This document is an excerpt from the EUR-Lex website
Document 32024R0791
Regulation (EU) 2024/791 of the European Parliament and of the Council of 28 February 2024 amending Regulation (EU) No 600/2014 as regards enhancing data transparency, removing obstacles to the emergence of consolidated tapes, optimising the trading obligations and prohibiting receiving payment for order flow (Text with EEA relevance)
Uredba (EU) 2024/791 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti podataka, uklanjanja prepreka uvođenju konsolidiranih podataka, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za tok naloga (Tekst značajan za EGP)
Uredba (EU) 2024/791 Europskog parlamenta i Vijeća od 28. veljače 2024. o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti podataka, uklanjanja prepreka uvođenju konsolidiranih podataka, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za tok naloga (Tekst značajan za EGP)
PE/63/2023/REV/1
SL L, 2024/791, 8.3.2024, ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/791/oj (BG, ES, CS, DA, DE, ET, EL, EN, FR, GA, HR, IT, LV, LT, HU, MT, NL, PL, PT, RO, SK, SL, FI, SV)
In force
Službeni list |
HR Serije L |
2024/791 |
8.3.2024 |
UREDBA (EU) 2024/791 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
od 28. veljače 2024.
o izmjeni Uredbe (EU) br. 600/2014 u pogledu poboljšanja transparentnosti podataka, uklanjanja prepreka uvođenju konsolidiranih podataka, optimizacije obveza trgovanja i zabrane primanja plaćanja za tok naloga
(Tekst značajan za EGP)
EUROPSKI PARLAMENT I VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,
uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegov članak 114.,
uzimajući u obzir prijedlog Europske komisije,
nakon prosljeđivanja nacrta zakonodavnog akta nacionalnim parlamentima,
uzimajući u obzir mišljenje Europske središnje banke (1),
uzimajući u obzir mišljenje Europskoga gospodarskog i socijalnog odbora (2),
u skladu s redovnim zakonodavnim postupkom (3),
budući da:
(1) |
Komisija je u svojoj Komunikaciji od 24. rujna 2020. naslovljenoj „Unija tržišta kapitala za građane i poduzeća – novi akcijski plan” („akcijski plan za uniju tržišta kapitala”) najavila svoju namjeru podnošenja zakonodavnog prijedloga za stvaranje kontinuiranih elektroničkih tijekova podataka u realnom vremenu, čime je trebalo pružiti sveobuhvatan pregled cijena i volumena vlasničkih financijskih instrumenata i financijskih instrumenata poput vlasničkih kojima se trguje u Uniji diljem mjesta trgovanja („konsolidirani podaci”). U svojim zaključcima od 2. prosinca 2020. o Komisijinu akcijskom planu za uniju tržišta kapitala Vijeće je pozvalo Komisiju da potakne više investicijskih aktivnosti u Uniji poboljšanjem dostupnosti i transparentnosti podataka s pomoću daljnje ocjene načina na koje se mogu ukloniti prepreke uspostavi sustava konsolidiranih podataka u Uniji. |
(2) |
U svojoj Komunikaciji od 19. siječnja 2021. naslovljenoj „Europski gospodarski i financijski sustav: poticanje otvorenosti, snage i otpornosti” Komisija je potvrdila svoju namjeru poboljšanja, pojednostavnjenja i daljnjeg usklađivanja okvira za transparentnost tržišta vrijednosnih papira u sklopu preispitivanja Direktive 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća (4) i Uredbe (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća (5). U sklopu napora za jačanje međunarodne uloge eura Komisija je također najavila da će takva reforma uključivati izradu i primjenu konsolidiranih podataka, posebno za izdanja korporativnih obveznica, kako bi se povećalo sekundarno trgovanje dužničkim instrumentima nominiranima u eurima. |
(3) |
Uredbom (EU) br. 600/2014 utvrđen je zakonodavni okvir za pružatelje konsolidiranih podataka (CTP-ovi) i za vlasničke i nevlasničke instrumente. Ti su CTP-ovi trenutačno odgovorni za prikupljanje izvješća o trgovanju za financijske instrumente od mjesta trgovanja i ovlaštenih sustava objavljivanja („APA-ovi”) te za njihovo konsolidiranje u kontinuirane elektroničke tokove podataka o cijeni i volumenu za svaki financijski instrument u realnom vremenu. CTP-ovi su uvedeni kako bi se podaci dobiveni od mjesta trgovanja i APA-ova javnosti stavljali na raspolaganje u konsolidiranom obliku, uključujući sva tržišta za trgovanje u Uniji, korištenjem istih oznaka podataka, formata i korisničkih sučelja. |
(4) |
Međutim, do danas nijedan nadzirani subjekt nije podnio zahtjev za odobrenje za rad kao CTP. U svojem izvješću od 5. prosinca 2019. o kretanju cijena za podatke prije trgovanja i poslije trgovanja te o konsolidiranim podacima za vlasničke instrumente Europsko nadzorno tijelo (Europsko nadzorno tijelo za vrijednosne papire i tržišta kapitala) (ESMA), osnovano Uredbom (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća (6), utvrdilo je tri glavne prepreke zbog kojih nadzirani subjekti ne mogu podnijeti zahtjev za odobrenje za rad kao CTP. Prvo, nejasno je kako bi CTP-ovi trebali pribaviti podatke od različitih mjesta izvršenja ili od dotičnih pružatelja usluga dostave podataka; drugo, zbog nedovoljne kvalitete u smislu usklađenosti podataka koje dostavljaju ta mjesta izvršenja nije moguća troškovno učinkovita konsolidacija; i treće, nema komercijalnih poticaja za podnošenje zahtjeva za odobrenje za rad kao CTP. Stoga je potrebno ukloniti navedene prepreke. Za to je potrebno, kao prvo, da sva mjesta trgovanja i APA-ovi („doprinositelji podataka”) prenose podatke CTP-ovima, i, kao drugo, da se poboljša kvaliteta podataka usklađivanjem izvješća o podacima koje doprinositelji podataka trebaju dostaviti podatkovnim centrima CTP-ova. |
(5) |
Člankom 1. stavkom 7. Direktive 2014/65/EU obvezuju se sustavi i objekti unutar kojih je omogućena interakcija više trgovinskih interesa trećih strana za kupnju ili prodaju financijskih instrumenata („multilateralni sustavi”) da posluju u skladu sa zahtjevima za uređena tržišta, multilateralne trgovinske platforme („MTP-ovi”) ili organizirane trgovinske platforme („OTP-ovi”). Uključivanjem tog zahtjeva u područje primjene Direktive 2014/65/EU ostavljen je prostor za različita tumačenja tog zahtjeva, što je stvorilo jednake uvjete za multilateralne sustave koji su odobreni kao uređeno tržište, MTP ili OTP i za multilateralne sustave koji nemaju takvo odobrenje. Kako bi se osigurala jedinstvena primjena tog zahtjeva, trebalo bi ga premjestiti iz Direktive 2014/65/EU u Uredbu (EU) br. 600/2014. |
(6) |
Netransparentno trgovanje (engl. „dark trading”) je trgovanje bez transparentnosti prije trgovanja, pri čemu se primjenjuje izuzeće utvrđeno člankom 4. stavkom 1. točkom (a) Uredbe (EU) br. 600/2014 („izuzeće u vezi s referentnom cijenom”) i izuzeće utvrđeno člankom 4. stavkom 1. točkom (b) podtočkom i. te uredbe („izuzeće u vezi s dogovorenim transakcijama”). Primjena obaju izuzeća ograničena je dvostrukim ograničenjem volumena, koje je u stvari mehanizam kojim se netransparentno trgovanje ograničava na određeni udio ukupnog trgovanja vlasničkim instrumentom. Kao prvo, razina netransparentnog trgovanja vlasničkim instrumentom na pojedinom mjestu trgovanja ne smije premašiti 4 % ukupnog volumena trgovanja tim instrumentom u Uniji. Ako se taj prag premaši, suspendira se netransparentno trgovanje tim instrumentom na tom mjestu trgovanja. Kao drugo, razina netransparentnog trgovanja vlasničkim instrumentom u Uniji ne smije premašiti 8 % ukupnog volumena trgovanja tim instrumentom u Uniji. Ako se taj drugi prag premaši, suspendira se svako netransparentno trgovanje tim instrumentom u okviru oba izuzeća. Određivanjem prvog praga, tj. praga po mjestu trgovanja ostavlja se mogućnost da se navedena izuzeća nastave primjenjivati na drugim mjestima na kojima trgovanje tim vlasničkim instrumentom još nije suspendirano, dok se ne premaši drugi prag, tj. prag na razini Unije. To otežava praćenje razine netransparentnog trgovanja i provedbu suspenzije. Kako bi se mehanizam dvostrukog ograničenja volumena pojednostavnio, a istodobno zadržala njegova učinkovitost, novo jedinstveno ograničenje volumena trebalo bi se temeljiti isključivo na pragu na razini Unije od 7 %, koji bi se trebao primjenjivati samo na trgovanje na temelju izuzeća u vezi s referentnom cijenom, a ne na trgovanje na temelju izuzeća u vezi s dogovorenim transakcijama. ESMA bi trebala redovito ocjenjivati prag najvećeg volumena, uzimajući u obzir pitanja financijske stabilnosti, najbolje međunarodne prakse, konkurentnost društava iz Unije, značaj tržišnog učinka i učinkovitost formiranja cijena te bi Komisiji trebala podnijeti izvješće sa svojim prijedlozima. Na temelju toga Komisija bi trebala biti ovlaštena delegiranim aktima prilagoditi prag najvećeg volumena. ESMA bi također trebala ocijeniti primjerenost ograničenja volumena i potrebu za njegovim uklanjanjem ili njegovim proširenjem na druge sustave trgovanja ili mjesta izvršenja koji svoje cijene izvode iz referentne cijene. |
(7) |
Člankom 8. Uredbe (EU) br. 600/2014 utvrđeni su zahtjevi u pogledu transparentnosti prije trgovanja koje moraju ispuniti tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja u pogledu nevlasničkih instrumenata, bez obzira na sustav trgovanja. Prednosti tih zahtjeva jasne su za tržišne operatere i investicijska društva koji upravljaju središnjom knjigom limitiranih naloga ili sustavom trgovanja koji se temelji na periodičnim dražbama, u kojem su ponude za kupnju i prodaju anonimne, obvezujuće i istinski multilateralne. Ostali sustavi trgovanja, posebno sustavi glasovnog trgovanja i sustavi zahtjeva za ponudu, podnositeljima zahtjeva omogućuju prilagođene ponude koje imaju marginalnu informacijsku vrijednost za druge sudionike na tržištu. Kako bi se smanjilo regulatorno opterećenje koje se nameće takvim tržišnim operaterima i investicijskim društvima te pojednostavnila primjenjiva izuzeća, zahtjev za objavljivanje obvezujućih ponuda ili okvirnih ponuda trebao bi se primjenjivati samo na središnje knjige limitiranih naloga i sustave trgovanja koji se temelje na periodičnim dražbama. Kako bi se omogućilo ograničavanje transparentnosti prije trgovanja na središnje knjige limitiranih naloga i sustave trgovanja koji se temelje na periodičnim dražbama, trebalo bi izmijeniti zahtjeve koji se primjenjuju na izuzeća iz članka 9. Uredbe (EU) br. 600/2014. Trebalo bi ukloniti izuzeće koje je dostupno iznad veličine karakteristične za financijski instrument za sustave zahtjeva za ponudu i sustave glasovnog trgovanja. |
(8) |
Izvedenice su trenutačno obuhvaćene područjem primjene režima transparentnosti za nevlasničke instrumente, u kojem se kombiniraju različite vrste financijskih instrumenata s uglavnom vrijednosnim papirima (obveznicama), s jedne strane, i uglavnom ugovorima (izvedenicama), s druge strane. Transparentnost za nevlasničke instrumente kao i transparentnost za vlasničke instrumente temelji se na pojmu instrumenata „kojima se trguje na mjestu trgovanja”. Za određene izvedenice taj se pojam pokazao problematičnim zbog nedostatka zamjenjivosti i nedostatka odgovarajućih referentnih podataka za identifikaciju. Zbog toga se područje primjene transparentnosti za izvedenice ne bi trebao oslanjati na pojam „kojima se trguje na mjestu trgovanja”, nego na unaprijed definirana obilježja izvedenica. Izvedenice bi trebale podlijegati zahtjevima u pogledu transparentnosti bez obzira na to trguje li se njima na mjestu trgovanja ili izvan njega. Zahtjevi u pogledu transparentnosti trebali bi se primjenjivati na izvedenice koje su dovoljno standardizirane da bi podaci objavljeni u vezi s njima bili smisleni i za druge sudionike na tržištu, a ne samo ugovorne stranke. To znači da bi sve izvedenice kojima se trguje na burzi i dalje trebale podlijegati zahtjevima u pogledu transparentnosti. Ostale izvedenice trebale bi podlijegati zahtjevima u pogledu transparentnosti ako su obuhvaćene područjem primjene obveze poravnanja na temelju Uredbe (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća (7) („obveza poravnanja”), za koju je preduvjet određeni stupanj standardizacije, i ako su predmet središnjeg poravnanja. Time se osigurava da transakcije koje se smatraju neprikladnima za obvezu poravnanja, kao što su unutargrupne transakcije, ne podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti. Osobito bi područjem primjene zahtjeva u pogledu transparentnosti trebale biti obuhvaćene samo kamatne izvedenice s najstandardiziranijim i najlikvidnijim kombinacijama valute i roka dospijeća. Nadalje, nedavni događaji na tržištu pokazali su da bi nedostatak transparentnosti u pogledu određenih ugovora o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza koji se odnose na globalne sistemski važne banke ili indeks koji obuhvaća takve banke mogao potaknuti špekulacije o kreditnoj sposobnosti takvih banaka. Takvi ugovori o razmjeni na osnovi nastanka statusa neispunjavanja obveza stoga bi također trebali podlijegati zahtjevima u pogledu transparentnosti ako su predmet središnjeg poravnanja čak i ako ne podliježu obvezi poravnanja. Komisija bi trebala biti ovlaštena izmijeniti uvjete za određivanje izvedenica koje podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti kada to zahtijevaju tržišna kretanja. |
(9) |
U članku 10. Uredbe (EU) br. 600/2014 sadržani su zahtjevi koje moraju ispuniti mjesta trgovanja u pogledu objavljivanja informacije o transakcijama nevlasničkim instrumentima, uključujući njihovu cijenu i volumen. U članku 11. te uredbe utvrđene su okolnosti na temelju kojih nadležna tijela mogu odobriti odgođeno objavljivanje tih podataka. Takvo odgođeno objavljivanje dopušteno je ako je riječ o transakciji instrumentom za koji ne postoji likvidno tržište i koja prekoračuje prag za velike transakcije ili, u slučaju da transakcija uključuje pružatelje likvidnosti, koja prekoračuje prag veličine specifične za financijski instrument. Nadležna tijela imaju diskrecijsko pravo odrediti trajanje odgode i pojedinosti o transakcijama čije se objavljivanje treba odgoditi. Zbog tog diskrecijskog prava prakse među državama članicama se razlikuju, a režim transparentnosti podataka poslije trgovanja nedjelotvoran je i složen. Kako bi se osigurala transparentnost u pogledu svih vrsta ulagatelja, potrebno je uskladiti režim odgode na razini Unije, ukinuti diskrecijsko pravo na nacionalnoj razini i olakšati konsolidaciju podataka. Stoga je primjereno postrožiti zahtjeve u pogledu transparentnosti poslije trgovanja ukidanjem diskrecijskog prava nadležnih tijela. |
(10) |
Kako bi se osigurala odgovarajuća razina transparentnosti, cijene i volumen transakcija izvršenih u vezi s obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima i emisijskim jedinicama trebalo bi objavljivati onoliko blizu stvarnom vremenu koliko dopuštaju tehničke mogućnosti. Kako se pružatelje likvidnosti u takvim transakcijama ne bi izložilo neopravdanom riziku, trebalo bi biti moguće odgoditi objavljivanje određenih pojedinosti o transakcijama. Kategorije transakcija za koje su dopuštene odgode trebale bi se odrediti uzimajući u obzir veličinu transakcija i likvidnost dotičnih financijskih instrumenata. Točne pojedinosti režima odgode trebale bi se utvrditi s pomoću regulatornih tehničkih standarda, koje bi trebalo redovito preispitivati kako bi se postupno skratilo primjenjivo trajanje odgode. Za potrebe stabilnijeg režima transparentnosti potrebno je statičko određivanje likvidnosti za obveznice, strukturirane financijske proizvode i emisijske jedinice ili njihove razrede. Nacrtom regulatornih tehničkih standarda koji ESMA izrađuje trebalo bi odrediti veličine izdanja koje odgovaraju likvidnom ili nelikvidnom tržištu obveznica, ili njihovih razreda, do njihova dospijeća, od koje se veličine transakcije likvidnom ili nelikvidnom obveznicom može primijeniti odgoda transakcije te trajanje takve odgode, u skladu s ovom Uredbom. Kako bi se osigurala odgovarajuća razina transparentnosti za pokrivene obveznice, primjereno je da se veličina izdanja takvih obveznica odredi u skladu s kriterijima utvrđenima u Delegiranoj uredbi Komisije (EU) 2015/61 (8). Kad je riječ o strukturiranim financijskim proizvodima i emisijskim jedinicama, ESMA bi trebala izraditi nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi se odredili instrumenti ili razredi koji imaju likvidno ili nelikvidno tržište. ESMA bi trebala utvrditi primjenjive kategorije i trajanje odgoda. Primjereno je da ESMA također primijeni utvrđivanje likvidnih i nelikvidnih tržišta obveznica, emisijskih jedinica i strukturiranih financijskih proizvoda na izuzeće od obveze u pogledu transparentnosti prije trgovanja. Nije primjereno da to utvrđivanje ovisi o čestim ocjenama. Nadležna tijela trebala bi imati ovlast produljiti razdoblje odgođenog objavljivanja pojedinosti o transakcijama izvršenima u vezi s državnim dužničkim instrumentima koje je izdala njihova država članica. Primjereno je da se takvo produljenje primjenjuje u cijeloj Uniji. U pogledu transakcija državnim dužničkim instrumentima koje ne izdaju države članice, odluke o takvim produljenjima trebala bi donijeti ESMA. |
(11) |
Heterogenost izvedenica trebala bi rezultirati režimom odgode koji je odvojen od onih za ostale nevlasničke instrumente. Iako bi trajanje odgoda trebalo odrediti regulatornim tehničkim standardima na temelju veličine transakcije i likvidnosti razreda izvedenice, ESMA bi trebala odrediti instrumente ili razrede koji su likvidni, koji su nelikvidni i veličine transakcije iznad kojih se može odgoditi objava pojedinosti o transakciji. Primjereno je da ESMA primijeni određivanje likvidnih i nelikvidnih tržišta i na izuzeća od obveze u pogledu transparentnosti prije trgovanja. |
(12) |
Člankom 13. Uredbe (EU) br. 600/2014 od tržišnih operatera i investicijskih društava koji upravljaju mjestom trgovanja zahtijeva se da informacije prije trgovanja i poslije trgovanja o transakcijama financijskim instrumentima učine dostupnima javnosti prema razumnim komercijalnim uvjetima te da omoguće nediskriminirajući pristup tim informacijama. Međutim, ciljevi predviđeni tim člankom nisu ispunjeni. Informacije koje pružaju mjesta trgovanja, APA-ovi i sistematski internalizatori prema razumnim komercijalnim uvjetima korisnicima ne omogućuju razumijevanje politika podataka i načina na koji se utvrđuje cijena podataka. ESMA je 18. kolovoza 2021. izdala smjernice u kojima se objašnjava kako bi se koncept „razumnih komercijalnih uvjeta” trebao primjenjivati. Te bi smjernice trebalo pretvoriti u pravne obveze i ojačati ih kako bi se osiguralo da mjesta trgovanja, APA-ovi, CTP-ovi i sistematski internalizatori ne mogu naplaćivati podatke u skladu s vrijednošću koju podaci predstavljaju za pojedinačne korisnike. Zbog potrebe za vrlo detaljnim utvrđivanjem koncepta „razumnih komercijalnih uvjeta” i za fleksibilnošću u pogledu izmjene primjenjivih pravila u skladu s brzim promjenama podatkovnog okruženja, ESMA-u bi trebalo ovlastiti za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda kojima se određuje način na koji se primjenjuje koncept „razumnih komercijalnih uvjeta”, čime bi se povećala usklađenost i dosljednost primjene članka 13. Uredbe (EU) br. 600/2014. Nadalje, ESMA bi trebala pratiti i ocjenjivati kretanja u vezi s politikama podataka i određivanjem cijena na tržištu. ESMA bi na temelju tih ocjena trebala ažurirati nacrt regulatornih tehničkih standarda. |
(13) |
Kako bi se ojačao proces formiranja cijena i očuvali jednaki uvjeti za mjesta trgovanja i za sistematske internalizatore, člankom 14. Uredbe (EU) br. 600/2014 od sistematskih internalizatora zahtijeva se da objavljuju sve ponude za vlasničke instrumente gdje se ti sistematski internalizatori bave veličinama ispod uobičajene veličine tržišta. Sistematski internalizatori mogu slobodno odlučiti o količinama za koje ističu ponude, pod uvjetom da ističu ponude za najmanje 10 % uobičajene veličine tržišta. Međutim, zbog te mogućnosti sistematski internalizatori osiguravaju vrlo nisku razinu transparentnosti prije trgovanja za vlasničke instrumente i otežano je postizanje jednakih uvjeta za sve. Stoga je potrebno od sistematskih internalizatora zahtijevati da objavljuju obvezujuće ponude na temelju minimalne veličine ponude koju treba odrediti regulatornim tehničkim standardima. Primjereno je da ESMA, kada izrađuje te regulatorne tehničke standarde, uzme u obzir sljedeće ciljeve: povećanje transparentnosti prije trgovanja za vlasničke instrumente u korist krajnjih ulagatelja; održavanje jednakih uvjeta za mjesta trgovanja i za sistematske internalizatore; pružanje odgovarajućeg izbora opcija trgovanja za krajnje ulagatelje; te osiguravanje da okruženje trgovanja u Uniji ostane privlačno i konkurentno i na domaćoj i na međunarodnoj razini. Kako bi se povećala konkurentnost sistematskih internalizatora, trebalo bi im dopustiti uparivanje naloga bilo koje veličine u sredini. |
(14) |
Člancima 18. i 19. Uredbe (EU) br. 600/2014 utvrđeni su zahtjevi u pogledu transparentnosti prije trgovanja koje moraju ispuniti sistematski internalizatori za nevlasničke instrumente kada pružaju obvezujuće ili okvirne ponude svojim klijentima. Te su ponude prilagođene pojedinačnim klijentima i imaju marginalnu informacijsku vrijednost za druge klijente. Stoga bi te zahtjeve trebalo ukloniti. Ipak, sistematski internalizatori mogli bi dobrovoljno ispuniti zahtjeve u pogledu transparentnosti prije trgovanja, na primjer kako bi zadovoljili potrebe svojih malih ulagatelja. |
(15) |
U skladu s postojećim pravnim okvirom, ako je jedna od dviju strana transakcije sistematski internalizator, sistematski internalizator dužan je izvješćivati APA-u o trgovanju, dok druga ugovorna strana nije obvezna to učiniti. Zbog toga su se mnoga investicijska društva dobrovoljno odlučila za status sistematskog internalizatora, posebno u svrhu izvješćivanja o trgovanju za svoje klijente, a da pritom sustavno ne trguju za vlastiti račun, što je za takva investicijska društva stvorilo nerazmjerne zahtjeve. Stoga je primjereno uvesti status imenovanog subjekta za objavljivanje kojim se investicijskom društvu omogućuje da bude odgovorno za objavljivanje transakcije preko APA-e bez potrebe za dobrovoljnim sudjelovanjem u statusu sistematskog internalizatora. Nadalje, nadležna tijela trebala bi investicijskim društvima odobriti status imenovanog subjekta za objavljivanje za određene razrede financijskih instrumenata, u skladu sa zahtjevom tih investicijskih društava, te bi o takvim zahtjevima trebala obavijestiti ESMA-u. ESMA bi trebala održavati javni registar takvih imenovanih subjekata za objavljivanje prema razredu financijskog instrumenta kako bi ih sudionici na tržištu mogli identificirati. |
(16) |
Sudionici na tržištu trebaju temeljne tržišne podatke kako bi mogli donositi utemeljene odluke o ulaganju. Prikupljanje podataka o određenim financijskim instrumentima izravno od doprinositelja podataka trenutačno od CTP-ova zahtijeva sklapanje zasebnih ugovora o licenciranju sa svim takvim doprinositeljima podataka. Taj je postupak opterećujući, skup i dugotrajan. To je jedna od prepreka s kojima se CTP-ovi suočavaju kod svih kategorija imovine. Tu bi prepreku trebalo ukloniti kako bi se CTP-ovima omogućilo da dobiju podatke i savladaju probleme s licenciranjem. Od doprinositelja podataka trebalo bi zahtijevati da svoje podatke dostave CTP-ovima i da pritom koriste usklađeni format koji zadovoljava standarde kojima se osiguravaju visokokvalitetni podaci. Doprinositelji podataka trebali bi dostaviti i regulatorne podatke kako bi ulagatelji imali ažurirane informacije o statusu sustava za uparivanje naloga, na primjer u slučaju poremećaja na tržištu, i o statusu financijskog instrumenta, na primjer u slučaju suspenzije ili zaustavljanja trgovanja. Samo CTP-ovi koje je odabrala ESMA i izdala im odobrenje za rad trebali bi moći prikupljati podatke od doprinositelja podataka u skladu s pravilom o obaveznom doprinosu. Kako bi podaci bili korisni ulagateljima, doprinositelji podataka trebali bi imati obvezu da CTP-u prenose podatke onoliko blizu stvarnom vremenu koliko dopuštaju tehničke mogućnosti. |
(17) |
Glavama II. i III. Uredbe (EU) br. 600/2014 od mjesta trgovanja, APA-i, investicijskih društava i sistematskih internalizatora zahtijeva se da objavljuju podatke o financijskim instrumentima prije trgovanja, među ostalim o ponudama za kupnju i prodaju, te podatke o transakcijama poslije trgovanja, među ostalim o cijeni po kojoj i volumenu s kojim je zaključena transakcija određenim instrumentom. Sudionici na tržištu nisu obvezni upotrebljavati temeljne tržišne podatke koje im stavi na raspolaganje CTP. Stoga bi se zahtjev za objavljivanje podataka prije i podataka poslije trgovanja od strane mjesta trgovanja, APA-ova, investicijskih društava i sistematskih internalizatora trebao i dalje primjenjivati kako bi se sudionicima na tržištu omogućio pristup tim podacima. Međutim, kako se doprinositelje podataka ne bi nepotrebno opteretilo, primjereno je njihovu obvezu objave podataka što je moguće više uskladiti s obvezom dostave podataka CTP-u. |
(18) |
Mala uređena tržišta i rastuća tržišta MSP-ova mjesta su trgovanja koja uvrštavaju dionice izdavatelja za koje je trgovanje na sekundarnom tržištu obično manje likvidno od trgovanja dionicama uvrštenima za trgovanje na većim uređenim tržištima. Kako bi se izbjegao negativan učinak koji bi konsolidirani podaci mogli imati na mala mjesta trgovanja, čak i kada bi njihovo uključivanje u konsolidirane podatke moglo pozitivno utjecati na njihovu održivost i likvidnost vrijednosnih papira kojima se trguje na tim mjestima, trebalo bi uspostaviti mehanizam dobrovoljnog sudjelovanja. Taj mehanizam dobrovoljnog sudjelovanja trebao bi se primjenjivati na investicijska društva koja upravljaju rastućim tržištima MSP-ova i na tržišne operatere čiji godišnji volumen trgovanja dionicama predstavlja 1 % ili manje godišnjeg volumena trgovanja dionicama u Uniji. Prag od 1 % trebala bi dopuniti dva alternativna uvjeta: investicijsko društvo ili tržišni operater nije dio grupe koja obuhvaća ili je usko povezana s investicijskim društvom ili tržišnim operaterom koji prelazi prag od 1 % ili je koncentracija trgovanja vrlo visoka na mjestu kojim upravlja to investicijsko društvo ili tržišni operater, odnosno udjelom od 85 % ukupnog godišnjeg volumena trgovanja dionicama trguje se na mjestu trgovanja na kojem su prvotno uvrštene za trgovanje. Te kriterije ispunjava samo nekoliko mjesta trgovanja te stoga samo mali postotak trgovanja u Uniji ne bi bio obvezan prenositi podatke CTP-u. Međutim, investicijska društva i tržišni operateri koji ispunjavaju te kriterije imali bi priliku dobrovoljno sudjelovati te bi o odluci o tome trebali obavijestiti CTP i ESMA-u. Takva bi odluka bila neopoziva, a svi podaci – i za dionice i za fondove čijim se udjelima trguje na burzi (ETF-ovi) – bili bi nakon toga dio konsolidiranih podataka. |
(19) |
Zbog neujednačene kvalitete podataka sudionici na tržištu teško mogu uspoređivati takve podatke, stoga konsolidacija podataka znatno gubi na dodanoj vrijednosti. Za pravilno funkcioniranje sustava transparentnosti iz glava II. i III. Uredbe (EU) br. 600/2014 i za konsolidaciju podataka od strane CTP-ova iznimno je važno da su podaci koji se prenose CTP-ovima visoke kvalitete. Stoga je primjereno zahtijevati da ti podaci zadovoljavaju standarde kojima se osiguravaju visokokvalitetni podaci i u pogledu sadržaja i u pogledu formata. Sadržaj i format podataka trebalo bi biti moguće promijeniti u kratkom roku kako bi se uzele u obzir promjene tržišnih praksi i saznanja. Stoga bi regulatornim tehničkim standardima po potrebi trebalo odrediti zahtjeve u pogledu kvalitete i sadržaja podataka i uzeti u obzir prevladavajuće standarde i prakse u sektoru, međunarodna kretanja i standarde dogovorene na razini Unije ili na međunarodnoj razini te savjete posebne stručne skupine dionika koju je osnovala Komisija i čija je zadaća savjetovanje o kvaliteti i sadržaju podataka i kvaliteti protokola za prijenos. ESMA bi trebala biti aktivno uključena u rad stručne skupine dionika. |
(20) |
Radi boljeg praćenja događaja o kojima se izvješćuje Direktivom 2014/65/EU propisano je usklađivanje satova poslovanja za mjesta trgovanja i njihove članove. Kako bi se osiguralo da se u kontekstu konsolidacije podataka vremenski žigovi koje prijavljuju različiti subjekti mogu smisleno usporediti, primjereno je zahtjeve za usklađivanje satova poslovanja proširiti na imenovane subjekte za objavljivanje, sistematske internalizatore, APA-ove i CTP-ove. Zbog razine tehničke stručnosti potrebne za utvrđivanje zahtjeva za primjenu usklađenog sata poslovanja, ESMA-u bi trebalo ovlastiti za izradu nacrta regulatornih tehničkih standarda za određivanje razine točnosti do koje bi satovi poslovanja trebali biti usklađeni. |
(21) |
Člankom 23. Uredbe (EU) br. 600/2014 propisano je da se najveći dio trgovanja dionicama mora odvijati na mjestima trgovanja ili preko sistematskih internalizatora („obveza trgovanja za dionice”). Taj se zahtjev ne primjenjuje na trgovanje dionicama koje je nesistematsko, ad hoc, nepravilno i povremeno. U ovom trenutku nije dovoljno jasno kad se to izuzeće primjenjuje. ESMA je stoga pojasnila njegovo područje primjene tako da je uvela razliku među dionicama na temelju njihova međunarodnog identifikacijskog broja vrijednosnog papira (ISIN). U skladu s tom razlikom obvezi trgovanja za dionice podliježu samo dionice s oznakom ISIN Europskog gospodarskog prostora (EGP) kojima se trguje na mjestu trgovanja. Taj pristup pruža jasnoću sudionicima na tržištu koji trguju dionicama. ESMA-inu trenutačnu praksu trebalo bi stoga uključiti u Uredbu (EU) br. 600/2014 te istodobno ukinuti izuzeće za trgovanje dionicama koje je je nesistematsko, ad hoc, nepravilno i povremeno. |
(22) |
Izvješćivanje na financijskim tržištima, posebno o transakcijama, već je vrlo automatizirano i podaci su prilično standardizirani. Neke nedosljednosti među okvirima već su riješene Uredbom (EU) br. 648/2012, Uredbom (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća (9) i Komisijinim Programom za primjerenost i učinkovitost propisa (REFIT). Ovlasti ESMA-e trebalo bi uskladiti kako bi se od ESMA-e zahtijevalo da izradi nacrt regulatornih tehničkih standarda i osigura veću dosljednost u izvješćivanju o transakcijama između okvira tih uredbi i okvira iz Uredbe (EU) br. 600/2014. Time će se poboljšati kvaliteta podataka o transakcijama i izbjeći nepotrebni dodatni troškovi za sektor. Osim toga, izvješćivanjem o transakcijama trebala bi se omogućiti široka razmjena podataka o transakcijama među nadležnim tijelima kako bi se na odgovarajući način u obzir uzele njihove nove potrebe u pogledu praćenja najnovijih kretanja na tržištu i mogućih povezanih rizika. |
(23) |
Od investicijskih društava trenutačno se zahtijeva da izvijeste svoje nadležno tijelo o svojim transakcijama o svakom financijskom instrumentu kojim se trguje na mjestu trgovanja ili financijskom instrumentu čiji je temelj financijski instrument kojim se trguje na mjestu trgovanja ili je indeks ili košarica sastavljena od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja, bez obzira na to izvršava li se transakcija na mjestu trgovanja ili izvan njega. Pojam „kojim se trguje na mjestu trgovanja” pokazao se problematičnim za potrebe izvješćivanja o transakcijama u slučaju OTC izvedenica, iz istog razloga iz kojeg se pokazao problematičnim za potrebe zahtjevâ u pogledu transparentnosti. Stoga se novim područjem primjene za izvješćivanje o transakcijama izvedenicama pojašnjava da se o transakcijama OTC izvedenicama koje se izvršavaju na mjestu trgovanja izvješćuje, a o transakcijama OTC izvedenicama koje se izvršavaju izvan mjesta trgovanja izvješćuje se samo ako podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti ili ako se financijskim instrumentom na kojem se temelji financijski instrument trguje na mjestu trgovanja ili je riječ o indeksu ili košarici sastavljenoj od financijskih instrumenata kojima se trguje na mjestu trgovanja. |
(24) |
Mjesta trgovanja trebala bi imati obvezu ESMA-i dostaviti identifikacijske referentne podatke za potrebe transparentnosti, uključujući identifikacijske oznake OTC izvedenica. Identifikacijska oznaka koja se trenutačno upotrebljava za izvedenice, odnosno ISIN, pokazala se složenom i nedjelotvornom za javnu transparentnost te bi tu situaciju trebalo ispraviti upotrebom identifikacijskih referentnih podataka koji se temelje na globalno dogovorenoj jedinstvenoj identifikacijskoj oznaci proizvoda, kao što je jedinstvena identifikacijska oznaka proizvoda ISO 4914. Jedinstvena identifikacijska oznaka proizvoda razvijena je kao alat za identifikaciju proizvoda OTC izvedenica s namjerom povećanja transparentnosti i agregiranja podataka na globalnim tržištima OTC izvedenica. Međutim, moguće je da ta jedinstvena identifikacijska oznaka nije dovoljna i da se treba dopuniti dodatnim identifikacijskim podacima. Stoga bi Komisija delegiranim aktima trebala odrediti identifikacijske referentne podatke koji će se upotrebljavati u pogledu OTC izvedenica, uključujući jedinstvenu identifikacijsku oznaku i sve druge relevantne identifikacijske referentne podatke. Kad je riječ o identifikacijskoj oznaci koja će se upotrebljavati za potrebe izvješćivanja o transakcijama u skladu s Uredbom (EU) br. 600/2014, Komisija bi trebala utvrditi najprikladnije identifikacijske oznake OTC izvedenica, koje bi se mogle razlikovati od identifikacijskih oznaka utvrđenih za zahtjeve u pogledu transparentnosti, uzimajući u obzir različite svrhe tih zahtjeva, posebno u pogledu nadzora nad zlouporabom tržišta od strane nadležnih tijela. |
(25) |
Tržišno natjecanje među CTP-ovima osigurava da se konsolidirani podaci pružaju na najučinkovitiji način i po najboljim uvjetima za korisnike. Međutim, do danas nijedan subjekt nije podnio zahtjev za odobrenje za rad kao CTP. Stoga je primjereno ovlastiti ESMA-u da periodično organizira natječajni postupak odabira kako bi se za svaku kategoriju imovine odabrao jedan subjekt koji na ograničeno razdoblje može pružati konsolidirane podatke. Prvo, ESMA bi trebala pokrenuti postupak odabira koji se odnosi na konsolidirane podatke za obveznice. U roku od šest mjeseci od pokretanja tog postupka odabira ESMA bi trebala pokrenuti postupak odabira CTP-a za dionice i ETF-ove. Naposljetku, ESMA bi trebala pokrenuti postupak odabira CTP-a za OTC izvedenice u roku od tri mjeseca od datuma početka primjene delegiranog akta kojim se utvrđuje odgovarajuća identifikacijska oznaka OTC izvedenica za potrebe transparentnosti, a najranije šest mjeseci od pokretanja postupka odabira za CTP za dionice i ETF-ove. |
(26) |
Svrha je postupka odabira dodijeliti pravo na upravljanje sustavom konsolidiranih podataka na razdoblje od pet godina. Postupak odabira podliježe pravilima utvrđenima Uredbom (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća (10). ESMA bi za sve razrede trebala odabrati kandidata na temelju njegovih tehničkih sposobnosti za upravljanje konsolidiranim podacima, uključujući njegovu sposobnost da osigura kontinuitet poslovanja i otpornost, kao i sposobnost da se koristi modernim tehnologijama sučelja, organizacije njegovih postupaka upravljanja i donošenja odluka, njegovih metoda za osiguravanje kvalitete podataka, troškova potrebnih za razvoj konsolidiranih podataka i upravljanje njima, jednostavnosti licenci koje korisnici moraju imati kako bi primili temeljne tržišne podatke i regulatorne podatke, uključujući broj vrsta licenci za različite slučajeve upotrebe ili korisnike, razinu naknada koje se naplaćuju korisnicima i njegove postupke za smanjenje potrošnje energije. Posebno kad je riječ o CTP-u za obveznice, ESMA bi pri odabiru CTP-a trebala uzeti u obzir postojanje poštenih i pravednih mehanizama za preraspodjelu prihoda. Primjereno je da se takvim mehanizmima prizna uloga koju mala mjesta trgovanja imaju u pružanju mogućnosti poduzećima da izdaju dužničke instrumente za financiranje svojih aktivnosti. Za dionice i ETF-ove, CTP-ovi bi trebali prikazivati najbolju europsku ponudu, bez širenja identifikacijskog koda tržišta mjesta trgovanja. Komisija bi do 30. lipnja 2026. trebala ocijeniti tu razinu informacija prije trgovanja u pogledu funkcioniranja i konkurentnosti tržišta Unije te bi tu ocjenu, prema potrebi, trebala popratiti zakonodavnim prijedlogom o oblikovanju konsolidiranih podataka. |
(27) |
Odabrani kandidat trebao bi bez nepotrebne odgode ESMA-i podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja. ESMA bi u roku od 20 radnih dana od primitka tog zahtjeva trebala ocijeniti njegovu potpunost i o tome obavijestiti kandidata. ESMA bi u roku od tri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva trebala donijeti obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju odobrenja. ESMA bi tu obrazloženu odluku trebala temeljiti na svojoj ocjeni o tome može li kandidat u razumnom roku upravljati konsolidiranim podacima u skladu sa svim zahtjevima. ESMA bi u svojoj obrazloženoj odluci trebala odrediti uvjete koji se primjenjuju na upravljanje konsolidiranim podacima od strane kandidata, posebno na visinu naknada koje se naplaćuju korisnicima. Kako bi se osigurao uredan početak rada, ESMA bi nakon izdavanja odobrenja trebala moći kandidatu dati razuman rok za dovršetak razvoja konsolidiranih podataka. |
(28) |
U skladu s podacima iz procjene učinka priložene prijedlogu ove Uredbe, očekivani prihodi od konsolidiranih podataka vjerojatno će se razlikovati ovisno o konkretnim značajkama konsolidiranih podataka. CTP-ove ne bi trebalo sprečavati da daju razumnu maržu za održavanje održivog poslovnog modela. Akademska zajednica i organizacije civilnog društva koji koriste podatke u istraživačke svrhe, nadležna tijela koja koriste podatke za izvršavanje regulatornih i nadzornih nadležnosti te mali ulagatelji trebali bi imati besplatan pristup temeljnim tržišnim podacima i regulatornim podacima. CTP bi trebao osigurati da informacije koje se pružaju malim ulagateljima budu lako dostupne i prikazane u formatu koji je prilagođen korisnicima i razumljiv ljudima. |
(29) |
Mjesta trgovanja koja olakšavaju trgovanje dionicama putem transparentne knjige naloga prije trgovanja imaju ključnu ulogu u postupku formiranja cijena. To se posebno odnosi na mala uređena tržišta i rastuća tržišta MSP-ova, odnosno ona čiji godišnji volumen trgovanja dionicama predstavlja 1 % ili manje godišnjeg volumena trgovanja dionicama u Uniji („mala mjesta trgovanja”), koja su općenito glavno središte likvidnosti vrijednosnih papira koje nude za trgovanje. Podaci kojima manja mjesta trgovanja doprinose konsolidiranim podacima stoga imaju važniju ulogu u formiranju cijena dionica koje se uvrštavaju za trgovanje na malim mjestima trgovanja. Neovisno o mogućnosti da određeni doprinositelji podataka ne doprinose sustavu konsolidiranih podataka, primjereno je doprinositeljima podataka koji dobrovoljno odluče sudjelovati u konsolidiranim podacima odobriti povlašteni tretman za preraspodjelu prihoda ostvarenih konsolidiranim podacima za dionice i ETF-ove, kako bi se malim mjestima trgovanja pomoglo da zadrže svoja lokalna uvrštenja i očuvaju bogat i dinamičan ekosustav u skladu s ciljevima unije tržišta kapitala. |
(30) |
CTP-ovi za dionice i ETF-ove bi dio svojih prihoda ostvarenih konsolidiranim podacima trebali preraspodijeliti na određena mjesta trgovanja u skladu sa sustavom preraspodjele koji se temelji na tri kriterija. Pondere tih kriterija trebalo bi odrediti regulatornim tehničkim standardima. Kako bi se mala mjesta trgovanja potaknulo da dobrovoljno sudjeluju u obveznom unosu podataka u CTP za dionice i ETF-ove, najviši ponder trebao bi se primjenjivati na ukupni godišnji volumen trgovanja malih mjesta trgovanja. Drugim po redu ponderom trebalo bi nadoknaditi doprinositelje podataka koji su omogućili početno uvrštenje za trgovanje dionicama ili ETF-ovima dana 27. ožujka 2019. ili nakon toga. S obzirom na ograničen broj uvrštenih instrumenata na malim mjestima trgovanja, CTP bi trebao primjenjivati relevantni ponder na ukupni godišnji volumen trgovanja tih mjesta trgovanja, dok bi ga za druga mjesta CTP trebao primjenjivati na volumen trgovanja koji se odnosi na dionice i ETF-ove koji su početno uvršteni za trgovanja dana 27. ožujka 2019. ili nakon toga. Najnižim ponderom među tim kriterijima trebalo bi nadoknaditi trgovanje koje je zaključeno preko sustava trgovanja kojim se osigurava transparentnost prije trgovanja i koje proizlazi iz naloga koji nisu podlijegali izuzeću od transparentnosti prije trgovanja. |
(31) |
Djelotvornost konsolidiranih podataka ovisi o kvaliteti podataka koje mu prenose doprinositelji podataka. Kako bi se osigurala visoka razina kvalitete podataka, ESMA bi trebala utvrditi uvjete pod kojima je CTP-u dopušteno privremeno suspendirati preraspodjelu prihoda u slučaju da CTP dokaže da je određeni doprinositelj podataka ozbiljno i opetovano kršio zahtjeve u pogledu podataka utvrđene u ovoj Uredbi. Ako se utvrdi da je taj doprinositelj podataka ispunio te zahtjeve u pogledu podataka, doprinositelj podataka trebao bi dobiti dio prihoda na koji je imao pravo, uvećan za kamate. |
(32) |
Kako bi se očuvalo trajno povjerenje sudionika na tržištu u konsolidirane podatke, CTP-ovi bi periodično trebali objavljivati niz izvješća o usklađenosti sa svojim obvezama iz ove Uredbe, i to statističke podatke o uspješnosti i izvješća o incidentima povezanima s kvalitetom podataka i sustavima za podatke. Zbog izrazito tehničke prirode tih izvješća, sadržaj, vremenski okvir, format i terminologija obveze izvješćivanja trebali bi se odrediti regulatornim tehničkim standardima. |
(33) |
Zahtjev da izvješća o trgovanju budu dostupna nakon 15 minuta bez naknade pristupa trenutačno se primjenjuje na sva mjesta trgovanja, APA-ove i CTP-ove. Kad je riječ o CTP-ovima, taj zahtjev sprečava komercijalnu održivost potencijalnog CTP-a jer bi određeni potencijalni klijenti mogli odlučiti radije čekati besplatne temeljne tržišne podatke umjesto da postanu korisnici konsolidiranih podataka. To se posebno odnosi na obveznice i OTC izvedenice, kojima se općenito ne trguje često i za koje podaci često zadržavaju većinu svoje vrijednosti nakon 15 minuta. Stoga bi se zahtjev za besplatno stavljanje izvješća o trgovanju na raspolaganje nakon 15 minuta trebao i dalje primjenjivati na mjesta trgovanja i APA-ove, dok bi ga za CTP-ove trebalo ukinuti kako bi se očuvala njihova komercijalna održivost. |
(34) |
Člankom 28. Uredbe (EU) br. 600/2014 propisano je da se OTC izvedenicama koje podliježu obvezi poravnanja trguje na mjestima trgovanja („obveza trgovanja za izvedenice”). Uredbom (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća (11) izmijenjena je Uredba (EU) br. 648/2012 kako bi se smanjio opseg subjekata koji podliježu obvezi poravnanja. S obzirom na blisku međusobnu povezanost obveze poravnanja i obveze trgovanja za izvedenice te kako bi se osigurala veća pravna dosljednost i pojednostavnio pravni okvir, potrebno je i primjereno ponovno uskladiti obvezu trgovanja za izvedenice s obvezom poravnanja za izvedenice. Bez tog usklađivanja određene manje financijske druge ugovorne strane i nefinancijske druge ugovorne strane više ne bi bile obuhvaćene obvezom poravnanja, ali bi se na njih i dalje primjenjivala obveza trgovanja za izvedenice. |
(35) |
Usluge smanjenja rizika poslije trgovanja ključan su alat za upravljanje rizikom u pogledu OTC izvedenica. Usluge smanjenja rizika poslije trgovanja oslanjaju se na prethodno dogovorene tehničke transakcije koje nisu povezane s formiranjem cijena i neutralne su u pogledu tržišnog rizika i kojima se postiže smanjenje rizika u svakom portfelju. Usluge kompresije portfelja, koje su trenutačno izuzete od obveze izvršavanja naloga po uvjetima koji su najpovoljniji za klijenta kako je utvrđeno člankom 27. Direktive 2014/65/EU („najpovoljnije izvršenje naloga”), i zahtjevi u pogledu transparentnosti podskup su usluga smanjenja rizika poslije trgovanja. S obzirom na njihovu tehničku prirodu i prirodu koja ne utječe na formiranje cijena, transakcije OTC izvedenicama koje su formirane i uspostavljene kao rezultat usluga smanjenja rizika poslije trgovanja ne bi trebale podlijegati obvezi trgovanja za izvedenice. Uzimajući u obzir činjenicu da pružatelji usluga smanjenja rizika poslije trgovanja ne omogućuju interakciju više trgovinskih interesa trećih strana za kupnju i prodaju financijskih instrumenata, ne bi trebalo smatrati da oni upravljaju multilateralnim sustavom. Slično tome, trebali bi biti izuzeti od zahtjeva u pogledu transparentnosti prije i poslije trgovanja te od zahtjeva u pogledu provjere najpovoljnijeg izvršenja naloga. Komisija bi trebala biti ovlaštena delegiranim aktima odrediti što su usluge smanjenja rizika poslije trgovanja za potrebe Uredbe (EU) br. 600/2014 i pojedinosti o transakcijama koje treba evidentirati. |
(36) |
Člankom 6.a Uredbe (EU) br. 648/2012 predviđen je mehanizam za privremenu suspenziju obveze poravnanja ako više nisu ispunjeni kriteriji na temelju kojih određene razrede OTC izvedenica podliježu obvezi poravnanja ili ako se takva suspenzija smatra potrebnom kako bi se izbjegla ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti u Uniji. Međutim, takvom suspenzijom moglo bi se onemogućiti drugim ugovornim stranama da ispune obvezu trgovanja za izvedenice jer je obveza poravnanja preduvjet za obvezu trgovanja za izvedenice. Stoga je potrebno utvrditi da bi u slučajevima kad bi suspenzija obveze poravnanja dovela do bitne promjene kriterija za obvezu trgovanja za izvedenice trebalo biti moguće istodobno suspendirati obvezu trgovanja za izvedenice za iste razrede OTC izvedenica koje podliježu suspenziji obveze poravnanja. ESMA bi također trebala moći zatražiti da Komisija suspendira obvezu trgovanja za izvedenice ako je takva suspenzija potrebna kako bi se izbjegli ili uklonili štetni učinci na likvidnost ili ozbiljna prijetnja financijskoj stabilnosti te kako bi se osiguralo uredno funkcioniranje financijskih tržišta u Uniji. |
(37) |
Potreban je ad hoc mehanizam suspenzije kako bi Komisija mogla brzo reagirati na velike promjene tržišnih uvjeta koje bi mogle bitno utjecati na trgovanje izvedenicama i na druge ugovorne strane uključene u takvo trgovanje. U slučaju takvih promjena tržišnih uvjeta i na zahtjev nadležnog tijela države članice Komisija bi trebala moći suspendirati obvezu trgovanja za izvedenice, neovisno o suspenzijama obveze poravnanja. Takva suspenzija obveze trgovanja za izvedenice trebala bi biti moguća ako na aktivnosti investicijskog društva iz EGP-a s drugom ugovornom stranom izvan EGP-a neopravdano utječe područje primjene obveze trgovanja za izvedenice i ako to investicijsko društvo djeluje kao održavatelj tržišta za kategoriju izvedenica koje podliježu obvezi trgovanja za izvedenice. Problem preklapajućih obveza trgovanja za izvedenice posebno je izražen u slučaju trgovanja s drugim ugovornim stranama unutar jurisdikcije treće zemlje koja primjenjuje vlastite obveze trgovanja za izvedenice. Tom suspenzijom pomoglo bi se i drugim financijskim ugovornim stranama iz EGP-a da ostanu konkurentne na globalnim tržištima. Kada odlučuje o suspenziji obveze trgovanja za izvedenice, Komisija bi trebala uzeti u obzir učinak takve suspenzije na obvezu poravnanja. |
(38) |
Odredbama o nediskriminirajućem pristupu za izvedenice kojima se trguje na burzi mogla bi se smanjiti privlačnost ulaganja u nove proizvode jer bi konkurenti mogli dobiti pristup bez početnog ulaganja. Stoga se primjenom sustava nediskriminirajućeg pristupa za izvedenice kojima se trguje na burzi, utvrđenog u člancima 35. i 36. Uredbe (EU) br. 600/2014, tako može ograničiti ulaganje u takve proizvode uklanjanjem poticaja za uređena tržišta da stvaraju nove izvedenice kojima se trguje na burzi. Stoga bi trebalo odrediti da se taj sustav ne primjenjuje na dotičnu središnju drugu ugovornu stranu ili dotično mjesto trgovanja u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi, kako bi se potaknulo inovacije i razvoj izvedenica kojima se trguje na burzi u Uniji. |
(39) |
Financijski posrednici trebali bi nastojati postići najbolju moguću cijenu i najveću moguću vjerojatnost izvršenja za transakcije koje izvršavaju u ime svojih klijenata. U tu svrhu financijski posrednici trebali bi odabrati mjesto trgovanja ili drugu ugovornu stranu za izvršavanje transakcija svojih klijenata isključivo vodeći se načelom najpovoljnijeg izvršenja naloga za svoje klijente. Trebalo bi biti nespojivo s načelom najpovoljnijeg izvršenja naloga da financijski posrednik, kada djeluje u ime svojih malih ulagatelja ili klijenata koji su se dobrovoljno odlučili za režime za profesionalne ulagatelje u skladu s Direktivom 2014/65/EU, prima naknadu, proviziju ili nenovčanu korist od bilo koje treće osobe za izvršenje naloga tih klijenata na određenom mjestu izvršenja ili za prosljeđivanje naloga tih klijenata bilo kojoj trećoj strani za njihovo izvršenje na određenom mjestu izvršenja. Stoga bi investicijskim društvima trebalo zabraniti primanje takvih plaćanja. Ta je zabrana nužna s obzirom na to da nadležna tijela u Uniji primjenjuju različite prakse u primjeni i nadzoru zahtjeva u pogledu najpovoljnijeg izvršenja naloga, kako je utvrđeno u članku 27. Direktive 2014/65/EU. Država članica u kojoj su investicijska društva obavljala takvu aktivnost prije 28. ožujka 2024. trebala bi moći izuzeti investicijska društva u svojoj nadležnosti od te zabrane do 30. lipnja 2026., ako ta investicijska društva pružaju takve usluge klijentima s domicilom ili poslovnim nastanom u toj državi članici. |
(40) |
Kako bi se osigurala fleksibilnost potrebna za prilagodbe kretanjima na financijskim tržištima i odredili određeni tehnički elementi Uredbe (EU) br. 600/2014, Komisiji bi trebalo delegirati ovlast za donošenje akata u skladu s člankom 290. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (UFEU) u vezi s prilagodbom praga najvećeg volumena; izmjenom uvjeta za određivanje OTC izvedenica koje podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti; određivanjem identifikacijskih referentnih podataka koji će se upotrebljavati u pogledu OTC izvedenica; određivanjem elemenata koji čine usluge smanjenja rizika nakon trgovanja za potrebe Uredbe (EU) br. 600/2014 i pojedinosti o transakcijama koje trebaju evidentirati investicijska društva i tržišni operateri koji su pružatelji usluga smanjenja rizika nakon trgovanja; proširenjem obveze da se UAIF-ove i društva za upravljanje koja pružaju investicijske usluge, obavljaju investicijske aktivnosti i izvršavaju transakcije financijskim instrumentima izvješćuje o transakcijama. Posebno je važno da Komisija tijekom svojeg pripremnog rada provede odgovarajuća savjetovanja, uključujući ona na razini stručnjaka, te da se ta savjetovanja provedu u skladu s načelima utvrđenima u Međuinstitucijskom sporazumu o boljoj izradi zakonodavstva od 13. travnja 2016. (12) Osobito, s ciljem osiguravanja ravnopravnog sudjelovanja u pripremi delegiranih akata, Europski parlament i Vijeće primaju sve dokumente istodobno kada i stručnjaci iz država članica te njihovi stručnjaci sustavno imaju pristup sastancima stručnih skupina Komisije koji se odnose na pripremu delegiranih akata. |
(41) |
Radi osiguranja jedinstvenih uvjeta za provedbu Uredbe (EU) br. 600/2014 s obzirom na suspenziju obveze trgovanja za OTC izvedenice, provedbene ovlasti trebalo bi dodijeliti Komisiji. Te bi ovlasti trebalo izvršavati u skladu s Uredbom (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća (13). |
(42) |
Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje regulatornih tehničkih standarda koje izrađuje ESMA s obzirom na: obilježja središnjih knjiga limitiranih naloga i sustava trgovanja koji se temelje na periodičnim dražbama; točna obilježja sustava režima odgode za transakcije nevlasničkim instrumentima; pružanje informacija prema razumnim komercijalnim uvjetima; prag za primjenu obveza u pogledu transparentnosti prije trgovanja za sistematske internalizatore i minimalnu veličinu ponude za sistematske internalizatore; kvalitetu protokola za prijenos, mjere za rješavanje problema pogrešnog izvješćivanja o trgovanju i provedbenih standarda u vezi s kvalitetom podataka, uključujući dogovore o suradnji između doprinositelja podataka i CTP-a te, prema potrebi, kvalitetu i sadržaj podataka za upravljanje konsolidiranim podacima; razinu točnosti na koju mjesta trgovanja, sistematski internalizatori, imenovani subjekti za objavljivanje, APA-ovi i CTP-ovi trebaju sinkronizirati satove poslovanja; uvjete za povezivanje specifičnih transakcija i načine identifikacije zbirnih naloga koji rezultiraju izvršenjem transakcije; rok u kojem treba izvijestiti o transakcijama i referentnim podacima; informacije koje trebaju dostaviti podnositelji zahtjeva za odobrenje za rad kao CTP; ponder dodijeljen kriterijima za primjenu sustava preraspodjele prihoda, metodu izračuna iznosa prihoda koji se preraspodjeljuje doprinositeljima podataka u okviru tog sustava i kriterije na temelju kojih CTP može privremeno suspendirati sudjelovanje doprinositelja podataka u tom sustavu; te sadržaj, vremenski okvir, format i terminologiju obveze izvješćivanja CTP-ova. Komisija bi trebala donijeti te regulatorne tehničke standarde delegiranim aktima na temelju članka 290. UFEU-a i u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010. |
(43) |
Komisija bi trebala biti ovlaštena za donošenje provedbenih tehničkih standarda koje izrađuje ESMA u pogledu sadržaja i oblika obavijesti koju društva koja odgovaraju definiciji sistematskog internalizatora trebaju dostaviti nadležnim tijelima; i standardnih obrazaca, predložaka i postupaka za pružanje informacija i slanje obavijesti u pogledu podnositelja zahtjeva za odobrenje za rad kao CTP. Komisija bi trebala donijeti te provedbene tehničke standarde provedbenim aktima na temelju članka 291. TFEU-a i u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010. |
(44) |
S obzirom na to da ciljeve ove Uredbe, to jest olakšavanje uvođenja konsolidiranih podataka za svaku kategoriju imovine te izmjenu određenih aspekata Uredbe (EU) br. 600/2014 radi poboljšanja transparentnosti na tržištima financijskih instrumenata, kao i daljnjeg poboljšanja jednakih uvjeta za uređena tržišta i za sistematske internalizatore te povećanja međunarodne konkurentnosti tržišta kapitala Unije, ne mogu dostatno ostvariti države članice, nego se zbog njezina opsega i učinaka oni na bolji način mogu ostvariti na razini Unije, Unija može donijeti mjere u skladu s načelom supsidijarnosti utvrđenim u članku 5. Ugovora o Europskoj uniji. U skladu s načelom proporcionalnosti utvrđenim u tom članku, ova Uredba ne prelazi ono što je potrebno za ostvarivanje tih ciljeva. |
(45) |
Ovom Uredbom poštuju se temeljna prava i načela priznata Poveljom Europske unije o temeljnim pravima, a posebno sloboda poduzetništva i pravo na zaštitu potrošača. |
(46) |
Uredbu (EU) br. 600/2014 trebalo bi stoga na odgovarajući način izmijeniti, |
DONIJELI SU OVU UREDBU:
Članak 1.
Izmjene Uredbe (EU) br. 600/2014
Uredba (EU) br. 600/2014 mijenja se kako slijedi:
1. |
članak 1. mijenja se kako slijedi:
|
2. |
u članku 2. stavak 1. mijenja se kako slijedi:
|
3. |
članak 4. mijenja se kako slijedi:
|
4. |
članak 5. mijenja se kako slijedi:
|
5. |
članak 8. mijenja se kako slijedi:
|
6. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 8.a Zahtjevi koje moraju ispuniti mjesta trgovanja u pogledu transparentnosti prije trgovanja izvedenicama 1. Pri primjeni središnje knjige limitiranih naloga ili sustava trgovanja koji se temelji na periodičnim dražbama, tržišni operateri koji upravljaju uređenim tržištem objavljuju svoje aktualne ponude za kupnju i prodaju te dubinu tržišta po tim cijenama, koje su preko njihovih sustava objavljene u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi. Ti tržišni operateri objavljuju navedene informacije neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja. 2. Pri primjeni središnje knjige limitiranih naloga ili sustava trgovanja koji se temelji na periodičnim dražbama, tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju MTP-om ili OTP-om objavljuju svoje aktualne ponude za kupnju i prodaju te dubinu tržišta po tim cijenama, koje su preko njihovih sustava objavljene za OTC izvedenice denominirane u eurima, japanskim jenima, američkim dolarima ili funtama sterlinga te:
Ti tržišni operateri i investicijska društva objavljuju navedene informacije neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja. 3. Zahtjevi u pogledu transparentnosti iz stavaka 1. i 2. prilagođavaju se za različite vrste sustava trgovanja. 4. Komisija je ovlaštena za donošenje delegiranih akata u skladu s člankom 50. radi izmjene stavka 2. prvog podstavka ovog članka u pogledu OTC izvedenica koje podliježu zahtjevima u pogledu transparentnosti utvrđenima u tom podstavku s obzirom na tržišna kretanja. Članak 8.b Zahtjevi koje moraju ispuniti mjesta trgovanja u pogledu transparentnosti prije trgovanja paketima naloga 1. Pri primjeni središnje knjige limitiranih naloga ili sustava trgovanja koji se temelji na periodičnim dražbama, tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja objavljuju svoje aktualne ponude za kupnju i prodaju te dubinu tržišta po tim cijenama, koje su preko njihovih sustava objavljene za pakete naloga koji se sastoje od obveznica, strukturiranih financijskih proizvoda, emisijskih jedinica ili izvedenica. Ti tržišni operateri i investicijska društva objavljuju navedene informacije neprekidno tijekom uobičajenog vremena trgovanja. 2. Zahtjevi u pogledu transparentnosti iz stavka 1. prilagođavaju se za različite vrste sustava trgovanja.” |
7. |
članak 9. mijenja se kako slijedi:
|
8. |
članak 10. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 10. Zahtjevi koje moraju ispuniti mjesta trgovanja u pogledu transparentnosti poslije trgovanja obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i izvedenicama 1. Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja objavljuju cijenu, volumen i vrijeme izvršenih transakcija obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima i emisijskim jedinicama kojima se trguje na mjestu trgovanja. Ti se zahtjevi primjenjuju i na transakcije izvršene u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi i OTC izvedenica kako je navedeno u članku 8.a stavku 2. Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja objavljuju pojedinosti o svim takvim transakcijama onoliko blizu stvarnom vremenu koliko to dopuštaju tehničke mogućnosti. 2. Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja dužni su omogućiti pristup, prema razumnim komercijalnim uvjetima i bez diskriminacije, svojim aranžmanima za objavljivanje informacija iz stavka 1. ovog članka investicijskim društvima koja su, na temelju članka 21., obvezna objavljivati pojedinosti o svojim transakcijama obveznicama, strukturiranim financijskim proizvodima, emisijskim jedinicama i OTC izvedenicama kako je navedeno u članku 8.a stavku 2. 3. Informacije koje se odnose na paketne transakcije stavljaju se na raspolaganje u pogledu svake sastavnice onoliko blizu stvarnom vremenu koliko dopuštaju tehničke mogućnosti, uzimajući u obzir potrebu alokacije cijena određenim financijskim instrumentima, te uključuju oznaku kojom se utvrđuje pripada li komponenta paketu. Ako je sastavnica paketne transakcije prihvatljiva za odgođeno objavljivanje u skladu s člankom 11. ili člankom 11.a, informacije o sastavnicama objavljuju se nakon što razdoblje odgode za transakciju prestane važiti.” |
9. |
članak 11. mijenja se kako slijedi:
|
10. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 11.a Odgođeno objavljivanje podataka u pogledu izvedenica 1. Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja mogu odgoditi objavljivanje pojedinosti o transakcijama izvršenima u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi i u pogledu OTC izvedenica kako je navedeno u članku 8.a stavku 2., uključujući cijenu i volumen, u skladu s ovim člankom. Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja dužni su jasno obavijestiti tržišne sudionike i javnost o aranžmanima za odgođeno objavljivanje podataka. ESMA prati primjenu tih aranžmana i svake dvije godine Komisiji podnosi godišnje izvješće u kojem navodi kako se oni primjenjuju u praksi. Aranžmani za odgođeno objavljivanje u pogledu izvedenica kojima se trguje na burzi ili OTC izvedenica kako je navedeno u članku 8.a stavku 2. ili njihovih razreda organiziraju se prema pet kategorija:
Kada istekne razdoblje odgode, objavljuju se sve pojedinosti transakcija na pojedinačnoj osnovi. 2. Nadležno tijelo zaduženo za nadzor nad jednim mjestom trgovanja ili više njih na kojima se trguje razredom izvedenica kojima se trguje na burzi ili OTC izvedenicom kako je navedeno u članku 8.a stavku 2., može privremeno suspendirati obveze iz članka 10. kada likvidnost tog razreda financijskog instrumenta padne ispod praga određenog u skladu s metodologijom kako je navedeno u članku 9. stavku 5. točki (a). Taj se prag utvrđuje na temelju objektivnih kriterija koji su specifični za tržište dotičnog financijskog instrumenta. Ta privremena suspenzija objavljuje se na internetskoj stranici relevantnog nadležnog tijela te se o njoj obavješćuje ESMA-u. ESMA tu privremenu suspenziju objavljuje na svojim internetskim stranicama. ESMA može, u slučaju izvanredne situacije, kao što je znatan štetni učinak na likvidnost razreda izvedenica kojima se trguje na burzi ili OTC izvedenice kako je navedeno u članku 8.a stavku 2. kojima se trguje u Uniji, produljiti najdulja trajanja odgode utvrđena u skladu s regulatornim tehničkim standardima donesenima na temelju stavka 3. točke (e) ovog članka. Prije donošenja odluke o takvom produljenju ESMA se savjetuje s bilo kojim nadležnim tijelom odgovornim za nadzor jednog ili više mjesta trgovanja na kojima se trguje tim razredom izvedenica kojima se trguje na burzi ili OTC izvedenica kako je navedeno u članku 8.a stavku 2. Takvo produljenje objavljuje se na internetskoj stranici ESMA-e. Početno razdoblje trajanja privremene suspenzije iz prvog podstavka ili produljenje iz trećeg podstavka ne smije biti dulje od tri mjeseca od dana njezine objave na internetskoj stranici relevantnog nadležnog tijela ili ESMA-e. Takva suspenzija ili takvo produljenje može se obnoviti na daljnja razdoblja koja nisu dulja od tri mjeseca ako je osnova za suspenziju ili za produljenje i dalje primjenjiva. Prije suspenzije ili obnove privremene suspenzije kako je navedeno u prvom podstavku relevantno nadležno tijelo obavješćuje ESMA-u o svojoj namjeri i daje objašnjenje. ESMA nadležnom tijelu što je prije moguće izdaje mišljenje o tome je li po njezinom mišljenju suspenzija ili obnova privremene suspenzije opravdana u skladu s prvim i četvrtim podstavkom. 3. Nakon savjetovanja sa stručnom skupinom dionika osnovanom na temelju članka 22.b stavka 2., ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila sljedeće na način kojim omogućuje objavu informacija koje se zahtijevaju u skladu s ovim člankom i člankom 27.g:
ESMA za svaku od kategorija iz stavka 1. trećeg podstavka ovog članka redovito ažurira nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka točke (e) ovog stavka kako bi ponovno prilagodila primjenjivo trajanje odgode s ciljem njegova postupnog smanjenja prema potrebi. Najkasnije jednu godinu nakon što smanjena trajanja odgode postanu primjenjiva, ESMA provodi kvantitativnu i kvalitativnu analizu kako bi ocijenila učinke tog smanjenja. ESMA u tu svrhu upotrebljava podatke o transparentnosti nakon trgovanja koje širi CTP, ako su dostupni. Ako se pojave štetni učinci na financijske instrumente, ESMA ažurira nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka točke (e) ovog stavka kako bi se trajanje odgode vratilo na prethodnu razinu. ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 29. rujna 2025. Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog i drugog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010. ESMA preispituje regulatorne tehničke standarde iz prvog i drugog podstavka zajedno sa stručnom skupinom dionika osnovanom na temelju članka 22.b stavka 2. i mijenja ih kako bi se uzele u obzir sve bitne promjene u prilagodbi odgode cijene i obujma na temelju prvog podstavka točke (e) i drugog podstavka ovog stavka.” |
11. |
u članku 12. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Tržišni operateri i investicijska društva koja upravljaju mjestom trgovanja dužna su informacije objavljene u skladu s člancima 3., 4. i 6. do 11.a objaviti pri čemu se podaci o transparentnosti prije trgovanja i podaci o transparentnosti poslije trgovanja objavljuju odvojeno.” |
12. |
članak 13. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 13. Obveza objavljivanja podataka prije trgovanja i poslije trgovanja prema razumnim komercijalnim uvjetima 1. Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja, APA-ovi, CTP-i i sistematski internalizatori objavljuju informacije u skladu s člancima 3., 4., od 6. do 11.a, 14., 20., 21., 27.g i 27.h prema razumnim komercijalnim uvjetima, uključujući nepristrane i pravedne ugovorne uvjete. Ti tržišni operateri i investicijska društva, APA-i, CTP-ovi i sistematski internalizatori osiguravaju nediskriminirajući pristup takvim informacijama. Politike podataka tih tržišnih operatera i investicijskih društava, APA-ova, CTP-ova i sistematskih internalizatora objavljuju se bez naknade na način koji je jednostavan za pristup i razumijevanje. 2. Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja, APA-i i sistematski internalizatori besplatno objavljuju informacije iz stavka 1. 15 minuta nakon objave u formatu koji je strojno čitljiv i upotrebljiv za sve korisnike, uključujući male ulagatelje. 3. Razumna komercijalna osnova uključuje visinu naknada i druge ugovorne uvjete. Visina naknada određuje se troškovima izrade i širenja informacija iz stavka 1. te razumnom maržom. 4. Tržišni operateri i investicijska društva koji upravljaju mjestom trgovanja, APA-i, CTP-ovi i sistematski internalizatori dužni su, na zahtjev, nadležnim tijelima dostaviti informacije o stvarnim troškovima izrade i širenja informacija iz stavka 1., uključujući razumne marže. 5. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila:
ESMA svake dvije godine prati i ocjenjuje kretanja troškova podataka te, prema potrebi, ažurira taj nacrt regulatornih tehničkih standarda na temelju svoje ocjene. ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 29. prosinca 2024. Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog i drugog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
13. |
članak 14. mijenja se kako slijedi:
|
14. |
članak 15. mijenja se kako slijedi:
|
15. |
članak 16. zamjenjuje se sljedećim: „Članak 16. Obveze nadležnih tijela Nadležna tijela provjeravaju ispunjavaju li sistematski internalizatori uvjete za izvršenje naloga utvrđene u članku 15. stavku 1. i uvjete za poboljšanje cijena utvrđene u članku 15. stavku 2.”; |
16. |
članak 17.a zamjenjuje se sljedećim: „Članak 17.a Pomaci cijene 1. Ponude sistematskih internalizatora, poboljšanja cijena tih ponuda i cijene izvršenja moraju biti usklađeni s pomacima cijene utvrđenima u skladu s člankom 49. Direktive 2014/65/EU. 2. Zahtjevi utvrđeni u članku 15. stavku 2. ove Uredbe i članku 49. Direktive 2014/65/EU ne sprječavaju sistematske internalizatore da upare naloge po srednjoj vrijednosti unutar aktualnih cijena ponuda za kupnju i prodaju. ” |
17. |
članci 18. i 19. brišu se; |
18. |
članak 20. mijenja se kako slijedi:
|
19. |
članak 21. mijenja se kako slijedi:
|
20. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 21.a Imenovani subjekti za objavljivanje 1. Nadležna tijela investicijskim društvima na zahtjev tih investicijskih društava odobravaju status imenovanog subjekta za objavljivanje za određene razrede financijskih instrumenata. Nadležno tijelo takve zahtjeve dostavlja ESMA-i. 2. Ako je samo jedna strana u transakciji imenovani subjekt za objavljivanje na temelju stavka 1. ovog članka, ta je strana odgovorna za objavljivanje transakcija preko APA-e u skladu s člankom 20. stavkom 1. ili člankom 21. stavkom 1. 3. Ako nijedna od strana u transakciji nije imenovani subjekt za objavljivanje ili ako su obje strane u transakciji imenovani subjekti za objavljivanje na temelju stavka 1. ovog članka, samo subjekt koji prodaje dotični financijski instrument objavljuje transakciju preko APA-e u skladu s člankom 20. stavkom 1. ili s člankom 21. stavkom 1. 4. ESMA najkasnije 29. rujna 2024. uspostavlja i redovito ažurira registar svih imenovanih subjekata za objavljivanje, navodeći njihov identitet i razrede financijskih instrumenata za koje su imenovani kao subjekti za objavljivanje. ESMA taj registar objavljuje na svojim internetskim stranicama.” |
21. |
u članku 22. stavku 1., uvodni dio zamjenjuje se sljedećim: „Kako bi se proveli izračuni radi utvrđivanja zahtjeva za transparentnost prije trgovanja i poslije trgovanja i mehanizama obveze trgovanja iz članaka od 3. do 11.a, članaka od 14. do 21. i članka 32., koji su primjenjivi na financijske instrumente te radi izrade izvješća Komisiji u skladu s člankom 4. stavkom 4., člankom 7. stavkom 1., člankom 9. stavkom 2., člankom 11. stavkom 3. i člankom 11.a stavkom 1., ESMA i nadležna tijela mogu zahtijevati informacije od:”; |
22. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 22.a Prijenos podataka CTP-u 1. Mjesta trgovanja i APA-i (‚doprinositelji podataka’) u pogledu dionica, fondova čijim se udjelima trguje na burzi i obveznica kojima se trguje na mjestu trgovanja te OTC izvedenica kako je navedeno u članku 8.a stavku 2. prenose podatkovnom centru CTP-a, onoliko blizu stvarnom vremenu koliko dopuštaju tehničke mogućnosti, regulatorne podatke i podatke koji se zahtijevaju na temelju članka 3. stavka 1., ne dovodeći u pitanje članak 4., te na temelju članka 6. stavka 1., članka 10. stavka 1. i članaka 20. i 21. te, ako su regulatorni tehnički standardi doneseni na temelju članka 22.b stavka 3. točke (d), u skladu sa zahtjevima koji su u njima navedeni. Ti se podaci prenose u usklađenom formatu, protokolom za prijenos visoke kvalitete. 2. Investicijsko društvo koje upravlja rastućim tržištem MSP-ova ili tržišni operater čiji godišnji volumen trgovanja dionicama predstavlja 1 % ili manje godišnjeg volumena trgovanja dionicama u Uniji nisu obvezni prenositi svoje podatke CTP-u ako:
3. Neovisno o stavku 2., investicijsko društvo koje upravlja rastućim tržištem MSP-ova ili tržišni operater koji ispunjava uvjete utvrđene u tom stavku može odlučiti prenijeti podatke CTP-u u skladu sa stavkom 1., pod uvjetom da o tome obavijesti ESMA-u i CTP. Takvo investicijsko društvo ili tržišni operater počinje prenositi podatke CTP-u u roku od 30 radnih dana od datuma obavijesti ESMA-i. 4. ESMA na svojoj internetskoj stranici objavljuje i ažurira popis investicijskih društava koja upravljaju rastućim tržištima MSP-ova i tržišnih operatera koji ispunjavaju uvjete utvrđene u stavku 2., navodeći koji su od njih odlučili primijeniti stavak 3. 5. Svaki CTP odabire, među vrstama protokola za prijenos koje doprinositelji podataka nude drugim korisnicima, koji će se protokol prijenosa upotrebljavati za izravan prijenos podataka iz stavka 1. podatkovnom centru CTP-a. 6. Doprinositelji podataka ne primaju naknadu za prijenos podataka iz stavka 1. ovog članka ili protokola prijenosa iz stavka 5. ovog članka, osim prihoda primljenih u skladu s člankom 27.h stavcima 5., 6. i 7. 7. Doprinositelji podataka primjenjuju, prema potrebi, odgode utvrđene u člancima 7., 11. i 11.a, članku 20. stavku 2. i članku 21. stavku 4. na podatke koji se prenose CTP-u. 8. Ako CTP smatra da je kvaliteta podataka nedostatna, o tome obavješćuje nadležno tijelo doprinositelja podataka. Nadležno tijelo poduzima potrebne mjere u skladu s člankom 38.g ove Uredbe i člancima 69. i 70. Direktive 2014/65/EU. Članak 22.b Kvaliteta podataka 1. Podaci koji se prenose CTP-u na temelju članka 22.a stavka 1. i podaci koje CTP širi na temelju članka 27.h stavka 1. točke (d) moraju biti u skladu s regulatornim tehničkim standardima donesenima na temelju članka 4. stavka 6. točke (a), članka 7. stavka 2. točke (a), članka 11. stavka 4. točke (a) i članka 11.a stavka 3. točke (a), osim ako je drugačije predviđeno u regulatornim tehničkim standardima donesenima na temelju stavka 3. točaka (b) i (d) ovog članka. 2. Komisija do 29. lipnja 2024. osniva stručnu skupinu dionika radi pružanja savjeta o kvaliteti i sadržaju podataka i kvaliteti protokola za prijenos iz članka 22.a stavka 1. Stručna skupina dionika i ESMA blisko surađuju. Stručna skupina dionika objavljuje svoje savjete. Stručnu skupinu dionika čine članovi koji imaju dovoljno širok raspon stručnosti, vještina, znanja i iskustva za pružanje odgovarajućih savjeta. Članovi stručne skupine dionika odabiru se slijedom otvorenog i transparentnog postupka odabira. Pri odabiru članova stručne skupine dionika Komisija osigurava da oni odražavaju raznolikost sudionika na tržištu diljem Unije. Stručna skupina dionika bira predsjednika među svojim članovima na mandat od dvije godine. Europski parlament može pozvati predsjednika stručne skupine dionika da pred njim da izjavu i odgovori na sva pitanja koja postave zastupnici u Europskom parlamentu kad god se to zatraži. 3. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila kvalitetu protokola prijenosa, mjere za rješavanje problema pogrešnih standarda izvješćivanja o trgovanju i provedbenih standarda u vezi s kvalitetom podataka, uključujući dogovore o suradnji između doprinositelja podataka i CTP-a te, prema potrebi, kvalitetu i sadržaj podataka za upravljanje konsolidiranim podacima. U tom nacrtu regulatornih tehničkih standarda posebno se određuje sljedeće:
Za potrebe prvog podstavka ovog stavka ESMA uzima u obzir savjete stručne skupine dionika osnovane na temelju stavka 2. ovog članka, međunarodna kretanja i standarde dogovorene na razini Unije ili na međunarodnoj razini. ESMA osigurava da se u nacrtu regulatornih tehničkih standarda uzimaju u obzir zahtjevi u pogledu transparentnosti utvrđeni u člancima 3., 6., 8., 8.a, 8.b, 10., 11., 11.a, 14., 20., 21. i 27.g. ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 29. prosinca 2024. Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010. Članak 22.c Usklađivanje satova poslovanja 1. Mjesta trgovanja i njihovi članovi, sudionici ili korisnici, sistematski internalizatori, imenovani subjekti za objavljivanje, APA-e i CTP-i usklađuju satove poslovanja koje koriste za bilježenje datuma i vremena svakog događaja o kojem se izvješćuje. 2. ESMA u skladu s međunarodnim standardima izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila razine točnosti do koje se satovi poslovanja trebaju uskladiti. ESMA taj nacrt regulatornih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 29. prosinca 2024. Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
23. |
u članku 23. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Investicijsko društvo osigurava da se transakcije dionicama koje imaju međunarodni identifikacijski broj vrijednosnog papira (ISIN) izdan u Europskom gospodarskom prostoru (EGP) i kojima se trguje na mjestu trgovanja koje ono izvršava odvijaju na uređenom tržištu, MTP-u, putem sistematskog internalizatora ili na mjestu trgovanja u trećoj zemlji koje je ocijenjeno jednakovrijednim u skladu s člankom 25. stavkom 4. točkom (a) Direktive 2014/65/EU, ovisno o slučaju, osim u sljedećim slučajevima:
|
24. |
članak 25. mijenja se kako slijedi:
|
25. |
članak 26. mijenja se kako slijedi:
|
26. |
članak 27. mijenja se kako slijedi:
|
27. |
članak 27.d mijenja se kako slijedi:
|
28. |
umeću se sljedeći članci: „Članak 27.da Postupak odabira jedinstvenog CTP-a za svaku kategoriju imovine 1. ESMA za svaku od sljedećih kategorija imovine organizira zaseban postupak odabira za imenovanje jedinstvenog CTP-a na razdoblje od pet godina:
ESMA pokreće prvi postupak odabira u skladu s prvim podstavkom točkom (a) do 29. prosinca 2024. ESMA pokreće prvi postupak odabira u skladu s prvim podstavkom točkom (b) u roku od šest mjeseci od pokretanja postupka odabira u skladu s prvim podstavkom točkom (a). ESMA pokreće prvi postupak odabira u skladu s prvim podstavkom točkom (c) ovog stavka u roku od tri mjeseca od datuma početka primjene delegiranog akta iz članka 27. stavka 5., a najranije šest mjeseci od pokretanja postupka odabira utvrđenog u prvom podstavku točki (b) ovog stavka. ESMA pokreće naknadne postupke odabira u skladu s prvim podstavkom kako bi pravodobno omogućila nastavak pružanja konsolidiranih podataka bez prekida. 2. Za svaku kategoriju imovine iz stavka 1. ESMA odabire podnositelja zahtjeva koji se smatra odgovarajućim za upravljanje konsolidiranim podacima na temelju sljedećih kriterija:
3. Podnositelj zahtjeva dostavlja sve potrebne informacije koje su ESMA-i potrebne kako bi mogla potvrditi da je podnositelj zahtjeva u vrijeme podnošenja zahtjeva uspostavio sve potrebne aranžmane kako bi ispunio kriterije utvrđene u stavku 2. ovog članka i ispunio organizacijske zahtjeve utvrđene u članku 27.h. 4. U roku od šest mjeseci od pokretanja svakog postupka odabira iz stavka 1. ESMA donosi obrazloženu odluku o odabiru podnositelja zahtjeva koji je prikladan za upravljanje konsolidiranim podacima i poziva ga da bez nepotrebne odgode podnese zahtjev za izdavanje odobrenja za rad. 5. Ako nijedan podnositelj zahtjeva nije odabran u skladu s ovim člankom ili odobren u skladu s člankom 27.db, ESMA pokreće novi postupak odabira u roku od šest mjeseci od završetka neuspješnog postupka odabira ili izdavanja odobrenja. Članak 27.db Postupci za izdavanje odobrenja za rad ili odbijanje zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad CTP-ima 1. Podnositelj zahtjeva za odobrenje iz članka 27.da stavka 4. dostavlja sve informacije koje su ESMA-i potrebne kako bi mogla potvrditi da je podnositelj zahtjeva u vrijeme podnošenja zahtjeva uspostavio sve potrebne aranžmane za ispunjavanje kriterija utvrđenih u članku 27.da stavku 2. 2. ESMA ocjenjuje potpunost zahtjeva za odobrenje u roku od 20 radnih dana od primitka zahtjeva. Ako zahtjev za odobrenje nije potpun, ESMA određuje rok do kojeg podnositelj zahtjeva mora pružiti dodatne informacije. Nakon što ocijeni da je zahtjev za odobrenje potpun, ESMA o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva. 3. U roku od tri mjeseca od primitka potpunog zahtjeva za odobrenje ESMA ocjenjuje usklađenost podnositelja zahtjeva s ovom glavom. ESMA donosi obrazloženu odluku o izdavanju ili odbijanju zahtjeva za izdavanje odobrenja za rad te u roku od pet radnih dana od datuma donošenja takve obrazložene odluke o tome obavješćuje podnositelja zahtjeva. U odluci o izdavanju odobrenja navode se uvjeti poslovanja podnositelja zahtjeva. 4. Nakon izdavanja odobrenja u skladu sa stavkom 3. ESMA može podnositelju zahtjeva koji je dobio odobrenje za rad kao CTP odobriti prijelazno razdoblje za uspostavu potrebnih operativnih i tehničkih aranžmana. 5. CTP mora u svakom trenutku ispunjavati organizacijske zahtjeve utvrđene u članku 27.h i uvjete utvrđene u obrazloženoj odluci o izdavanju odobrenja za rad CTP-u iz stavka 3. ovog članka. CTP koji više ne može ispunjavati te zahtjeve i uvjete o tome bez nepotrebne odgode obavješćuje ESMA-u. 6. Oduzimanje odobrenja za rad iz članka 27.e stupa na snagu tek od trenutka kad je odabran i odobren novi CTP za predmetnu kategoriju imovine u skladu s člancima 27.da i 27.db. 7. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kojima se određuju:
ESMA dostavlja Komisiji nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 29. prosinca 2024. Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010. 8. ESMA izrađuje nacrt provedbenih tehničkih standarda kojima se određuju standardni obrasci, predlošci i postupci za obavješćivanje koje treba dostaviti u skladu sa stavkom 1. ovog članka i informacije koje treba uključiti u obavijesti iz članka 27.f stavka 2. u pogledu CTP-ova. ESMA taj nacrt provedbenih tehničkih standarda dostavlja Komisiji do 29. prosinca 2024. Komisiji se dodjeljuje ovlast za donošenje provedbenih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člankom 15. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
29. |
u članku 27.e dodaje se sljedeći stavak: „3. Pružatelj usluga dostave podataka kojem se treba oduzeti odobrenje za rad osigurava urednu zamjenu, uključujući prijenos podataka na druge pružatelje usluga dostave podataka, pružanje dužne obavijesti svojim klijentima i preusmjeravanje tokova izvješćivanja na druge pružatelje usluga dostave podataka prije oduzimanja odobrenja za rad.” |
30. |
u članku 27.f, stavak 4. zamjenjuje se sljedećim: „4. ESMA ili, kada je to relevantno, nacionalno nadležno tijelo odbija ili oduzima odobrenje za rad ako nisu uvjereni da osoba ili osobe koje će stvarno voditi poslovanje pružatelja usluga dostave podataka imaju dovoljno dobar ugled ili ako postoje objektivni i očiti razlozi za pretpostavku da predložene izmjene u upravljačkom tijelu pružatelja usluga dostave podataka predstavljaju prijetnju njegovom dobrom i razboritom upravljanju i primjerenom uzimanju u obzir interesa njegovih klijenata i integritetu tržišta.” |
31. |
članak 27.g mijenja se kako slijedi:
|
32. |
članak 27.h zamjenjuje se sljedećim: „Članak 27.h Organizacijski zahtjevi za CTP-ove 1. CTP u skladu s uvjetima za odobrenje iz članka 27.db:
Za potrebe prvog podstavka točke (d), CTP za dionice i fondove čijim se udjelima trguje na burzi ne objavljuje identifikacijsku oznaku tržišta pri širenju u javnost najbolje europske prodajne i kupovne ponude onoliko blizu stvarnom vremenu koliko to dopuštaju tehničke mogućnosti. 2. CTP donosi, na svojim internetskim stranicama objavljuje i redovito ažurira standarde usluge koji obuhvaćaju sve sljedeće elemente:
3. CTP uspostavlja pouzdane sigurnosne aranžmane kojima se jamči sigurnost načina prijenosa podataka između doprinositelja podataka i CTP-a te između CTP-a i korisnika te kojima se rizik od oštećenja podataka i neovlaštenog pristupa svodi na najmanju moguću mjeru. CTP održava odgovarajuće resurse i posjeduje sustave za podupiranje poslovanja kako bi neprekidno pružao i održavao svoje usluge. 4. Za svaku kategoriju imovine iz članka 27.da stavka 1. CTP objavljuje popis financijskih instrumenata koji su obuhvaćeni konsolidiranim podacima, navodeći njihove identifikacijske referentne podatke. CTP osigurava besplatan pristup svom popisu i osigurava njegovo redovito preispitivanje i ažuriranje kako bi ponudio sveobuhvatan pregled svih financijskih instrumenata obuhvaćenih konsolidiranim podacima. 5. CTP za financijske instrumente osim dionica i fondova čijim se udjelima trguje na burzi može doprinositeljima podataka preraspodijeliti dio prihoda ostvarenih sustavom konsolidiranih podataka. 6. CTP za dionice i fondove čijim se udjelima trguje na burzi preraspodjeljuje dio prihoda ostvarenog konsolidiranim podacima, kako je navedeno u obrazloženoj odluci iz članka 27.db stavka 3., doprinositeljima podataka koji ispunjavaju jedan ili više sljedećih kriterija (‚sustav preraspodjele prihoda’):
7. Za potrebe sustava preraspodjele prihoda CTP uzima u obzir sljedeći volumen trgovanja (‚relevantni volumen trgovanja’):
CTP određuje iznos prihoda koji se preraspodjeljuje doprinositeljima podataka u okviru sustava preraspodjele prihoda množenjem relevantnog volumena trgovanja s ponderom dodijeljenim svakom kriteriju utvrđenom u stavku 6., kako je navedeno u regulatornim tehničkim standardima donesenima na temelju stavka 8. Ako mjesta trgovanja ispunjavaju više od jednog kriterija utvrđenog u stavku 6., iznosi koji proizlaze iz izračuna iz drugog podstavka ovog stavka dodaju se kumulativno. 8. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi:
Za potrebe prvog podstavka točke (a) ovog stavka, kriterij utvrđen u stavku 6. točki (a) ima veći ponder od kriterija utvrđenog u točki (b) tog stavka, a kriterij utvrđen u točki (b) tog stavka ima veći ponder od kriterija utvrđenog u točki (c) tog stavka. ESMA Komisiji dostavlja nacrt regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka do 29. prosinca 2024. Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010.” |
33. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 27.ha Obveze izvješćivanja za CTP-ove 1. CTP svake godine na svojim internetskim stranicama objavljuje statističke podatke o uspješnosti i izvješća o incidentima koji se odnose na kvalitetu podataka i sustave podataka. Ti statistički podaci o uspješnosti i izvješća o incidentima javno su dostupni besplatno. 2. ESMA izrađuje nacrt regulatornih tehničkih standarda kako bi odredila sadržaj, vremenski okvir, format i terminologiju obveze izvješćivanja utvrđene u stavku 1. ESMA dostavlja Komisiji nacrt tih regulatornih tehničkih standarda do 29. rujna 2025. Komisiji se delegira ovlast za dopunjavanje ove Uredbe donošenjem regulatornih tehničkih standarda iz prvog podstavka u skladu s člancima od 10. do 14. Uredbe (EU) br. 1095/2010. 3. CTP drži evidenciju koja se odnosi na njegovo poslovanje na raspolaganju relevantnom nadležnom tijelu ili ESMA-i najmanje pet godina.” |
34. |
u članku 27.i dodaju se sljedeći stavci: „4.a Ovlašteni mehanizam izvješćivanja ima objektivne, nediskriminirajuće i javno objavljene zahtjeve za pristup svojim uslugama za društva koja podliježu obvezi izvješćivanja utvrđenoj u članku 26. Ovlašteni mehanizam izvješćivanja objavljuje cijene i naknade povezane s uslugama dostave podataka koje se pružaju na temelju ove Uredbe. On posebno objavljuje cijene i naknade za svaku pruženu uslugu, uključujući diskonte i rabate i uvjete pod kojima se ostvaruju. On izvještajnim subjektima omogućava zaseban pristup pojedinačnim uslugama. Cijene i naknade koje naplaćuje ARM povezane su s troškovima. 4b. Ovlašteni mehanizam izvješćivanja drži evidenciju koja se odnosi na njegovo poslovanje na raspolaganju relevantnom nadležnom tijelu ili ESMA-i najmanje pet godina.” |
35. |
članak 28. mijenja se kako slijedi:
|
36. |
članak 31. mijenja se kako slijedi:
|
37. |
članak 32. mijenja se kako slijedi:
|
38. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 32.a Samostalna suspenzija obveze trgovanja 1. Na zahtjev nadležnog tijela države članice Komisija može provedbenim aktom suspendirati obvezu trgovanja utvrđenu u članku 28. (‚obveza trgovanja izvedenicama’) u odnosu na određene financijske druge ugovorne strane, prema potrebi nakon savjetovanja s ESMA-om. Nadležno tijelo navodi zašto smatra da su ispunjeni uvjeti za suspenziju. Nadležno tijelo osobito dokazuje da financijska druga ugovorna strana u njegovoj jurisdikciji:
Provedbeni akti iz prvog podstavka ovog stavka donose se u skladu s postupkom ispitivanja iz članka 51. 2. Kad ocjenjuje treba li suspendirati obvezu trgovanja izvedenicama u skladu sa stavkom 1., Komisija razmatra hoće li ju suspendirati samo za određena tržišta, te uzima u obzir bi li takva suspenzija obveze trgovanja izvedenicama imala štetan učinak na obvezu poravnanja na temelju glave II. Uredbe (EU) br. 648/2012. Komisija se također obraća drugim nadležnim tijelima drugih država članica kako bi ocijenila jesu li financijske druge ugovorne strane u državama članicama, osim onih koje podnose zahtjev na temelju stavka 1. (‚država članica koja podnosi zahtjev’), u sličnoj situaciji kao u državi članici koja podnosi zahtjev. Nadležno tijelo države članice koja nije država članica koja podnosi zahtjev može, nakon donošenja provedbenog akta iz stavka 1., zatražiti da se u provedbeni akt dodaju financijske druge ugovorne strane koje su u situaciji sličnoj onoj u državi članici koja podnosi zahtjev. Nadležno tijelo države članice koja podnosi taj zahtjev dokazuje zašto smatra da su uvjeti za suspenziju ispunjeni. 3. Ako je obveza trgovanja izvedenicama suspendirana na temelju stavka 1. ili stavka 2. u odnosu na financijsku drugu ugovornu stranu, obveza trgovanja izvedenicama ne primjenjuje se u odnosu na njezinu drugu ugovornu stranu, kako je navedeno u stavku 1. točki (a) ili stavku 1. točki (b) podtočki ii. 4. Provedbenom aktu iz stavka 1. prilažu se dokazi koje je dostavilo nadležno tijelo koje traži suspenziju. 5. Provedbeni akt iz stavka 1. dostavlja se ESMA-i i objavljuje u registru iz članka 34. 6. Komisija redovito preispituje postoje li i dalje razlozi za suspenziju obveze trgovanja izvedenicama.” |
39. |
članak 35. mijenja se kako slijedi:
|
40. |
članak 36. mijenja se kako slijedi:
|
41. |
u članku 38. stavak 1. zamjenjuje se sljedećim: „1. Mjesto trgovanja s poslovnim nastanom u trećoj zemlji može zatražiti pristup središnjoj drugoj ugovornoj strani s poslovnim nastanom u Uniji jedino ako je Komisija donijela odluku u skladu s člankom 28. stavkom 4. u vezi s tom trećom zemljom. Središnja druga ugovorna strana s poslovnim nastanom u trećoj zemlji može zatražiti pristup mjestu trgovanja u Uniji podložno priznavanju te središnje druge ugovorne strane na temelju članka 25. Uredbe (EU) br. 648/2012. Središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u trećim zemljama dopušteno je iskoristiti prava pristupa iz članaka 35. i 36. samo u pogledu financijskih instrumenata obuhvaćenih tim člancima i pod uvjetom da je Komisija donijela odluku u skladu sa stavkom 3. ovog članka kojom se utvrđuje da se smatra da je pravni i nadzorni okvir treće zemlje učinkovit istovrijedan sustav kojim se središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja koji su odobrenje za rad dobili u skladu sa stranim propisima odobrava pristup središnjim drugim ugovornim stranama i mjestima trgovanja s poslovnim nastanom u toj trećoj zemlji.” |
42. |
u članku 38.g stavku 1. uvodni dio zamjenjuje se sljedećim: „Ako utvrdi da osoba navedena u članku 38.b stavku 1. točki (a) nije ispunila bilo koji od zahtjeva utvrđenih u člancima od 20. do 22.c ili u glavi IV.a, ESMA poduzima jednu ili više sljedećih mjera:”; |
43. |
u članku 38.h stavku 1. prvi podstavak zamjenjuje se sljedećim: „Ako ESMA u skladu s člankom 38.k stavkom 5. utvrdi da osoba navedena u članku 38.b stavku 1. točki (a) namjerno ili nemarom nije ispunila bilo koji od zahtjeva utvrđenih u člancima od 22. do 22.c ili u glavi IV.a, donosi odluku kojom izriče novčanu kaznu u skladu sa stavkom 2. ovog članka.”; |
44. |
umeće se sljedeći članak: „Članak 39.a Zabrana primanja plaćanja za tokove naloga 1. Investicijska društva koja djeluju za račun malih ulagatelja, kako su definirani u članku 4. stavku 1. točki 11. Direktive 2014/65/EU, ili profesionalnih ulagatelja kako je navedeno u odjeljku II. Priloga II. toj direktivi, od tih klijenata ne primaju nikakvu naknadu, proviziju ili nenovčanu korist od treće strane za izvršenje naloga na određenom mjestu izvršenja ili za prosljeđivanje naloga tih klijenata bilo kojoj trećoj strani radi njihova izvršenja na određenom mjestu izvršenja (‚plaćanja za tokove naloga’). Prvi podstavak ne primjenjuje se na rabate ili popuste na transakcijske naknade mjesta izvršenja, ako je to dopušteno prema odobrenoj i javnoj tarifnoj strukturi mjesta trgovanja u Uniji ili mjesta trgovanja u trećoj zemlji i ako oni koriste isključivo klijentu. Takvi popusti ili rabati ne dovode do novčane koristi za investicijsko društvo. 2. Država članica u kojoj su prije 28. ožujka 2024. investicijska društva koja djeluju za račun klijenata imala poslovni nastan i primala naknadu, proviziju ili nenovčanu korist od bilo koje treće strane za izvršavanje naloga tih klijenata na određenom mjestu izvršenja ili za prosljeđivanje naloga tih klijenata bilo kojoj trećoj strani radi njihova izvršenja na određenom mjestu izvršenja, može investicijska društva pod njihovom nadležnošću izuzeti od zabrane utvrđene u stavku 1. do 30. lipnja 2026. ako ta investicijska društva pružaju investicijske usluge klijentima koji imaju prebivalište ili poslovni nastan u toj državi članici. Kako bi primijenila izuzeće iz prvog podstavka, država članica koja ispunjava uvjet utvrđen u prvom podstavku o tome obavješćuje ESMA-u do 29. rujna 2024. ESMA vodi popis država članica koje koriste to izuzeće. Popis se objavljuje i redovito ažurira.” |
45. |
članak 50. mijenja se kako slijedi:
|
46. |
članak 52. mijenja se kako slijedi:
|
47. |
članak 54. mijenja se kako slijedi:
|
Članak 2.
Stupanje na snagu i primjena
Ova Uredba stupa na snagu dvadesetog dana od dana objave u Službenom listu Europske unije.
Ova je Uredba u cijelosti obvezujuća i izravno se primjenjuje u svim državama članicama.
Sastavljeno u Strasbourgu 28. veljače 2024.
Za Europski parlament
Predsjednica
R. METSOLA
Za Vijeće
Predsjednik
M. MICHEL
(1) SL C 286, 27.7.2022., str. 17.
(2) SL C 290, 29.7.2022., str. 68.
(3) Stajalište Europskog parlamenta od 16. siječnja 2024. (još nije objavljeno u Službenom listu) i odluka Vijeća od 20. veljače 2024.
(4) Direktiva 2014/65/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištu financijskih instrumenata i izmjeni Direktive 2002/92/EZ i Direktive 2011/61/EU (SL L 173, 12.6.2014., str. 349.).
(5) Uredba (EU) br. 600/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od 15. svibnja 2014. o tržištima financijskih instrumenata i izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 173, 12.6.2014., str. 84.).
(6) Uredba (EU) br. 1095/2010 Europskog parlamenta i Vijeća od 24. studenoga 2010. o osnivanju europskog nadzornog tijela (Europskog nadzornog tijela za vrijednosne papire i tržišta kapitala), izmjeni Odluke br. 716/2009/EZ i stavljanju izvan snage Odluke Komisije 2009/77/EZ (SL L 331, 15.12.2010., str. 84.).
(7) Uredba (EU) br. 648/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 4. srpnja 2012. o OTC izvedenicama, središnjoj drugoj ugovornoj strani i trgovinskom repozitoriju (SL L 201, 27.7.2012., str. 1.).
(8) Delegirana uredba Komisije (EU) 2015/61 оd 10. listopada 2014. o dopuni Uredbe (EU) br. 575/2013 Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu zahtjeva za likvidnosnu pokrivenost kreditnih institucija (SL L 11, 17.1.2015., str. 1.).
(9) Uredba (EU) 2015/2365 Europskog parlamenta i Vijeća od 25. studenoga 2015. o transparentnosti transakcija financiranja vrijednosnih papira i ponovne uporabe te o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 (SL L 337, 23.12.2015., str. 1.).
(10) Uredba (EU, Euratom) 2018/1046 Europskog parlamenta i Vijeća od 18. srpnja 2018. o financijskim pravilima koja se primjenjuju na opći proračun Unije, o izmjeni uredaba (EU) br. 1296/2013, (EU) br. 1301/2013, (EU) br. 1303/2013, (EU) br. 1304/2013, (EU) br. 1309/2013, (EU) br. 1316/2013, (EU) br. 223/2014, (EU) br. 283/2014 i Odluke br. 541/2014/EU te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU, Euratom) br. 966/2012 (SL L 193, 30.7.2018., str. 1.).
(11) Uredba (EU) 2019/834 Europskog parlamenta i Vijeća od 20. svibnja 2019. o izmjeni Uredbe (EU) br. 648/2012 u pogledu obveze poravnanja, suspenzije obveze poravnanja, zahtjevâ za izvješćivanje, tehnika smanjenja rizika za ugovore o OTC izvedenicama čije se poravnanje ne obavlja posredstvom središnje druge ugovorne strane, registracije i nadzora trgovinskih repozitorija te zahtjevâ za trgovinske repozitorije (SL L 141, 28.5.2019., str. 42.).
(12) SL L 123, 12.5.2016., str. 1.
(13) Uredba (EU) br. 182/2011 Europskog parlamenta i Vijeća od 16. veljače 2011. o utvrđivanju pravila i općih načela u vezi s mehanizmima nadzora država članica nad izvršavanjem provedbenih ovlasti Komisije (SL L 55, 28.2.2011., str. 13.).
ELI: http://data.europa.eu/eli/reg/2024/791/oj
ISSN 1977-0847 (electronic edition)