom trenutku može upotrijebiti ovlasti iz članaka od 10. do 13.;

(e)

ESB također može zahtijevati, povremeno ili redovito, informacije od nacionalnih nadležnih tijela o obavljanju zadaća za koje su zadužena sukladno ovom članku.

6.   Ne dovodeći u pitanje stavak 5. ovog članka, nacionalna nadležna tijela provode i odgovorna su za zadaće navedene u članku 4. stavku 1., točkama (b), od (d) do (g) te i. kao i za i donošenje svih relevantnih odluka u vezi s nadzorom kreditnih institucija iz ovog članka stavka 4. prvog podstavka, u okviru i uz poštovanje postupaka iz ovog članka stavka 7.

Ne dovodeći u pitanje članke od 10. do 13., nacionalna nadležna tijela i nacionalna imenovana tijela zadržavaju ovlasti, sukladno nacionalnom pravu, za dobivanje informacija od kreditnih institucija, holdinga, mješovitih holdinga i poduzeća koja su uključena u konsolidirano financijsko stanje kreditne institucije te obavljaju nadzore na licu mjesta tih kreditnih institucija, holdinga, mješovitih holdinga i poduzeća. U skladu s okvirom iz ovog članka stavka 7., nacionalna nadležna tijela obavještavaju ESB o mjerama koje su poduzete na temelju ovog stavka i blisko koordiniraju te mjere s ESB-om.

Nacionalna nadležna tijela redovito izvješćuju ESB o izvođenju aktivnosti iz ovog članka.

7.   ESB, savjetujući se s nacionalnim nadležnim tijelima, i na temelju prijedloga nadzornog odbora, donosi i objavljuje okvir za organizaciju praktičnih aranžmana za provedbu ovog članka. Taj okvir obuhvaća barem sljedeće:

(a)

posebnu metodologiju za procjenu kriterija iz stavka 4. prvog, drugog i trećeg podstavaka i kriterije pod kojima se stavak 4. četvrti podstavak prestaje primjenjivati na određenu kreditnu instituciju te aranžmane koji iz toga proizlaze u svrhu primjene stavaka 5. i 6. Ti aranžmani i metodologija za procjenu kriterija iz stavka 4. prvog, drugog i trećeg podstavaka preispituju se radi unošenja svih važnih izmjena te osiguravaju da se procjena po kojoj se kreditna institucija smatrala značajnom ili manje značajnom mijenja samo u slučaju značajnih i trajnih promjena okolnosti, osobito onih okolnosti koje se odnose na stanje kreditne institucije i koje su relevantne za tu procjenu.

(b)

definiciju postupaka, uključujući vremenska ograničenja i mogućnost pripreme nacrtâ odluka koje se šalju na razmatranje ESB-u, za odnos između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela vezano uz nadzor kreditnih institucija koje se ne smatraju manje značajnima u skladu sa stavkom 4.;

(c)

definiciju postupaka, uključujući vremenska ograničenja, za odnos između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela u pogledu nadzora kreditnih institucija koje se smatraju manje značajnima u skladu sa stavkom 4. Takvi postupci osobito, ovisno o slučajevima definiranim okvirom, nalažu nacionalnim nadležnim tijelima da:

i.

obavijeste ESB o svakom značajnom nadzornom postupku;

ii.

na zahtjev ESB-a dodatno procjenjuju određene aspekte postupka;

iii.

ESB-u prenesu nacrte značajnih nadzornih odluka o kojima bi ESB mogao dati svoje mišljenje.

8.   Ako ESB-u radi obavljanju zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom pomažu nacionalna nadležna tijela ili nacionalna imenovana tijela, ESB i nacionalna nadležna tijela poštuju odredbe relevantnih akata Unije koji se odnose na podjelu odgovornosti i suradnju između nadležnih tijela iz različitih država članica.

Članak 7.

Bliska suradnja s nadležnim tijelima država članica sudionica čija valuta nije euro

1.   ESB, u okviru granica određenih u ovom članku, obavlja zadaće u područjima iz članka 4. stavaka 1. i 2. i članka 5. u vezi s kreditnim institucijama sa sjedištem u državi članici čija valuta nije euro, ako je uspostavljena bliska suradnja između ESB-a i nacionalnog nadležnog tijela te države članice u skladu s ovim člankom.

U tu svrhu, ESB može slati upute nacionalnom nadležnom tijelu ili nacionalnom imenovanom tijelu države članice sudionice čije valuta nije euro.

2.   Bliska suradnja između ESB-a i nacionalnog nadležnog tijela države članice sudionice čija valuta nije euro uspostavlja se odlukom ESB-a kada su zadovoljeni sljedeći uvjeti:

(a)

dotična država članica obavještava druge države članice, Komisiju, ESB i EBA-u o zahtjevu za uspostavu bliske suradnje s ESB-om u vezi s obavljanjem zadaća iz članaka 4. i 5. u vezi sa svim kreditnim institucijama sa sjedištem u dotičnoj državi članici, u skladu s člankom 6.;

(b)

u svojoj obavijesti, dotična država članica se obvezuje:

osigurati da njeno nacionalno nadležno tijelo ili nacionalno imenovano tijelo poštuje sve smjernice ili zahtjeve ESB-a;

pružiti sve informacije o kreditnim institucijama sa sjedištem u toj državi članici koje ESB može tražiti za provođenje sveobuhvatne procjene tih kreditnih institucija.

(c)

dotična država članica donijela je relevantni nacionalni propis kako bi osigurala da njeno nacionalno nadležno tijelo bude obvezno donijeti sve mjere koje se odnose na kreditne institucije, a koje ESB traži u skladu sa stavkom 4.

3.   Odluka navedena u stavku 2. objavljuje se u Službenom listu Europske unije. Odluka se primjenjuje 14 dana nakon objave.

4.   Kada ESB smatra da bi mjeru koja se odnosi na zadaće iz stavka 1. trebalo donijeti nacionalno nadležno tijelo dotične države članice za kreditnu instituciju, financijski holding ili mješoviti financijski holding, šalje upute tom tijelu, određujući vremenski okvir.

Taj vremenski okvir iznosi najmanje 48 sati osim ako je potrebno brže donošenje u cilju sprečavanja nepopravljive štete. Nadležno nacionalno tijelo dotične države članice poduzima sve nužne mjere u skladu s obvezom iz stavka 2. točke (c).

5.   ESB može odlučiti izdati upozorenje dotičnoj državi članici da će bliska suradnja biti suspendirana ili raskinuta ako se u sljedećim slučajevima ne donesu odlučne korektivne mjere:

(a)

kada, po mišljenju ESB-a, dotična država članica više ne ispunjava uvjete iz stavka 2. točaka od (a) do (c); ili

(b)

kada, po mišljenju ESB-a, nacionalno nadležno tijelo dotične države članice ne djeluje u skladu s obvezama iz stavka 2. točke (c).

Ako se takva mjera ne poduzme unutar 15 dana od priopćenja takvog upozorenja, ESB može suspendirati ili raskinuti blisku suradnju s tom državom članicom.

Odluka o suspenziji ili raskidu bliske suradnje priopćuje se dotičnoj državi članici i objavljuje se u Službenom listu Europske unije. Odluka navodi datum od kada se primjenjuje, vodeći računa o učinkovitosti nadzora i legitimnim interesima kreditnih institucija.

6.   Država članica može zatražiti od ESB-a raskid bliske suradnje u bilo kojem trenutku nakon isteka tri godine od dana objave odluke ESB-a o uspostavi bliske suradnje u Službenom listu Europske unije. U zahtjevu se objašnjavaju razlozi za taj raskid, uključujući, ako je primjenjivo, potencijalne značajne nepovoljne posljedice što se tiče fiskalne odgovornosti države članice. U tom slučaju, ESB odmah pristupa donošenju odluke o raskidu bliske suradnje i navodi, u roku od najviše tri mjeseca, datum od kada se primjenjuje, uzimajući u obzir učinkovitost nadzora i legitimne interese kreditnih institucija. Odluka se objavljuje u Službenom listu Europske unije.

7.   Ako država članica sudionica čija valuta nije euro priopći ESB-u u skladu s člankom 26. stavkom 8. o svom obrazloženom neslaganju s prigovorom Upravnog vijeća na nacrt odluke nadzornog odbora, Upravno vijeće u roku od 30 dana daje svoje mišljenje o obrazloženom neslaganju države članice te navodeći razloge svojeg postupanja potvrđuje ili povlači svoj prigovor.

Ako Upravno vijeće potvrdi svoj prigovor, država članica sudionica čija valuta nije euro može obavijestiti ESB da je potencijalna odluka koja se odnosi na mogući izmijenjeni nacrt odluke nadzornog odbora neće obvezivati.

ESB tada razmatra moguću suspenziju ili raskid bliske suradnje s državom članicom, uzimajući u obzir učinkovitost nadzora i na temelju toga donosi odluku.

ESB osobito uzima u obzir sljedeća razmatranja:

(a)

bi li se bez takve suspenzije ili raskida ugrozila cjelovitost SSM-a ili bi li nastale značajne nepovoljne posljedice što se tiče fiskalne odgovornosti država članica;

(b)

bi li takva suspenzija ili raskid mogli imati značajne nepovoljne posljedice što se tiče fiskalne odgovornosti države članice koja je priopćila obrazloženo neslaganje u skladu s člankom 26. stavkom 8.;

(c)

je li dotično nacionalno nadležno tijelo donijelo mjere koje, po mišljenju ESB-a:

osiguravaju da kreditne institucije u državi članici koja je priopćila svoje obrazloženo neslaganje o prigovoru na temelju prethodnog podstavka nisu u povoljnijem položaju od kreditnih institucija u drugim državama članicama sudionicama, i

u postizanju ciljeva iz članka 1. i u osiguravanju dosljednosti s relevantnim pravom Unije, učinkovite su poput odluke Upravnog vijeća sukladno ovom stavku drugom podstavku.

ESB ta razmatranja uključuje u svoju odluku i priopćava ih dotičnoj državi članici.

8.   Ako se država članica sudionica čija valuta nije euro ne slaže s nacrtom odluke nadzornog odbora, obavještava Upravno vijeće o svom obrazloženom neslaganju u roku od pet radnih dana od primitka nacrta odluke. Upravno vijeće tada odlučuje o predmetu u roku od pet radnih dana, uzimajući u obzir te razloge i objašnjava svoje odluke dotičnoj državi članici u pisanom obliku. Dotična država članica od ESB-a može zatražiti raskid bliske suradnje s trenutnim učinkom i ta je odluka neće obvezivati.

9.   Država članica koja je raskinula blisku suradnju s ESB-om ne može ponovo uspostaviti blisku suradnju prije isteka tri godine od dana objave odluke ESB-a o raskidu bliske suradnje u Službenom listu Europske unije.

Članak 8.

Međunarodni odnosi

Ne dovodeći u pitanje nadležnosti država članica i institucija i tijela Unije, osim ESB-a, uključujući EBA-u, u odnosu na zadaće koje se ESB-u dodjeljuju ovom Uredbom, ESB može uspostavljati kontakte i sklapati administrativne dogovore s nadzornim tijelima, međunarodnim organizacijama i administracijama trećih zemalja, što podliježe odgovarajućoj koordinaciji s EBA-om. Ti dogovori ne stvaraju pravne obveze u odnosu na Uniju i njene države članice.

POGLAVLJE III.

Ovlasti ESB-a

Članak 9.

Nadzorne i istražne ovlasti

1.   Isključivo u svrhu provođenja zadaća koje se ESB-u dodjeljuju člankom 4. stavcima 1. i 2. i člankom 5. stavkom 2., ESB se smatra, po potrebi, nadležnim tijelom ili imenovanom tijelom u državama članicama sudionicama, sukladno relevantnom pravu Unije.

Isključivo u tu istu svrhu, ESB ima sve ovlasti i obveze određene u ovoj Uredbi. Također ima sve ovlasti i obveze koje nadležna i imenovana tijela imaju sukladno relevantnom pravu Unije, osim ako je ovom Uredbom propisano drugačije. ESB osobito ima ovlasti iz odjeljaka 1. i 2. ovog poglavlja.

U mjeri u kojoj je to potrebno za izvođenje zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom, ESB može zatražiti putem uputa, u slučajevima kad ova Uredba ne dodjeljuje takve ovlasti ESB-u, da nacionalna tijela koriste svoje ovlasti sukladno uvjetima iz nacionalnog prava. Nacionalna tijela podrobno izvješćuju ESB o korištenju tih ovlasti.

2.   ESB izvršava ovlasti iz stavka 1. ovog članka sukladno aktima navedenima u članku 4. stavku 3. prvom podstavku. U izvođenju svojih nadzornih i istražnih ovlasti, ESB i nacionalna nadležna tijela blisko surađuju.

3.   Odstupajući od stavka 1. ovog članka, vezano za kreditne institucije sa sjedištem u državama članicama sudionicama čija valuta nije euro, ESB izvršava svoje ovlasti u skladu s člankom 7.

Odjeljak 1.

Istražne ovlasti

Članak 10.

Zahtjev za informacijama

1.   Ne dovodeći u pitanje ovlasti iz članka 9. stavka 1. i pod uvjetima predviđenima relevantnim pravom Unije, ESB može tražiti sljedeće pravne ili fizičke osobe, pod uvjetima iz članka 4., da dostave sve informacije koje su potrebne za izvođenje zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom, uključujući informacije koje treba redovito dostavljati u određenom obliku za potrebe nadzora i s njim povezanih statistika:

(a)

kreditne institucije sa sjedištem u državama članicama sudionicama;

(b)

financijske holdinge sa sjedištem u državama članicama sudionicama;

(c)

mješovite financijske holdinge sa sjedištem u državama članicama sudionicama;

(d)

mješovite holdinge sa sjedištem u državama članicama sudionicama;

(e)

osobe koje pripadaju subjektima navedenima u točkama od (a) do (d);

(f)

treće strane koje su za subjekte navedene u točkama od (a) do (d) preuzele vanjsko izvođenje funkcija ili aktivnosti;

2.   Osobe navedene u stavku 1. dostavljaju tražene informacije. Odredbe o poslovnoj tajni nisu temelj za oslobođenje navedenih osoba od obveze dostave tih informacija. Dostava tih informacija ne smatra se kršenjem poslovne tajne.

3.   Kada ESB dobije informacije izravno od pravne ili fizičke osobe iz stavka 1., dostavlja ih dotičnom nacionalnom nadležnom tijelu.

Članak 11.

Opće istrage

1.   U svrhu provođenja zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom, i pod drugim uvjetima predviđenim relevantnim pravom Unije, ESB može provoditi sve potrebne istrage o svakoj osobi iz članka 10. stavka 1. koja ima poslovni nastan ili se nalazi u državi članici sudionici.

U tu svrhu, ESB ima pravo:

(a)

zahtijevati podnošenje dokumenata;

(b)

pregledati knjige i evidencije osoba iz članka 10. stavka 1. i iz njih uzeti preslike ili izvode;

(c)

pribaviti pisana ili usmena objašnjenja od osoba iz članka 10. stavka 1. ili njihovih predstavnika ili njihova osoblja;

(d)

razgovarati s drugim osobama koje pristaju na razgovor, u cilju prikupljanja informacija o predmetu istrage;

2.   Osobe iz članka 10. stavka 1. predmet su istrage koja se provodi na temelju odluke ESB-a.

Kada osoba ometa provođenje istrage, nacionalno nadležno tijelo države članice sudionice u kojoj se nalaze dotični prostori pruža, sukladno nacionalnom pravu, potrebnu pomoć koja uključuje, u slučajevima iz članaka 12. i 13. olakšavanje ESB-u pristupa u poslovne prostorije pravnih osoba iz članka 10. stavka 1. kako bi gore navedena prava mogla biti ostvarena.

Članak 12.

Nadzori na licu mjesta

1.   U svrhu provođenja zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom, i pod drugim uvjetima predviđenim relevantnim pravom Unije, ESB može u skladu s člankom 13. i uz prethodno priopćenje dotičnom nacionalnom nadležnom tijelu provoditi sve nužne nadzore na licu mjesta u poslovnim prostorijama pravnih osoba iz članka 10. stavka 1. i svakog drugog poduzeća uključenog u nadzor na konsolidiranoj osnovi za koje je ESB konsolidacijsko nadzorno tijelo u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (g). ESB može provesti nadzor na licu mjesta bez prethodne najave tim pravnim osobama kada je to potrebno za pravilnu provedbu i učinkovitost pregleda.

2.   Dužnosnici i ostale osobe koje ESB ovlasti za nadzor na licu mjesta mogu ući u poslovne prostorije i na zemljišta pravnih osoba koje se istražuje na temelju odluke o istrazi koju je donio ESB i imaju sve ovlasti iz članka 11. stavka 1.

3.   Pravne osobe iz članka 10. stavka 1. predmet su nadzorâ na licu mjesta koji se provode na temelju odluke ESB-a.

4.   Dužnosnici i ostale osobe u pratnji, koje je ovlastilo ili imenovalo nacionalno nadležno tijelo države članice kada se pregled provodi pod nadzorom i uz koordinaciju ESB-a, aktivno pomažu dužnosnicima i ostalim osobama koje je ovlastio ESB. U navedenu svrhu imaju ovlasti navedene u stavku 2. Dužnosnici nacionalnog nadležnog tijela dotičnih država članica sudionica također imaju pravo sudjelovati u nadzorima na licu mjesta.

5.   Kada dužnosnici ESB-a i ostale osobe u pratnji koje je ovlastio ili imenovao ESB utvrde da se osoba protivi pregledu određenom na temelju ovog članka, nacionalno nadležno tijelo dotične države članice sudionice pruža im potrebnu pomoć u skladu s nacionalnim pravom. U opsegu koji je nužan za pregled, pomoć uključuje pečaćenje poslovnih prostorija, knjiga i evidencija. Kada dotično nadležno nacionalno tijelo nema te ovlasti, koristi svoje ovlasti da zatraži potrebnu pomoć od drugih nacionalnih tijela.

Članak 13.

Odobrenje sudskog tijela

1.   Ako je za nadzor na licu mjesta iz članka 12. stavaka 1. i 2. ili pomoć iz članka 12. stavka 5. u skladu s nacionalnim pravilima potrebno odobrenje sudskog tijela, traži se takvo odobrenje.

2.   Ako se zatraži odobrenje iz stavka 1. ovog članka, nacionalno sudsko tijelo provjerava vjerodostojnost odluke ESB-a te mjere prisile koje ne smiju biti ni proizvoljne niti pretjerane s obzirom na predmet pregleda. U svojoj kontroli razmjernosti mjera prisile, nacionalna sudska tijela od ESB-a mogu zatražiti detaljna objašnjenja, osobito u pogledu temelja za sumnju ESB-a u povredu akata iz članka 4. stavka 3. prvog podstavka i ozbiljnosti prekršaja na koji se sumnja kao i načina na koji osoba koja je cilj prisilnih mjera uključena. Međutim, nacionalno sudsko tijelo ne preispituje potrebu pregleda i ne traži informacije iz ESB-ovog spisa. Zakonitost ESB-ove odluke podliježe samo preispitivanju SEU-a.

Odjeljak 2.

Posebne nadzorne ovlasti

Članak 14.

Izdavanje odobrenja

1.   Zahtjevi za izdavanje odobrenja za početak poslovanja kreditne institucije sa sjedištem u državi članici sudionici podnose se nacionalnim nadležnim tijelima države članice u kojoj kreditna institucija treba imati sjedište sukladno zahtjevima relevantnog nacionalnog prava.

2.   Ako podnositelj zahtjeva ispunjava sve uvjete iz relevantnog nacionalnog prava te države članice za izdavanje odobrenja, nacionalno nadležno tijelo donosi, unutar razdoblja određenog relevantnim nacionalnim pravom, nacrt odluke kao prijedlog ESB-u za izdavanje odobrenja. Nacrt odluke šalje se u ESB i podnositelju zahtjeva. U drugim slučajevima, nacionalno nadležno tijelo odbacuje zahtjev za izdavanje odobrenja.

3.   Smatra se da je ESB usvojio nacrt odluke ako se u roku od najviše deset radnih dana, što se uz valjano opravdane razloge može jednom produljiti za isto razdoblje, tome ne usprotivi. ESB se protivi nacrtu odluke samo kada nisu ispunjeni uvjeti iz relevantnog prava Unije za izdavanje odobrenja. Razloge za odbijanje navodi u pisanom obliku.

4.   Nacionalno nadležno tijelo priopćuje podnositelju zahtjeva odluku koja je donesena sukladno stavcima 2. i 3.

5.   Podložno uvjetima iz stavka 6., ESB može, oduzeti odobrenje u slučajevima navedenim u relevantnom pravu Unije na vlastitu inicijativu, nakon savjetovanja s nacionalnim nadležnim tijelom države članice sudionice u kojoj kreditna institucija ima sjedište ili na temelju prijedloga takvog nacionalnog nadležnog tijela. Savjetovanjem se osobito osigurava da prije donošenja odluke o oduzimanju odobrenja ESB ostavi dovoljno vremena nacionalnim tijelima da odluče o nužnim korektivnim mjerama, uključujući moguće sanacijske mjere te da ih uzme u obzir.

Kada nacionalno nadležno tijelo koje je predložilo izdavanje odobrenja u skladu sa stavkom 1. smatra da se odobrenje treba oduzeti u skladu s relevantnim nacionalnim pravom, u tu svrhu podnosi prijedlog ESB-u. U tom slučaju, ESB donosi odluku o predloženom oduzimanju odobrenja uzimajući u obzir obrazloženje za to oduzimanje koje iznosi nacionalno nadležno tijelo.

6.   Dok god nacionalna tijela ostanu nadležna za sanaciju kreditnih institucija, kada smatraju da bi oduzimanje odobrenja dovelo u pitanje odgovarajuću provedbu sanacije ili postupke nužne za sanaciju ili za očuvanje financijske stabilnosti, o svom prigovoru propisno obavještavaju ESB uz podrobno objašnjavanje štete koju bi oduzimanje prouzročilo. U tim slučajevima, ESB zaustavlja postupak oduzimanja odobrenja u razdoblju koje su zajednički utvrdili ESB i nacionalna tijela. ESB može produljiti to razdoblje ako smatra da je postignut dovoljan napredak. Ako pak ESB u obrazloženoj odluci utvrdi da nacionalna tijela nisu provela odgovarajuće postupke potrebne za održavanje financijske stabilnosti, oduzimanje odobrenja primjenjuje se odmah.

Članak 15.

Procjena stjecanja kvalificiranih udjela

1.   Ne dovodeći u pitanje iznimke iz članka 4. stavka 1. točke c, obavijesti o stjecanju kvalificiranog udjela u kreditnoj instituciji sa sjedištem u državi članici sudionici ili svaka s tim povezana informacija dostavljaju se nacionalnim nadležnim tijelima države članice u kojoj kreditna institucija ima sjedište u skladu sa zahtjevima iz relevantnog nacionalnog prava na temelju akata navedenih u članku 4. stavku 3. prvom podstavku.

2.   Nacionalno nadležno tijelo procjenjuje predloženo stjecanje i šalje ESB-u obavijest i prijedlog za odluku o protivljenju ili slaganju sa stjecanjem, na temelju kriterija iz akata navedenih u članku 4. stavku 3. prvom podstavku, najmanje deset radnih dana prije isteka razdoblja za procjenu sukladno relevantnom pravu Unije te pomaže ESB-u u skladu s člankom 6.

3.   ESB odlučuje hoće li se protiviti stjecanju na temelju kriterija za procjenu iz relevantnog prava Unije i u skladu s postupkom i u okviru razdoblja procjene koji su tamo navedeni.

Članak 16.

Nadzorne ovlasti

1.   U svrhu provođenja zadaća iz članka 4. stavka 1. i ne dovodeći u pitanje ostale ovlasti dodijeljene ESB-u, ESB ima ovlasti iz stavka 2. ovog članka da zahtijeva od kreditnih institucija, financijskih holdinga ili mješovitih financijskih holdinga u državama članicama sudionicama da u ranoj fazi poduzmu mjere nužne za rješavanje problema u bilo kojoj od sljedećih situacija:

(a)

kreditna institucija ne ispunjava zahtjeve iz akata navedenih u članku 4. stavku 3. prvom podstavku;

(b)

ESB ima dokaze da će kreditna institucija vjerojatno prekršiti zahtjeve iz akata navedenih u članku 4. stavku 3. prvom podstavku u sljedećih 12 mjeseci;

(c)

u okviru nadzorne provjere u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (f) utvrđeno je da aranžmani, strategije, postupci i mehanizmi koje kreditna institucija provodi i regulatorni kapital i likvidnost koje održava ne osiguravaju pouzdano upravljanje i pokrivanje njezinih rizika.

2.   Za potrebe članka 9. stavka 1., ESB ima, posebno, sljedeće ovlasti:

(a)

od institucija zahtijevati da drže regulatorni kapital koji je veći od kapitalnih zahtjeva određenih u aktima navedenim u prvom podstavku članka 4. stavka 3. u odnosu na elemente rizika i rizike koji nisu obuhvaćeni relevantnim aktima Unije;

(b)

tražiti pojačanje aranžmana, postupaka, mehanizama i strategija;

(c)

od institucija zahtijevati da predstave plan za ponovno usklađivanje s nadzornim zahtjevima na temelju akata navedenih u članku 4. stavku 3. prvom podstavku i utvrditi rok za njegovu provedbu, uključujući poboljšanja tog plana u pogledu opsega i roka;

(d)

od institucija zahtijevati da primjenjuju posebne politike rezerviranja ili postupanja s imovinom, u smislu kapitalnih zahtjeva;

(e)

suziti ili ograničiti poslovanje, djelatnosti ili mrežu institucija ili zahtijevati prestanak aktivnosti koje predstavljaju pretjerane rizike za zdravo poslovanje institucije;

(f)

zahtijevati smanjenja rizika svojstvenog djelatnostima, proizvodima i sustavima institucija;

(g)

zahtijevati od institucija da ograniče varijabilne primitke kao postotak neto prihoda, kada one nisu u skladu s održavanjem zdrave kapitalne osnove;

(h)

zahtijevati od institucija da neto dobit iskoriste za jačanje regulatornog kapitala;

(i)

ograničiti ili zabraniti raspodjelu dobiti dioničarima, članovima ili imateljima instrumenata dodatnog osnovnog kapitala kada se zabrana ne smatra neispunjavanjem obveza institucije;

(j)

zahtijevati dodatne ili učestalije izvještajne zahtjeve, uključujući izvještaje o kapitalnim i likvidnosnim pozicijama;

(k)

uvesti posebne likvidnosne zahtjeve, uključujući ograničenja ročne neusklađenosti između imovine i obveza;

(l)

zahtijevati dodatne objave informacija;

(m)

smijeniti s položaja, u svakom trenutku, članove upravljačkog tijela kreditne institucije koji ne ispunjaju zahtjeve iz akata koji su navedeni u članku 4. stavku 3. prvom podstavku.

Članak 17.

Ovlasti tijela u državi domaćinu i suradnja u pogledu nadzora na konsolidiranoj osnovi

1.   Postupci iz relevantnog prava Unije za kreditne institucije koje žele osnovati podružnicu ili ostvariti slobodu pružanja usluga obavljajući svoju djelatnost na državnom području druge države članice i povezane nadležnosti matičnih država članica i država članica domaćina primjenjuju se između država članica sudionica samo za zadaće koje nisu dodijeljene ESB-u člankom 4.

2.   Odredbe iz relevantnog prava Unije koje se odnose na suradnju između nadležnih tijela iz različitih država članica u provođenju nadzora na konsolidiranoj osnovi ne primjenjuju se ako je ESB jedino uključeno nadležno tijelo.

3.   U obavljanju svojih zadaća na temelju članka 4. i 5., ESB poštuje pravednu ravnotežu između svih država članica sudionica u skladu s člankom 6. stavkom 8. te u svom odnosu s državama članicama nesudionicama poštuje ravnotežu između matičinih država i država članica domaćina sukladno relevantnom pravu Unije.

Članak 18.

Administrativne kazne

1.   U provođenju zadaća koje se ESB-u dodjeljuju ovom Uredbom, kada kreditne institucije, financijski holdinzi ili mješoviti financijski holdinzi s namjerom ili zbog propusta prekrše zahtjev iz relevantnog izravno primjenjivog akta iz prava Unije povezanog s vrstom administrativnih novčanih kazni koje moraju biti na raspolaganju nadležnim tijelima u skladu s relevantnim pravom Unije, ESB može izreći administrativne novčane kazne do dvostrukog iznosa ostvarene dobiti ili izbjegnutog gubitka zbog prekršaja, ako ih je moguće odrediti, ili do 10 % ukupnog godišnjeg prometa sukladno relevantnom pravu Unije, za pravnu osobu u prethodnoj poslovnoj godini ili druge novčane kazne navedene u relevantnom pravu Unije.

2.   Ako je pravna osoba društvo kći matičnog društva, relevantan ukupan godišnji promet iz stavka 1. jednak je ukupnom godišnjem prometu koji proizlazi iz konsolidiranog izvještaja krajnjeg matičnog društva u prethodnoj poslovnoj godini.

3.   Primijenjene kazne moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće. U utvrđivanju o izricanju kazne te određivanju odgovarajuće kazne ESB djeluje sukladno članku 9. stavku 2.

4.   ESB ovaj članak primjenjuje sukladno aktima navedenim u članku 4. stavku 3. prvom podstavku ove Uredbe, uključujući, ako je potrebno, postupke iz Uredbe (EZ) br. 2532/98.

5.   Za slučajeve koje ne obuhvaća stavak 1. ovog članka, ako je potrebno za provođenje zadaća dodijeljenih mu na temelju ove Uredbe, ESB može zahtijevati od nacionalnih nadležnih tijela da otvore postupak za poduzimanje mjera za izricanje odgovarajućih kazni u skladu s aktima navedenima u članku 4. stavku 3. prvom podstavku i s bilo kojim relevantnim nacionalnim zakonodavstvom koje dodjeljuje posebne ovlasti koje zasad pravo Unije ne zahtijeva. Kazne koje primjenjuju nacionalna nadležna tijela moraju biti učinkovite, proporcionalne i odvraćajuće.

Prvi podstavak ovog stavka osobito se primjenjuje na novčane kazne koje se izriču kreditnim institucijama, financijskim holdinzima ili mješovitim financijskim holdinzima zbog kršenja nacionalnog prava koje je prenijelo relevantne direktive, i na sve administrativne kazne ili mjere koje se izriču članovima upravljačkog tijela kreditne institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga ili bilo kojem pojedincu koji je sukladno nacionalnom pravu odgovoran za kršenja od strane kreditne institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga.

6.   ESB objavljuje sve kazne navedene u stavku 1., bez obzira jesu li predmetom žalbe ili ne, u slučajevima i u skladu s uvjetima iz relevantnog prava Unije.

7.   Ne dovodeći u pitanje stavke od 1. do 6., za provođenje zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom, u slučaju kršenja uredbi ili odluka ESB-a, ESB može izreći sankcije u skladu s Uredbom (EZ) br. 2532/98.

POGLAVLJE IV.

Organizacijska načela

Članak 19.

Neovisnost

1.   Pri izvođenju zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom, ESB i nacionalna nadležna tijela koja djeluju u sklopu SSM-a djeluju neovisno. Članovi nadzornog i upravljačkog odbora djeluju neovisno i objektivno u interesu Unije kao cjeline, te ne traže ni ne primaju upute od institucija ili tijela Unije, od vlada država članica ili od bilo kojeg drugog javnog ili privatnog tijela.

2.   Institucije, tijela, uredi i agencije Unije te vlade država članica i druga tijela poštuju tu neovisnost.

3.   Nakon što nadzorni odbor ispita potrebu za Kodeksom ponašanja, Upravno vijeće izrađuje i objavljuje Kodeks ponašanja za osoblje i upravu ESB-a uključene u nadzor banaka osobito u pogledu sukoba interesa.

Članak 20.

Odgovornost i izvještavanje

1.   ESB odgovara Europskom parlamentu i Vijeću za provedbu ove Uredbe, u skladu s ovim poglavljem.

2.   ESB podnosi jednom godišnje Europskom parlamentu, Vijeću, Komisiji i Euroskupini izvještaj o izvođenju zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom, uključujući informacije o predviđenom razvoju strukture i iznosa naknada za nadzor iz članka 30.

3.   Predsjednik nadzornog odbora ESB-a taj izvještaj javno predstavlja Europskom parlamentu i Euroskupini uz prisustvo predstavnika država članica sudionica čija valuta nije euro.

4.   Predsjednika nadzornog odbora ESB-a može se, na zahtjev Euroskupine, saslušati pred Euroskupinom o izvršavanju njegovih nadzornih zadaća, uz prisustvo predstavnika država članica sudionica čija valuta nije euro.

5.   Na zahtjev Europskog parlamenta, predsjednik nadzornog odbora ESB-a sudjeluje na saslušanju o izvršavanju svojih nadzornih zadaća pred nadležnim odborima Europskog parlamenta.

6.   ESB odgovara u usmenom ili pisanom obliku na pitanja Europskog parlamenta ili Euroskupine u skladu sa vlastitom procedurom i u prisustvu predstavnikâ država članica sudionica čija valuta nije euro.

7.   Kada Europski revizorski sud ispituje operativnu učinkovitost uprave ESB-a u skladu s člankom 27. stavkom 2. Statuta ESSB-a i ESB-a, također uzima u obzir nadzorne zadaće koje se ovom Uredbom dodjeljuju ESB-u.

8.   Na zahtjev, predsjednik nadzornog odbora ESB-a održava povjerljive usmene rasprave iza zatvorenih vrata s predsjednikom i potpredsjednicima nadležnog odbora Europskog parlamenta u vezi sa svojim nadzornim zadaćama kada su takve rasprave potrebne za izvršavanje ovlasti Europskog parlamenta u skladu s UFEU-om. Između Europskog parlamenta i ESB-a sklapa se sporazum o detaljnim aranžmanima za organizaciju takvih rasprava s ciljem osiguravanja potpune povjerljivosti u skladu s zahtjevima za povjerljivost koji se u skladu s relevantnim pravom Unije nalažu ESB-u kao nadležnom tijelu.

9.   ESB otvoreno surađuje u svim istragama Europskog parlamenta u skladu s UFEU-om. ESB i Europski parlament potpisuju odgovarajuće aranžmane o praktičnom načinu provedbe demokratske odgovornosti i nadzora nad izvršavanjem zadaća koje ova Uredba dodjeljuje ESB-u. Ti aranžmani obuhvaćaju, između ostalog, pristup informacijama, suradnju u istragama i informacije o postupku izbora predsjednika nadzornog odbora.

Članak 21.

Nacionalni parlamenti

1.   Kada podnosi izvješće iz članka 20. stavka 2., ESB istodobno to izvješće šalje izravno nacionalnim parlamentima država članica sudionica.

Nacionalni parlamenti mogu uputiti ESB-u svoje obrazložene opaske o tom izvješću.

2.   Nacionalni parlamenti država članica sudionica, preko vlastitih postupaka, mogu od ESB-a zatražiti da odgovori u pisanom obliku na sve opaske ili pitanja koja su uputili ESB-u u vezi s zadaćama ESB-a u skladu s ovom Uredbom.

3.   Nacionalni parlamenti država članica sudionica mogu pozvati predsjednika ili člana nadzornog odbora da sudjeluje u razmjeni mišljenja koja se tiču nadzora kreditnih institucija u toj državi članici zajedno s predstavnikom nacionalnog nadležnog tijela.

4.   Ova Uredba ne dovodi u pitanje odgovornosti nacionalnih nadležnih tijela prema nacionalnim parlamentima, u skladu s nacionalnim pravom, za izvođenje zadaća koje ova Uredba ne dodjeljuje ESB-u i za izvođenje djelatnosti koje provode u skladu s člankom 6.

Članak 22.

Postupak za donošenje nadzornih odluka

1.   Prije donošenja nadzornih odluka u skladu s člankom 4. i odjeljkom 2. poglavlja III., ESB daje mogućnost osobama nad kojima se provodi postupak da budu saslušane. ESB svoje odluke temelji samo na prigovorima za koje je dotičnim strankama omogućeno da se izjasne.

Prvi podstavak se ne primjenjuje ako je potrebno hitno djelovanje za sprečavanje znatne štete za financijski sustav. U takvom slučaju, ESB može donijeti privremenu odluku i dati dotičnim osobama mogućnost da budu saslušane u najkraćem mogućem roku nakon donošenja odluke.

2.   U postupcima se u potpunosti poštuje pravo na obranu dotičnih osoba. Bit će im omogućen uvid u spis ESB-a, podložno legitimnom interesu drugih osoba u zaštiti njihovih poslovnih tajni. Pravo uvida u spis ne odnosi se na povjerljive informacije.

U odlukama ESB-a navode se razlozi na kojima se one temelje.

Članak 23.

Izvještaji o kršenjima

ESB osigurava postojanje učinkovitih mehanizama za izvještavanje o kršenjima pravnih akata navedenih u članku 4. stavku 3. od strane kreditnih institucija, financijskih holdinga i mješovitih financijskih holdinga ili nadležnih tijela u državama članicama sudionicama, uključujući određene postupke za zaprimanje izvještaja o kršenjima i daljnjem djelovanju. Ti su postupci dosljedni s relevantnim zakonodavstvom Unije i osiguravaju primjenu sljedećih načela: odgovarajuću zaštitu za osobe koje prijave kršenja, zaštitu osobnih podataka i odgovarajuću zaštitu optužene osobe.

Članak 24.

Administrativni odbor za preispitivanja

1.   ESB osniva Administrativni odbor za preispitivanja u svrhu provođenja internog administrativnog preispitivanja odluka koje ESB donosi obavljajući ovlasti koje mu dodjeljuje ova Uredba nakon zahtjeva za preispitivanje podnesenog u skladu sa stavkom 5. Opseg internog administrativnog preispitivanja odnosi se na postupovnu i materijalnu usklađenost tih odluka s ovom Uredbom.

2.   Administrativni odbor za preispitivanja sastoji se od pet uglednih pojedinaca iz država članica, s dokazanim relevantnim znanjem i stručnim iskustvom, uključujući iskustvo u nadzoru na dovoljno visokoj razini u području bankarstva ili drugih financijskih usluga, isključujući sadašnje osoblje ESB-a i nadležnih tijela ili drugih nacionalnih ili Unijinih institucija ili institucija, tijela, ureda ili agencija uključenih u provođenje zadaća dodijeljenih ESB-u ovom Uredbom. Administrativni odbor za preispitivanja mora imati dovoljna sredstava i stručnost za procjenu izvršavanja ovlasti ESB-a u skladu s ovom Uredbom. ESB imenuje članove Administrativnog odbora za preispitivanja i dva zamjenika na mandat od pet godina, koji se jednom može produljiti nakon objave javnog poziva za iskaz interesa objavljenog u Službenom listu Europske unije. Nisu vezani nikakvim uputama.

3.   Administrativni odbor za preispitivanja odlučuje većinom od najmanje troje od svojih petoro članova.

4.   Članovi Administrativnog odbora djeluju neovisno i u javnom interesu. U tu svrhu, daju javnu izjavu o obvezama i interesima navodeći svaki izravni ili neizravni interes koji bi se mogao smatrati štetnim za njihovu neovisnost ili nepostojanje takvog interesa.

5.   Svaka fizička ili pravna osoba može u slučajevima navedenim u stavku 1. zatražiti preispitivanje odluke ESB-a u skladu s ovom Uredbom koja joj je upućena ili se na nju izravno i osobno odnosi. Kao što se navodi u stavku 7., ne prihvaća se zahtjev za preispitivanje odluke Upravnog vijeća.

6.   Zahtjevi za preispitivanje podnose se pisanim putem, zajedno s obrazloženjem i dostavljaju se ESB-u u roku od jednog mjeseca od datuma priopćavanja odluke osobi koja traži preispitivanje ili, ako takve obavijesti nema, u roku od mjesec dana od kada je osoba za tu odluku saznala.

7.   Nakon što odluči o prihvatljivosti preispitivanja, Administrativni odbor za preispitivanja izražava mišljenje unutar razdoblja koje ovisi o hitnosti predmeta, a najkasnije dva mjeseca od zaprimanja zahtjeva i prosljeđuje slučaj za pripremu novog nacrta odluke nadzornom odboru. Nadzorni odbor u obzir uzima mišljenje Administrativnog odbora za preispitivanja i odmah podnosi novi nacrt odluke Upravnom vijeću. Novi nacrt odluke ukida prvotnu odluku, zamjenjuje je odlukom jednakog sadržaja ili je zamjenjuje s izmijenjenom odlukom. Smatra se da je novi nacrt odluke donesen ako se Upravno vijeće ne usprotivi u roku od najviše deset radnih dana.

8.   Zahtjev za preispitivanjem u skladu sa stavkom 5. nema suspenzivni učinak. Međutim, Upravno vijeće može obustaviti primjenu sporne odluke na prijedlog Administrativnog odbora za preispitivanja ako smatra da to okolnosti zahtijevaju.

9.   Mišljenje Administrativnog odbora za preispitivanja, novi nacrt odluke koju podnosi nadzorni odbor i odluka koju je donijelo Upravno vijeće u skladu s ovim člankom moraju biti obrazloženi i o njima se obavještava stranke.

10.   ESB donosi odluku o pravilima postupanja Administrativnog odbora za preispitivanja.

11.   Ovaj članak ne dovodi u pitanje pravo pokretanja postupka pred SEU-om u skladu s Ugovorima.

Članak 25.

Odvajanje od funkcije monetarne politike

1.   U obavljanju zadaća koje mu dodjeljuje ova Uredba, ESB isključivo slijedi ciljeve određene ovom Uredbom.

2.   ESB provodi zadaće koje su mu dodijeljene ovom Uredbom, ne dovodeći u pitanje svoje zadaće i odvojeno od svojih zadaća koje se odnose na monetarnu politiku i druge zadaće. Zadaće koje se ESB-u dodjeljuju ovom Uredbom ne ometaju i ne određuju njegove zadaće koje se odnose na monetarnu politiku. Zadaće koje ESB-u dodjeljuje ova Uredba nadalje ne ometaju njegove zadaće koje se odnose na ESRB ili druge zadaće. ESB izvještava Europski parlament i Vijeće o načinu poštovanja ove odredbe. Zadaće koja ova Uredba dodjeljuje ESB-u ne mijenjaju kontinuirano praćenje solventnosti njegovih drugih ugovornih strana u okviru monetarne politike.

Osoblje koje je uključeno u provođenje zadaća koje se ESB-u dodjeljuje ovom Uredbom odvojeno je u organizacijskom smislu od osoblja koje provodi druge zadaće dodijeljene ESB-u i podliježe posebnim linijama izvještavanja.

3.   Za potrebe primjene stavaka 1. i 2., ESB donosi i čini dostupnima javnosti sva potrebna interna pravila, uključujući pravila o poslovnoj tajni i razmjeni informacija između ta dva funkcionalna područja.

4.   ESB osigurava da Upravno vijeće djeluje na način da su njegova monetarna i nadzorna funkcija potpuno odvojene. To podrazumijeva strogo odvojene sastanke i dnevne redove.

5.   Kako bi se osiguralo odvajanje monetarne politike od nadzornih zadaća, ESB osniva posredničko radno tijelo. To radno tijelo rješava razlike u mišljenjima nadležnih tijela dotičnih država članica sudionica u pogledu prigovora Upravnog vijeća na nacrt odluke nadzornog odbora. To radno tijelo uključuje jednog člana po državi članici sudionici, kojeg svaka država članica bira među članovima Upravnog vijeća i nadzornog odbora te odlučuje običnom većinom; svaki član ima jedan glas. ESB donosi i objavljuje uredbu o uspostavljanju takvog posredničkog radnog tijela kao i njegov poslovnik.

Članak 26.

Nadzorni odbor

1.   Planiranje i izvođenje zadaća koje su dodijeljene ESB-u u potpunosti obavlja interno tijelo koje se sastoji od predsjednika i potpredsjednika, imenovanih u skladu sa stavkom 3., četiri predstavnika ESB-a, imenovanih u skladu sa stavkom 5. te po jednog predstavnika nacionalnog nadležnog tijela u svakoj državi članici sudionici („nadzorni odbor”). Svi članovi nadzornog odbora djeluju u interesu Unije kao cjeline.

Kada nadležno tijelo nije središnja banka, član nadzornog odbora iz ovog stavka može pozvati predstavnika iz središnje banke države članice. U postupku glasovanja iz stavka 6., predstavnici tijela jedne države članice zajedno se smatraju kao jedan član.

2.   Postupak imenovanja u nadzorni odbor u skladu s ovom Uredbom poštuje načela ravnopravnosti spolova, iskustva i kvalifikacija.

3.   Nakon konzultiranja nadzornog odbora, ESB podnosi prijedlog za imenovanje predsjednika i potpredsjednika na odobrenje Europskom parlamentu. Nakon odobrenja tog prijedloga, Vijeće donosi provedbenu odluku za imenovanje predsjednika i potpredsjednika nadzornog odbora. Predsjednika se bira na temelju otvorenog izbornog postupka, o kojem su Europski parlament i Vijeće pravovremeno obaviješteni, iz redova uglednih pojedinaca iskusnih u bankovnim i financijskim pitanjima i koji nisu članovi Upravnog vijeća. Potpredsjednika nadzornog odbora bira se iz redova članova Izvršnog odbora ESB-a. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom ne uzimajući u obzir glasove članova Vijeća koji su iz država članica nesudionica.

Nakon imenovanja, predsjednik obavlja samo tu dužnost puno radno vrijeme i ne obnaša nikakvu dužnost u nacionalnim nadležnim tijelima. Mandat traje pet godina i ne može se obnavljati.

4.   Ako predsjednik nadzornog odbora više ne ispunjava uvjete potrebne za obavljanje svojih dužnosti ili je kriv za teži propust u radu, Vijeće može na prijedlog ESB-a koji je odobrio Europski parlament, donijeti provedbenu odluku o smjenjivanju predsjednika s dužnosti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom ne uzimajući u obzir glasove članova Vijeća koji su iz država članica nesudionica.

Nakon obveznog povlačenja potpredsjednika nadzornog odbora kao člana Izvršnog odbora, proglašenog u skladu sa Statutom ESSB-a i ESB-a, Vijeće može na temelju prijedloga ESB-a koji je odobrio Europski parlament, donijeti provedbenu odluku o smjenjivanju potpredsjednika s dužnosti. Vijeće odlučuje kvalificiranom većinom ne uzimajući u obzir glasove članova Vijeća koji su iz država članica nesudionica.

U tu svrhu, Europski parlament ili Vijeće mogu obavijestiti ESB da smatraju da su uvjeti za smjenu predsjednika ili potpredsjednika nadzornog odbora s dužnosti ispunjeni, na temelju čega ESB daje odgovor.

5.   Četiri predstavnika ESB-a koje je imenovalo Upravno vijeće ne obavljaju dužnosti izravno povezane s monetarnom funkcijom ESB-a. Svi predstavnici ESB-a imaju pravo glasa.

6.   Odluke nadzornog odbora donose se običnom većinom njegovih članova. Svaki član ima jedan glas. Ako je ishod neodlučan, predsjednik ima odlučujući glas.

7.   Odstupajući od stavka 6. ovog članka, nadzorni odbor donosi odluke o donošenju uredbi na temelju članka 4. stavka 3. odlučujući kvalificiranom većinom svojih članova, kako je definirana u članku 16. stavku 4. UEU-a i članku 3. Protokola (br. 36) o prijelaznim odredbama za članove koji predstavljaju tijela država članica sudionica priloženog uz UEU i UFEU. Svaki od četvero predstavnika ESB-a koje je imenovalo Upravno vijeće ima broj glasova jednak srednjoj vrijednosti broja glasova drugih članova.

8.   Ne dovodeći u pitanje članak 6., nadzorni odbor provodi pripremne radove za nadzorne zadaće dodijeljene ESB-u te predlaže Upravnom vijeću ESB-a dovršene nacrte odluka koje ESB donosi, sukladno postupku kojeg određuje ESB. Nacrti odluka istodobno se dostavljaju nacionalnim nadležnim tijelima dotične države članice. Smatra se da je nacrt odluke donesen ako se Upravno vijeće ne usprotivi u roku kojeg određuje gore navedeni postupak ali koji ne prelazi deset radnih dana. Ipak, ako se država članica sudionica čija valuta nije euro ne slaže s nacrtom odluke nadzornog odbora, primjenjuje se postupak iz članka 7., stavka 8. U izvanrednim situacijama, to razdoblje ne iznosi više od 48 sati. Ako Upravno vijeće ulaže prigovor na nacrt odluke, navodi razloge za takav postupak pisanim putem, osobito navodeći pitanja monetarne politike. Ako je odluka izmijenjena nakon prigovora Upravnog vijeća, država članica sudionica čija valuta nije euro može izvijestiti ESB o svom obrazloženom neslaganju s prigovorom te se primjenjuje postupak iz članka 7. stavka 7.

9.   Nadzornom odboru u radu, uključujući pripremu sastanaka, pomaže tajništvo u punom radnom vremenu.

10.   Nadzorni odbor, glasajući u skladu s pravilima iz stavka 6., osniva upravljački odbor užeg sastava birajući iz redova svojih članova, a za podršku svojim djelatnostima uključujući pripremu sastanaka.

Upravljački odbor nadzornog odbora nema ovlasti donošenja odluka. Upravljačkim odborom presjeda predsjednik, a u slučaju njegova odsustva, potpredsjednik nadzornog odbora. Sastavom upravljačkog odbora osigurava se ravnoteža i rotacija između nacionalnih nadležnih tijela. Ima najviše deset članova uključujući predsjednika, potpredsjednika i jednog dodatnog predstavnika iz ESB-a. Upravljački odbor izvršava pripremne zadaće u interesu Unije kao cjeline i sasvim transparentno surađuje s nadzornim odborom.

11.   Predstavnik Komisije može, na poziv, sudjelovati kao promatrač na sastancima nadzornog odbora. Promatrači nemaju pristup povjerljivim podacima koji se tiču pojedinih institucija.

12.   Upravno vijeće donosi interna pravila koja određuju pojedinosti odnosa s nadzornim odborom. Nadzorni odbor također donosi svoj poslovnik, glasujući u skladu s pravilima iz stavka 6. I interna i pravila poslovnik se objavljuju. Poslovnik nadzornog odbora osigurava jednako postupanje prema svim državama članicama sudionicama.

Članak 27.

Poslovna tajna i razmjena informacija

1.   Za članove nadzornog odbora, osoblje ESB-a i osoblje koje su uputile države članice sudionice, a koji provode nadzorne zadatke, čak i nakon što prestanu obavljati svoje dužnosti, vrijedi obveza čuvanja poslovne tajne iz članka 37. Statuta ESSB-a i ESB-a i iz relevantnih akata prava Unije.

ESB osigurava da za osobe koje izravno ili neizravno, stalno ili povremeno, obavljaju poslove vezane za obavljanje nadzornih zadataka vrijede jednake obveze čuvanja poslovne tajne.

2.   Za provođenje zadaća dodijeljenih mu ovom Uredbom, ESB je ovlašten, u okviru i pod uvjetima iz relevantnog prava Unije, razmjenjivati informacije s nacionalnim tijelima ili tijelima Unije kada relevantno pravo Unije dopušta nacionalnim nadležnim tijelima da otkriju informacije tim subjektima ili kada države članice to otkrivanje dopuštaju sukladno relevantnom pravu Unije.

Članak 28.

Sredstva

ESB je odgovoran za određivanje potrebnih financijskih sredstava i ljudskih resursa za obavljanje zadaća koje mu dodjeljuje ova Uredba.

Članak 29.

Proračun i godišnji financijski izvještaji

1.   Rashodi ESB-a za izvođenje zadaća koje mu dodjeljuje ova Uredba posebna su stavka u proračunu ESB-a.

2.   ESB, kao dio izvještaja iz članka 20., daje podroban izvještaj o proračunu za svoje nadzorne zadaće. Godišnji financijski izvještaji ESB-a koji se sastavljaju i objavljuju u skladu s člankom 26.2. Statuta ESSB-a i ESB-a uključuju prihode i rashode vezane uz nadzorne zadaće.

3.   U skladu s člankom 27.1. Statuta ESSB-a i ESB-a, provodi se revizija nad odjeljkom godišnjih financijskih izvještaja posvećenom nadzoru.

Članak 30.

Naknade za nadzor

1.   ESB ubire godišnje naknade za nadzor od kreditnih institucija sa sjedištem u državi članici sudionici i podružnica sa sjedištem u državi članici sudionici koje je osnovala kreditna institucija sa sjedištem u državi članici nesudionici. Te naknade pokrivaju rashode ESB-a vezane uz zadaće dodijeljene mu člancima od 4. do 6. ove Uredbe. Te naknade ne premašuju rashode vezane uz navedene zadaće.

2.   Iznos naknada koje se ubiru od kreditne institucije ili podružnice računa se u skladu s aranžmanima koje je ESB unaprijed odredio i objavio.

Prije određivanja tih aranžmana, ESB provodi otvoreno javno savjetovanje i analizira moguće povezane troškove i koristi te objavljuje njihove rezultate.

3.   Naknade se izračunavaju na najvišoj razini konsolidacije unutar država članica sudionica i temelje na objektivnim kriterijima vezanim uz značaj i profil rizika dotične kreditne institucije, uključujući njezinu imovinu ponderiranu rizikom.

Temelj za izračun godišnje naknade za nadzor za određenu kalendarsku godinu je rashod koji se odnosi na nadzor kreditnih institucija i podružnica te godine. ESB može tražiti plaćanje unaprijed godišnje naknade za nadzor koja se temelji na razumnoj procjeni. ESB prije odlučivanja o konačnom iznosu naknade konzultira nacionalno nadležno tijelo kako bi osigurao da nadzor bude troškovno učinkovit i razuman za sve uključene kreditne institucije i podružnice. ESB obavještava kreditne institucije i podružnice o temelju za izračun godišnje naknade za nadzor.

4.   ESB u skladu s člankom 20. podnosi izvještaj.

5.   Ovaj članak ne dovodi u pitanje pravo nacionalnih nadležnih tijela da ubiru naknade sukladno nacionalnom pravu i u onoj mjeri u kojoj nadzorne zadaće nisu dodijeljene ESB-u ili u odnosu na troškove suradnje s ESB-om i potpore ESB-u i postupanja po njegovim uputama, u skladu s relevantnim pravom Unije i mehanizmima provedbe ove uredbe, uključujući njene članke 6. i 12.

Članak 31.

Osoblje i razmjena osoblja

1.   ESB i nacionalna nadležna tijela uspostavit će mehanizme kako bi se osigurala odgovarajuća razmjena i upućivanje osoblja iz nacionalnih nadležnih tijela i između njih.

2.   ESB može po potrebi zahtijevati da nadzorni timovi nacionalnih nadležnih tijela koja u skladu s ovom Uredbom poduzimaju nadzorne mjere nad kreditnom institucijom, financijskim holdingom ili mješovitim financijskim holdingom koji se nalaze u državi članici sudionici, uključe i osoblje iz nacionalnih nadležnih tijela drugih država članica sudionica.

3.   ESB uspostavlja i održava sveobuhvatne i formalne postupke, uključujući etičke postupke i proporcionalna razdoblja kako bi se unaprijed procijenili i spriječili mogući sukobi interesa u slučajevima naknadnog zaposlenja, u roku od dvije godine, člana nadzornog odbora i člana osoblja ESB-a uključenog u nadzornu djelatnost te propisuje odgovarajuću objavu koja podliježe primjenjivim pravilima o zaštiti podataka.

Ti postupci ne dovode u pitanje provedbu strožih nacionalnih pravila. Za članove nadzornog odbora koji su predstavnici nacionalnih nadležnih tijela, ti se postupci uspostavljaju i provode u suradnji s nacionalnim nadležnim tijelima ne dovodeći u pitanje primjenjivo nacionalno pravo.

Za osoblje ESB-a koje je uključeno u nadzornu djelatnost, ti postupci određuju kategorije položaja na koje se primjenjuje takva procjena, kao i razdoblja koja su proporcionalna funkcijama tog osoblja u nadzornim djelatnostima tijekom njihovog zaposlenja u ESB-u.

4.   Postupci navedeni u stavku 3. utvrđuju da ESB procjenjuje ima li zamjerki da se članovi nadzornog odbora, nakon što su prestali obnašati dužnost, zaposle u ustanovama privatnog sektora nad kojima ESB ima nadzornu odgovornost.

Postupci navedeni u stavku 3. primjenjuju se kao pravilo dvije godine nakon što je član nadzornog odbora prestao obnašati dužnost te se mogu prilagoditi, na temelju obrazloženja, razmjerno vrsti zaduženja i vremenskom razdoblju obnašanja dužnosti.

5.   Godišnje izvješće ESB-a u skladu s člankom 20. uključuje podrobne informacije, uključujući statističke podatke o primjeni postupaka navedenih u stavcima 3. i 4. ovog članka.

POGLAVLJE V.

Opće i završne odredbe

Članak 32.

Preispitivanje

Do 31. prosinca 2015., a nakon toga svake tri godine, Komisija objavljuje izvješće o provedbi ove Uredbe, s osobitim naglaskom na praćenje potencijalnog učinka na nesmetano funkcioniranje unutarnjeg tržišta. To izvješće između ostalog ocjenjuje:

(a)

funkcioniranje SSM-a u okviru ESFS-a i učinak nadzornih aktivnosti ESB-a na interese Unije kao cjeline, na usklađenost i cjelovitost unutarnjeg tržišta financijskih usluga, uključujući njihov mogući učinak na strukture nacionalnih bankarskih sustava unutar Unije i učinkovitost suradnje i mehanizama razmjene informacija između SSM-a i nadležnih tijela država članica nesudionica.

(b)

podjelu zadaća između ESB-a i nacionalnih nadležnih tijela u okviru SSM-a, učinkovitost konkretnih aranžmana organiziranja koje je donio ESB i učinak SSM-a na funkcioniranje ostalih kolegija nadzornih tijela;

(c)

učinkovitost nadzornih ovlasti i ovlasti izricanja sankcija te prikladnost da se ESB-u dodijele dodatne ovlasti za izricanje sankcija, uključujući druga tijela osim kreditnih institucija, financijskih holdinga ili mješovitih financijskih holdinga;

(d)

prikladnost mehanizama za makrobonitetne zadaće i alate iz članka 5. te za izdavanje i oduzimanje odobrenja za rad iz članka 14.;

(e)

učinkovitost mehanizama neovisnosti i odgovornosti;

(f)

međudjelovanje ESB-a i EBA-e;

(g)

prikladnost mehanizama upravljanja, uključujući sastav i način glasovanja nadzornog odbora i njegovu vezu s Upravnim vijećem kao i suradnju u nadzornom odboru između država članica čija je valuta euro i ostalih država članica sudionica SSM-a;

(h)

međudjelovanje ESB-a i nadležnih tijela država članica nesudionica i učinke SSM-a na te države članice;

(i)

učinkovitost mehanizama pravnih lijekova protiv odluka ESB-a;

(j)

troškovnu učinkovitost SSM-a;

(k)

mogući utjecaj primjene članka 7. stavaka 6., 7. i 8. na funkcioniranje i cjelovitost SSM-a;

(l)

učinkovitost odvajanja funkcija nadzorne i monetarne politike unutar ESB-a i odvajanje financijskih sredstava namijenjenih nadzornim zadaćama iz proračuna ESB-a, uzimajući u obzir sve izmjene relevantnih pravnih odredaba uključujući na razini primarnog prava.

(m)

fiskalne učinke koje nadzorne odluke SSM-a imaju na države članice sudionice i učinak bilo kojih promjena u odnosu na mehanizme financiranja sanacije;

(n)

mogućnosti daljnjeg razvoja SSM-a, uzimajući u obzir eventualne promjene relevantnih odredaba, uključujući na razini primarnog prava, i uzimajući u obzir vrijede li još uvijek razlozi za institucionalne odredbe u ovoj Uredbi, uključujući mogućnost potpunog usklađenja prava i obveza država članica čija je valuta euro i ostalih država članica sudionica.

Izvješće se prosljeđuje Europskom parlamentu i Vijeću. Komisija prema potrebi izrađuje prateće prijedloge.

Članak 33.

Prijelazne odredbe

1.   ESB objavljuje okvirna načela navedena u članku 6. stavku 7. do 4. svibnja 2014.

2.   ESB preuzima zadaće koje mu dodjeljuje ova Uredba na 4. studenoga 2014. pridržavajući se uvjeta provedbenih mehanizama i mjera navedenih u ovom stavku.

Nakon 3. studenoga 2013., ESB objavljuje putem uredbi i odluka detaljne operativne aranžmane za provedbu zadaća koje mu dodjeljuje ova Uredba.

Nakon 3. studenoga 2013., ESB šalje tromjesečno izvješće Europskom parlamentu, Vijeću i Komisiji o napretku u operativnoj provedbi ove Uredbe.

Ako se na temelju izvješća iz trećeg podstavka ovog stavka i nakon rasprava o izvješću u Europskom parlamentu i Vijeću pokaže da ESB nije spreman za cjelovito izvršavanje svojih zadaća na 4. studenoga 2014., ESB može donijeti odluku o određivanju datuma kasnijeg od datuma navedenog u prvom podstavku ovog stavka, a u cilju osiguravanja kontinuiteta tijekom prijelaznog razdoblja od nacionalnih nadležnih tijela na SSM, i ovisno o dostupnosti osoblja, određivanja odgovarajućih postupaka izvješćivanja i mehanizama suradnje s nacionalnim nadležnim tijelima na temelju članka 6.

3.   Neovisno o stavku 2. i ne dovodeći u pitanje provođenje istražnih ovlasti koje mu dodjeljuje ova Uredba, od 3. studenoga 2013. ESB može početi s provođenjem zadaća koje mu dodjeljuje ova Uredba osim donošenja nadzornih odluka za kreditne institucije, financijske holdinge ili mješovite financijske holdinge i nakon odluke upućene dotičnim subjektima i nacionalnim nadležnim tijelima.

Neovisno o stavku 2., ako ESM jednoglasno zatraži od ESB-a da preuzme izravni nadzor kreditne institucije, financijskog holdinga ili mješovitog financijskog holdinga kao preduvjet za njegovu izravnu dokapitalizaciju, ESB može odmah početi s provođenjem zadaća koje mu dodjeljuje ova Uredba za tu kreditnu instituciju, financijski holding ili mješoviti financijski holding i nakon odluke upućene dotičnim subjektima i nacionalnim nadležnim tijelima.

4.   Nakon 3. studenoga 2013., s ciljem preuzimanja svojih zadaća, ESB može zatražiti od nacionalnih nadležnih tijela te od osoba navedenih u članku 10. stavku 1. da dostave sve relevantne informacije kako bi ESB mogao provesti sveobuhvatno procjenjivanje kreditnih institucija država članica sudionica, uključujući procjenu bilance. ESB provodi takvu procjenu barem za kreditne institucije koje nisu obuhvaćene člankom 6. stavkom 4. Kreditna institucija i nadležno tijelo dostavljaju tražene informacije.

5.   Za kreditne institucije koje imaju odobrenje za rad koje je izdala država članica sudionica 3. studenoga 2013. ili, kada je primjenjivo, na datume iz stavaka 2. i 3. ovog članka, smatra se da imaju odobrenje za rad u skladu s člankom 14. i mogu nastaviti obavljanje svojeg poslovanja. Nacionalna nadležna tijela javljaju ESB-u prije datuma primjene ove Uredbe ili kada je primjenjivo, prije datuma iz stavaka 2. i 3. ovog članka, informacije o identitetu tih kreditnih institucija zajedno s izvješćem koje navodi povijest nadzora i profil rizika tih kreditnih institucija kao i svaku dodatnu informaciju koju je zatražio ESB. Te se informacije šalju u obliku kojeg ESB zahtijeva.

6.   Neovisno o članku 26. stavku 7., do 31. prosinca 2015. kvalificirana većina glasova i obična većina glasova primjenjuju se zajedno za donošenje uredbi iz članka 4. stavka 3.

Članak 34.

Stupanje na snagu

Ova Uredba stupa na snagu petog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.

Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.

Sastavljeno u Luxembourgu 15. listopada 2013.

Za Vijeće

Predsjednik

R. ŠADŽIUS


(1)  SL L 331, 15.12.2010., str. 12.

(2)  SL L 331, 15.12.2010., str. 48.

(3)  SL L 331, 15.12.2010., str. 84.

(4)  SL L 40, 7.2.2001., str. 453.

(5)  SL C 25 E, 29.1.2004., str. 394.

(6)  SL L 318, 27.11.1998., str. 4.

(7)  SL 17, 6.10.1958., str. 385.

(8)  SL L 281, 23.11.1995., str. 31.

(9)  SL L 8, 12.1.2001., str. 1.

(10)  SL L 136, 31.5.1999., str. 1.

(11)  Odluka ESB/2004/11 Europske središnje banke od 3. Lipnja 2004. o odredbama i uvjetima za istrage Europskog ureda za borbu protiv prijevara Europske središnje banke u području sprečavanja prijevara, korupcije i svih drugih nezakonitih aktivnosti koja štete financijskim interesima Europskih zajednica (SL L 230, 30.6.2004., str. 56.).

(12)  SL L 176, 27.6.2013., str. 338.

(13)  SL L 176, 27.6.2013., str. 1.

(14)  SL L 35, 11.2.2003., str. 1.


Top