EUR-Lex Access to European Union law

Back to EUR-Lex homepage

This document is an excerpt from the EUR-Lex website

Document DD_2013_11_074_HR

Službeni list Europske unije
Posebno izdanje 2013.
11. Vanjski odnosi
Svezak 074

Službeni list

Europske unije

1977-0588

doi:10.3002/19770588.2013.11.074.hrv

European flag

Hrvatsko izdanje

11.   Vanjski odnosi

Svezak 074

Posebno izdanje 2013.

 


Referenca

 

Sadržaj

 

Godina

SL

Stranica

 

 

 

 

Uvodna napomena

1

1994

L 336

1

 

 

31994D0800

 

 

 

(94/800/EZ)
Odluka Vijeća od 22. prosinca 1994. o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti, sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. – 1994.)

3

1994

L 336

3

 

 

21994A1223(01)

 

 

 

Urugvajski krug multilateralnih trgovinskih pregovora (1986. – 1994.) – Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (WTO)

5

1994

L 336

11

 

 

21994A1223(02)

 

 

 

Multilateralni sporazumi o trgovini robom

13

1994

L 336

20

 

 

21994A1223(03)

 

 

 

Opći sporazum o carinama i trgovini 1994.

14

1994

L 336

22

 

 

21994A1223(04)

 

 

 

Sporazum o poljoprivredi

28

1994

L 336

40

 

 

21994A1223(05)

 

 

 

Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera

47

1994

L 336

50

 

 

21994A1223(06)

 

 

 

Sporazum o tekstilu i odjeći

58

1994

L 336

86

 

 

21994A1223(07)

 

 

 

Sporazum o tehničkim preprekama u trgovini

94

1994

L 336

100

 

 

21994A1223(08)

 

 

 

Sporazum o investicijskim mjerama u vezi s trgovinom

109

1994

L 336

103

 

 

21994A1223(09)

 

 

 

Sporazum o primjeni članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1994.

112

1994

L 336

119

 

 

21994A1223(10)

 

 

 

Sporazum o provedbi članka VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1994.

128

1994

L 336

138

 

 

21994A1223(11)

 

 

 

Sporazum o pregledu robe prije isporuke

148

1994

L 336

144

 

 

21994A1223(12)

 

 

 

Sporazum o pravilima o podrijetlu robe

154

1994

L 336

151

 

 

21994A1223(13)

 

 

 

Sporazum o postupcima izdavanja uvoznih dozvola

161

1994

L 336

156

 

 

21994A1223(14)

 

 

 

Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama

166

1994

L 336

184

 

 

21994A1223(15)

 

 

 

Sporazum o zaštitnim mjerama

197

1994

L 336

191

 

 

21994A1223(16)

 

 

 

Opći sporazum o trgovini uslugama

203

1994

L 336

214

 

 

21994A1223(17)

 

 

 

Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva

228

1994

L 336

234

 

 

21994A1223(18)

 

 

 

Dogovor o pravilima i postupcima za rješavanje sporova

248

1994

L 336

251

 

 

21994A1223(19)

 

 

 

Mehanizam kontrole trgovinske politike

266

1994

L 336

253

 

 

21994A1223(20)

 

 

 

Završni akt s rezultatima Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini — Marrakech, 15. travnja 1994.

268

1994

L 336

273

 

 

21994A1223(21)

 

 

 

Sporazum o javnim nabavama

295

1994

L 336

305

 

 

21994A1223(23)

 

 

 

Dogovor za goveđe meso

313

1994

L 336

308

 

 

21994A1223(24)

 

 

 

Nacrt razmjene pisama između Urugvaja i Europske zajednice

317


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

1



Uvodna napomena

U skladu s člankom 52. Akta o uvjetima pristupanja Republike Hrvatske i prilagodbama Ugovora o Europskoj uniji, Ugovora o funkcioniranju Europske unije i Ugovora o osnivanju Europske zajednice za atomsku energiju, potpisanog 9. prosinca 2011., tekstovi akata institucija donesenih prije pristupanja koje su te institucije sastavile na hrvatskom jeziku od dana pristupanja vjerodostojni su pod istim uvjetima kao i tekstovi sastavljeni na sadašnjim službenim jezicima. Tim se člankom također predviđa da se tekstovi objavljuju u Službenom listu Europske unije ako su tekstovi na sadašnjim jezicima tako objavljeni.

U skladu s tim člankom objavljuje se posebno izdanje Službenog lista Europske unije na hrvatskom jeziku, koje sadržava tekstove obvezujućih općih akata. To izdanje obuhvaća akte usvojene u razdoblju od 1952. godine do dana pristupanja.

Objavljeni tekstovi podijeljeni su na 20 poglavlja koja slijede raspored iz Registra važećeg zakonodavstva Europske unije, i to:

01

Opća, financijska i institucionalna pitanja

02

Carinska unija i slobodno kretanje robe

03

Poljoprivreda

04

Ribarstvo

05

Sloboda kretanja radnika i socijalna politika

06

Pravo poslovnog nastana i sloboda pružanja usluga

07

Prometna politika

08

Politika tržišnog natjecanja

09

Porezi

10

Ekonomska i monetarna politika i slobodno kretanje kapitala

11

Vanjski odnosi

12

Energetika

13

Industrijska politika i unutarnje tržište

14

Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata

15

Okoliš, potrošači i zaštita zdravlja

16

Znanost, informiranje, obrazovanje i kultura

17

Pravo poduzećâ

18

Zajednička vanjska i sigurnosna politika

19

Područje slobode, sigurnosti i pravde

20

Europa građana

Spomenuti registar, koji vodi Ured za publikacije, dostupan je na internetu (eur-lex.europa.eu) na službenim jezicima Europske unije. Bibliografskoj bilješci svakog akta može se pristupiti putem registra, gdje se mogu pronaći upućivanja na posebno izdanje i na ostale analitičke metapodatke.

Akti objavljeni u posebnom izdanju, uz određene iznimke, objavljuju se u obliku u kojem su bili objavljeni u Službenom listu na izvornim službenim jezicima. Stoga pri uporabi posebnog izdanja treba uzeti u obzir naknadne izmjene, prilagodbe ili odstupanja koje su usvojile institucije, Europska središnja banka ili su predviđene u Aktu o pristupanju.

Iznimno, kad se opsežni tehnički prilozi poslije zamijene novim prilozima, navodi se samo upućivanje na posljednji akt koji zamjenjuje prilog. Takav je slučaj u pojedinim aktima koji sadržavaju popise carinskih oznaka (poglavlje 02), aktima o prijevozu opasnih tvari, aktima o pakiranju i označivanju tih tvari (poglavlja 07 i 13) te nekima od protokola i priloga Sporazumu o Europskom gospodarskom prostoru.

Također, Pravilnik o osoblju objavljuje se kao pročišćeni tekst koji obuhvaća sve izmjene do kraja 2012. godine. Daljnje izmjene objavljuju se u izvornom obliku.

Posebno izdanje sadržava dva sustava numeracije stranica:

i.

izvorna numeracija stranica, zajedno s datumom objave francuskog, talijanskog, njemačkog i nizozemskog izdanja Službenog lista, engleskog i danskog izdanja od 1. siječnja 1973., grčkog izdanja od 1. siječnja 1981., španjolskog i portugalskog izdanja od 1. siječnja 1986., finskog i švedskog izdanja od 1. siječnja 1995., češkog, estonskog, latvijskog, litavskog, mađarskog, malteškog, poljskog, slovačkog i slovenskog izdanja od 1. svibnja 2004. te bugarskog i rumunjskog izdanja od 1. siječnja 2007.

U numeraciji stranica postoje praznine jer svi akti objavljeni u to vrijeme nisu objavljeni u posebnom izdanju. Kada se prilikom citiranja akata upućuje na Službeni list, potrebno je navesti stranicu sukladno izvornoj numeraciji;

ii.

numeracija stranica posebnog izdanja neprekinuta je i ne smije se navoditi prilikom citiranja akata.

Do lipnja 1967. numeracija stranica u Službenom listu počinjala je iznova svake godine. Od tada nadalje svaki broj Službenog lista počinje na prvoj stranici.

Od 1. siječnja 1968. Službeni list podijeljen je na dva dijela:

Zakonodavstvo („L”),

Informacije i objave („C”).

Od 1. veljače 2003. prijašnje ime „Službeni list Europskih zajednica” promijenjeno je, na temelju Ugovora iz Nice, u „Službeni list Europske unije”.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

3


31994D0800


L 336/1

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ODLUKA VIJEĆA

od 22. prosinca 1994.

o sklapanju u ime Europske zajednice, s obzirom na pitanja iz njezine nadležnosti,sporazuma postignutih u Urugvajskom krugu multilateralnih pregovora (1986. –1994.)

(94/800/EZ)

VIJEĆE EUROPSKE UNIJE,

uzimajući u obzir Ugovor o osnivanju Europske zajednice, a posebno njegove članke43., 54., 57., 66., 75., članak 84. stavak 2., članke 99., 100., 100.a, 113. i 235.,zajedno s drugim podstavkom njegova članka 228. stavka 3.,

uzimajući u obzir prijedlog Komisije,

uzimajući u obzir mišljenje Gospodarskog i socijalnog odbora (1),

uzimajući u obzir suglasnost Europskog parlamenta (2),

budući da su multilateralni pregovori o trgovini započeti u okviru GATT-a, premaMinistarskoj deklaraciji iz Punta del Este od 20. rujna1986., doveli do Završnog akta koji utjelovljuje rezultateUrugvajskog kruga multilateralnih pregovora o trgovini;

budući da su predstavnici Zajednice i država članica potpisali Završni akt kojiutjelovljuje rezultate Urugvajskog kruga multilateralnih pregovora o trgovini i,podložno sklapanju, Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije uMarakešu 15. travnja 1994.;

budući da uzajamne koncesije i obveze koje su dogovorene pregovorima od straneKomisije u ime Europske zajednice i njezinih država članica, utjelovljena umultilateralnim sporazumima iz Završnog akta, općenito predstavljajuzadovoljavajući i uravnotežen ishod;

budući da je nadalje u posebnim višestranim sporazumima iz Priloga 4. Sporazuma oosnivanju Svjetske trgovinske organizacije utvrđeno više uzajamnih koncesija iobveza dogovorenih pregovorima od strane Komisije u ime Europske zajednice injezinih država članica i nekih zemalja koje su stranke u pregovorima;

budući da su neke koncesije i obveze vezane za goveđe meso dogovorene bilateralnos Urugvajem paralelno s Urugvajskim krugom;

budući da se nadležnost Zajednice za sklapanje međunarodnih sporazuma ne izvodisamo iz izričite dodjele Ugovorom, već se može također izvesti iz drugihodredaba Ugovora i iz akata donesenih sukladno odredbama institucijaZajednice;

budući da kod pravila Zajednice koja su donesena da bi se postigli ciljeviUgovora, države članice ne mogu, izvan sustava zajedničkih institucija, preuzetiobveze koje bi mogle utjecati na spomenuta pravila ili promijeniti njihovopodručje primjene;

budući da dio obveza koje su sadržane u Sporazumu o osnivanju Svjetske trgovinskeorganizacije, uključujući njegove Priloge, spada pod nadležnost Zajednicesukladno članku 113. Ugovora; budući da, nadalje, od ostatka navedenih obvezaneke utječu na pravila Zajednice usvojena na temelju članaka 43., 54., 57., 66.,75., članka 84. stavka 2., članaka 99., 100, 100.a i 235. stoga ih može preuzetisamo Zajednica;

budući da je, osobito, korištenje članaka 100. i 235. Ugovora kao pravnog temeljaza ovu Odluku opravdano u mjeri u kojoj Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinskeorganizacije, uključujući njegove Priloge, utječe na Direktivu Vijeća 90/434/EEZod 23. srpnja 1990. o zajedničkom sustavuoporezivanja koji se primjenjuje na spajanja, podjele, prijenose imovine izamjene dionica trgovačkih društava različitih država članica (3), Direktivu Vijeća 90/435/EEZ od 23. srpnja1990. o zajedničkom sustavu oporezivanja koji se primjenjuje namatična društva i društva kćeri različitih država članica (4), koja se temelji na članku 100. Ugovora, Uredbu Vijeća (EZ) br. 40/94 od20. prosinca 1993. o žigu Zajednice (5), koja se temelji na članku 235. Ugovora;

budući da u pravu Zajednice još nije donijet niti jedan akt na temelju članka73.c Ugovora;

budući da Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, uključujućinjegove Priloge, po svojoj naravi nije takav da bi se na njega izravno pozivalou sudovima Zajednice ili država članica,

ODLUČILO JE KAKO SLIJEDI:

Članak 1.

1.   Ovime se u ime Europske zajednice potvrđuju sljedeći multilateralnisporazumi i akti s obzirom na onaj njihov dio koji spada u nadležnostEuropske zajednice:

Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije te takođersporazumi iz Priloga 1., 2., i 3. navedenog Sporazuma;

ministarske odluke i izjave i Sporazum o obvezama u financijskimuslugama koji se javljaju u Završnom aktu Urugvajskog kruga.

2.   Tekstovi sporazuma i akata iz ovog članka prilažu se ovoj Odluci.

3.   Predsjednik Vijeća ovime se ovlašćuje odrediti osobu opunomoćenu zapoduzimanje mjere iz članka XIV. Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinskeorganizacije kako bi se Europsku zajednicu obvezalo u pogledu onog dijelaSporazuma koji potpada pod njezinu nadležnost.

Članak 2.

1.   Višestrani sporazumi iz Priloga 4. Sporazumu o osnivanju Svjetske trgovinskeorganizacije ovime se potvrđuju u ime Europske zajednice u pogledu onog njihovadijela koji potpada pod nadležnost Europske zajednice.

2.   Tekstovi Sporazuma iz ovog članka priloženi su ovoj Odluci.

3.   Predsjednik Vijeća ovime se ovlašćuje odrediti osobu opunomoćenu zapoduzimanje mjere određene sporazumima iz ovog članka kako bi se Europskuzajednicu obvezalo u pogledu onog dijela sporazuma koji potpada pod njezinunadležnost.

Članak 3.

1.   Sporazum o govedini sklopljen s Urugvajem ovime se potvrđuje u ime Europskezajednice.

2.   Tekst navedenog Sporazuma priložen je ovoj Odluci.

3.   Predsjednik Vijeća ovime se ovlašćuje odrediti osobu opunomoćenu zapotpisivanje Sporazuma kako bi se obvezalo Europsku zajednicu.

Sastavljeno u Bruxellesu 22. prosinca 1994.

Za Vijeće

Predsjednik

H. SEEHOFER


(1)  Mišljenje doneseno 23. studenoga 1994. (još nijeobjavljeno u Službenom listu).

(2)  Suglasnost donesena 14. prosinca 1994. (još nijeobjavljena u Službenom listu).

(3)  SLL 225, 20.8.1990., str. 1.

(4)  SLL 225, 20.8.1990., str. 6.

(5)  SLL 11, 14.1.1994., str. 1.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

5


21994A1223(01)


L 336/3

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


URUGVAJSKI KRUG MULTILATERALNIH TRGOVINSKIH PREGOVORA (1986. – 1994.) – SPORAZUM O OSNIVANJU SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE (WTO)

STRANKE OVOG SPORAZUMA,

PREPOZNAJUĆI da bi svoje odnose na području trgovinskih i gospodarskih nastojanja trebalerazvijati s namjerom podizanja životnog standarda, osiguranja pune zaposlenosti istalnog rasta realnih dohodaka i stvarne potražnje, te širenjem proizvodnje i trgovinerobom i uslugama uz istodobno optimalno korištenje svjetskih zaliha s ciljem održivograzvoja, istodobno nastojeći zaštititi i očuvati okoliš korištenjem sve boljih načinaostvarenja tog cilja u skladu s potrebama i prioritetima na različitim razinama razvojagospodarstva;

PREPOZNAJUĆI nadalje i potrebu ulaganja pozitivnih napora kako bi se zemljama u razvoju,a posebno onim najmanje razvijenim među njima, osigurao udio u rastućoj međunarodnojtrgovini razmjeran potrebama njihovoga gospodarskog razvoja;

ŽELEĆI doprinijeti ostvarenju ovih ciljeva stvaranjem uzajamnih odnosa, međusobnokorisnih i usmjerenih na značajno snižavanje carina i drugih prepreka trgovini, kao i naukidanje diskriminirajućeg postupanja u međunarodnim trgovinskim odnosima;

ODLUČNE stoga razviti integrirani, u većoj mjeri ostvarivi i trajniji multilateralnitrgovinski sustav, koji će obuhvaćati Opći sporazum o carinama i trgovini, sva prijašnjapostignuća u vezi s liberalizacijom trgovine, i sve rezultate Urugvajskog krugamultilateralnih trgovinskih pregovora,

USTRAJNE očuvati osnovna načela i unaprijediti ciljeve koji podupiru multilateralnitrgovinski sustav,

SPORAZUMNE SU:

Članak I.

Osnivanje organizacije

Osniva se Svjetska trgovinska organizacija (dalje u tekstu „WTO”).

Članak II.

Područje djelovanja WTO-a

1.   WTO osigurava zajednički institucionalni okvir za ostvarivanje trgovinskihodnosa između svojih članica u pitanjima vezanima za sporazume i s njimapovezane pravne instrumente sadržane u Prilozima ovome Sporazumu.

2.   Sporazumi i s njima povezani pravni instrumenti sadržani u prilozima 1., 2.i 3. (dalje u tekstu „multilateralni trgovinski sporazumi”) sastavni su dijelovi ovog Sporazuma i obvezuju svečlanice.

3.   Sporazumi i s njima povezani pravni instrumenti sadržani u Prilogu 4. (daljeu tekstu „višestranitrgovinski sporazumi”)također su sastavni dio ovog Sporazuma za one članice koje su ih prihvatile injima se obvezale. Višestrani trgovinski sporazumi ne stvaraju obveze ni pravaza članice koje ih nisu prihvatile.

4.   Opći sporazum o carinama i trgovini 1994. (dalje u tekstu „GATT 1994.”), s pravnog je gledišta, kao što jenaglašeno u Prilogu 1.A različit od Općeg sporazuma o carinama i trgovini od30. listopada 1947., koji predstavlja prilogZavršnom dokumentu prihvaćenom u zaključcima drugog zasjedanja Pripremnog odboraKonferencije Ujedinjenih naroda o trgovini i zapošljavanju kao što je naknadnoispravljen, izmijenjen ili modificiran tekst (dalje u tekstu „GATT 1947.”).

Članak III.

Zadaci WTO-a

1.   WTO olakšava provedbu, upravljanje i djelovanje te promiče ciljeve ovogSporazuma, kao i multilateralnih trgovinskih sporazuma. WTO također osiguravaokvir potreban za provedbu, upravljanje i djelovanje višestranih trgovinskihsporazuma.

2.   WTO predstavlja mjesto pregovora među članicama o njihovim multilateralnimtrgovinskim odnosima vezanima za pitanja kojima se bave sporazumi iz Prilogaovom Sporazumu. WTO može postati i mjesto za nastavak pregovora među članicama onjihovim multilateralnim trgovinskim odnosima, kao i okvir za primjenu rezultatatakvih pregovora, a prema eventualnoj odluci Ministarske konferencije.

3.   WTO provodi Dogovor o pravilima i postupcima za rješavanje sporova (dalje utekstu „Dogovor orješavanju sporova” iliDSU) iz Priloga 2. ovom Sporazumu.

4.   WTO provodi mehanizam pregleda trgovinske politike (dalje u tekstu TPRM) izPriloga 3. ovom Sporazumu.

5.   S ciljem postizanja veće koherentnosti globalnih gospodarskih politika, WTOsurađuje, po potrebi, s Međunarodnim monetarnim fondom i s Međunarodnom bankomza obnovu i razvoj i njenim pridruženim agencijama.

Članak IV.

Organizacija WTO-a

1.   Uspostavlja se Ministarska konferencija, sastavljena od predstavnika svihčlanica, koja se sastaje najmanje jednom u dvije godine. Ministarskakonferencija obavlja zadatke WTO-a i poduzima potrebna djelovanja u tom cilju.Ministarska je konferencija ovlaštena, na zahtjev članice, donijeti odluke osvim pitanjima iz bilo kojeg od multilateralnih trgovinskih sporazuma u skladusa specifičnim zahtjevima o odlučivanju iz ovog Sporazuma i odgovarajućihmultilateralnih trgovinskih sporazuma.

2.   Uspostavlja se Glavno vijeće, sastavljeno od predstavnika svih članica, kojese sastaje po potrebi. U razdobljima između sastanaka Ministarske konferencijeGlavno vijeće obavlja njezine zadaće. Glavno vijeće također provodi i zadaćekoje su mu dodijeljene ovim Sporazumom. Glavno vijeće donosi poslovnik teodobrava poslovnik Odbora iz stavka 7.

3.   Glavno vijeće sastaje se po potrebi kako bi obavljalo poslove Tijela zarješavanje sporova prema odredbama Dogovora o rješavanju sporova. Tijelo zarješavanje sporova može imati vlastitog predsjednika i donosi takav poslovnikkoji smatra potrebnim za obavljanje zadataka za koje je odgovorno.

4.   Glavno vijeće se sastaje po potrebi kako bi obavljalo poslove Tijela zapregled trgovinske politike prema odredbama iz TPRM-a. Tijelo za pregledtrgovinske politike može imati svog predsjednika i donosi poslovnik koji smatrapotrebnim za obavljanje zadataka za koje je odgovorno.

5.   Uspostavlja se Vijeće za trgovinu robom, Vijeće za trgovinu uslugama iVijeće za trgovinske aspekte prava intelektualnog vlasništva (dalje u tekstu„Vijeće zaTRIPS”), koja djelujupod općim vodstvom Općeg vijeća. Vijeće za trgovinu robom prati provedbumultilateralnih trgovinskih sporazuma iz Priloga 1.A. Vijeće za trgovinuuslugama prati provedbu Općeg sporazuma o trgovini uslugama (dalje u tekstu„GATS”). Vijeće za TRIPS pratiprovedbu Sporazuma o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva(dalje u tekstu „SporazumTRIPS” ). Ova vijećaobavljaju zadatke za koje su zadužena odgovarajućim sporazumima, kao i od straneOpćeg vijeća. Ona donose vlastite poslovnike podložne odobrenju Općeg vijeća.Vijeća su otvorena za članstvo predstavnicima svih članica. Ta se Vijeća sastajupo potrebi kako bi obavljala svoje zadatke.

6.   Vijeće za trgovinu robom, Vijeće za trgovinu uslugama i Vijeće za TRIPS popotrebi osnivaju pomoćna tijela. Ta pomoćna tijela donose vlastite poslovnikepodložne odobrenju odgovarajućeg Vijeća.

7.   Ministarska konferencija osniva Odbor za trgovinu i razvoj, Odbor zaograničenja bilance plaćanja i Odbor za proračun, financije i upravu kojiprovode zadaće koje su im dodijeljene ovim Sporazumom, multilateralnimtrgovinskim sporazumima, kao i sve dodatne zadaće koje im dodijeli Glavnovijeće, a mogu, po potrebi, osnivati pomoćne odbore s onim zadacima kojesmatraju potrebnima. Kao dio svojih zadataka, Odbor za trgovinu i razvojpovremeno obavlja pregled posebnih odredbi multilateralnih trgovinskih sporazumau korist najmanje razvijenih zemalja članica te o potrebi poduzimanjaodgovarajućih djelovanja izvještava Glavno vijeće. Članstvo u ovim Odborimaotvoreno je predstavnicima svih članica.

8.   Tijela osnovana prema višestranim trgovinskim sporazumima obavljaju zadaćekoje su im dodijeljene tim sporazumima, a djeluju unutar institucionalnog okviraWTO-a. Ova su tijela dužna redovito izvještavati Glavno vijeće o svojimaktivnostima.

Članak V.

Odnosi s ostalim organizacijama

1.   Glavno vijeće poduzima odgovarajuće korake potrebne radi učinkovite suradnjes ostalim međuvladinim organizacijama čiji su zadaci povezani sa zadacimaWTO-a.

2.   Glavno vijeće može poduzeti odgovarajuće korake radi konzultacija i suradnjes nevladinim organizacijama koje se bave pitanjima povezanima sa zadacimaWTO-a.

Članak VI.

Tajništvo

1.   Uspostavlja se Tajništvo WTO-a (dalje u tekstu: Tajništvo) kojeg vodi Glavnidirektor WTO-a.

2.   Glavnog direktora imenuje Ministarska konferencija te donosi pravila kojimase utvrđuju ovlasti, obveze, uvjeti službe i trajanje mandata Glavnogdirektora.

3.   Glavni direktor imenuje osoblje Tajništva i određuje njihove dužnosti iuvjete službe u skladu s pravilima koja je usvojila Ministarskakonferencija.

4.   Zadaće Glavnog direktora i osoblja Tajništva isključivo su međunarodneprirode. Ni Glavni direktor ni osoblje Tajništva pri obavljanju svojih obveza netraže niti prihvaćaju upute bilo koje vlade ili nekog drugog tijela vlasti izvanWTO-a. Oni se suzdržavaju od svakog djelovanja koje bi moglo negativno utjecatina njihov status međunarodnih dužnosnika. Članice WTO-a poštuju međunarodniznačaj zadaća Glavnog direktora i zaposlenika Tajništva i ni na koji način nanjih ne smiju utjecati u obavljanju njihovih dužnosti.

Članak VII.

Proračun i doprinosi

1.   Glavni direktor prikazuje procjenu godišnjeg proračuna i financijskeizvještaje Odboru WTO-a za proračun, financije i upravu. Odbor za proračun,financije i upravu razmatra procjenu godišnjeg proračuna i financijskihizvještaja Glavnog direktora, a zatim o prijedlogu iznosi preporuke Općemvijeću. Procjenu godišnjeg proračuna odobrava Opće vijeće.

2.   Odbor za proračun, financije i upravu predlaže Općem vijeću financijskapravila koja obuhvaćaju i odredbe o sljedećem:

(a)

iznosu doprinosa kojima se raspoređuju troškovi između članicaWTO-a; i

(b)

mjerama koje treba poduzeti u odnosu na članice koje zaostaju uplaćanju.

Financijska se pravila temelji, u mjeri u kojoj je to moguće, na pravilima ipraksi GATT-a 1947.

3.   Opće vijeće usvaja financijska pravila i procjenu godišnjeg proračunadvotrećinskom većinom koja obuhvaća više od polovice članica WTO-a.

4.   Svaka članica bez odlaganja doprinosi WTO-u za pokriće troškova WTO-a uskladu s financijskim pravilima koja je usvojilo Opće vijeće.

Članak VIII.

Status WTO-a

1.   WTO ima pravnu osobnost, a svaka joj zemlja članica dodjeljuje tolikopravnih ovlasti koliko joj je potrebno za obavljanje njezinih zadaća.

2.   Svaka zemlja članica dodjeljuje WTO-u potrebne povlastice i imunitet kako bimogla obavljati svoje zadaće.

3.   Svaka od članica dužnosnicima WTO-a i predstavnicima članica isto takoodobrava potrebne povlastice i imunitet za neovisno obavljanje svojih zadaća uvezi s WTO-om.

4.   Povlastice i imunitet koje članica odobri WTO-u, njegovim dužnosnicima ipredstavnicima članica, slične su povlasticama i imunitetu navedenima uKonvenciji o povlasticama i imunitetu specijaliziranih agencija koju je odobrilaOpća skupština Ujedinjenih naroda 21. studenog 1947.godine.

5.   WTO može sklopiti sporazum o svom sjedištu.

Članak IX.

Odlučivanje

1.   WTO nastavlja praksu odlučivanja konsenzusom koji je prihvaćen u GATT-u1947. (1) Kad se odluka ne može donijeti konsenzusom, a drukčije nije određeno,odluke se donose glasovanjem. Svaka članica WTO-a ima na sastancima Ministarskekonferencije i Općeg vijeća jedan glas. Kad Europska komisija koristi svojepravo glasovanja, njen će broj glasova odgovarati broju njenih državačlanica (2) koje su članice WTO-a. Ministarska konferencija i Opće vijeće odlučujuvećinom danih glasova osim ako ovim Sporazumom ili drugim odgovarajućimmultilateralnim trgovinskim sporazumom nije drukčije određeno (3).

2.   Ministarska konferencija i Opće vijeće su jedini ovlašteni za usvajanjetumačenja ovog Sporazuma i multilateralnih trgovinskih sporazuma. Kod tumačenjamultilateralnog trgovinskog sporazuma iz Priloga 1., svoja su ovlaštenja dužniprovoditi u skladu s preporukom Vijeća koje prati provedbu tog sporazuma. Ousvajanju tumačenja odlučuje se tročetvrtinskom većinom glasova članica. Ovajstavak se ne koristi na način da dovede u pitanje izmijenjene odredbe člankaX.

3.   U iznimnim okolnostima Ministarska konferencija može odlučiti o izuzeću odobveze koja se ovim Sporazumom ili nekim od multilateralnih trgovinskihsporazuma određuje članici pod uvjetom da takvu odluku donese tročetvrtinskavećina članica (4), osim ako je drugačije propisano ovim stavkom.

(a)

Zahtjev za izuzeće koje se tiče ovog Sporazuma podnosi se narazmatranje Ministarskoj konferenciji u skladu s praksomodlučivanja konsenzusom. Ministarska konferencija utvrđujerazdoblje, koje nije dulje od 90 dana, a u kojem će razmotritizahtjev. Ako se u tom razdoblju ne postigne konsenzus, odluku oodobrenju izuzeća donosi tri četvrtine članica (4).

(b)

Zahtjev za izuzeće koje se tiče multilateralnih trgovinskihsporazuma u prilozima 1.A ili 1.B ili 1.C ili njihovih priloga,podnosi se najprije na razmatranje Vijeću za trgovinu robom,Vijeću za trgovinu uslugama, odnosno Vijeću za TRIPS, i to uroku koji nije dulji od 90 dana. Odgovarajuće vijeće po istekutoga roka podnosi izvješće Ministarskoj konferenciji.

4.   Ministarska konferencija u odluci o izuzeću navodi koje izvanredne okolnostiopravdavaju odluku, kao i uvjete primjene odluke te datum prestanka izuzeća.Ministarska konferencija po isteku godine dana provjerava svaku odluku o izuzećuna rok dulji od godine dana i nakon toga svake godine do prestanka izuzeća.Ministarska konferencija pri svakoj provjeri ispituje postoje li još uvijekizvanredne okolnosti koje opravdavaju izuzeće, te jesu li ispunjeni uvjeti podkojima je izuzeće odobreno. Ministarska konferencija na temelju godišnjeprovjere može produljiti, izmijeniti ili ukinuti izuzeće.

5.   Odluke donesene prema višestranom trgovinskom sporazumu, kao i sve odluke otumačenjima ili izuzećima, donose se u skladu s odredbama togasporazuma.

Članak X.

Izmjene

1.   Svaka članica WTO-a može dati prijedlog izmjena odredaba ovog Sporazuma, kaoi odredaba multilateralnih trgovinskih sporazuma u Dodatku 1. i to na način dapodnese prijedlog Ministarskoj konferenciji. Vijeća navedena u članku IV. stavku5. mogu također podnositi Ministarskoj konferenciji prijedloge za izmjenuodredaba odgovarajućih multilateralnih trgovinskih sporazuma iz Priloga 1. čijuprimjenu oni nadgledaju. Ako ne odluči o duljem roku, Ministarska konferencija uroku od 90 dana od dana formalnog podnošenja prijedloga konsenzusom odlučuje opodnošenju prijedloga članicama radi prihvaćanja. Osim ako se primjenjujuodredbe stavaka 2., 5. ili 6., u odluci treba izrijekom navesti primjenjuju lise odredbe stavaka 3. ili 4. U slučaju postizanja konsenzusa, Ministarskakonferencija podnosi predloženu izmjenu članicama na prihvaćanje. Ako uutvrđenom roku ne bude postignut konsenzus na sastanku Ministarske konferencije,Ministarska konferencija dvotrećinskom većinom članica odlučuje o podnošenjupredložene izmjene članicama radi prihvaćanja. Osim kako je određeno stavcima2., 5. ili 6., odredbe stavka 3. primjenjuju se na predložene izmjene, osim akoMinistarska konferencija odluči tročetvrtinskom većinom članica o primjeniodredbi iz stavka 4.

2.   Izmjene odredaba ovog članka i odredaba sljedećih članaka stupaju na snagunakon što sve zemlje članice prihvate:

članak IX. ovog Sporazuma;

članci I. i II. GATT-a 1994.;

članak II.1. GATS-a;

članak 4. Sporazuma o TRIPS-u.

3.   Izmjene odredaba ovog Sporazuma ili multilateralnih trgovinskih sporazuma izpriloga 1.A i 1.C, osim onih navedenih u stavcima 2. i 6., a koji su takveprirode da bi mogli promijeniti prava i obveze članica, stupaju na snagu za onečlanice koje su ih prihvatile nakon što ih prihvate dvije trećine članica, anakon toga za svaku članicu kad ih ona prihvati. Ministarska konferencija možetročetvrtinskom većinom svojih članica odlučiti da je svaka izmjena koja stupina snagu u skladu s ovim stavkom takve prirode da svakoj članici koja ga nijeprihvatila u roku koji je odredila Ministarska konferencija omogućuje da usvakom slučaju slobodno odluči hoće li se povući iz WTO-a ili ostati njezinačlanica uz suglasnost Ministarske konferencije.

4.   Izmjene odredaba ovog Sporazuma ili multilateralnih trgovinskih sporazuma izpriloga 1.A i 1.C, osim onih navedenih u stavcima 2. i 6., a koji su takveprirode da ne bi mogli promijeniti prava i obveze članica, stupaju na snagu zasve članice kad ih prihvati dvije trećine članica.

5.   Iznimno od odredaba iz gore navedenog stavka 2., izmjene dijela I., II. iIII. GATS-a i odgovarajućih priloga stupaju na snagu za članice koje su ihprihvatile nakon što ih prihvati dvije trećine članica, a nakon toga za svakučlanicu kad ih ona prihvati. Ministarska konferencija može tročetvrtinskomvećinom članica odlučiti da je svaka izmjena, koja stupa na snagu prema gornjempostupku, takve prirode da svakoj članici koja je nije prihvatila u roku koji jeodredila Ministarska konferencija omogućuje da u svakom slučaju slobodno odlučihoće li će se povući iz WTO-a ili će ostati njezina članica uz suglasnostMinistarske konferencije. Izmjene dijela IV, V. i VI. GATS-a i odgovarajućihpriloga stupaju na snagu za sve članice kad ih prihvati dvije trećinečlanica.

6.   Bez obzira na odredbe ovog članka, Ministarska konferencija može usvojiti, ito bez daljnjeg formalnog postupka prihvaćanja, one izmjene Sporazuma TRIPS kojeudovoljavaju zahtjevima njegovog članka 71. stavka 2.

7.   Svaka zemlja članica, koja prihvaća izmjene ovog sporazuma ilimultilateralnih trgovinskih sporazuma iz Priloga 1., kod Glavnog direktora WTO-apolaže dokument o prihvaćanju i to u roku prihvaćanja koji odredi Ministarskakonferencija.

8.   Svaka zemlja članica WTO-a može inicirati prijedlog izmjene odredabamultilateralnih trgovinskih sporazuma u prilozima 2. i 3. podnošenjem prijedlogaMinistarskoj konferenciji. Odluka o odobrenju izmjena multilateralnihtrgovinskih sporazuma iz Priloga 2. donosi se konsenzusom, a izmjene stupaju nasnagu za sve članice nakon što ih prihvati Ministarska konferencija. Odluke oprihvaćanju izmjena multilateralnih trgovinskih sporazuma u Prilogu 3. stupajuna snagu za sve članice nakon što ih prihvati Ministarska konferencija.

9.   Ministarska konferencija može, na zahtjev članica stranaka trgovinskogsporazuma, odlučiti o uključivanju tog sporazuma u Prilog 4. samo putemkonsenzusa. Ministarska konferencija može, na zahtjev članica stranakamultilateralnog trgovinskog sporazuma, odlučiti o brisanju tog Sporazuma izPriloga 4.

10.   Izmjene višestranih trgovinskih sporazuma rukovode se odredbama togSporazuma.

Članak XI.

Izvorno članstvo

1.   Ugovorne strane GATT-a 1947. od dana stupanja na snagu ovog Sporazuma, zatimEuropske zajednice koje prihvate ovaj Sporazum, kao i multilateralne trgovinskesporazume, za koje se GATT-u 1994. prilažu Obvezujući rasporedi koncesija iobveza, a GATS-u Obvezujući rasporedi posebnih obveza, postaju izvorne članiceWTO-a.

2.   Od najmanje razvijenih zemalja, kojima takav status priznaju Ujedinjeninarodi, zahtjeva se da samo preuzmu obveze i koncesije koje su u skladu snjihovim pojedinačnim stupnjem razvoja, njihovim financijskim i trgovinskimpotrebama ili s njihovom administrativnom i institucionalnomspremnošću.

Članak XII.

Pristupanje

1.   Svaka država ili izdvojeno carinsko područje koje uživa punu autonomiju uodržavanju svojih vanjskih komercijalnih odnosa kao i u drugim stvarimapropisanima ovim Sporazumom i multilateralnim trgovinskim sporazumima, možepristupiti ovom Sporazumu pod uvjetima koje dogovore ta država i WTO.Pristupanje se odnosi na ovaj Sporazum i na multilateralne trgovinske sporazumekoji su mu priloženi.

2.   Odluke o pristupanju donosi Ministarska konferencija. Ministarskakonferencija odobrava Sporazum prema uvjetima pristupa dvotrećinskom većinomčlanica WTO-a.

3.   Pristupanje višestranom trgovinskom sporazumu uređuje se odredbama samogsporazuma.

Članak XIII.

Neprimjena multilateralnih trgovinskih sporazuma između pojedinihčlanica

1.   Ovaj se Sporazum kao ni multilateralni trgovinski sporazumi iz Priloga 1. i2. ne primjenjuje između dvije zemlje članice ako bilo koja od tih članica uvrijeme kad postane članica nije suglasna s primjenom.

2.   Izvorne članice WTO-a, koje su bile ugovorne strane GATT-a 1947., mogu sepozvati na stavak 1. samo ako su se prije pozvale na članak XXXV. tog Sporazumai ako se taj članak primjenjivao između ugovornih strana u vrijeme kad je ovajSporazum za njih stupio na snagu.

3.   Stavak 1. se primjenjuje između članice i druge članice koja je pristupilaprema članku XII. samo ako je članica, koja nije bila suglasna s primjenom,obavijestila o tome Ministarsku konferenciju prije prihvaćanja Sporazuma premauvjetima pristupanja Ministarske konferencije.

4.   Ministarska konferencija može na zahtjev bilo koje članice razmotritiprimjenu ovog članka u posebnim slučajevima, nakon čega donosi odgovarajućepreporuke.

5.   Neprimjena višestranog trgovinskog sporazuma među strankama, koje supristupile tom Sporazumu, podliježe odredbama tog Sporazuma.

Članak XIV.

Prihvaćanje, stupanje na snagu i polaganje

1.   Ovaj je Sporazum otvoren za prihvaćanje, potpisom ili na drugi način,ugovornim stranama GATT-a 1947. i Europskim zajednicama, koje ispunjavaju uvjeteda postanu izvorne članice WTO-a u skladu s člankom XI. ovog Sporazuma.Prihvaćanje se odnosi na ovaj Sporazum kao i na multilateralne trgovinskesporazume koji su mu priloženi. Ovaj Sporazum i multilateralni trgovinskisporazumi koji su mu priloženi stupaju na snagu na dan koji odrede ministri uskladu sa stavkom 3. Završnog akta koji sadržava zaključke Urugvajskog krugamultilateralnih trgovinskih pregovora i ostaje otvoren za prihvaćanje tijekomdvije godine nakon tog dana, osim ako ministri odluče drukčije. Svakoprihvaćanje, do kojeg dođe nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma, stupa nasnagu 30 dana od dana prihvaćanja.

2.   Članica koja prihvati ovaj Sporazum nakon njegovog stupanja na snaguprimjenjuje sve koncesije i obveze iz multilateralnih trgovinskih sporazuma kojise trebaju primijeniti tijekom razdoblja nakon stupanja na snagu ovog Sporazuma,kao da je prihvatila ovaj Sporazum na dan njegovog stupanja na snagu.

3.   Tekst ovog Sporazuma i multilateralnih trgovinskih sporazuma je do stupanjana snagu ovog Sporazuma položen kod Glavnog direktora ugovornih strana GATT-a1947. Glavni direktor treba bez odlaganja poslati ovjereni izvorni primjerakovog Sporazuma i multilateralnih trgovinskih sporazuma uz notifikaciju opojedinom prihvaćanju sporazuma svakoj vladi i Europskim zajednicama kojeprihvate sporazum. Kad stupi na snagu, ovaj Sporazum i multilateralni trgovinskisporazumi i sve izmjene polažu se kod Glavnog direktora WTO-a.

4.   Prihvaćanje i stupanje na snagu višestranog trgovinskog sporazuma slijediodredbe tog Sporazuma. Ti se sporazumi polažu kod Glavnog direktora ugovornihstranaka GATT-a 1947. Isti se sporazumi, po stupanju na snagu ovog Sporazuma,polažu kod Glavnog direktora WTO-a.

Članak XV.

Povlačenje

Svaka članica može istupiti iz ovog Sporazuma. To istupanje odnosi se na ovajSporazum kao i na multilateralne trgovinske sporazume te stupa na snagu po istekušest mjeseci od dana kad je Glavni direktor WTO-a primio pisanu obavijest oistupanju.

Istupanje iz višestranog trgovinskog sporazuma rukovodi se odredbama togSporazuma.

Članak XVI.

Razne odredbe

1.   Osim ako je ovim Sporazumom ili multilateralnim trgovinskim sporazumimadrugačije predviđeno, WTO poštuje odluke, postupke i uobičajen način postupanjaugovornih strana GATT-a 1947. kao i tijela osnovanih u okviru GATT-a1947.

2.   Tajništvo GATT-a 1947., u mjeri u kojoj je to izvedivo, postaje TajništvoWTO-a, a Glavni direktor ugovornih strana GATT-a 1947. obavlja dužnost Glavnogdirektora WTO-a sve dok Ministarska konferencija ne imenuje Glavnog direktora uskladu sa člankom VI. stavkom 2. ovog Sporazuma.

3.   U slučaju sukoba između odredbe ovog Sporazuma i odredbe bilo kojeg odmultilateralnih trgovinskih sporazuma, odredba ovog Sporazuma prevladava u mjerio kojoj se radi u sukobu.

4.   Svaka članica osigurava da njezini zakoni i drugi propisi budu usklađeni snjezinim obvezama navedenima u priloženim Sporazumima.

5.   Nisu dopuštene rezervacije u vezi s bilo kojom odredbom ovog Sporazuma.Moguće su rezervacije u vezi s bilo kojom odredbom multilateralnih trgovinskihsporazuma samo do mjere koja je predviđena samim sporazumima. Rezervacije u vezis odredbama višestranog trgovinskog sporazuma slijedi odredbe togSporazuma.

6.   Ovaj se Sporazum registrira u skladu s odredbama članka 102. PoveljeUjedinjenih naroda.

Sastavljeno u Marakešu, petnaestoga travnja tisuću devetsto devedeset i četvrte, u jednomprimjerku na engleskom, francuskom i španjolskom, s tim da je svaki od tekstovaizvoran.

NAPOMENE S OBJAŠNJENJEM:

Pojam „zemlja” ili „zemlje” upotrijebljen je u ovom Sporazumu i umultilateralnim trgovinskim sporazumima na način da obuhvaća svako odvojenocarinsko područje članice WTO-a.

U slučaju odvojenog carinskog područja članice WTO-a, kad je izraz u ovomSporazumu ili u multilateralnim trgovinskim sporazumima opisan pojmom„nacionalni”, tajće se izraz čitati kao da se odnosi na to carinsko područje, osim ako jedrukčije određeno.


(1)  Smatrat će se da je odgovarajuće tijelo odlučilo konsenzusom ako nitijedna zemlja članica od prisutnih na sastanku na kojem je donesenaodluka ne uloži i formalni prigovor na prijedlog odluke.

(2)  Broj glasova Europskih zajednica i njihovih zemalja članica ne može ni ukom slučaju nadilaziti broj zemalja članica Europskih zajednica.

(3)  Odluke Općeg vijeća koje se sastalo kao Tijelo za rješavanje sporovadonose se isključivo u skladu s odredbama članka 2. stavka 4. Dogovora orješavanju sporova.

(4)  Odluka o odobrenju izuzeća glede obveze tokom prijelaznog razdoblja ilirazdoblja za postepenu provedbu, koju zemlja članica podnositeljzahtjeva nije ispunila do kraja istog razdoblja, donosi sekonsenzusom.


PRILOG

PRILOG 1

 

PRILOG 1.A

Multilateralni sporazumi o trgovini robom

Opći sporazum o carinama i trgovini 1994.

Sporazum o poljoprivredi

Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera

Sporazum o tekstilu i odjeći

Sporazum o tehničkim preprekama u trgovini

Sporazum o investicijskim mjerama u vezi s trgovinom

Sporazum o primjeni članka VI. Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1994.

Sporazum o provedbi članka VII. Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1994.

Sporazum o pregledu robe prije isporuke

Sporazum o pravilima o podrijetlu robe

Sporazum o postupcima izdavanja uvoznih dozvola

Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama

Sporazum o zaštitnim mjerama

PRILOG 1.B

Opći sporazum o trgovini uslugama

PRILOG 1.C

Sporazum o trgovinskim aspektima prava intelektualnog vlasništva

PRILOG 2.

Dogovor o pravilima i postupcima za rješavanje sporova

PRILOG 3.

Mehanizam kontrole trgovinske politike

Završni akt

PRILOG 4.

Sporazum o javnim nabavama

Dogovor za goveđe meso

Nacrt razmjene pisama između Urugvaja i Europske zajednice


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

13


21994A1223(02)


L 336/11

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PRILOG 1.

PRILOG 1.A

MULTILATERALNI SPORAZUMI O TRGOVINI ROBOM

Opća napomena za tumačenje Priloga 1.A:

U slučaju sukoba odredaba Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1994. i odredaba jednog od sporazuma iz Priloga 1.A, koji je priložen Sporazumu o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (a na koji se u sporazumima iz Priloga 1.A upućuje kao na „WTO Sporazum”) mjerodavne su odredbe ovog drugog sporazuma.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

14


21994A1223(03)


L 336/20

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


OPĆI SPORAZUM O CARINAMA I TRGOVINI 1994.

1.

Opći sporazum o carinama i trgovini 1994. („GATT 1994.”) sastoji se od sljedećeg:

(a)

Odredbi iz Općeg sporazuma o carinama i trgovini od30. listopada 1947.,priloženih Završnom dokumentu koji je prihvaćen pozavršetku drugog zasjedanja Pripremnog odboraKonferencije Ujedinjenih naroda o trgovini izapošljavanju (s izuzetkom Protokola o privremenojprimjeni), i njihovih ispravaka, dodataka i promjena uokviru pravnih instrumenata koji su stupili na snaguprije datuma stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u;

(b)

Odredbi pravnih instrumenata iznijetih u donjem tekstukoje su stupile na snagu u okviru GATT-a 1947. prijedatuma stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, i to:

i.

Protokola i potvrda u vezi s carinskimkoncesijama;

ii.

Protokola o pristupu (s izuzetkom odredbi (a)koje se odnose na privremenu primjenu i prestanakprivremene primjene i (b) pod uvjetom da se dioII. GATT-a 1947. privremeno primjenjuje do najvećemjere koja ne dovodi do nesklada sa zakonskimpropisima postojećim na dan stupanja na snaguistog Protokola);

iii.

Odluka o izuzeću dopuštenom prema članku XXV.GATT-a 1947., koje su na snazi na dan stupanja nasnagu Sporazuma o WTO-u (1);

iv.

Ostalih odluka ugovornih strana GATT-a1947.;

(c)

Dogovora iznijetim kako slijedi:

i.

Dogovor o tumačenju članka II.1.(b) Općegsporazuma o carinama i trgovini 1994.;

ii.

Dogovor o tumačenju članka XVII. Općegsporazuma o carinama i trgovini 1994;

iii.

Dogovor o tumačenju odredbi o bilanciplaćanja Općeg sporazuma o carinama i trgovini1994.;

iv.

Dogovor o tumačenju članka XXIV. Općegsporazuma o carinama i trgovini 1994.;

v.

Dogovor o tumačenju izuzeća od obveza izOpćeg sporazuma o carinama i trgovini 1994.;

vi.

Dogovor o tumačenju članka XXVIII. Općegsporazuma o carinama i trgovini 1994.; i

(d)

Protokola iz Marakeša GATT-a 1994.

2.

Objašnjenja

(a)

Smatra se da izraz „stranke” u odredbama GATT1994. znači „članice”. Smatra se da izraz„manje razvijene stranke” i „razvijenestranke” znači „članica zemlja urazvoju” i „članica razvijenazemlja”. Izraz „izvršnitajnik” podrazumijeva značenje„glavni direktor WTO-a”.

(b)

Smatra se da se spominjanje zajedničkog djelovanjastranaka u člancima XV:1., XV:2., XV:8., XXXVIII. i ubilješkama uz članak XII. i XVIII.; i u odredbama oposebnim sporazumima o razmjeni u člancima XV:2., XV:3.,XV:6., XV:7. i XV:9. GATT-a 1994. odnosi na WTO. Ostalezadaće koje su prema odredbama GATT-a 1994. dodijeljenestrankama zajedničkog djelovanja prenose se naMinistarsku konferenciju.

(c)

i.

Smatra se da je tekst GATT-a 1994. izvorni naengleskom, francuskom i španjolskom.

ii.

Tekst GATT-a na francuskom jeziku podliježeispravcima izraza prema Prilogu A dokumentuMTN.TNC/41.

iii.

Smatra se da je izvorni tekst GATT-a 1994. našpanjolskom jeziku tekst u Knjizi IV. iz nizaosnovnih instrumenata i izabranih dokumenata, uzispravke uvjeta naznačenih u Prilogu B dokumentaMTN. TNC/41.

3.

(a)

Odredbe iz dijela II. GATT-a 1994. ne primjenjuju se namjere koje je članica donijela u okviru posebnogobveznog zakonodavstva koje je za članicu stupilo nasnagu prije nego je postala ugovorna stranka GATT-a1947., a kojima se zabranjuje korištenje, prodaja ilizakup u inozemstvu građenih ili rekonstruiranih plovilau komercijalne svrhe između mjesta u nacionalnim vodamaili u vodama isključivog gospodarskog pojasa. Ovo seizuzeće odnosi na (a) nastavak ili hitno obnavljanjeneusklađenih odredbi takvog zakonodavstva; i na (b)izmjene neusklađenih odredbi takvog zakonodavstva domjere u kojoj izmjena ne umanjuje usklađenost odredbe sII. dijelom GATT-a 1947. Ovo se izuzeće odnosi samo namjere poduzete u okviru gore opisanog zakonodavstvanotificiranog, i navedenog prije datuma stupanja nasnagu Sporazuma o WTO-u. Kad se isto zakonodavstvonaknadno mijenja tako da umanjuje usklađenost s II.dijelom GATT-a 1994., neće se više smatrati obuhvaćenimovim stavkom.

(b)

Ministarska konferencija razmatra ovo izuzećenajkasnije pet godina nakon stupanja na snagu Sporazumao WTO-u, a nakon toga svake dvije godine sve dok jeizuzeće na snazi s ciljem da utvrdi postoje li jošuvjeti koji su nalagali uvođenje izuzeća.

(c)

Članica, čije su mjere obuhvaćene gore navedenimizuzećem, godišnje podnosi detaljno statističko izvješćekoje sadrži petogodišnji promjenjivi prosjek stvarnih iočekivanih isporuka navedenih plovila kao i dodatnepodatke o upotrebi, prodaji, zakupu ili popravku vozilaobuhvaćenih ovim izuzećem.

(d)

U slučaju kad članica smatra da izuzeće djeluje nanačin da opravdava uvođenje uzajamnih i odgovarajućihograničenja upotrebe, prodaje, zakupa ili popravkaplovila izgrađenih na području druge članice, koja tražiizuzeće, prva članica može uvesti ista ograničenja poduvjetom da o tome prethodno obavijesti Ministarskukonferenciju.

(e)

Ovo izuzeće ne utječe na pojedina rješenja koja se tičuodređenih aspekata zakonodavstva obuhvaćenih ovimizuzećem, a koja su dogovorena na razini sektorskihsporazuma ili na drugim mjestima.


(1)  Izuzeća koja su predmet ove odredbe navedena suu bilješci 7. na stranicama 11. i 12. u odjeljkuII. dokumenta MTN/FA od 15.prosinca 1993., i u MTN/FA/Corr. 6 od 21. ožujka 1994. Ministarskakonferencija na prvoj sjednici uspostavljarevidiranu listu izuzeća koja su predmet oveodredbe, na koju se dodaju sva izuzeća odobrena natemelju GATT-a 1947 nakon 15.prosinca 1993. i prije dana stupanja nasnagu Sporazuma o WTO-u, te brišu izuzeća koja ćedo tada prestati vrijediti.


DOGOVOR O TUMAČENJU ČLANKA II:1.(b) OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI 1994.


ČLANICE SU SPORAZUMNE:

1.

S ciljem osiguranja transparentnosti zakonskih prava i obveza koje proizlaze iz članka II. stavka 1. točke (b), u Obvezujući se raspored koncesija, priložen GATT-u 1994., unosi vrsta i razina svih „ostalih carina ili pristojbi” koje se naplaćuju na obvezne tarifne stavke, onako kako su navedene u odnosnoj odredbi, a uz tarifnu stavku na koju se odnose. Podrazumijeva se da takvo unošenje ne mijenja pravnu prirodu „ostalih carina ili pristojbi”.

2.

Dan 15. travnja 1994. predstavlja datum od kojeg postoji obveza glede „ostalih carina ili pristojbi” u svrhe navedene u članku II. Stoga se „ostale carine ili pristojbe” unose u Obvezujuće rasporede na onim razinama koje se primjenjuju tog datuma. Kod svakih sljedećih pregovora o postojećim koncesijama ili o novim koncesijama, smatra se da je datum primjene za određenu tarifnu stavku datum uključivanja nove koncesije u odgovarajući Obvezujući raspored. Međutim, u stupcu broj 6. Obvezujućeg rasporeda, na slobodnim listovima i dalje se bilježi datum uvođenja onog instrumenta kojim je određena koncesija u vezi s pojedinom tarifnom stavkom prvi puta unesenom u GATT 1947. ili GATT 1994.

3.

„Ostale carine ili pristojbe” bilježe se s obzirom na sve carinske obveze.

4.

U slučaju kad je tarifna stavku prethodno bila predmet koncesije, razina „ostalih carina ili pristojbi” unesenih u odgovarajući Obvezujući raspored ne smije biti viša od razine postignute pri prvom uvrštenju koncesije u isti Obvezujući raspored. Svaka članica ima pravo osporavanja bilo koje od „ostalih carina ili pristojbi” na temelju toga što „ostale carine ili pristojbe” nisu postojale u vrijeme stvaranja izvornih obveza vezano za te tarifne stavke, kao i radi konzistentnosti unesene razine bilo koje od „ostalih carina ili pristojbi” s ranijom razinom obveze, i to u roku od tri godine od dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u ili u roku od tri godine nakon polaganja glavnom direktoru WTO-a instrumenta kojim se Obvezujući raspored o kojem je riječ uvrštava u GATT 1994., ako je taj datum kasniji.

5.

Unošenje „ostalih carina ili pristojbi” u Obvezujuće rasporede ne dovodi u pitanje njihovu konzistentnost s pravima i obvezama prema GATT-u 1994. osim onih obuhvaćenih stavkom 4. Sve članice pridržavaju pravo osporavanja konzistentnosti bilo koje od „ostalih carina ili pristojbi” s takvim obvezama u svako doba.

6.

Za potrebe ovog Dogovora primjenjuju se odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994. prema razradi i primjeni koje su izložene u Dogovoru o rješavanju sporova.

7.

„Ostale carine ili pristojbe” koje nisu uključene u Obvezujući raspored u vrijeme polaganja instrumenta kojim se Obvezujući raspored uvrštava u GATT 1994., glavnom tajniku stranaka GATT-a 1947., do stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, odnosno nakon toga glavnom tajniku WTO-a, neće kasnije biti pridodane tom Obvezujućem rasporedu kao što niti jedna od „ostalih carina ili pristojbi” unesenih na razini ispod one koja prevladava na datum primjene, neće biti povećavane do te razine osim ako takva povećanja ili promjene budu učinjeni u roku od šest mjeseci od dana polaganja instrumenta.

8.

Odluka iz stavka 2. u vezi s datumom primjene svake koncesije u svrhe određene stavkom 1. točkom (b) članka II. GATT-a 1994. čini nevažećom odluku u vezi s datumom primjene koja je donesena 26. ožujka 1980. (BISD 27S/24).


DOGOVOR O TUMAČENJU ČLANKA XVII. OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI 1994.

ČLANICE,

Uzevši na znanje da članak XVII. navodi obveze članica u vezi s aktivnostima državnih trgovinskih poduzeća, koje su spomenute u članku XVII. stavku 1., koje trebaju biti u skladu s općim načelima koja nalažu nediskriminacijsko postupanje propisano GATT-om 1994., a odnose se na državne mjere od utjecaja na uvoz ili izvoz privatnih trgovaca;

Uzevši također na znanje da su članice podložne svojim obvezama navedenim u GATT-u 1994., u vezi s onim državnim mjerama koje utječu na državna trgovinska poduzeća;

Shvaćajući da ovaj Dogovor nije u suprotnosti s osnovnim disciplinama iz članka XVII.;

SPORAZUMNE SU:

1.

Radi osiguranja transparentnosti aktivnosti državnih trgovinskih poduzeća, članice notificiraju Vijeću za trgovinu robom o takvim poduzećima, kako bi ih radno tijelo osnovano prema stavku 5. moglo nadzirati u skladu sa sljedećom radnom definicijom:

„Vladina i nevladina poduzeća, uključujući i prodajne odjele, kojima su dodijeljena isključiva ili posebna prava ili povlastice, uključujući zakonske ili ustavne ovlasti, u čijem izvršavanju, svojim nabavama i prodajama utječu na razinu ili smjer uvoza i izvoza”.

Navedeni zahtjev za notificiranjem ne odnosi se na uvoz proizvoda namijenjenih trenutnoj ili krajnjoj potrošnji države ili jednog od gore navedenih poduzeća, i koji nisu namijenjeni preprodaji ili korištenju za proizvodnju robe za prodaju..

2.

Svaka članica provodi ispitivanje svoju politiku podnošenja notifikacija o državnim trgovinskim poduzećima Vijeću za trgovinu robom, imajući na umu odredbe ovog Dogovora. Svaka članica mora kod obavljanja nadzora voditi računa o potrebi osiguranja najveće moguće transparentnosti u podnošenju notifikacija, što treba omogućiti jasnu ocjenu načina poslovanja notificiranih trgovinskih poduzeća, kao i učinka njihovog poslovanja na međunarodnu trgovinu.

3.

Notifikacije se obavljaju prema upitniku o državnoj trgovini prihvaćenom 24. svibnja 1960. (BISD 9S/184-185), uz pretpostavku da članice obavješćuju trgovinska poduzeća iz stavka 1. s obzirom na to je li uopće bilo izvoza ili uvoza.

4.

U slučaju da jedna članica ima razloga vjerovati da druga članica nije na zadovoljavajući način ispunila svoju obvezu notificiranja, prva članica može to pitanje raspraviti s drugom članicom. Ako se pitanje ne riješi na zadovoljavajući način, druga članica ima pravo podnijeti svoju notifikaciju Vijeću za trgovinu robom, radi rasprave u radnoj skupini osnovanoj u skladu sa stavkom 5. uz istodobno obavješćivanje članice o kojoj se radi.

5.

Osniva se radno tijelo koje u ime Vijeća za trgovinu robom pregledava notifikacije i notifikacije druge članice. Vijeće za trgovinu robom u skladu s rezultatima pregleda i ne dovodeći u pitanje članak XVII. stavak 4. točku (c) može dati preporuke u vezi s ispravnošću notifikacije i potrebom za dodatnim podatcima. Radno tijelo uz to u svijetlu primljenih notifikacija ispituje ispravnost gore spomenutog upitnika o državnoj trgovini i obuhvat državnih trgovinskih poduzeća notificiranih prema stavku 1. Nadalje, isto tijelo priprema i primjerak popisa koji pokazuje vrste odnosa između država i poduzeća, a koje mogu biti od značaja prema članku XVII. Od Tajništva se očekuje da za radno tijelo izradi pripremni dokument s općim načelima poslovanja državnih trgovinskih poduzeća i njihov udio u međunarodnoj trgovini. Članstvo u radnom tijelu otvoreno je svim članicama koje pokažu želju da se u njega uključe. Tijelo se prvi puta sastaje u roku godine dana od dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, a nakon toga najmanje jedanput godišnje. Tijelo podnosi godišnji izvještaj Vijeću za trgovinu robom (1).


(1)  Aktivnosti radnog tijela koordinirat će se s aktivnostima radnih skupina kako je predviđeno u odjeljku III. Ministarske odluke o postupku notifikacije usvojene 15. travnja 1994.


DOGOVOR O ODREDBAMA O BILANCI PLAĆANJA U OPĆEM SPORAZUMU O CARINAMA I TRGOVINI1994.

ČLANICE,

Uzimajući na znanje da odredbe članaka XII. i XVIII:B GATT-a 1994. i Deklaracije otrgovinskim mjerama poduzetim radi bilance plaćanja, koja je prihvaćena 28. studenoga 1979. (BISD 26S/205-209 i spomenuta u Dogovorupod imenom „Deklaracija iz1979.”) te radi pojašnjenja tihistih odredbi (1);

SPORAZUMNE SU:

Primjena mjera

1.

Članice potvrđuju svoju obvezu da javno i što je prije moguće objavevremenski raspored ukidanja mjera ograničavanja uvoza poduzetih radibilance plaćanja. Podrazumijeva se da postoji mogućnost promjene takvogvremenskog rasporeda ovisno o promjenama u bilanci plaćanja. U slučajuda članica javno ne obznani vremenski raspored, od članice se očekuje daza to podastre razloge.

2.

Članice potvrđuju svoju obvezu davanja prednosti onim mjerama kojenajmanje remete trgovinu. Smatra se da takve mjere (spomenute u ovomDogovoru kao „mjerebazirane na cijenama”) uključuju uvozne pristojbe, uvozne depozite ili ostale trgovinskemjere istovrsnog učinka na cijenu uvezene robe. Podrazumijeva se da ječlanici, neovisno o odredbama članka II., dopušteno poduzeti mjerevezane za stanje bilance plaćanja koje nadmašuju carine upisane uObvezujući raspored članice. Nadalje, od članice se očekuje da jasno iizričito naznači iznos za koji mjera bazirana na cijenama premašujeobvezujuću carinu i da to učini u okviru postupka notificiranja premaovom Dogovoru.

3.

Članice nastoje izbjegavati uvođenje novih količinskih ograničenja radibilance plaćanja osim ako zbog kritične situacije u bilanci plaćanjasame mjere temeljene na cijenama nisu dovoljne da bi zaustavile naglopogoršanje salda vanjskih plaćanja. Kad članica primjenjuje količinskaograničenja, dužna je dostaviti odgovarajuće obrazloženje zašto mjeretemeljene na cijeni nisu odgovarajući instrument za rješavanje stanja ubilanci plaćanja. Članica koja nastavi primjenjivati količinskaograničenja kroz niz konzultacija pokazuje stupanj postignutog napretkana način da znatno smanji učestalost i ograničavajući učinak takvihmjera. Podrazumijeva se da se na jedan proizvod ne može primijeniti višeod jedne vrste mjera ograničavanja uvoza uvedenih radi bilanceplaćanja.

4.

Članice potvrđuju da se mjere ograničavanja uvoza uvedene radi bilanceplaćanja mogu jedino primjenjivati radi kontrole opće razine uvoza i nesmiju nadmašiti razinu koju zahtijeva situacija oko bilance plaćanja.Radi izbjegavanja usputnog zaštitnog učinka, članica provodi ograničenjana transparentan način. Nadležna tijela članice uvoznika pružajuodgovarajuće obrazloženje u vezi kriterija koji se koriste kod izboraproizvoda na koje se primjenjuju ograničenja. Članice mogu u slučajunekih osnovnih proizvoda, a prema odredbama članka XII. stavka 3. ičlanka XVIII. stavka 10., isključiti ili ograničiti primjenu općihpristojbi ili drugih mjera uvedenih radi bilance plaćanja. Smatra se dapojam „osnovniproizvod” značiproizvod koji zadovoljava osnovne potrošačke potrebe ili doprinosinaporima članice usmjerenima na poboljšanje stanja platne bilance, kaošto su kapitalna dobra ili sirovine potrebne u proizvodnji. Članicaupravlja količinskim ograničenjima članica putem sustava dozvola koje seizdaju na diskrecijskoj osnovi samo kad je to neizbježno i taj sustavpostupno ukida. Za utvrđivanje količina ili vrijednosti dozvoljenih zauvoz potrebno je odrediti odgovarajuće kriterije.

Postupci kod konzultacija u vezi s bilancom plaćanja

5.

Odbor za ograničenja u vezi s bilancom plaćanja (spomenut u ovomDogovoru kao „Odbor”)provodi konzultacije radi ispitivanja svih mjera ograničavanja uvozakoje su uvedene radi bilance plaćanja. Članstvo u odboru dostupno jesvim članicama koje izraze želju da se u njega uključe. Odbor slijedipostupke pri konzultacijama o ograničenjima bilance plaćanja koji suodobreni 28. travnja 1970. (BISD 18S/48-53,u ovom Dogovoru spomenuti kao „potpuni postupak konzultacija”), a na koje se primjenjuju niženavedene odredbe.

6.

Članica koja primjenjuje nova ograničenja ili podiže opću razinupostojećih ograničenja značajnim intenziviranjem mjera, započinjekonzultacije s Odborom u roku od četiri mjeseca od prihvaćanja takvihmjera. Članica koja prihvaća takve mjere može tražiti da se konzultacijeprovedu u skladu sa člankom XII. stavkom 4. točkom (a) ili sa člankomXVIII. stavkom 12. točkom (a) prema potrebi. U slučaju da takav zahtjevnije podnesen, predsjedavajući Odbora poziva članicu na konzultacije.Činjenice o kojima se može raspravljati tijekom konzultacija obuhvaćaju,između ostaloga, uvođenje novih vrsta mjera ograničavanja vezanih zabilancu plaćanja ili povećanje razine ili broja proizvoda obuhvaćenihograničenjima.

7.

Sva ograničenja koja se primjenjuju radi bilance plaćanja podliježupovremenoj reviziji Odbora u skladu sa člankom XII. stavkom 4. točkom(b) ili člankom XVIII. stavkom 12. točkom (b), pod uvjetom da postojimogućnost promjene rasporeda konzultacija u dogovoru s članicom koju sekonzultira ili prema posebnom postupku revizije koji može preporučitiGlavno vijeće.

8.

Konzultacije je moguće provoditi po pojednostavljenom postupkuodobrenom 19. prosinca 1972. (BISD20S/47-49, u ovom Dogovoru nazvani „pojednostavljeni postupci konzultacija”) u slučaju kad se radio najmanje razvijenim zemljama članicama ili u slučaju zemlje članice urazvoju, u kojima su u toku napori oko liberalizacije u skladu srasporedom predstavljenim odboru tokom ranijih konzultacija.Pojednostavljeni postupci konzultacija mogu se primijeniti i u slučajukad se godina revizije trgovinske politike zemlje članice u razvojupoklapa s kalendarskom godinom određenom za konzultacije. U takvim seslučajevima odluka o potrebi provođenja potpunog postupka konzultacijadonosi na osnovu čimbenika nabrojenih u stavku 8. Deklaracije iz 1979.Nije dopušteno provesti više od dva uzastopna pojednostavljena postupkakonzultacija, s izuzetkom najmanje razvijenih zemalja članica.

Notifikacija i dokumentacija

9.

Članica Glavnom vijeću notificira sve promjene koje namjerava uvesti uprimjeni mjera ograničavanja uvoza radi bilance plaćanja, kao i o svimizmjenama u vremenskom rasporedu ukidanja takvih mjera kao što jenavedeno u stavku 1. Značajne promjene treba notificirati Glavnom vijećuu roku od ili najkasnije 30 dana nakon njihove objave. Svaka članicajedanput godišnje dostavlja Tajništvu konsolidiranu notifikaciju začlanice, uključujući sve izmjene zakona, propisa, izjava o politici ilijavnih obavijesti. Notifikacije sadrže potpune informacije, ako jemoguće do razine tarifne stavke, o vrsti primijenjenih mjera, okriterijima korištenim kod primjene, o proizvodima na koje se odnose i otijekovima roba, na koje mjere imaju učinka.

10.

Odbor može, na zahtjev bilo koje članice, izvršiti revizijunotifikacija, s tim da se revizija ograniči na razjašnjavanje posebnihpitanja koja su se pojavila kod notifikacija ili na ispitivanje jesu lipotrebne konzultacije prema članku XII. stavci 4. točki (a), ili premačlanku XVIII. stavku 12. točki (a). Članice koje imaju razloga vjerovatida je druga članica primijenila mjeru ograničavanja uvoza radi bilanceplaćanja ima pravo iznijeti predmet pred Odbor. Predsjednik Odbora tražiinformacije o poduzetoj mjeri te ih stavlja na raspolaganje svimčlanicama. Ne dovodeći u pitanje pravo bilo koje članice Odbora dazatraži odgovarajuće razjašnjenje tijekom konzultacija, pitanja jemoguće dostaviti unaprijed kako bi ga mogla razmotriti članica ukonzultacijama.

11.

Članica u konzultacijama priprema Osnovni dokument za konzultacije kojibi uz ostale bitne informacije trebao sadržavati i sljedeće: (a) pregledstanja i budućih izgleda vezano uz bilancu plaćanja, uključujući irazmatranje vanjskih i unutarnjih činjenica od utjecaja na situaciju sbilancom plaćanja te mjere domaće politike koje imaju za cilj ponovnouspostavljanje ravnoteže na zdravim i trajnim osnovama; (b) potpun opisograničenja uvedenih radi bilance plaćanja, njihovu pravnu osnovu, kao ikorake poduzete radi smanjenja popratnih zaštitnih učinaka; (c) mjerepoduzete od posljednjih konzultacija s ciljem liberalizacije ograničenjauvoza, a u skladu sa zaključcima Odbora; (d) plan ukidanja i postupnogukidanja preostalih ograničenja. Moguće je po potrebi koristitiinformacije iz ostalih notifikacija ili izvješća za WTO. U slučajuprimjene pojednostavljenog postupka konzultacija, članica ukonzultacijama podnosi pisanu izjavu koja sadržava osnovne informacije oelementima obuhvaćenim Osnovnim dokumentom.

12.

Radi olakšavanja konzultacija u odboru, Tajništvo priprema dokument očinjenicama i raznim vidovima plana konzultacija. U slučaju zemlječlanice u razvoju, dokument Tajništva sadržava i osnovne podatke o općemstanju i analizu utjecaja vanjskog trgovinskog okruženja na situaciju ubilanci plaćanja i budućim izgledima članice u konzultacijama.Tajništvo, na zahtjev zemlje članice u razvoju, pruža usluge tehničkepomoći pri pripremanju dokumentacije potrebne kod konzultacija.

Zaključci konzultacija o bilanci plaćanja

13.

Odbor izvještava Glavno vijeće o konzultacijama. Po završetku potpunihpostupaka konzultacija, izvješće bi trebalo pokazati zaključke Odbora oraznim elementima plana konzultacija, kao i činjenice i razloge nakojima se zaključci zasnivaju. Odbor u svoje izvješće nastoji uključitii prijedloge preporuka kojima je cilj promicati primjenu članaka XII. iXVIII:B, Deklaracije iz 1979. i njenog tumačenja. U slučaju kad jepredviđen i vremenski raspored ukidanja mjera ograničavanja uvoza kojesu uvedene u svrhe bilance plaćanja, Glavno vijeće može preporučiti dase za članicu koja poštuje takav raspored smatra da udovoljava svojimobvezama iz GATT-a 1994. U svakom slučaju, ako postoje posebne preporukeGlavnog vijeća, obveze i prava članica ocjenjuju se u svjetlu tihpreporuka. U slučaju kad ne postoje posebni prijedlozi preporuka Glavnogvijeća, zaključci bi Odbora trebali održavati svu različitost pogledaizraženih u Odboru. Po završetku pojednostavljenih postupakakonzultacija, izvješće sadržava sažetak najvažnijih pitanjaraspravljenih u Odboru, kao i odluku o potrebi provođenja potpunihpostupaka konzultacija.


(1)  Ništa u ovom Dogovoru nema za cilj mijenjanje prava i obveza članica prema člankuXII. ili XVIII.B GATT-a 1994. Na odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994.kako su razrađene i primijenjene u Dogovoru o rješavanju sporova može se pozvatiu odnosu na neka pitanja iz primjene mjera ograničavanja uvoza u svrhu bilanceplaćanja.


DOGOVOR O TUMAČENJU ČLANKA XXIV. OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI 1994.

ČLANICE,

Uzevši u obzir odredbe članka XXIV. GATT-a 1994;

Prepoznajući da je od osnivanja GATT-a 1947. znatno porastao broj i značaj carinskihunija i područja slobodne trgovine i da ona danas obuhvaćaju znatan dio svjetsketrgovine;

Prepoznajući doprinos širenju svjetske trgovine do kojega može doći većom integracijomizmeđu gospodarstava stranaka takvih ugovora;

Prepoznajući također da je doprinos svjetskoj trgovini veći ako se uklanjanje pristojbi idrugih ograničavajućih trgovinskih propisa između samostalnih područja proširi na sveoblike razmjene, odnosno manji ako bilo koji sektor trgovine ostane isključen;

Potvrđujući da je svrha takvih sporazuma olakšavanje trgovine između samostalnihpodručja, a ne podizanje prepreka trgovini između drugih članica i tih područja; i da bikod njihovih stvaranja ili proširivanja stranke trebale izbjegavati pojavu učinaka kojinegativno djeluju na trgovinu s drugim članicama;

Uvjerene također da je potrebno povećati učinkovitost uloge Vijeća za trgovinu robom i topregledom sporazuma notificiranim prema članku XXIV. i to na način da se pojasnekriteriji i postupci ocjene novih ili proširenih sporazuma i poboljša transparentnostsvih sporazuma prema članku XXIV.;

Prepoznajući potrebu za jednoznačnim tumačenjem obveza članica prema članku XXIV. stavku12.;

SPORAZUMNE SU:

1.

Carinske unije, područja slobodne trgovine i privremeni sporazumi kojivode stvaranju carinskih unija ili područja slobodne trgovine, dosljednočlanku XXIV., moraju udovoljavati, između ostalog, i odredbama stavaka5., 6., 7. i 8. navedenog članka.

Članak XXIV. stavak 5.

2.

Ocjena prema članku XXIV. stavku 5. točki (a) općeg učinka carina iostalih trgovinskih propisa koji se primjenjuju prije i nakon stvaranjacarinske unije u vezi carina i ostalih pristojbi temelji se na općojprocjeni ponderiranih prosječnih carinskih stopa i naplaćenih carina.Ocjenjivanje se temelji na statističkim podatcima o uvozu u prethodnomreprezentativnom razdoblju koje je carinska unija dužna dostaviti i tona razini tarifnih stavki prema količini i prema vrijednosti, prikazanimpo članici WTO-a zemlji podrijetla. Tajništvo izračunava ponderiraneprosječne carinske stope i carine naplaćene u skladu s metodologijomkoja se koristila u ocjeni carinske ponude tijekom Urugvajske rundemultilateralnih trgovinskih pregovora. U tu svrhu carine ili pristojbekoje treba uzeti u obzir jesu primijenjene carinske stope. Prepoznaje seda se u svrhu opće ocjene učinka ostalih trgovinskih propisa za koje jeteško doći do količina i zbirnih podataka, može biti potrebnoispitivanje pojedinačnih mjera, propisa, obuhvaćenih proizvoda itrgovinskih tokova.

3.

„Razuman vremenskirok” iz člankaXXIV. stavka 5. točke (c) bi trebao samo iznimno biti dulji od 10godina. U slučajevima kad članice koje su pristupile jednom odprivremenih sporazuma smatraju da razdoblje od 10 godina nije dovoljno,iste članice daju Vijeću za trgovinu robom detaljno objašnjenje opotrebi za duljim razdobljem.

Članak XXIV. stavak 6.

4.

Članak XXIV. stavak 6. utvrđuje postupak koji treba slijediti u slučajukad članica koja pristupa stvaranju carinske unije predlaže povećanjeobvezujuće carinske stope. Zbog toga članice potvrđuju da postupakutvrđen u članku XXVIII., a prema objašnjenju danom u smjernicamaprihvaćenima 10. studenoga 1980. (BISD27S/26-28) i u Tumačenju članka XXVIII. GATT-a 1994., treba započetiprije nego se izmijene ili ukinu carinske koncesije kao posljedicastvaranja carinske unije odnosno privremenog sporazuma koji trebadovesti do stvaranja carinske unije.

5.

Ovi će pregovori započeti u dobroj vjeri, a s ciljem postizanjazadovoljavajućeg kompenzacijskog usklađenja za sve stranke. U tim sepregovorima, a prema zahtjevima iz članka XXIV. stavka 6., vodi računa osniženju carina na razini iste tarifne stavke prema kojoj su to većučinili ostali dijelovi carinske unije po njenom nastanku. U slučaju daspomenuta sniženja nisu dovoljna za osiguranje potrebne kompenzacijskeusklađenosti, carinska će unija ponuditi kompenzaciju koja može biti uobliku sniženja carina prema drugim tarifnim stavkama. Ponudu razmatrajučlanice koje imaju pravo pregovaranja o obvezama koje se mijenjaju iliukidaju. Ako se ponuđeno kompenzacijsko usklađenje i dalje smatraneprihvatljivim, pregovore treba nastaviti. U slučaju da, usprkosuloženim naporima nije moguće u razumnom roku postići sporazum upregovorima o kompenzacijskim usklađenjima prema članku XXVIII., a premaobjašnjenju danom u Tumačenju članka XXVIII. GATT-a 1994., carinskaunija usprkos tome može izmijeniti ili povući postojeće koncesije, ačlanice koje su time pogođene mogu povući koncesije istog volumena uskladu s člankom XXVIII.

6.

GATT 1994. ne nameće članicama obvezu osiguravanja kompenzacijskogusklađenja onim njihovim sastavnim dijelovima kad imaju koristi odsniženja carina, a koje su posljedica stvaranja carinske unije, odnosnoprivremenog sporazuma koji dovodi do stvaranja carinske unije.

Revizija carinskih unija i područja slobodne trgovine

7.

Radno tijelo ispituje sve notifikacije prema članku XXIV. stavku 7.točki (a) i to u svjetlu odgovarajućih odredaba GATT-a 1994. i stavka 1.ovog Tumačenja. Radno tijelo podnosi izvješće Vijeću za trgovinu robom orezultatima revizije. Vijeće za trgovinu robom može odlučiti o davanjupreporuka članicama, ako to smatra prikladnim.

8.

U vezi s privremenim sporazumom, radno tijelo može u svom izvještajuiznijeti odgovarajuće preporuke o vremenskom rasporedu i mjeramapotrebnim za potpuno ostvarenje carinske unije ili područja slobodnetrgovine. Moguće je, u slučaju potrebe, tražiti nastavak revizijesporazuma.

9.

Članice koje su pristupile privremenom sporazumu notificiraju Vijeću zatrgovinu robom značajne promjene plana i rasporeda, koji su diosporazuma, a Vijeće na zahtjev ispituje promjene.

10.

U slučaju da privremeni sporazum, o koji je notificiran u skladu sčlankom XXIV. stavkom 7. točkom (a) ne sadržava plan ni raspored, što jeu suprotnosti sa člankom XXIV. stavkom 5. točkom (c), radno tijelo usvom izvješću preporučuje takav plan i raspored. Stranke ne smijudopustiti nastavak primjene ni stupanje na snagu sporazuma ako ga nisuspremne izmijeniti u skladu s tim preporukama. Donose se odredbe obudućoj reviziji provedbe preporuka.

11.

Carinske unije i sastavni dijelovi područja slobodne trgovineperiodički podnose izvješća Vijeću za trgovinu robom, kako su topredvidjele Ugovorne stranke GATT-a 1947. u uputama Vijeću GATT-a 1947.u vezi s izvješćima o regionalnim sporazumima (BISD 18S/38) o djelovanjunjihovog relevantnog sporazuma. Stranke bi trebale pravovremenoizvještavati o svim značajnijim promjenama i/ili kretanjima unutarsporazuma.

Rješavanje sporova

12.

Moguće je pozvati se na odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994.odnosno na njihovu razradu i primjenu u Dogovoru o rješavanju sporova uvezi sa svim pitanjima oko primjene odredbi članka XXIV., koje se odnosena carinske unije, područja slobodne trgovine ili privremene sporazumekojima je cilj stvaranje carinske unije ili područja slobodnetrgovine.

Članak XXIV. stavak 12.

13.

Svaka je članica prema GATT-u 1994. u potpunosti odgovorna zapoštovanje svih odredbi GATT-a 1994., i poduzima sve razumne raspoloživemjere kako bi osigurala isto takvo poštovanje od strane regionalnih ilokalnih vlada i vlasti unutar svog državnog područja.

14.

Moguće je pozvati se na odredbe članaka XXII. ili XXIII. GATT-a 1994.kako su razrađeni i primijenjeni u Dogovoru o rješavanju sporova, kad seradi o mjerama od utjecaja na poštovanje samog sporazuma od straneregionalnih ili lokalnih vlada ili vlasti unutar državnog područjapojedine članice. Kad tijelo za rješavanje sporova ustanovi da se nepoštuje odredba GATT-a 1994., odgovorna članica poduzima mjere kojesmatra razumnima i dostupnima radi osiguranja poštovanja sporazuma. Uslučajevima kad nije moguće osigurati poštovanje, primjenjuju se odredbeo kompenzacijama i suspenziji koncesija ili drugih obveza.

15.

Svaka se članica obvezuje s razumijevanjem razmotriti i pružiti prilikuza konzultacije u vezi sa svakim prikazom mjera koje je poduzela drugačlanica, a koje utječu na poštovanje odredbi GATT-a 1994. na teritorijuprve članice.


DOGOVOR U VEZI S IZUZEĆIMA OD OBVEZA IZ OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI 1994.

ČLANICE SU SPORAZUMNE:

1.

Zahtjev za izuzeće ili produženje postojećeg izuzeća opisuje mjere koje članica predlaže poduzeti, pojedine ciljeve politike koju članica namjerava slijediti, kao i razloge zbog kojih članica ne može ostvariti ciljeve svoje politike pomoću mjera koje su u skladu s njegovim obvezama prema GATT-u 1994.

2.

Svako izuzeće na snazi na dan stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u prestaje, osim u slučaju produženja u skladu s postupcima koji su navedeni ranije, odnosno u članku IX. Sporazuma o WTO-u, i to na dan njegovog isteka ili dvije godine nakon dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, ovisno o tome što nastupi ranije.

3.

U slučaju da neka članica smatra da je korist koju je imala od GATT-a 1994. poništena ili ugrožena zbog toga što je:

(a)

članica kojoj je odobreno izuzeće propustila poštovati uvjete pod kojima je izuzeće odobreno, ili je

(b)

primjena mjere konzistentna s uvjetima izuzeća;

ta se članica može pozvati na primjenu odredaba iz članka XXIII. GATT-a 1994. na način koji je razrađen i primijenjen u Dogovoru o rješavanju sporova.


DOGOVOR O TUMAČENJU ČLANKA XXVIII. OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI 1994.

ČLANICE SU SPORAZUMNE:

1.

Radi izmjene ili povlačenja koncesije smatra se da članica koja ima najveći omjer izvoza pod utjecajem koncesije (to jest izvoza proizvoda na tržište članice koja mijenja ili povlači koncesiju) u odnosu na njezin ukupni izvoz ima i najveći interes u snabdijevanju, ako već nema početno pravo pregovaranja ili da je najviše zainteresirana za opskrbu prema odredbama članka XXVIII. stavka 1. Međutim, dogovoreno je da Vijeće za trgovinu robom neće taj stavak ponovno razmatrati tijekom razdoblja od pet godina od dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u kako bi ocijenila može li taj kriterij osigurati preraspodjelu prava pregovaranja u korist članica koje su mali ili srednji izvoznici. Ako to ne bude slučaj, razmotrit će se mogućnosti unapređenja uvjeta, uključujući i, ako to dostupni podatci omogućuju, prihvaćanje kriterija temeljenih na omjeru izvoza pod utjecajem koncesije u odnosu na izvoz promatranog proizvoda na sva tržišta.

2.

Kad članica smatra da ima najveći interes u snabdijevanju prema stavku 1., ona bi trebala svoj zahtjev podnijeti u pisanom obliku, uz potrebne dokaze, onoj članici koja namjerava izmijeniti ili povući koncesiju, uz istodobno obavještavanje Tajništva. U ovim se slučajevima primjenjuje stavak 4. iz „Postupka pregovaranja prema članku XXVIII.”, koji je prihvaćen 10. studenoga 1980. (BISD 27S/26-28).

3.

Kod određivanja članica koje imaju najveći interes za opskrbu (prema odredbama stavka 1. gore ili stavka 1. članka XXVIII.), odnosno koji imaju znatan interes, uzima se u razmatranje samo trgovina tim proizvodom na osnovi MFN-a. Međutim, trgovina tim proizvodom koja se odvijala prema preferencijama koje ne proistječu iz ugovora, također se uzima u obzir ako je prestala uživati korist od preferencijalnog tretmana, i ako se može smatrati trgovinom MFN-a tijekom pregovora o izmjeni ili povlačenju koncesije, odnosno da će takva postati do zaključenja tih istih pregovora.

4.

U slučaju kad se carinska koncesija mijenja ili povlači s novog proizvoda (to jest proizvoda bez dostupnih trogodišnjih statističkih podataka o trgovini), smatra se da članica koja ima pravo početnih pregovora o tarifnoj stavci sadašnje ili prijašnje klasifikacije proizvoda ima i pravo početnih pregovora o toj koncesiji. U postupku određivanja najvećeg interesa u snabdijevanju, odnosno znatnog interesa, te računanja kompenzacije, uzima se u obzir između ostalog i proizvodni kapacitet i investicije u proizvod pod utjecajem koncesije kod članice izvoznika, kao i procjene rasta izvoza, te predviđanja potražnje za proizvodom kod članice uvoznika. Za potrebe ovog stavka „novi proizvod” podrazumijeva i uključivanje tarifne stavke koja je nastala promjenom postojeće tarifne stavke.

5.

U slučaju kad članica smatra da ima najveći interes u opskrbi, odnosno znatan interes prema stavku 4., članica treba svoj zahtjev podnijeti u pisanom obliku uz potrebne dokaze i to članici koja namjerava izmijeniti ili povući koncesiju, uz istovremenu notifikaciju Tajništvu. U ovim se slučajevima primjenjuje stavak 4. gore spomenutih „Postupaka pregovaranja prema članku XXVIII”.

6.

U slučaju kad se neograničena carinska koncesija zamjenjuje carinskom kvotom, određen iznos kompenzacije treba biti veći od ukupnog iznosa trgovine na koji stvarno utječe izmjena koncesije. Osnova za izračunavanje kompenzacije trebao bi biti iznos za koji predviđanja budućeg razvoja trgovine nadmašuju razinu kvote. Podrazumijeva se da se računanje predviđanja budućeg razvoja trgovine temelji na većem od sljedeća dva pokazatelja:

(a)

prosječnoj godišnjoj trgovini tijekom najnovijeg reprezentativnog trogodišnjeg razdoblja, uvećanoj za prosječnu godišnju stopu rasta uvoza u tom istom razdoblju ili za 10 %, ovisno o tome što je veće; ili

(b)

trgovini u prethodnoj godini uvećanoj za 10 %.

Obveza članice vezano uz kompenzaciju ni u kom slučaju ne premašuje iznos o kojem bi se radilo kod potpunog ukidanja koncesije.

7.

Svaka članica koja ima najveći interes u snabdijevanju, prema odredbama stavka 1. gore ili stavka 1. članka XXVIII., stječe, vezano uz koncesiju koja se mijenja ili povlači, pravo započinjanja pregovora kod kompenzacijskih koncesija, osim ako članice kojih se to tiče nisu dogovorile neku drugu vrstu kompenzacije.


MARAKEŠKI PROTOKOL

uz

Opći sporazum o carinama i trgovini 1994.

ČLANICE,

Završivši pregovore u okviru GATT-a 1947., a na temelju Ministarske deklaracije oUrugvajskoj rundi,

SPORAZUMNE SU:

1.

Obvezujući raspored, koji je priložen ovom Protokolu, a odnosi se napojedinu zemlju članicu, postaje Obvezujući raspored GATT-a 1994. uodnosu na tu članicu i to na dan kad WTO Sporazum stupa na snagu za tučlanicu. Obvezujući rasporedi koji se podnesu u skladu s Ministarskomodlukom o mjerama u korist nerazvijenih zemalja, smatraju se prilozimaovom Protokolu.

2.

Sniženje carina prihvaćeno od strane svih članica provodi se u petjednakih stopa sniženja, osim ako u Obvezujućem rasporedu članice nijedrukčije određeno. Prvo takvo sniženje stupa na snagu na dan stupanja nasnagu Sporazuma o WTO-u, a svako sljedeće sniženje stupa na snagu 1.siječnja svake od sljedećih godina, s tim da zadnja stopa stupa na snagunajkasnije četiri godine nakon dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u,osim ako Obvezujući raspored te članice ne određuje drukčije. Ako uObvezujućem rasporedu članice koja pristupa Sporazumu nakon njegovogstupanja na snagu nije drukčije određeno, članica na dan kad Sporazumstupa u odnosu na nju na snagu, proglašava važećim sva već postojećasniženja stopa kao i sniženja koja bi članica bila prema prethodnojrečenici dužna učiniti važećima na dan 1. siječnja sljedeće godine, a uzto proglašava važećim i sva preostala sniženja stopa prema Obvezujućemrasporedu određenom u prethodnoj rečenici. Snižena bi stopa u svakomstupnju sniženja trebala biti zaokružena na jednu decimalu. Što se tičepoljoprivrednih proizvoda, a prema definiciji iz članka 2. Sporazuma opoljoprivredi, redoslijed snižavanja provodi se kako je određeno uodgovarajućim dijelovima Obvezujućeg rasporeda.

3.

Članicama je dozvoljeno zatražiti multilateralno ispitivanje primjenekoncesija i obveza sadržanih u Obvezujućim rasporedima priloženima ovomProtokolu. Ispitivanje se provodi ne dovodeći u pitanje prava i obvezečlanica koje proizlaze iz Sporazuma u Prilogu 1. A Sporazuma oWTO-u.

4.

Nakon što Obvezujući raspored u vezi s pojedinom članicom koji jepriložen ovom Protokolu postane Obvezujući raspored GATT-a 1994.slijedom odredbi stavka 1., ista članica je slobodna u cijelosti ilidjelomično suspendirati ili povući koncesiju iz Obvezujućeg rasporedavezano za svaki proizvod čiji je najveći dobavljač bilo koji drugisudionik Urugvajske runde, a čiji Obvezujući raspored još nije postaoObvezujući raspored GATT-a 1994. Takav je postupak, međutim, mogućeprovesti samo nakon što je Vijeću za trgovinu robom dostavljena pisanaobavijest o suspenziji ili povlačenju koncesije i to nakon što suodržane konzultacije koje je zatražila bilo koja od članica čiji jeObvezujući raspored postao Obvezujući raspored GATT-a 1994., a koji imaznatan interes za taj proizvod. Svaka na ovaj način suspendirana ilipovučena koncesija se primjenjuje od dana kad Obvezujući rasporedčlanice, koja ima najveći interes za snabdijevanjem, postane Obvezujućiraspored GATT-a 1994.

5.

(a)

Bez obzira na odredbe članka 4. stavka 2. Sporazuma opoljoprivredi, a u vezi s datumom spomenutim u samomSporazumu u članku II. stavku 1. točkama (b) i (c)GATT-a 1994., smatra se da je datum primjene koncesijeza svaki proizvod koji je obuhvaćen Obvezujućimrasporedom koncesija priloženim ovom Protokolu datumovog Protokola.

(b)

U svrhu određivanja datuma u članku II. stavku 6. točki(a) GATT-a 1994., datum primjene Obvezujućeg rasporedakoncesija priloženog ovom Protokolu je datum ovogProtokola.

6.

U slučaju izmjene ili povlačenja koncesija u vezi s necarinskim mjeramasadržanima u dijelu III. Obvezujućeg rasporeda, primjenjuju se odredbečlanka XXVIII. GATT-a 1994. i „Postupci kod pregovaranja prema člankuXXVIII.”, kojisu prihvaćeni 10. studenoga 1980. (BISD27S/26-28), a ne dovodeći u pitanje prava i obveza članica prema GATT-u1994.

7.

U svakom slučaju kada Obvezujući raspored priložen ovom Protokolu imaza posljedicu tretman bilo kojeg proizvoda koji je manje povoljan odonoga koji je isti proizvod imao prema Obvezujućem rasporedu GATT-a1947., a prije stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, smatra se da ječlanica na koju se Obvezujući raspored odnosi poduzela odgovarajućeradnje koje bi bile ionako nužne prema odgovarajućim odredbama člankaXXVIII. GATT-a 1947. ili 1994. Odredbe ovog stavka odnose se samo naEgipat, Peru, Južnu Afriku i Urugvaj.

8.

Ovdje priloženi Obvezujući rasporedi smatraju se izvornima naengleskom, francuskom ili španjolskom jeziku, prema tome kako jeodređeno u svakom Obvezujućem rasporedu.

9.

Datum ovog Protokola je 15. travnja1994.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

28


21994A1223(04)


L 336/22

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O POLJOPRIVREDI

ČLANICE,

Odlučujući uspostaviti osnovu za početak procesa trgovinske reforme u poljoprivredi uskladu s ciljevima pregovora iznesenim u Deklaraciji iz Punta del Este;

Imajući na umu da je njihov dugoročni cilj, kako je dogovoreno prilikom Srednjoročnerevizije Urugvajske runde, „ustanoviti pravedni i tržišno orijentirani poljoprivredni trgovinski sustav i daproces reforme treba započeti putem pregovora o obvezama u vezi potpore i zaštite, teputem uspostavljanja čvršćih i u operativnom smislu učinkovitijih pravila i disciplinaGATT-a”;

Imajući na umu također da „je gorenavedeni dugoročni cilj, znatno postupno smanjenje potpore i zaštite poljoprivreditijekom dogovorenog roka, koje treba dovesti do korekcije i sprečavanja ograničenja inepravilnosti na svjetskim poljoprivrednim tržištima”;

Spremne preuzeti posebne obveze na svakom od sljedećih područja - pristup tržištu, domaćapotpora, izvozna konkurencija - i postići sporazum o sanitarnim i fitosanitarnimpitanjima;

Dogovorile su se da će pri provedbi svojih obveza u vezi s pristupom tržištu razvijenezemlje članice uzeti u obzir posebne potrebe i uvjete članica zemalja u razvoju iosigurati bolje mogućnosti i uvjete za pristup poljoprivrednim proizvodima koji su odposebnog interesa za te članice, uključujući i potpunu liberalizaciju trgovine tropskimpoljoprivrednim proizvodima kako je dogovoreno prilikom Srednjoročne revizije, kao iproizvodima koji su posebno važni u smislu diversifikacije proizvodnje i odvraćanja oduzgoja nezakonitih narkotika;

Primjećujući da bi obveze u okviru programa reforme trebale biti pravedno raspoređene nasve članice, uzimajući pri tome u obzir i netrgovinsku problematiku, kao što jesigurnost hrane i zaštita okoliša; uzimajući također u obzir da je dogovor o posebnom idrukčijem pristupu zemljama u razvoju sastavni dio ovih pregovora, i vodeći računa omogućem negativnom učinku primjene programa reforme na najnerazvijenije zemlje i zemljeu razvoju koje su neto uvoznice hrane;

SPORAZUMNE SU:

DIO I.

Članak 1.

Definicije

U ovom Sporazumu, osim ako iz konteksta ne proizlazi drugačije:

(a)

„zbirnemjere potpore” i „ZMP” označava godišnju razinu potporeizraženu u monetarnom obliku, koja se daje za poljoprivredniproizvod u korist proizvođača osnovnog poljoprivrednog proizvodaili potporu koja nije namijenjena niti jednom proizvodu posebno,već općenito u prilog svim poljoprivrednim proizvođačima, i kojase razlikuje od potpore predviđene u okviru programa izuzetih odsniženja prema Prilogu 2. ovog Sporazuma, i koja je:

i.

u vezi s potporom tijekom baznog razdobljanavedenog u odgovarajućim tablicama popratnogmaterijala na koje upućuje dio IV. obvezujućegrasporeda pojedine članice; i

ii.

u vezi s potporom, tijekom bilo koje godine urazdoblju primjene i kasnije, izračunatom u skladus odredbama Priloga 3. ovog Sporazuma uzimajućipri tome u obzir podatke i metodologiju koja jesastavni dio i korištena je u tablicama popratnogmaterijala na koje upućuje Dio IV. obvezujućegrasporeda pojedine članice;

(b)

„osnovnipoljoprivredni proizvod” u odnosu na obveze u vezi s domaćompotporom definiran je kao proizvod koji je što je moguće bližeprvom mjestu prodaje kako je navedeno u obvezujućem rasporedupojedine članice i u odgovarajućem popratnom materijalu;

(c)

„proračunski izdaci” ili „izdaci” uključuju i odustajanje od naplateprihoda;

(d)

„ekvivalentna mjera potpore” znači godišnju razinu potpore izraženuu monetarnom obliku, pruženu proizvođačima osnovnogpoljoprivrednog proizvoda putem primjene jedne ili više mjera, ičiji je izračun u skladu s metodologijom ZMP-e nepraktičan ikoja se razlikuje od potpore koja se odobrava po programima kojise kvalificiraju kao izuzeća od obveze sniženja sukladno Prilogu2. ovog Sporazuma, i koja je:

i.

u vezi s potporom tijekom baznog razdoblja,navedenom u odgovarajućim tablicama popratnogmaterijala uključenog u dio IV. obvezujućegrasporeda pojedine članice; i

ii.

u vezi s potporom danom tijekom bilo kojegodine u razdoblju primjene programa i kasnije,izračunatom u skladu s odredbama Priloga 4. ovomSporazumu uzimajući u obzir osnovne podatke imetodologiju korištenu u tablicama popratnogmaterijala na koje upućuje dio IV. obvezujućegrasporeda pojedine članice;

(e)

„izvoznesubvencije” znači subvencije koje ovise opostignutom izvozu uključujući izvozne subvencije navedene učlanku 9. ovog Sporazuma;

(f)

„razdobljeprimjene” znači šestogodišnje razdoblje koje počinje 1995. godine, osimšto za potrebe članka 13. ono označava devetogodišnje razdobljekoje započinje 1995.;

(g)

„koncesijeza pristup tržištu” uključuju sve obveze u vezi s pristupomtržištu koje su preuzete u okviru ovog Sporazuma;

(h)

„Ukupnazbirna mjera potpore” i „ukupna ZMP” označava zbroj ukupnedomaće potpore dane poljoprivrednim proizvođačima, izračunatekao zbroj svih zbirnih mjera potpore za osnovne poljoprivredneproizvode, sve zbirne mjere potpore koje nisu namijenjene nijednom proizvodu posebno i sve ekvivalentne mjere potpore zapoljoprivredne proizvode, a koja je:

i.

u vezi s potporom odobrenom tijekom baznograzdoblja (to jest, „bazna ukupnaZMP”) i najvećom dopuštenompotporom tijekom bilo koje godine razdobljaprimjene ili kasnije (to jest, „godišnjai konačna razina preuzetih obveza”), kaošto je navedeno u dijelu IV. obvezujućeg rasporedapojedine članice; i

ii.

u vezi s razinom potpore koja je stvarnoodobrena tijekom bilo koje godine razdobljaprimjene i kasnije (to jest, „tekućaukupna ZMP”), izračunatom u skladu sodredbama ovog Sporazuma uključujući članak 6. iuzimajući pritom u obzir osnovne podatke imetodologiju korištenu u tablicama popratnogmaterijala na koje upućuje dio IV. obvezujućegrasporeda pojedine članice;

(i)

„godina” u stavku (f) i u odnosu na posebne obveze pojedine članiceoznačava kalendarsku, financijsku ili marketinšku godinunavedenu u obvezujućem rasporedu pojedine članice.

Članak 2.

Proizvodi na koje se odnosi Sporazum

Ovaj se Sporazum primjenjuje na proizvode navedene u Prilogu 1. ovomSporazumu, u daljnjem tekstu: poljoprivredni proizvodi.

DIO II.

Članak 3.

Uključivanje koncesija i obveza

1.   Obveze u vezi s domaćom potporom i izvoznim subvencijama u dijelu IV.obvezujućeg rasporeda pojedine članice predstavljaju obveze ograničavanjasubvencioniranja i sastavni su dio GATT-a 1994.

2.   Ovisno o odredbama članka 6., članica ne odobrava domaćim proizvođačimapotporu iznad razina obveza navedenih u odjeljku I. dijela IV. svogobvezujućeg rasporeda.

3.   Podložno odredbama članka 9. stavka 2. točke (b) i stavka 4., članica neodobrava izvozne subvencije navedene u stavku 1. članka 9. za poljoprivredneproizvode ili grupe proizvoda navedene u odjeljku II. dijela IV. svogobvezujućeg rasporeda iznad razina proračunskih rashoda i tamo navedenihobveza o količinama i ne odobrava te subvencije za niti jedan poljoprivredniproizvod koji nije naveden u tom odjeljku njezinog obvezujućegrasporeda.

DIO III.

Članak 4.

Pristup tržištu

1.   Koncesije u vezi s pristupom tržištu u obvezujućim rasporedima odnose sena utvrđivanje obvezujućih carina i njihovo smanjenje, kao i na ostaleobveze u vezi s pristupom tržištu kako je tamo navedeno.

2.   Članice ne primjenjuju, pribjegavaju ili ponovno uvode one mjere koje supretvorile u redovne carine (1), osim ako člankom 5. i Prilogom 5. nije predviđenodrukčije.

Članak 5.

Odredbe o posebnim zaštitnim mjerama

1.   Bez obzira na odredbe stavka 1. točke (b) članka II. GATT-a 1994.,svaka se članica može pozvati na niže navedene odredbe stavaka 4. i 5. uvezi s uvozom nekog poljoprivrednog proizvoda, u vezi s kojim su mjerespomenute u članku 4. stavku 2., ovog Sporazuma pretvorene u redovnecarine, a koje su u njezinom obvezujućem rasporedu označene s„PZM” kao proizvod kojipodliježe koncesiji u vezi s kojom se može pozvati na odredbe ovogčlanka, ako:

(a)

količina uvoza tog proizvoda koji ulazi na carinskopodručje članice koja daje koncesiju tijekom bilo kojegodine prelazi početnu razinu u odnosu na mogućnost pristupapostojećem tržištu kao što je navedeno u stavku 4.; ili, aline istodobno:

(b)

ako cijena po kojoj se taj proizvod može uvesti na carinskopodručje članice koja daje koncesiju, utvrđena na osnovuc.i.f. uvozne cijene te pošiljke izražene u njenoj domaćojvaluti, pada ispod polazne cijene koja je jednaka prosječnojreferentnoj cijeni (2) za taj proizvod u razdoblju od 1986. do 1988.godine.

2.   Uvoz u skladu s tekućim obvezama i obvezama o minimalnom pristuputržištu ustanovljen kao dio koncesije iz stavka 1. računa se u svrhuodređivanja količine uvoza, što je potrebno za primjenu odredaba podstavka1. točka (a) i stavka 4., s tim da se na uvoz u okviru takvih obveza neprimjenjuju nikakve dodatne pristojbe predviđene podstavkom 1. točkom (a) istavkom 4. ili podstavkom 1. točkom (b) i stavkom 5.

3.   Bilo koje količine određenog proizvoda, a koja je još u prijevozu natemelju sporazuma sklopljenog prije nego što je uvedena dodatna pristojbaprema podstavku 1. točka (a) i stavku 4., izuzimaju se od bilo koje takvedodatne pristojbe, pod uvjetom da se mogu računati kao dio količine uvozatog proizvoda tijekom sljedeće godine u svrhu primjene odredbi podstavka 1.točka (a) u toj godini.

4.   Dodatna pristojba uvedena prema podstavku 1. točka (a) vrijedi samodo kraja godine u kojoj je uvedena i može se uvesti u iznosu koji nepremašuje trećinu iznosa uobičajene carine koja vrijedi u onoj godini ukojoj se akcija poduzima. Polazna razina za primjenu dodatne pristojbeutvrđuje se prema sljedećem rasporedu zasnovanom na mogućnostimapristupa tržištu koje su definirane u smislu s kolikim je postotkom uvozsudjelovao u odgovarajućoj domaćoj potrošnji (3) tijekom tri prethodne godine za koje postoje podaci:

(a)

gdje su takve mogućnosti pristupa tržištu za proizvod manjeili jednake 10 %, osnovna polazna razina iznosi 125 %;

(b)

gdje su takve mogućnosti pristupa tržištu za proizvod većeod 10 %, ali manje ili jednake 30 %, osnovna polazna razinaiznosi 110 %;

(c)

kada su mogućnosti pristupa tržištu za proizvod veće od 30%, osnovna polazna razina iznosi 105 %.

U svim se slučajevima dodatna pristojba može uvesti bilo koje godinekada apsolutna količina uvoza tog proizvoda koji ulazi na carinsko područječlanice koja daje koncesiju prelazi zbroj (x) gore navedene osnovne polaznerazine pomnožene s prosječnom količinom uvoza tijekom tri prethodne godineza koje postoje podatci i (y) apsolutnog obima promjene u domaćoj potrošnjiproizvoda najbliže godine za koju postoje podatci u usporedbi s prošlomgodinom pod uvjetom da polazna razina ne bude manja od 105 % prosječnekoličine navedene pod (x).

5.   Dodatna pristojba uvedena prema podstavku 1. točka (b) utvrđuje seprema sljedećem rasporedu:

(a)

ako razlika između c.i.f. uvozne cijene pošiljke izražene udomaćoj valuti (u daljnjem tekstu „uvozna cijena”) i polaznecijene koja aktivira dodatnu pristojbu prema definiciji utom podstavku iznosi 10 % od cijene aktiviranja ili manje,ne uvodi se nikakva dodatna pristojba;

(b)

ako je razlika između uvozne cijene i cijene koja aktiviradodatnu pristojbu (u daljnjem tekstu „razlika”) veća od 10%, ali manja ili jednaka 40 % cijene aktiviranja, dodatnapristojba iznosi 30 % iznosa za koji je razlika veća od 10%;

(c)

ako je razlika veća od 40 %, ali manja ili jednaka 60 %polazne cijene aktiviranja, dodatna pristojba iznosi 50 %iznosa kojim razlika premašuje 40 % uz dodatnu pristojbudopuštenu na temelju (b);

(d)

ako je razlika veća od 60 % i iznosi 75 % ili manje,dodatna pristojba iznosi 70 % iznosa kojim razlika premašuje60 % polazne cijene, uz dodatne pristojbe dopuštene natemelju (b) i (c);

(e)

ako je razlika veća od 75 % polazne cijene, dodatnapristojba iznosi 90 % iznosa kojim razlika premašuje 75 %,uz dodatne pristojbe dopuštene na temelju (b), (c) i(d).

6.   Za pokvarljive i sezonske proizvode, navedeni uvjeti primjenjuju se natakav način da se uzmu u obzir posebne karakteristike takvih proizvoda.Posebno se kraća razdoblja prema podstavku 1. točki (a) i stavku 4. moguprimijeniti u odnosu na odgovarajuća razdoblja u baznom razdoblju, arazličite referentne cijene za različita razdoblja mogu se koristiti premapodstavku 1. točka (b).

7.   Posebne zaštitne mjere provode se na transparentan način. Svaka članicakoja djeluje prema gore navedenom podstavku 1. točki (a) daje pisanuobavijest, uključujući odgovarajuće podatke, Odboru za poljoprivredu što jemoguće ranije, ali u svakom slučaju u roku od 10 dana od poduzimanja takveakcije. U slučajevima kada promjene u količini potrošnje moraju bitiraspoređene na pojedine tarifne stavke ovisno o djelovanju navedenoj ustavku 4. odgovarajući podaci moraju uključivati informacije i metode kojesu korištene pri raspodjeli tih promjena. Članica koja djeluje prema članku4. svim zainteresiranim članicama daje mogućnost da se informiraju ouvjetima primjene takvog djelovanja. Članica koja djeluje na temeljupodstavka 1. točka (b) daje pisanu obavijest, uključujući odgovarajućepodatke, Odboru za poljoprivredu u roku od 10 dana od provedbe prvog takvogdjelovanja ili, za pokvarljive i sezonske proizvode, prvo djelovanje u bilokojem razdoblju. Članice se obvezuju da ne pribjegavaju, koliko je tomoguće, odredbama iz podstavka 1. točka (b) kad količina uvoza tih proizvodaopada. U svakom slučaju, članica koja provodi takvo djelovanje dajemogućnost svakoj zainteresiranoj članici da se informira o uvjetima primjenetakvog djelovanja.

8.   Kada se mjere poduzimaju u skladu s gore navedenim stavcima od 1. do 7.,članice se obvezuju da ne pribjegavaju, u vezi s tim mjerama, odredbamastavaka 1. točka (a) i 3. članka XIX. -a GATT-a 1994. ili stavka 2. članka8. Sporazuma o zaštitnim mjerama.

9.   Odredbe ovog članka ostaju na snazi tijekom trajanja procesa reforme kaošto je određeno člankom 20.

DIO IV.

Članak 6.

Obveze u vezi s domaćom potporom

1.   Obveze svake članice u vezi sa smanjenjem domaće potpore, sadržane udijelu IV. njezinog Obvezujućeg rasporeda, odnose se na sve njezine mjeredomaće potpore u korist poljoprivrednih proizvođača s izuzetkom domaćihmjera koje ne podliježu smanjenju u smislu kriterija navedenih u ovom člankui Prilogu 2. ovog Sporazuma. Obveze su izražene u obliku ukupnih zbirnihmjera potpore i „godišnjih i konačnih razina preuzetih obveza”.

2.   U skladu sa Sporazumom o srednjoročnoj reviziji prema kojem vladinemjere potpore, bilo izravne ili neizravne, radi poticanja razvojapoljoprivrede čine sastavni dio razvojnih programa zemalja u razvoju,investicijske subvencije koje su općenito dostupne poljoprivredi u članicamazemalja u razvoju i subvencije za poljoprivredne sirovine općenito dostupneproizvođačima s niskim dohotkom ili s malim sredstvima u zemljama članicamau razvoju izuzete su iz obveza u vezi sa smanjenjem domaće potpore koje bise inače primjenjivale na takve mjere, a izuzeta je i domaća potporaproizvođačima u zemljama članicama u razvoju u svrhu poticanja uzgoja drugihkultura i odvraćanja od uzgoja nezakonitih narkotika. Domaća potpora kojazadovoljava kriterije ovog stavka nije uključena u izračunavanje tekućegukupnog ZMP-a pojedine članice.

3.   Smatra se da članica ispunjava svoje obveze o smanjenju domaće potporetokom svake godine kad njezina domaća potpora u korist poljoprivrednihproizvođača, izražena kao tekući ukupni ZMP, ne prelazi odgovarajućugodišnju ili konačnu razinu preuzetih obveza navedenu u dijelu IV.Obvezujućeg rasporeda te članice.

4.

(a)

Od članice se ne zahtjeva da u izračunavanje svoje tekućegukupnog ZMP-a uključi sljedeće, i neće se od nje tražiti dasmanji sljedeće:

i.

domaću potporu određenom proizvodu koja biinače trebala biti uključena u njezin tekući ZMP,kad takva potpora ne prelazi 5 % ukupnevrijednosti proizvodnje osnovnog poljoprivrednogproizvoda tijekom određene godine; i

ii.

domaću potporu, koja nije posebno namijenjenanekom proizvodu, a koja bi inače trebala bitiuključena pri izračunavanju tekućeg ZMP-a tečlanice kad takva potpora ne prelazi 5 %vrijednosti ukupne poljoprivredne proizvodnje tečlanice.

(b)

Za članice zemlje u razvoju, najmanji postotak u okviruovog stavka je 10 %.

5.

(a)

Na izravno plaćanje u okviru programa ograničavanjaproizvodnje ne primjenjuje se obveza smanjenja domaćepotpore ako se:

i.

takvo plaćanje temelji na određenom područjui određenim kulturama; ili

ii.

takva plaćanja izvršavaju s 85 % ili manje odosnovne razine proizvodnje; ili

iii.

plaćanja za stočarstvo izvršavaju premaodređenom broju uvjetnih grla.

(b)

Izuzeće od obveze smanjenja izravnog plaćanja prema gornjimkriterijima vrši se isključivanjem vrijednosti tih izravnihplaćanja kod izračunavanja tekućeg ukupnog ZMP-a pojedinečlanice.

Članak 7.

Opće discipline u vezi s domaćom potporom

1.   Svaka članica osigurava da bilo koje mjere domaće potpore u koristpoljoprivrednih proizvođača, a na koje se primjenjuje obveza smanjenja jerzadovoljavaju kriterije navedene u Prilogu 2. ovom Sporazumu, budu u skladus u njemu navedenim odredbama.

2.

(a)

Bilo koja mjera domaće potpore u korist poljoprivrednihproizvođača, uključujući bilo kakvu izmjenu takve mjere, ibilo koja mjera koja se kasnije uvede za koju se ne možedokazati da zadovoljava kriterije iz Priloga 2. ovomSporazumu ili se ne može dokazati da treba biti izuzeta odsmanjenja na temelju bilo koje odredbe ovog Sporazuma,uključuje se prilikom izračunavanja tekućeg ukupnog ZMP-a tečlanice;

(b)

Ako ne postoji obveza o ukupnom ZMP-u u dijelu IV.Obvezujućeg rasporeda pojedine članice, članica ne dajepotporu poljoprivrednim proizvođačima iznad odgovarajućeminimalne razine navedene u stavku 4. članka 6.

DIO V.

Članak 8.

Obveze u vezi s izvoznom konkurencijom

Svaka se članica obvezuje ne davati izvozne subvencije osim u skladu s ovimSporazumom i obvezama navedenim u Obvezujućem rasporedu te članice.

Članak 9.

Obveze u vezi s izvoznim subvencijama

1.   Na sljedeće izvozne subvencije primjenjuju se obveze smanjenjasukladno ovom Sporazumu:

(a)

davanje izravnih subvencija od strane vlada ili njihovihagencija, uključujući plaćanje u naturi poduzeću,industriji, proizvođačima nekog poljoprivrednog proizvoda,zadruzi ili drugoj udruzi takvih proizvođača, ilimarketinškom odboru, ovisno o izvoznom učinku;

(b)

prodaja ili raspolaganje radi izvoza od strane vlada ilinjihovih agencija nekomercijalnim zalihama poljoprivrednihproizvoda po cijeni nižoj od usporedive cijene koja se zasličan proizvod naplaćuje kupcima na domaćem tržištu;

(c)

plaćanja po izvozu nekog poljoprivrednog proizvoda, koja sefinanciraju putem vladinog djelovanja, bez obzira radi li seo terećenju državnog računa, uključujući plaćanja koja sefinanciraju iz prihoda od posebnih pristojbi na određenipoljoprivredni proizvod od kojeg je dobiven izvezeniproizvod;

(d)

davanje subvencija za smanjenje troškova stavljanja natržište vezanog uz izvoz poljoprivrednih proizvoda (osim zalako dostupne savjetodavne i promotivne usluge u vezi sizvozom) uključujući troškove manipulacije, unaprjeđenjakvalitete i ostale troškove prerade i troškove međunarodnogprijevoza i vozarine;

(e)

unutarnji prijevoz i vozarina za izvozne pošiljke, kojeosiguravaju ili odobravaju vlade, uz povoljnije uvjete negoza domaće pošiljke;

(f)

subvencije za poljoprivredne proizvode ovisno o tome kolikosu uključeni u izvozne proizvode.

2.

(a)

Osim ako točka (b) ne predviđa drukčije, razine obveza uvezi s izvoznim subvencijama za svaku godinu unutarrazdoblja primjene, navedene u Obvezujućem rasporedupojedine članice, predstavljaju s obzirom na izvoznesubvencije navedene u stavku 1. ovog članka kakoslijedi:

i.

u slučaju obveza u vezi sa smanjenjemproračunskih izdataka, najvišu razinu rashoda zaone subvencije koje se mogu izdvojiti i potrošitite godine u vezi s tim poljoprivrednim proizvodomili grupom proizvoda; i

ii.

u slučaju obveza u vezi sa smanjenjemkoličine izvoza, maksimalnu količinu nekogpoljoprivrednog proizvoda ili skupine proizvoda zakoje se takve izvozne subvencije mogu dati tegodine;

(b)

U bilo kojoj godini između druge i pete godine razdobljaprimjene, članica može dati izvozne subvencije, spomenute ugore navedenom stavku 1., u određenoj godini iznadodgovarajućih razina godišnje obveze za proizvode iliskupine proizvoda navedene u dijelu IV. Obvezujućegrasporeda te članice, pod uvjetom da:

i.

kumulativni iznos proračunskih izdataka zatakve subvencije, od početka razdoblja primjene doodređene godine, ne prijeđe kumulativne iznosekoji bi bili rezultat punog poštovanja razinaobveza odgovarajućih godišnjih izdataka navedenihu obvezujućem rasporedu članice za više od 3 %razine baznog razdoblja istih proračunskihizdataka;

ii.

kumulativne količine izvoza korištenjemtakvih izvoznih subvencija, od početka razdobljaprimjene do određene godine, ne prijeđukumulativne količine koje bi bile rezultat punogpoštovanja odgovarajućih razina obveza u vezi sgodišnjim količinama navedenih u obvezujućemrasporedu članice za više od 1,75 % količine ubaznom razdoblju; i

iii.

ukupni kumulativni iznosi proračunskihizdataka za takve subvencije i količine kojekoriste takve izvozne subvencije tijekom cijelograzdoblja primjene nisu veće od ukupnog iznosakoji bi bio rezultat punog poštovanjaodgovarajućih razina godišnjih obveza navedenih uObvezujućem rasporedu članice; i

iv.

proračunski izdaci članice za izvoznesubvencije i količine koje imaju korist od takvihsubvencija, pri završetku razdoblja primjene, neiznose više od 64 %, odnosno 79 % razine u baznomrazdoblju 1986. - 1990. Za članice zemlje urazvoju ovi postoci su 76 %, odnosno 86 %.

3.   Obveze u vezi s ograničavanjem povećanja opsega izvoznih subvencijanavedene su u obvezujućim rasporedima.

4.   Tijekom razdoblja primjene ne zahtijeva se da članice zemlje u razvojupreuzmu obveze u vezi s izvoznim subvencijama spomenutim u podstavcima (d) i(e) gore navedenog stavka 1., pod uvjetom da se ne primjenjuju na način kojibi predstavljao izbjegavanje obveze smanjenja.

Članak 10.

Sprečavanje izbjegavanja obveza u vezi s izvoznim subvencijama

1.   Izvozne subvencije koje nisu navedene u članku 9. stavku 1. neće seprimijeniti na način koji vodi ili koji bi mogao dovesti do izbjegavanjaobveza u vezi s izvoznim subvencijama; niti se smiju koristitinekomercijalne transakcije da bi se zaobišle takve obveze.

2.   Članice se obvezuju unaprjeđivati međunarodne discipline kojima seuređuje davanje izvoznih kredita, garancija za izvozne kredite ili programaosiguranja, kao i da nakon dogovora o takvim disciplinama odobravaju izvoznekredite, garancije za izvozne kredite ili programe osiguranja isključivo uskladu s tim dogovorom.

3.   Svaka članica koja tvrdi da bilo koja količina izvoza iznad obveznerazine smanjenja nije subvencionirana, mora dokazati da nije dana nikakvaizvozna subvencija, bez obzira je li navedena u članku 9. ili nije, sobzirom na tu količinu izvoza.

4.   Članice donatori međunarodne pomoći u hrani osiguravaju:

(a)

da davanje međunarodne pomoći u hrani nije izravno ilineizravno vezano za komercijalni izvoz poljoprivrednihproizvoda zemljama primateljicama;

(b)

da transakcije vezane uz međunarodnu pomoć u hrani,uključujući bilateralnu pomoć u hrani koja se unovčava, buduobavljene u skladu s „Načelima raspolaganja viškovima iobvezama konzultacija” organizacije FAO, uključujući, gdjeje to moguće, sustav Uobičajenih zahtjeva marketinga (UZM);i

(c)

da se takva pomoć pruža koliko god je to moguće u potpunobespovratnom obliku ili pod uvjetima koji ne pružaju manjeustupke od onih predviđenih člankom IV. Konvencije o pomoćiu hrani iz 1986. godine.

Članak 11.

Uključeni proizvodi

Ni u kom slučaju subvencija po jedinici uključenog primarnog poljoprivrednogproizvoda ne smije premašiti izvoznu subvenciju po jedinici koja bi bila plaćenaza izvoz primarnog proizvoda kao takvog.

DIO VI.

Članak 12.

Disciplina provođenja zabrane i ograničenja izvoza

1.   Kada bilo koja članica uvodi nove izvozne zabrane ili ograničenja uvezi s hranom prema stavku 2. točki (a) članka XI. GATT-a 1994., ta ječlanica dužna poštovati sljedeće odredbe:

(a)

članica koja uvodi izvozne zabrane ili ograničenja pažljivorazmatra učinak takve zabrane ili ograničenja na sigurnosthrane članica uvoznika;

(b)

prije nego što bilo koja članica uvede izvoznu zabranu iliograničenje, o tome, što je prije moguće, daje obavijestOdboru za poljoprivredu, koja sadrži informaciju o vrsti itrajanju takve mjere, i savjetuje se, na zahtjev, s bilokojom drugom članicom koja je kao uvoznik zainteresirana, osvakom pitanju koje je povezano s tim mjerama. Članica kojauvodi takvu zabranu ili ograničenje izvoza daje, na zahtjevte članice, potrebne informacije.

2.   Odredbe ovog članka ne primjenjuju se ni na jednu članicu zemlju urazvoju, osim ako tu mjeru ne uvodi članica zemlja u razvoju koja jeizvoznik upravo te hrane.

DIO VII.

Članak 13.

Obveza suzdržavanja

Tijekom razdoblja provedbe, neovisno od odredaba GATT-a 1994. i Sporazumao subvencijama i kompenzacijskim mjerama (u daljnjem tekstu ovog člankaSporazum o subvencijama),:

(a)

mjere u vezi s domaćim potporama koje su u potpunom skladu sodredbama Priloga 2. ovom Sporazumu su:

i.

subvencije protiv kojih se ne mogu poduzetimjere u svrhu kompenzacijskih pristojbi (4);

ii.

izuzete od radnji temeljenih na članku XVI.GATT-a 1994. i dijela III. Sporazuma osubvencijama; i

iii.

izuzete od djelovanja na temelju nekršenjaukidanja ili umanjenja pogodnosti carinskihkoncesija koje ostvaruje druga članica premačlanku II. GATT-a 1994. u smislu članka XXII.stavka 1. točke (b) GATT-a 1994.;

(b)

mjere domaće potpore koje su u potpunom skladu s odredbamačlanka 6. ovog Sporazuma, uključujući izravno plaćanje premazahtjevima članka 6. stavka 5., kao što se vidi u obvezujućemrasporedu svake članice, kao i domaća potpora u granicamanajnižih razina i u skladu s člankom 6. stavkom 2. su:

i.

izuzete od primjene kompenzacijskih pristojbi,ako se šteta ili prijetnja nanošenja štete neutvrdi u skladu s člankom VI. GATT-a 1994. idijelom V. Sporazuma o subvencijama, uz obvezusuzdržavanja prilikom započinjanja ispitnogpostupka za uvođenje kompenzacijskepristojbe;

ii.

izuzete od djelovanja temeljenih na stavku 1.članka XVI. GATT-a 1994. ili člancima 5. i 6.Sporazuma o subvencijama, pod uvjetom da takvemjere ne daju veću potporu određenoj robi od onekoja je dogovorena tijekom marketinške godine1992.; i

iii.

izuzete od djelovanja nekršenja ukidanja iliumanjenja pogodnosti carinskih koncesija kojeostvaruje druga članica prema članku II. GATT-a1994., u smislu stavka 1. točke (b) članka XXIII.GATT-a 1994., pod uvjetom da takve mjere ne dajuveću potporu određenoj robi od one dogovorenetijekom marketinške godine 1992.;

(c)

izvozne subvencije koje su u potpunosti usklađene s odredbamadijela V. ovog Sporazuma, što je vidljivo u obvezujućemrasporedu svake članice, su:

i.

predmet primjene kompenzacijskih pristojbi kojese primjenjuju tek nakon što se utvrdi šteta iliprijetnja nanošenja štete zbog količine, učinka nacijene ili posljedica u skladu s člankom VI.GATT-a 1994. i dijela V. Sporazuma o subvencijama,uz obvezu suzdržavanja pri započinjanju bilokakvog ispitnog postupka za uvođenjekompenzacijskih pristojbi; i

ii.

izuzete od djelovanja na temelju članka XVI.GATT-a 1994. ili članaka 3., 5. i 6. Sporazuma osubvencijama.

DIO VIII.

Članak 14.

Sanitarne i fitosanitarne mjere

Članice su suglasne provoditi Sporazum o primjeni sanitarnih ifitosanitarnih mjera.

DIO IX.

Članak 15.

Poseban i različit tretman

1.   Uvjerene da je različit i povoljniji tretman za članice zemlje u razvojusastavni dio pregovora, poseban i različit tretman se s obzirom na obvezeprimjenjuje u skladu s odgovarajućim odredbama ovog Sporazuma i uvršten je uobvezujuće rasporede o koncesijama i obvezama.

2.   Članice zemlje u razvoju imaju mogućnost primjene obveza u vezi sasmanjenjem u razdoblju do 10 godina. Od najnerazvijenijih zemalja članica netraži se da preuzmu obveze u vezi sa smanjenjem.

DIO X.

Članak 16.

Najnerazvijenije zemlje i zemlje u razvoju koje su neto uvoznicehrane

1.   Razvijene zemlje članice poduzimaju djelovanja predviđene u okviruOdluke o mjerama koje se odnose na moguće negativne učinke programa reformena najnerazvijenije zemlje i zemlje u razvoju koje su neto uvoznicehrane.

2.   Odbor za poljoprivredu prati, na odgovarajući način, provedbu oveOdluke.

DIO XI.

Članak 17.

Odbor za poljoprivredu

Osniva se Odbor za poljoprivredu.

Članak 18.

Nadzor provedbe obveza

1.   Odbor za poljoprivredu prati napredak u provedbi obveza dogovorenih uokviru programa reformi Urugvajske runde.

2.   Postupak praćenja pokreće se na osnovu notifikacija članica u vezi sodređenim pitanjem i u utvrđenim intervalima, kao i na osnovu dokumentacijekoju priprema Tajništvo na zahtjev kako bi se olakšao postupaknadzora.

3.   Osim notifikacija članica prema stavku 2., odmah se notificira svakanova mjera domaće potpore ili izmjena postojeće mjere za koju se tražiloizuzeće od smanjenja. Notifikacija sadrži detalje o novim ili izmijenjenimmjerama i njihovoj usklađenosti s dogovorenim kriterijima navedenim u članku6. ili u Prilogu 2.

4.   Tijekom postupka nadzora, članice pridaju dužnu pažnju utjecaju visokestope inflacije na sposobnost pridržavanja obveza u vezi s domaćim potporamabilo koje članice.

5.   Članice su suglasne održavati godišnje konzultacije u Odboru zapoljoprivredu, a u vezi sa svojim sudjelovanjem u normalnom razvitkusvjetske trgovine poljoprivrednim proizvodima u okviru obveza u vezi sizvoznim subvencijama prema ovom Sporazumu.

6.   Postupak nadzora pruža članicama priliku da pokrenu raspravu o bilokojem pitanju u vezi s primjenom obveza u okviru programa reforma kako jenavedeno u ovom Sporazumu.

7.   Svaka članica može skrenuti pažnju Odboru za poljoprivredu na bilo kojumjeru koju je po njezinom mišljenju druga članica trebalanotificirati.

Članak 19.

Konzultacije i rješavanje sporova

Odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994., kako su razrađene iprimijenjene sukladno Dogovoru o rješavanju sporova, odnose se na konzultacije irješavanje sporova u okviru ovog Sporazuma.

DIO XII.

Članak 20.

Nastavak procesa reforme

Svjesni činjenice da je dugoročni cilj znatno postupno smanjenje potporei zaštite, čiji je konačni rezultat temeljna reforma, proces u tijeku,članice se slažu da pregovori radi nastavka procesa budu započeti godinudana prije kraja razdoblja primjene, uzimajući pri tomu u obzirsljedeće:

(a)

iskustvo stečeno do tog datuma o primjeni obvezasmanjenja;

(b)

učinak obveza smanjenja na svjetsku trgovinu upoljoprivredi;

(c)

netrgovinska pitanja, poseban i različit postupak premačlanicama zemljama u razvoju, i cilj uspostavljanja pravedno itržišno orijentiranog poljoprivrednog trgovinskog sustava idrugi ciljevi i problemi spomenuti u preambuli ovog Sporazuma;i

(d)

daljnje obveze koje su potrebne da bi se postigli gorespomenuti dugoročni ciljevi.

DIO XIII.

Članak 21.

Završne odredbe

1.   Odredbe GATT-a 1994. i ostalih multilateralnih trgovinskih sporazuma uPrilogu 1. A Sporazumu o WTO-u primjenjuju se ovisno o odredbama ovogSporazuma.

2.   Prilozi ovom Sporazumu sastavni su dio ovog Sporazuma.


(1)  Ove mjere uključuju količinska uvozna ograničenja, različite uvoznepristojbe, najniže uvozne cijene, diskrecione uvozne dozvole,necarinske mjere koje se provode putem državnih trgovinskihpoduzeća, dobrovoljna izvozna ograničenja i slične granične mjeredrugačije od uobičajenih carina, bez obzira provode li se te mjereprema posebnim izuzećima za određenu zemlju od odredaba GATT-a1947., ali ne i mjere koje se provode u skladu s odredbama bilanceplaćanja ili drugim općim nepoljoprivrednim odredbama GATT-a 1994.ili drugim multilateralnim trgovinskim sporazumima u Prilogu 1. ASporazuma o WTO-u.

(2)  Referentna cijena na koju se pozivaju odredbe ovogpodstavka je općenito srednja c.i.f. jediničnavrijednost proizvoda ili je inače jedna prikladnacijena u smislu kakvoće proizvoda i njegovog stupnjaobrade. Ona se, u skladu sa svojom početnom svrhom,javno navodi i čini dostupnom tako da druge članicemogu utvrditi dodatnu carinu.

(3)  Kada se domaća potrošnja ne uzima u obzir, primjenjuje se osnovnarazina aktiviranja prema podstavku 46. točka (a).

(4)  „Kompenzacijskepristojbe” iz ovog članka su one izčlanka VI. GATT-a 1994. i dijela V. Sporazuma osubvencijama i kompenzacijskim mjerama.


PRILOG 1.

PROIZVODI NA KOJE SE ODNOSI OVAJ SPORAZUM

1.

Ovaj Sporazum odnosi se na sljedeće proizvode:

i.

HS poglavlja 1 do 24 bez riba i ribljih proizvoda, plus (1)

ii.

HS broj

2905 43

(manitol)

HS broj

2905 44

(sorbitol)

HS glava

3301

(esencijalna ulja)

HS glava

3501 do 3505

(albuminoidalne supstancije, modificirani škrob, ljepila)

HS broj

3809 10

(završni agensi)

HS broj

3823 60

(sorbitol n.e.p.)

HS glave

4101 do 4103

(štavljena i neštavljena koža)

HS glava

4301

(sirova krzna)

HS glave

5001 do 5003

(sirova svila i svileni otpad)

HS glave

5101 do 5203

(vuna i životinjska dlaka)

HS glave

5201 do 5203

(sirovi pamuk, pamučni otpadci i kardirani i češljani pamuk)

HS glava

5301

(sirovi lan)

HS glava

5302

(sirova konoplja)

2.

Gore navedeno ne ograničava broj proizvoda na koje se odnosi Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera.


(1)  Opisi proizvoda u okruglim zagradama ne smatraju se konačnim.


PRILOG 2.

DOMAĆA POTPORA: OSNOVA ZA IZUZEĆE OD OBVEZA SMANJENJA

1.

Mjere domaće potpore za koje se traži izuzeće od obveze smanjenjazadovoljavaju osnovni uvjet, a to je da nemaju nikakav ili tek najmanjinegativni učinak na trgovinu ili na proizvodnju. Stoga, sve mjere zakoje se traži izuzeće zadovoljavaju sljedeće osnovne kriterije:

(a)

potpora o kojoj se radi osigurana je putem vladinogprograma financiranja državnim sredstvima (uključujući ivladina odustajanja od naplate prihoda) bez naplate odpotrošača; i

(b)

potpora o kojoj se radi nema za učinak pružanje potporecijenama proizvođača;

kao i dolje navedene kriterije i uvjete specifične za tu politiku.

Vladini programi usluga

2.   Opće usluge

Politike u ovoj kategoriji uključuju rashode (ili odustajanje od naplate prihoda)u vezi s programima putem kojih se daju usluge ili povlastice poljoprivredi iliseoskoj zajednici. Oni ne uključuju izravno plaćanje proizvođačima iliprerađivačima. Takvi programi, koji uključuju, ali nisu ograničeni na sljedećipopis, udovoljavaju općim kriterijima prema točki 1. kao i uvjetima specifičnimza takve politike kako slijedi:

(a)

istraživanja, uključujući općenita istraživanja, istraživanja uvezi s programima zaštite okoliša, i istraživački programi vezani uzodređene proizvode;

(b)

zaštita od štetočina i bolesti, uključujući općenitu zaštitu odštetočina i bolesti i onu koja je svojstvena za određeni proizvod,kao što su sustavi ranog upozorenja, karantena i uništavanje;

(c)

obrazovne usluge, uključujući mogućnosti općeg i specijalističkogobrazovanja;

(d)

pružanje savjetodavnih usluga, uključujući osiguravanje sredstavakoja olakšavaju prijenos informacija i rezultata istraživanjaproizvođačima i potrošačima;

(e)

inspekcijske službe, uključujući opće inspekcijske službe iinspekciju određenih proizvoda zbog zdravlja, sigurnosti,klasifikacije ili standardizacije;

(f)

marketinške i usluge promocije, uključujući tržišne informacije,savjete i promotivnu djelatnost, vezane uz određene proizvode, alibez izdataka u neodređene svrhe što bi prodavači mogli iskoristitikako bi snizili svoje prodajne cijene ili dali izravne ekonomskepovlastice potrošačima; i

(g)

usluge infrastrukture, uključujući: električnu mrežu, ceste i drugeoblike prometnog povezivanja, opremu tržnica i luka, vodoopskrbu,brane i sustave odvodnje, i infrastrukturne radove vezane uzokolišne programe. U svakom slučaju izdaci se usmjeravaju kosiguravanju ili izgradnji infrastrukturnih objekata i isključujusubvencije za nabavu opreme na farmama osim za opće korisnu mrežukomunalija. Subvencije za inpute ilioperativne troškove ili naplate povlaštenim korisnicima nisuuključene.

3.   Držanje javnih zaliha radi osiguranja hrane (1)

Izdaci (ili odustajanje od naplate prihoda) u vezi s osiguranjem i čuvanjemzaliha proizvoda koji čine sastavni dio programa osiguranja hrane predviđenognacionalnim zakonodavstvom. Ovo može uključivati vladinu pomoć za privatnoskladištenje proizvoda koji su dio takvog programa.

Opseg i sakupljanje takvih zaliha u skladu je s prethodno određenim ciljevimavezanim uz osiguranje hrane. Postupak držanja i raspolaganja zalihamatransparentan je u financijskom smislu. Vlada kupuje hranu po tekućim tržišnimcijenama, dok se prodaja iz tih zaliha obavlja po cijeni koja nije manja odtekuće cijene na domaćem tržištu za taj proizvod i kvalitetu.

4.   Domaća pomoć u hrani (2)

Izdaci (ili odustajanje od naplate prihoda) u vezi s osiguravanjem domaće pomoćiu hrani dijelu stanovništva kojem je potrebna.

Uvjeti za dobivanje pomoći u hrani jasno su definirani i vezani uznutricionističke postavke. Takva pomoć je u obliku izravnog davanja hrane iliosiguravanja sredstava tako da oni koji ispunjavaju uvjete za tu pomoć mogukupiti hranu na tržištu ili po subvencioniranim cijenama. Vlada kupuje hranu potekućim tržišnim cijenama, financiranje i davanje pomoći je transparentno.

5.   Izravno plaćanje proizvođačima

Potpora pružena putem izravnog plaćanja (ili odustajanja od naplate prihoda,uključujući plaćanja u naturi) proizvođačima za koje se traži izuzeće od obvezasmanjenja, zadovoljava osnovne kriterije u gore navedenoj točki 1., kao iposebne kriterije koji se odnose na pojedinačne vrste izravnog plaćanja utočkama 6. do 13. Kad se traži izuzeće od obveze smanjenja za bilo kojupostojeću ili novu vrstu izravnog plaćanja, ali ne za one navedene u točkama 6.do 13., poštuju se kriteriji navedeni u podtočkama (b) do (e) točke 6., poredopćih kriterija navedenih u točki 1.

6.   Potpora koja nije vezana uz dohodak

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određeno je jasno definiranimkriterijima kao što su prihod, status proizvođača ilizemljoposjednika, upotreba elemenata ili razina proizvodnje udefiniranom i utvrđenom baznom razdoblju.

(b)

Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini ne smije biti ni u kakvojvezi, ili se temeljiti, na vrsti ili obimu proizvodnje (uključujućibroj uvjetnih grla) kojom se taj proizvođač bavio u nekoj godinikoja slijedi nakon baznog razdoblja.

(c)

Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini ne smije biti ni u kakvojvezi, ili se temeljiti, na cijenama, domaćim ili međunarodnim,vezanim uz proizvodnju tijekom godine koja slijedi nakon baznograzdoblja.

(d)

Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini nije ni u kakvoj vezi,niti se temelji, na elementima proizvodnje primijenjenim bilo kojegodine nakon baznog razdoblja.

(e)

Za primanje takvih plaćanja nije potrebna nikakvaproizvodnja.

7.   Sudjelovanje vlade u osiguranju prihoda i u programima osiguranjaminimalnog prihoda

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određuje gubitak prihoda,uzimajući u obzir samo prihod od poljoprivrede koji je iznad 30 %prosječnog bruto prihoda ili njegov ekvivalent u neto prihodu(isključujući plaćanja iz istih ili sličnih programa) u prethodnomtrogodišnjem razdoblju ili trogodišnji prosjek temeljen naprethodnom petogodišnjem razdoblju, isključujući najviše i najnižestavke. Bilo koji proizvođač koji zadovolji taj uvjet dolazi u obzirza primanje takve potpore.

(b)

Iznos te potpore nadoknađuje manje od 70 % proizvođačevogizgubljenog prihoda u onoj godini u kojoj proizvođač stječe uvjeteza takvu pomoć.

(c)

Iznos svih takvih potpora vezan je samo uz prihod; on nije ni ukakvoj vezi s vrstom ili obimom proizvodnje (uključujući brojuvjetnih grla) kojom se bavi proizvođač; ili s cijenama, domaćim ilimeđunarodnim, koje se odnose na takvu proizvodnju; ili sprimijenjenim elementima proizvodnje.

(d)

Kada proizvođač u istoj godini primi potporu prema ovom stavku iprema točki 8. (potpora u slučaju prirodnih nepogoda), ukupni iznostakvih plaćanja manji je od 100 % proizvođačevog ukupnoggubitka.

8.   Plaćanja (izravna ili putem financijskog učešća vlade u programuosiguravanja usjeva) za potporu u slučaju elementarnihnepogoda

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja moguće je samo nakon formalnogpriznanja vlade da se elementarna ili slična nepogoda (uključujućiepidemiju bolesti, najezdu štetočina, nuklearnu nesreću, rat nadržavnom području članice) dogodila ili se događa; i određuje gagubitak proizvodnje koji premašuje 30 % prosječne proizvodnje uprethodnom trogodišnjem razdoblju ili trogodišnji prosjek temeljenna prethodnom petogodišnjem razdoblju, isključujući najvišu inajnižu stavku.

(b)

Plaćanja u slučaju nepogode daje se samo radi gubitka prihoda,stoke (uključujući plaćanja u vezi s veterinarskom potporom), zemljeili drugih elemenata proizvodnje zbog spomenute elementarnenepogode.

(c)

Plaćanja ne kompenziraju više od ukupnog troška naknade takvihgubitaka i ne zahtijeva specifikaciju vrste i količine budućeproizvodnje.

(d)

Plaćanja tijekom nepogode ne premašuju razinu potrebnu zasprečavanje ili ublaživanje daljnjeg gubitka prema gore navedenomkriteriju (b).

(e)

Kad proizvođač primi u istoj godini plaćanja prema ovoj točki iprema točki 7. (osiguranje prihoda i programi socijalne potpore),ukupni iznos takvih plaćanja manji je od 100 % proizvođačevogukupnog gubitka.

9.   Potpora za strukturnu prilagodbu putem programa povlačenjaproizvođača iz proizvodnje

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određuje se s obzirom na jasnodefinirane kriterije u programima čija je namjena olakšatipovlačenje osoba koje se bave poljoprivrednom proizvodnjom zatržište, ili njihov prelazak u nepoljoprivredne djelatnosti.

(b)

Plaćanja su uvjetovana bitnim i trajnim povlačenjem izpoljoprivredne proizvodnje za tržište.

10.   Potpora za strukturnu prilagodbu putem programa povlačenjaresursa

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određuje se prema jasnodefiniranim kriterijima u programima namijenjenim povlačenju zemljeili drugih sredstava, uključujući stoku, iz poljoprivredneproizvodnje za tržište.

(b)

Plaćanja su uvjetovana povlačenjem zemlje iz poljoprivredneproizvodnje za tržište na najmanje tri godine, a u slučaju stokeuvjetovana su njenim klanjem ili definitivnim trajnimuklanjanjem.

(c)

Plaćanja ne zahtijevaju ni specificiraju bilo kakvu alternativnuupotrebu te zemlje ili drugih sredstava što ih podrazumijevaproizvodnja poljoprivrednih proizvoda za tržište.

(d)

Plaćanja nisu vezana uz vrstu ili količinu proizvodnje ili uzcijene, domaće ili međunarodne, u vezi s proizvodnjom koja seobavlja uporabom zemlje ili drugih sredstava koja su ostala uproizvodnji.

11.   Potpora za strukturnu prilagodbu putem investicijske pomoći

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određuje se javno definiranimkriterijima u vladinim programima čija je namjena potporafinancijskom ili fizičkom restrukturiranju proizvođačkog poslovanjakao odgovor na objektivno dokazan strukturalno nepovoljni položaj.Stjecanje uvjeta za takve programe može se također zasnivati najasno definiranom vladinom programu reprivatizacije poljoprivrednogzemljišta.

(b)

Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini nije u vezi ili se nezasniva na vrsti ili opsegu proizvodnje (uključujući broj uvjetnihgrla) kojom se bavi proizvođač u bilo kojoj godini nakon baznograzdoblja, osim ako drukčije nije predviđeno dolje navedenimkriterijem (e).

(c)

Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini nije u vezi ili se nezasniva na cijenama, domaćim ili međunarodnim, koje se odnose nabilo kakvu proizvodnju bilo koje godine nakon baznograzdoblja.

(d)

Plaćanja se obavljaju samo u roku potrebnom za realizacijuinvesticije za koju su osigurana.

(e)

Plaćanjima se ne uvjetuje ili na bilo koji način određuje kojepoljoprivredne proizvode trebaju proizvoditi primatelji, ali se odnjih može tražiti da ne proizvode određeni proizvod.

(f)

Plaćanja se ograničavaju na iznos potreban da se nadoknadestrukturni nedostaci.

12.   Plaćanja u okviru okolišnih programa

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja određuje se prema jasnodefiniranim vladinim programima za zaštitu ili očuvanje okoliša iovisi o ispunjenju posebnih uvjeta u okviru vladinog programa,uključujući uvjete vezane uz proizvodne metode ili inpute.

(b)

Iznos plaćanja ograničava se na izvanredne troškove ili gubitakprihoda nastalih zbog pridržavanja vladinog programa.

13.   Plaćanja u okviru programa regionalne pomoći

(a)

Stjecanje uvjeta za takva plaćanja ograničava se na proizvođače uregijama s nepovoljnim uvjetima. Svaka takva regija mora biti jasnoodređeno i granicama definirano zemljopisno područje s gospodarskimi upravnim identitetom kojeg je moguće definirati i za kojeg se držida je u nepovoljnom položaju na temelju neutralnih i objektivnihkriterija koji su jasno navedeni u zakonu ili propisu i pokazuju dateškoće te regije ne proizlaze samo iz privremenih okolnosti.

(b)

Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini ne smije biti u vezi, ilise zasnivati, na vrsti ili opsegu proizvodnje (uključujući brojuvjetnih grla) kojom se bavi proizvođač bilo koje godine nakonbaznog razdoblja, osim u svrhu smanjenja te proizvodnje.

(c)

Iznos takvih plaćanja u bilo kojoj godini ne smije biti u vezi, ilise temeljiti, na cijenama, domaćim ili međunarodnim, koje se odnosena proizvodnju godine koja slijedi nakon baznog razdoblja.

(d)

Plaćanja su dostupna samo proizvođačima u regijama koje ispunjavajuuvjete, ali su općenito dostupna svim proizvođačima u takvimregijama.

(e)

Kada su vezana uz faktore proizvodnje, plaćanja se obavljaju poregresivnoj stopi iznad razine praga tog elementa.

(f)

Plaćanja se ograničavaju na izvanredne troškove ili gubitak prihodanastalih zbog obavljanja poljoprivredne proizvodnje u utvrđenimpodručjima.


(1)  Za potrebe stavka 3. ovog Priloga, vladini programi držanjazaliha za osiguranje hrane u zemljama u razvoju čije jeposlovanje transparentno i obavlja se u skladu sa službenoobjavljenim objektivnim kriterijima ili uputama, smatra sesukladnim odredbama ovog stavka, što se odnosi i na programeu okviru kojih se zalihe hrane u svrhu osiguranja nabavljajui puštaju u prodaju po administrativnim cijenama, poduvjetom da razlika između nabavne cijene i vanjskereferentne cijene bude uračunata u ZMP.

(2)  U svrhu stavaka 3. i 4 ovog Priloga, osiguravanje hrane posubvencioniranim cijenama u svrhu zadovoljavanja potreba zahranom gradskog i seoskog siromašnog stanovništva u zemljamau razvoju na redovitoj osnovi po razumnim cijenama smatra seu skladu s odredbama ovog stavka.


PRILOG 3.

DOMAĆA POTPORA: IZRAČUNAVANJE ZBIRNE MJERE POTPORE

1.

Podložno odredbama članka 6., zbirna mjera potpore (ZMP) izračunava se na temelju određenog proizvoda za svaki osnovni poljoprivredni proizvod koji prima potporu tržišnoj cijeni, neizuzeta izravna plaćanja ili bilo koju drugu subvenciju koja nije izuzeta iz obveze smanjenja („ostali programi neizuzeća od obveza”). Potpora koja nije vezana uz određeni proizvod uračunava se u proizvodno nespecifičan ZMP izražen u ukupnom novčanom iznosu.

2.

Subvencije navedene u točki 1. uključuju proračunske rashode i odustajanje od naplate prihoda od strane vlada ili njihovih zastupnika.

3.

Potpora na nacionalnoj i nižoj razini uključena je.

4.

Posebni poljoprivredni porezi i pristojbe koje plaćaju proizvođači odbijaju se od ZMP-a.

5.

ZMP izračunat prema dolje navedenom opisu za bazno razdoblje čini baznu razinu za primjenu obveze smanjenja u vezi s domaćim potporama.

6.

Za svaki osnovni poljoprivredni proizvod treba se utvrditi poseban ZMP, izražen u ukupnom novčanom iznosu.

7.

ZMP se izračunava što bliže mjestu prve prodaje određenog osnovnog poljoprivrednog proizvoda. Mjere usmjerene na poljoprivredne prerađivače uključene su u obimu u kojem takve mjere koriste proizvođačima osnovnih poljoprivrednih proizvoda.

8.

Potpora tržišnoj cijeni: potpora tržišnoj cijeni izračunava se koristeći razliku između fiksne vanjske referentne cijene i primijenjene administrativne cijene pomnožene s količinom proizvodnje koja ima uvjete za primanje primijenjene administrativne cijene. Proračunska plaćanja u svrhu održavanja te razlike, kao što su kupovina ili troškovi skladištenja, nisu uključena u ZMP.

9.

Fiksna vanjska referentna cijena temelji se na godinama od 1986. do 1988. i općenito je prosječna jedinična f.o.b. cijena za osnovni poljoprivredni proizvod u zemlji koja je pretežni uvoznik i prosječna jedinična c.i.f. vrijednost za osnovni poljoprivredni proizvod u zemlji koja je pretežni uvoznik u baznom razdoblju. Fiksna referentna cijena može se prilagoditi za razlike u kvaliteti prema potrebi.

10.

Izravna plaćanja koja se ne izuzimaju od obveza: izravna plaćanja koja se ne izuzimaju od obveza koje zavise o razlici cijena računaju se bilo upotrebom razlike između fiksne referentne cijene i primijenjene propisane cijene pomnožene s količinom proizvodnje koja je prikladna da primi propisane cijene, ili upotrebom proračunskih izdataka.

11.

Fiksna referentna cijena temelji se na godinama od 1986. do 1988. i općenito je stvarna cijena koja se upotrebljava za određivanje iznosa plaćanja.

12.

Izravna plaćanja koja se ne izuzimaju od obveza, a koja se te melje na ostalim elementima a ne na cijeni, mjere se proračunskim izdacima.

13.

Ostale mjere koje se ne izuzimaju od obveze, uključujući investicijske subvencije za inpute i ostale mjere kao što su mjere za smanjenje troškova marketinga: vrijednost takvih mjera mjeri se pomoću vladinih proračunskih izdataka ili, tamo gdje upotreba proračunskih izdataka ne održava puni obim subvencije, osnova za računanje subvencije je razlika između cijene subvencionirane robe ili usluga i reprezentativne tržišne cijene za sličnu robu ili uslugu pomnoženu s količinom robe ili usluge.


PRILOG 4.

DOMAĆA POTPORA: IZRAČUNAVANJE EKVIVALENTNE MJERE POTPORE

1.

Podložno odredbama članka 6., ekvivalentne se mjere potpore izračunavaju s obzirom na sve osnovne poljoprivredne proizvode gdje postoji potpora tržišnoj cijeni prema definiciji u Prilogu 3., ali za koje izračunavanje te komponente ZMP-a nije moguće. Za takve proizvode bazna razina za primjenu obveza u vezi sa smanjenjem domaće potpore sastoji se od komponente potpore tržišnoj cijeni izražene u obliku ekvivalentne mjere potpore prema dolje navedenoj točki 2., kao i od bilo kojih izravnih plaćanja koja se ne izuzimaju od obveza i ostalih subvencija, koje se procjenjuju u skladu s niže navedenom točkom 3. Potpora na nacionalnoj i nižim razinama uključena je.

2.

Ekvivalentne mjere potpore predviđene stavkom 1. izračunavaju se na posebnoj osnovi za svaki proizvod za sve osnovne poljoprivredne proizvode što je bliže moguće mjestu prve prodaje koja dobiva potporu tržišne cijene i za koju izračunavanje potpore tržišne cijene, komponente ZMP-a nije moguće. Za te osnovne poljoprivredne proizvode ekvivalentne mjere potpore tržišne cijene dobivaju se upotrebom primijenjenih propisanih cijena i količinom proizvodnje prikladnom da primi tu cijenu ili, gdje to nije moguće, na osnovu proračunskih izdataka kojima se održava proizvođačeva cijena.

3.

Kad osnovni poljoprivredni proizvodi obuhvaćeni točkom 1. primaju izravna plaćanja koja se ne izuzimaju od obveza ili bilo koju drugu subvenciju namijenjenu određenom proizvodu koja nije izuzeta od obveze smanjenja, osnova za ekvivalentnu mjeru potpore s obzirom na te mjere je izračunavanje kao i za odgovarajuće komponente ZMP-a (obuhvaćeno točkama 10. do 13. Priloga 3).

4.

Ekvivalentna mjera potpore računa se na osnovu iznosa subvencije što bliže mjestu prve prodaje osnovnog poljoprivrednog proizvoda. Mjere usmjerene na prerađivače poljoprivrednih proizvoda su uključene u obimu u kojem takve mjere koriste proizvođačima osnovnih poljoprivrednih proizvoda. Posebni poljoprivredni porezi ili pristojbe koje plaćaju proizvođači smanjuju ekvivalentne mjere potpore za odgovarajući iznos.


PRILOG 5.

POSEBNI POSTUPAK IZ ČLANKA 4. STAVKA 2

Odjeljak A

1.

Odredbe stavka 2. članka 4. ne primjenjuju se stupanjem na snaguSporazuma o WTO-u na bilo koji osnovni poljoprivredni proizvod i njegoveprerađene i/ili pripremljene proizvode („označene proizvode”) s obzirom na kojesljedeći uvjeti trebaju biti ispunjeni (u daljnjem tekstu pod nazivom„posebnipostupak”):

(a)

da je uvoz označenih proizvoda iznosio manje od 3 %odgovarajuće domaće potrošnje u baznom razdoblju od1986. do 1988. godine („baznorazdoblje”);

(b)

da nikakve izvozne subvencije nisu dane od početkabaznog razdoblja za označene proizvode;

(c)

da se učinkovite mjere ograničavanja proizvodnjeprimjenjuju na primarni poljoprivredni proizvod;

(d)

da su takvi proizvodi označeni oznakom „ST-Dodatak5.” u odjeljku I-B u dijelu I.Obvezujućeg rasporeda pojedine članice koji je priloženProtokolu iz Marakeša, kao predmet posebnog postupkakoji održava elemente van trgovinskih pitanja kao što jeosiguranje hrane i zaštita okoliša; i

(e)

da minimalne mogućnosti za pristup s obzirom naoznačeni proizvod odgovaraju, kao što je navedeno uodjeljku I-B u dijelu I. Obvezujućeg rasporeda članice,4 % domaće potrošnje označenog proizvoda u baznomrazdoblju od početka prve godine razdoblja primjene i dasu, nakon toga, povećane za 0,8 % odgovarajuće domaćepotrošnje godišnje u baznom razdoblju za preostalorazdoblje primjene.

2.

Na početku bilo koje godine u razdoblju primjene, članica može prestatiprimjenjivati posebni postupak s obzirom na označene proizvode,djelujući u skladu s odredbama točke 6. U tom slučaju članica održavaminimalne mogućnosti pristupa koje su već na snazi u to vrijeme ipovećava minimalne mogućnosti pristupa za 0,4 % odgovarajuće domaćepotrošnje godišnje u baznom razdoblju za ostatak razdoblja primjene.Nakon toga, razina minimalnih mogućnosti pristupa u završnoj godinirazdoblja primjene, koja je rezultat ove formule, održava se uobvezujućem rasporedu članice.

3.

Svi pregovori o tome treba li posebni tretman nastaviti prema točki 1.nakon isteka razdoblja primjene završeni su unutar vremenskog okvirasamog razdoblja primjene kao dio pregovora spomenutih u članku 20. ovogSporazuma, uzimajući u obzir elemente netrgovinskih pitanja.

4.

Ako bude dogovoreno, kao rezultat pregovora spomenutih u točki 3., dačlanica može nastaviti primjenjivati posebni tretman, ta članica dajedodatne i prihvatljive koncesije koje se također dogovaraju tijekom tihpregovora.

5.

Kada se posebni tretman ne nastavlja na kraju razdoblja primjene, tačlanica provodi odredbe točke 6. U takvom slučaju, po isteku razdobljaprimjene, minimalne mogućnosti pristupa za označene proizvode održavajuse na razini od 8 % odgovarajuće domaće potrošnje u baznom razdoblju uobvezujućem rasporedu te članice.

6.

Mjere na granici, osim uobičajenih carina, koje su na snazi za označeneproizvode su u skladu s odredbama članka 4. stavka 2. i to važećim odpočetka one godine u kojoj se posebni postupak prestaje primjenjivati.Na takve proizvode primjenjuju se uobičajene carine, koje su obvezujućeu rasporedu članice i primjenjuju se od početka godine u kojoj posebnipostupak prestaje važiti, i onda prema takvim stopama kakve bi se bileprimijenile da je smanjenje od 15 % bilo uvedeno u trajanju razdobljaprimjene u jednakim godišnjim ratama. Te carine utvrđuju se na osnovucarinskih ekvivalenata koji se izračunavaju u skladu s uputama navedenimu privitku ovog Priloga.

Odjeljak B

7.

Odredbe članka 4. stavka 2. također se ne primjenjuju stupanjem nasnagu Sporazuma o WTO-u na osnovni poljoprivredni proizvod koji jedominantna standardna hrana u tradicionalnoj ishrani članice zemlje urazvoju i u vezi s njim trebaju biti ispunjeni sljedeći uvjeti, poredonih navedenih u točki 1. podtočka (a) do točke 1. podtočka (d), i uobimu u kojem se odnose na te proizvode:

(a)

da minimalne mogućnosti pristupa s obzirom na teproizvode, kako je navedeno u odjeljku I-B u dijelu I.Obvezujućeg rasporeda te članice zemlje u razvoju,odgovaraju 1 % domaće potrošnje tog proizvoda u baznomrazdoblju od početka prve godine razdoblja primjene ipovećavaju se u jednakim godišnjim ratama na 2 %odgovarajuće domaće potrošnje u baznom razdoblju napočetku pete godine razdoblja primjene. Od početka šestegodine razdoblja primjene, minimalne mogućnosti pristupas obzirom na te proizvode odgovaraju 2 % odgovarajućedomaće potrošnje u baznom razdoblju i povećavaju se ujednakim godišnjim ratama na 4 % odgovarajuće domaćepotrošnje u baznom razdoblju od početka desete godine.Nakon toga, razina minimalnih mogućnosti pristupaproizišla iz ove formule održava se u obvezujućemrasporedu te članice zemlje u razvoju;

(b)

da su prikladne mogućnosti za pristup tržištu osiguraneza druge proizvode u okviru ovog Sporazuma.

8.

Bilo kakvi pregovori o tome može li se nastaviti posebni postupak, kaošto je navedeno u točki 7., nakon isteka desete godine od početkarazdoblja primjene, započinju i završavaju do isteka te iste desetegodine od početka razdoblja primjene.

9.

Ako je dogovoreno kao rezultat pregovora spomenutih u točki 8. dačlanica može nastaviti primjenjivati posebni postupak, ta članica dajedodatne i prihvatljive koncesije, također dogovorene na timpregovorima.

10.

U slučaju da se posebni postupak prema točki 7. ne nastavi nakon desetegodine od početka razdoblja primjene, na te proizvode primjenjuju seredovne carine utvrđene na osnovi carinskog ekvivalenta koji seizračunava u skladu s uputama navedenim u privitku ovog Priloga, koje suobvezujuće u rasporedu članice. Po ostalim pitanjima, primjenjuju seodredbe točke 6., kako su izmijenjene odgovarajućim posebnim irazličitim tretmanom odobrenim članicama zemljama u razvoju u okviruovog Sporazuma.

Dodatak Prilogu 5.

Upute za izračunavanje carinskih ekvivalenata za posebnu namjenu navedenih u točkama 6. i 10. ovog Priloga

1.

Carinski ekvivalenti, bilo da su izraženi ad valorem ili posebnim stopama, izračunavaju se pomoću stvarne razlike između unutarnjih i vanjskih cijena na transparentan način. Koriste se podaci za razdoblje od 1986. do 1988. Carinski ekvivalenti:

(a)

primarno se utvrđuju na četveroznamenkastoj razini HS-a;

(b)

utvrđuju se na šesteroznamenkastoj ili još točnijoj razini HS-a gdje to bude prikladno;

(c)

općenito se utvrđuju za obrađene i/ili pripremljene proizvode množenjem posebnog carinskog ekvivalenta (posebnih carinskih ekvivalenata) za primarni poljoprivredni proizvod (za primarne poljoprivredne proizvode) s dijelom (dijelovima) u obliku vrijednosti ili u fizičkom obliku prema tome što je prikladno za primarni poljoprivredni proizvod (primarne poljoprivredne proizvode) u obrađenim i/ili pripremljenim proizvodima, i uzimaju se u obzir, gdje je to potrebno, bilo koji dodatni element koji trenutačno pruža zaštitu industriji.

2.

Vanjske cijene su općenito stvarne prosječne jedinične c.i.f. vrijednosti za zemlje uvoznice. Tamo gdje prosječne jedinične c.i.f. vrijednosti nisu dostupne ili prikladne vanjske cijene su:

(a)

prikladne prosječne jedinične c.i.f. vrijednosti bliske zemlje; ili

(b)

procijenjene iz prosječne jedinične f.o.b. vrijednosti jednog prikladnog većeg izvoznika (prikladnih većih izvoznika) i prilagođene dodavanjem procjene troškova osiguranja, vozarine i drugih troškova u vezi s time zemlji izvoznici.

3.

Vanjske cijene su općenito pretvorene u domaću valutu pomoću godišnjeg prosječnog tržišnog deviznog tečaja za isto razdoblje kao i podatak o cijeni.

4.

Unutrašnja cijena općenito je reprezentativna cijena na veliko na domaćem tržištu ili procjena takve cijene ako odgovarajući podatci nisu dostupni.

5.

Početni carinski ekvivalenti mogu biti prilagođeni, ako je to potrebno, kako bi se uzele u obzir razlike u kvaliteti ili raznolikost pomoću odgovarajućeg koeficijenta.

6.

Kada je carinski ekvivalent kao rezultat ovih uputa negativan ili niži od tekuće obvezne stope, početni carinski ekvivalent može se odrediti na razini tekuće obvezne stope ili na osnovi nacionalne ponude tog proizvoda.

7.

Kada se izvrši prilagodba prema razini carinskog ekvivalenta koja bi bila proizišla iz spomenutih uputa, članica, na zahtjev, prihvaća konzultacije s ciljem postizanja prikladnih rješenja.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

47


21994A1223(05)


L 336/40

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O PRIMJENI SANITARNIH I FITOSANITARNIH MJERA

ČLANICE,

Potvrđujući da se nijednu članicu ne bi trebalo spriječiti u donošenju ili provedbi mjerapotrebnih za zaštitu života ljudi, životinja i biljaka ili njihovog zdravlja, poduvjetom da se te mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvo samovoljneili neopravdane diskriminacije između članica u kojem prevladavaju isti uvjeti iliprikriveno ograničavanje međunarodne trgovine;

Želeći poboljšati zdravlje ljudi, životinja i fitosanitarne uvjete svih članica;

Primjećujući da se sanitarne i fitosanitarne mjere često primjenjuju na osnovibilateralnih sporazuma ili protokola;

Želeći uspostaviti multilateralni okvir pravila i disciplina kojim bi se rukovodiorazvitak, donošenje i provedba sanitarnih i fitosanitarnih mjera uz njihov minimalninegativni učinak na trgovinu;

Prepoznajući da međunarodne norme, upute i preporuke mogu dati važan doprinos u tomsmislu;

Želeći potaknuti primjenu usklađenih sanitarnih i fitosanitarnih mjera među članicama naosnovi međunarodnih normi, uputa i preporuka što su ih razradile odgovarajućemeđunarodne organizacije, uključujući Povjerenstvo Codex Alimentarius, Međunarodni uredza epizootije i odgovarajuće međunarodne i regionalne organizacije koje djeluju u okviruMeđunarodne konvencije o zaštiti bilja, ne zahtijevajući pri tom od članica da promijenesvoju razinu zaštite života i zdravlja ljudi, životinja i bilja;

Prepoznajući da članice zemlje u razvoju mogu naići na posebne teškoće pri provođenjusanitarnih i fitosanitarnih mjera članica uvoznica, i kao posljedica toga na otežanpristup tržištu, kao i u izradi i primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera na svomvlastitom državno područje, a želeći im u tom smislu pomoći u njihovim nastojanjima;

Želeći stoga razraditi pravila za primjenu odredaba GATT-a iz 1994. godine koje se odnosena uporabu sanitarnih i fitosanitarnih mjera, posebice odredbe članka XX. točke (b) (1);

SPORAZUMNE SU:

Članak 1.

Opće odredbe

1.   Ovaj se Sporazum odnosi na sanitarne i fitosanitarne mjere koje mogu,izravno ili neizravno, utjecati na međunarodnu trgovinu. Te mjere se razvijaju iprimjenjuju u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

2.   U smislu ovog Sporazuma primjenjuju se definicije iz Priloga A.

3.   Prilozi čine sastavni dio ovog Sporazuma.

4.   Ništa u ovom Sporazumu ne utječe na prava članica u okviru Sporazuma otehničkim preprekama trgovini s obzirom da te mjere nisu predmet ovogSporazuma.

Članak 2.

Osnovna prava i obveze

1.   Članice imaju pravo poduzimati sanitarne i fitosanitarne mjere potrebne zazaštitu života i zdravlja ljudi, životinja i bilja, pod uvjetom da su te mjere uskladu s odredbama ovog Sporazuma.

2.   Članice osiguravaju da se bilo koja sanitarna ili fitosanitarna mjeraprimjenjuje samo u onom obimu koji je potreban radi zaštite života ili zdravljaljudi, životinja ili bilja, da se temelji na znanstvenim načelima i da se neprovodi ako ne postoji dostatan znanstveni dokaz, osim u slučaju predviđenomčlankom 5. stavkom 7.

3.   Članice osiguravaju da njihove sanitarne i fitosanitarne mjere ne dovode dosamovoljne i neopravdane diskriminacije među članicama kod kojih prevladavajuisti ili slični uvjeti, uključujući i između vlastitog državnog područja i onogdrugih članica. Sanitarne i fitosanitarne mjere ne primjenjuju se na način kojibi bio predstavljao prikriveno ograničenje međunarodne trgovine.

4.   Sanitarne i fitosanitarne mjere koje su u skladu s odgovarajućim odredbamaovog Sporazuma smatraju se sukladnim s obvezama članica u okviru odredaba GATT-aiz 1994. godine koje se odnose na primjenu sanitarnih ili fitosanitarnih mjera,naročito odredaba članka XX. točke (b).

Članak 3.

Usklađivanje

1.   Kako bi uskladile svoje sanitarne i fitosanitarne mjere na što široj osnovi,članice temelje svoje sanitarne ili fitosanitarne mjere na međunarodnim normama,uputama ili preporukama, kada one postoje, osim ako nije drukčije određeno ovimSporazumom, a posebno stavkom 3.

2.   Sanitarne i fitosanitarne mjere koje su u skladu s međunarodnim normama,uputama ili preporukama smatraju se nužnim za zaštitu životinja i zdravljaljudi, životinja ili bilja, i smatra se da su u skladu s odgovarajućim odredbamaovog Sporazuma i GATT-a iz 1994. godine.

3.   Članice mogu uvesti ili provoditi sanitarne ili fitosanitarne mjere kojevode višoj razini sanitarne ili fitosanitarne zaštite nego što bi se postiglomjerama temeljenim na odgovarajućim međunarodnim normama, uputama ilipreporukama, ako postoji znanstveno opravdanje, ili kao posljedica razinesanitarne ili fitosanitarne zaštite koju članica smatra prikladnom premaodgovarajućim odredbama članka 5. stavak 1. do 8. (2) Bez obzira na gore navedeno, sve mjere koje imaju za posljedicu drukčijurazinu sanitarne ili fitosanitarne zaštite od one koja bi se postigla mjeramatemeljenim na međunarodnim normama, uputama ili preporukama ne smatraju seneusklađenima s bilo kojom drugom odredbom ovog Sporazuma.

4.   Članice djeluju aktivno, u granicama svojih mogućnosti, u odgovarajućimmeđunarodnim organizacijama i njihovim pomoćnim tijelima, naročito uPovjerenstvu Codex Alimentarius, u Međunarodnom uredu za epizootije, i umeđunarodnim i regionalnim organizacijama koje djeluju u okviru Međunarodnekonvencije o zaštiti bilja, kako bi unaprijedile u okviru tih organizacijarazvitak i periodičnu kontrolu normi, uputa i preporuka s obzirom na sve aspektesanitarnih i fitosanitarnih mjera.

5.   Odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere predviđen člankom 12. stavcima 1. i4. (u daljnjem tekstu ovog Sporazuma: „Odbor”), razrađuje postupak praćenja procesa međunarodnog usklađivanja i u tomsmislu koordinira nastojanja s tim u vezi s odgovarajućim međunarodnimorganizacijama.

Članak 4.

Ekvivalentnost

1.   Članice prihvaćaju sanitarne ili fitosanitarne mjere drugih članica kaoekvivalentne, čak i ako se te mjere razlikuju od njihovih vlastitih ili od onihkoje primjenjuju ostale članice koje trguju istim proizvodom, ako članicaizvoznica objektivno dokaže članici uvoznici da njene mjere postižu odgovarajućurazinu sanitarne ili fitosanitarne zaštite članice uvoznice. U tu svrhu članiciuvoznici, na zahtjev, omogućuje se pristup radi inspekcije, testiranja i ostalihmjerodavnih postupaka.

2.   Članice, na zahtjev, započinju konzultacije s ciljem postizanja bilateralnihi multilateralnih sporazuma o priznavanju ekvivalentnosti određenih sanitarnihili fitosanitarnih mjera.

Članak 5.

Procjena opasnosti i određivanje odgovarajuće razine sanitarne ilifitosanitarne zaštite

1.   Članice osiguravaju da se njihove sanitarne ili fitosanitarne mjere temeljena procjeni, prema okolnostima, opasnosti za život i zdravlje ljudi, životinja ibilja, uzimajući u obzir metode procjene opasnosti koje su razradileodgovarajuće međunarodne organizacije.

2.   Pri procjeni opasnosti, članice uzimaju obzir dostupne znanstvene dokaze;odgovarajuće metode obrade i proizvodnje; odgovarajuće inspekcije, uzorkovanja itestiranja; pretežnost određenih bolesti ili štetočina; postojanje područja bezštetočina ili bolesti, odgovarajuće ekološke uvjete i uvjete okoliša; karantenui druge postupke.

3.   Pri procjeni opasnosti za život i zdravlje životinja i bilja i priodređivanju mjera koje treba primijeniti da bi se postigla odgovarajuća razinasanitarne ili fitosanitarne zaštite od takve opasnosti, članice uzimaju u obzirkao važne ekonomske čimbenike sljedeće: potencijalnu štetu u smislu gubitkaproizvodnje ili prodaje u slučaju ulaska, udomljenja ili širenja štetočine ilibolesti; troškove kontrole ili uništavanja na državnom području članiceuvoznice; i isplativost alternativnih pristupa ograničavanju opasnosti.

4.   Članice bi trebale, pri odlučivanju o prikladnoj razini sanitarne ilifitosanitarne zaštite, voditi računa o cilju minimalnog negativnog učinka natrgovinu.

5.   S ciljem postizanja dosljednosti u primjeni koncepcije odgovarajuće razinesanitarne i fitosanitarne zaštite ljudskog života i zdravlja ili života izdravlja životinja i bilja, svaka članica izbjegava samovoljne ili neopravdanerazlike u razinama koje smatra prikladnim u različitim situacijama, ako takverazlike vode diskriminaciji ili prikrivenom ograničavanju međunarodne trgovine.Članice surađuju u okviru Odbora, u skladu s člankom 12. stavcima 1., 2. i 3.,kako bi izradile upute za unapređenje praktične primjene ove odredbe. Pri izradiuputa, Odbor uzima u obzir sve važne čimbenike, uključujući izuzetno značenjeopasnosti po ljudsko zdravlje kojoj se ljudi svojevoljno izlažu.

6.   Ne dovodeći u pitanje odredbe članka 3. stavka 2., pri uvođenju ili provedbisanitarnih ili fitosanitarnih mjera u svrhu postizanja odgovarajuće razinesanitarne ili fitosanitarne zaštite, članice vode računa da te mjere ne budu utrgovinskom smislu restriktivnije nego što je potrebno da bi postigleodgovarajuću razinu sanitarne ili fitosanitarne zaštite, uzimajući u obzirtehničku i ekonomsku izvedivost (3).

7.   U slučajevima kada su odgovarajući znanstveni dokazi nedovoljni, članicamože privremeno uvesti sanitarne ili fitosanitarne mjere na osnovu odgovarajućihdovoljnih informacija, uključujući one kojima raspolažu odgovarajuće međunarodneorganizacije, kao i na osnovu sanitarnih ili fitosanitarnih mjera kojeprimjenjuju ostale članice. U takvim okolnostima, članice traže dodatneinformacije kako bi objektivnije procijenile opasnosti, kao i kontrolusanitarnih ili fitosanitarnih mjera u razumnom roku.

8.   Kad članica s razlogom vjeruje da je određena sanitarna ili fitosanitarnamjera koju je uvela ili provodi druga članica ograničavajuća, ili potencijalnoograničavajuća, po njezin izvoz i da se ta mjera ne temelji na odgovarajućimmeđunarodnim normama, uputama ili preporukama, ili takve norme, upute ilipreporuke ne postoje, od članice koja provodi tu mjeru može se zahtijevati daobjasni razloge za takvu sanitarnu ili fitosanitarnu mjeru i ona tom zahtjevumora udovoljiti.

Članak 6.

Prilagodba regionalnim uvjetima, uključujući područja bez štetočina ili bolestii područja s niskom razinom štetočina i bolesti

1.   Članice osiguravaju da njihove sanitarne ili fitosanitarne mjere buduprilagođene sanitarnim ili fitosanitarnim svojstvima tog područja - bilo da seradi o zemlji, dijelu zemlje, ili o svim ili nekim dijelovima nekoliko zemalja -iz kojih proizvod potječe i kojima je proizvod namijenjen. Pri procjenisanitarnih ili fitosanitarnih svojstava regije, članice uzimaju u obzir, izmeđuostalog, stupanj prisutnosti određenih bolesti ili štetočina, postojanjeprograma za praćenje i uništavanje, i prikladnije kriterije ili upute koje mogurazraditi odgovarajuće međunarodne organizacije.

2.   Članice posebno priznaju koncepciju područja bez štetočina i bolesti tepodručja s niskom razinom štetočina i bolesti. Takva područja određuju se natemelju elemenata kao što su zemljopisni položaj, ekosustav, epidemiološkinadzor te učinkovitost sanitarne i fitosanitarne kontrole.

3.   Članice izvoznice koje tvrde da su područja u okviru njihovog teritorija bezštetočina ili bolesti ili područja s niskom razinom štetočina i bolesti morajupružiti nužni dokaz o tome kako bi na objektivan način dokazale članicamauvoznicama da takva područja jesu i da će vjerojatno ostati bez štetočina ibolesti, odnosno s niskom razinom štetočina i bolesti. U tu svrhu, omogućuje se,u razumnoj mjeri i na zahtjev, pristup članici uvoznici kako bi obavilainspekciju, testiranje i druge odgovarajuće postupke.

Članak 7.

Transparentnost

Članice notificiraju sve izmjene sanitarnih ili fitosanitarnih mjera i dajuinformacije o sanitarnim i fitosanitarnim mjerama u skladu s odredbama PrilogaB.

Članak 8.

Postupci kontrole, inspekcije i odobrenja

Članice poštuju odredbe Priloga C pri obavljanju kontrole, inspekcije,uključujući nacionalne sustave za odobrenje uporabe aditiva ili za utvrđivanjegranica tolerancije kontaminirajućih tvari u hrani, piću ili životinjskoj hrani, ina svaki drugi način osiguravaju da njihovi postupci ne budu u suprotnosti sodredbama ovog Sporazuma.

Članak 9.

Tehnička pomoć

1.   Članice su suglasne da olakšavaju pružanje tehničke pomoći drugim članicama,naročito članicama zemljama u razvoju, bilateralno ili putem odgovarajućihmeđunarodnih organizacija. Takva pomoć može biti, između ostalog, na područjutehnologije, prerade, istraživanja i infrastrukture, kao i pri osnivanjunacionalnih regulatornih tijela, ili to može biti u obliku savjeta, kredita,donacija, bespovratne pomoći, kojima bi se, između ostalog, osigurala stručnost,obrazovanje, oprema, kako bi se te zemlje mogle prilagoditi i poštovatisanitarne ili fitosanitarne mjere koje su neophodne za postizanje odgovarajućerazine sanitarne ili fitosanitarne zaštite na svojim izvoznimtržištima.

2.   Kad su potrebna znatna ulaganja kako bi članica izvoznica zemlja u razvojumogla udovoljiti sanitarnim i fitosanitarnim zahtjevima članice uvoznice, ovaposljednja razmatra mogućnost pružanja tehničke pomoći koja bi omogućila članicizemlji u razvoju da održi i proširi mogućnosti pristupa tržištu za proizvod okojem se radi.

Članak 10.

Posebni i različit tretman

1.   Prilikom pripreme i primjene sanitarnih ili fitosanitarnih mjera, zemlječlanice uzimaju u obzir posebne potrebe članica zemalja u razvoju, a naročitočlanica najnerazvijenijih zemalja.

2.   Kad odgovarajuća razina sanitarne ili fitosanitarne zaštite ostavlja prostorza uvođenje novih sanitarnih ili fitosanitarnih mjera po fazama, trebalo biodrediti duži rok usklađivanja za proizvode koji su važni članicama zemljama urazvoju kako bi očuvale mogućnosti njihova izvoza.

3.   U namjeri da članicama zemljama u razvoju omogući prilagodbu odredbama ovogSporazuma, Odbor im može, na zahtjev, odobriti, u potpunosti ili djelomično,vremenski ograničene iznimke od obveza iz ovog Sporazuma, uzimajući u obzirnjihove financijske, trgovinske i razvojne potrebe.

4.   Zemlje članice bi trebale poticati i olakšavati aktivno sudjelovanje članicazemalja u razvoju u odgovarajućim međunarodnim organizacijama.

Članak 11.

Savjetovanje i rješavanje sporova

1.   Odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994. razrađene i primijenjene uDogovoru o rješavanju sporova primjenjuju se na savjetovanja i rješavanjesporova u okviru ovog Sporazuma, osim ako njime nije predviđenodrukčije.

2.   U slučaju spora prema ovom Sporazumu koji se odnosi na znanstvena ilitehnička pitanja, odbor bi trebao tražiti savjet stručnjaka po izboru panela udogovoru sa strankama u sporu. U tu svrhu panel može, kad to smatra prikladnim,osnovati savjetodavnu tehničku stručnu skupinu ili se može savjetovati sodgovarajućim međunarodnim organizacijama, na zahtjev jedne od strana u sporuili na vlastitu inicijativu.

3.   Ovaj Sporazum ne utječe na prava članice koja ima prema drugim međunarodnimsporazumima, uključujući pravo da zatraže posredovanje ili korištenje mehanizamaza rješavanje sporova drugih međunarodnih organizacija ili međunarodnihorganizacija osnovanih u okviru međunarodnih sporazuma.

Članak 12.

Upravljanje

1.   Odbor za sanitarne i fitosanitarne mjere osniva se kao mjesto redovitihkonzultacija. On obavlja funkcije potrebne za provedbu odredaba ovog Sporazuma iza promicanje njegovih ciljeva, naročito u vezi s usklađivanjem. Odbor donosiodluke konsenzusom.

2.   Odbor potiče i olakšava ad hoc konzultacije ili pregovore među zemljamačlanicama o posebnim sanitarnim ili fitosanitarnim pitanjima. Odbor potiče svezemlje članice na korištenje međunarodnih normi, uputa ili preporuka i u tomsmislu sponzorira tehničke konzultacije i obrazovanje kako bi pospješio suradnjui integraciju međunarodnih i nacionalnih sustava i pristupa u vezi sodobravanjem uporabe aditiva u hrani ili utvrđivanja granica tolerancije zakontaminirajuće tvari u hrani, piću ili životinjskoj hrani.

3.   Odbor surađuje s odgovarajućim međunarodnim organizacijama na područjusanitarne i fitosanitarne zaštite, naročito s Povjerenstvom Codex Alimentarius,Međunarodnim uredom za epizootije i Tajništvom Međunarodne konvencije za zaštitubilja kako bi osigurao najbolju dostupnu znanstvenu i tehničku savjetodavnupomoć za primjenu ovog Sporazuma i kako bi se izbjeglo nepotrebnoudvostručavanje posla.

4.   Odbor razrađuje postupak za praćenje postupka međunarodnog usklađivanja iuporabe međunarodnih norma, uputa ili preporuka. U tu svrhu, Odbor bi trebao,zajedno s odgovarajućim organizacijama, ustanoviti popis međunarodnih norma,uputa ili preporuka vezanih uz sanitarne ili fitosanitarne mjere koje, pomišljenju Odbora, imaju bitan utjecaj na trgovinu. U popisu bi zemlje članicetrebale naznačiti one međunarodne norme, upute ili preporuke koje primjenjujukao uvjete za uvoz ili na temelju kojih uvezeni proizvodi usklađeni s timnormama imaju pristup njihovim tržištima. U slučaju kad ne primjenjujemeđunarodnu normu, uputu ili preporuku kao uvjet za uvoz, zemlja članica trebalabi navesti razlog takvog postupanja, naročito ako smatra da norme nisu dovoljnostroge da bi pružile prikladnu razinu sanitarne ili fitosanitarne zaštite. Akozemlja članica revidira svoje postupanje, nakon što je naznačila koje norme,upute ili preporuke primjenjuje kao uvjete za uvoz, trebala bi dati objašnjenjeza tu promjenu i o tome obavijestiti Tajništvo kao i odgovarajuće međunarodneorganizacije, osim ako takva obavijest i objašnjenje nisu dana u skladu spostupkom navedenim u Dodatku B.

5.   Kako bi izbjegao nepotrebno udvostručavanje posla, Odbor može odlučiti,ukoliko je to svrsishodno, poslužiti se informacijama prikupljenim postupcima,naročito za obavijesti, koji su u tijeku u drugim odgovarajućim međunarodnimorganizacijama.

6.   Odbor može, na inicijativu jedne od zemalja članica, kroz odgovarajućekanale pozvati nadležne međunarodne organizacije ili njihova pomoćna tijela daispitaju određeni predmet u vezi s određenom normom, uputom ili preporukom,uključujući i osnovu na kojoj se temelji objašnjenje o neprimjenjivanju sukladnosa stavkom 4.

7.   Odbor revidira funkcioniranje i provedbu ovog Sporazuma tri godine nakonstupanja na snagu sporazuma o WTO-u, a nakon toga ako se ukaže potreba. Kada jeprikladno, Odbor može Vijeću za trgovinu robama podnijeti prijedloge za izmjenuteksta ovog Sporazuma s obzirom, između ostalog, na iskustvo stečeno njegovomprimjenom.

Članak 13.

Provedba

Zemlje članice snose punu odgovornost u okviru ovog Sporazuma za ispunjenje svihnavedenih obveza. Zemlje članice izrađuju i provode pozitivne mjere i mehanizme usmislu pomoći u poštovanju odredaba ovog Sporazuma od strane onih tijela koja nisudio središnje vlasti. Zemlje članice poduzimaju one odgovarajuće mjere koje su imdostupne kako bi osigurale da nevladini subjekti unutar njihovih državnih područja,kao i regionalna tijela čije su članice odgovarajući subjekti unutar njihovogdržavnog područja, poštuju mjerodavne odredbe ovog Sporazuma. Osim toga, zemlječlanice ne poduzimaju mjere koje izravno ili neizravno djeluju na način da traže ilipotiču takve regionalne ili nevladine subjekte ili tijela lokalne vlasti dapostupaju suprotno odredbama ovog Sporazuma. Zemlje članice vode računa o tome da seoslanjaju na usluge nevladinih subjekata kod primjene sanitarnih ili fitosanitarnihmjera samo ako se ti subjekti pridržavaju odredaba ovog Sporazuma.

Članak 14.

Završne odredbe

Najmanje razvijene zemlje članice mogu odgoditi primjenu odredaba ovog Sporazumana rok od pet godina od dana stupanja na snagu sporazuma o WTO-u, s obzirom na svojesanitarne ili fitosanitarne mjere koje utječu na uvoz ili uvezene proizvode. Ostalečlanice zemlje u razvoju mogu odgoditi primjenu odredaba ovog Sporazuma, osim članka5. stavka 8. i članka 7., na dvije godine od dana stupanja na snagu Sporazuma oWTO-u s obzirom na svoje postojeće sanitarne ili fitosanitarne mjere koje utječu nauvoz ili uvezene proizvode, tamo gdje je takva primjena spriječena pomanjkanjemstručnog znanja, tehničke infrastrukture ili sredstava.


(1)  U ovom Sporazumu, upućivanje na članak XX. točku (b) uključuje također zaglavljetog članka.

(2)  Za potrebe članka 3. stavka 3. postoji znanstveno opravdanje ako naosnovi ispitivanja i ocjene dostupnih znanstvenih informacija u skladu sodgovarajućim odredbama ovog Sporazuma, članica odluči da suodgovarajuće međunarodne norme, upute ili preporuke nedovoljne da bi sepostigla odgovarajuća razina sanitarne ili fitosanitarne zaštite.

(3)  Za potrebe članka 5. stavka 6., mjera se u trgovinskom smislu ne smatrarestriktivnijom nego što je potrebno, ako ne postoji druga mjera koja jeu razumnoj mjeri dostupna i uzima u obzir tehničku i ekonomskuizvedivost i kojom se postiže prikladna razina sanitarne ilifitosanitarne zaštite uz znatno manju restrikciju u trgovinskomsmislu.


DODATAK A

DEFINICIJE (1)

1.

Sanitarna i fitosanitarna mjera - Svaka mjera koja se primjenjuje:

(a)

u svrhu zaštite životinjskog ili biljnog svijeta ilizdravlja na državnom području zemlje članice od rizikanastalih pojavom ili širenjem štetočina, bolesti, organizamakoji prenose bolesti ili koji ih izazivaju;

(b)

u svrhu zaštite života ili zdravlja ljudi i životinja nadržavnom području zemlje članice od rizika uzrokovanihaditivima, zagađivačima, toksinima ili organizmima kojiizazivaju bolesti u hrani, piću ili životinjskojhrani;

(c)

u svrhu zaštite zdravlja ili života ljudi na državnompodručju zemlje članice, od rizika uzrokovanih bolestimakoje prenose životinje, biljke ili proizvodi od njih, ilipojavom ili širenjem štetočina, ili

(d)

u svrhu sprečavanja i ograničavanja ostalih šteta nadržavnom području članice nastalih pojavom ili širenjemštetočina.

Sanitarne i fitosanitarne mjere uključuju sve relevantne zakone, odredbe,propise, uvjete i postupke, a tu spadaju, između ostalog, i kriteriji zafinalne proizvode; procesi i metode proizvodnje; testiranje, inspekcija,izdavanja potvrda i postupci odobrenja; postupci karantene s relevantnimzahtjevima koji se odnose na prijevoz životinja ili biljaka, ili namaterijale koji su potrebni za njihovo preživljavanje tijekom transporta;odredbe o relevantnim statističkim metodama, postupcima odabira uzoraka imetodama procjene rizika; te odredbe vezane uz pakiranja i označavanja kojese direktno odnose na sigurnost hrane.

2.

Usklađivanje - Uspostava, priznanje i primjena istih sanitarnih ifitosanitarnih mjera od strane svake od zemalja članica.

3.

Međunarodne norme, upute i preporuke

(a)

u vezi sa sigurnosti hrane: norme, upute i preporuke kojepropisuje Povjerenstvo Codex Alimentarius za aditive uhrani, rezidue veterinarskih lijekova i pesticida,zagađivače, analitičke metode i uzimanja uzoraka, te propisei naputke za higijenu;

(b)

u vezi sa zdravljem životinja i zoonoza: norme, upute ipreporuke razrađeni pod pokroviteljstvom Međunarodnog uredaza epizootije;

(c)

u vezi sa zdravljem biljaka: međunarodne norme, upute ipreporuke razrađeni pod pokroviteljstvom TajništvaMeđunarodne konvencije o zaštiti biljaka, u suradnji sregionalnim organizacijama koje djeluju u okviru Međunarodnekonvencije o zaštiti biljaka;

(d)

u vezi s pitanjima koja gore navedene organizacije nepokrivaju: odgovarajuće norme, upute i preporuke koje izdajudruge relevantne međunarodne organizacije kojima mogupristupiti sve zemlje članice, a koje odredi Odbor.

4.

Procjena rizika - Ocjena vjerojatnosti pojave ili širenja štetočina ilibolesti na državnom području članice uvoznice, prema sanitarnim ilifitosanitarnim mjerama koje se mogu primijeniti, te potencijalnim biološkimi gospodarskim posljedicama; ili procjena mogućih negativnih posljedica pozdravlje ljudi ili životinja zbog prisutstva aditiva, zagađivača, toksinaili organizama koji izazivaju bolesti u hrani, piću ili životinjskojhrani.

5.

Odgovarajuća razina sanitarne ili fitosanitarne zaštite - Ona razinazaštite koja je po procjeni članice koja uvodi sanitarne ili fitosanitarnemjere dovoljna za zaštitu života i zdravlja ljudi, biljaka i životinja nanjenom državnom području.

NAPOMENA: Neke zemlje članice ovaj pojam nazivaju „prihvatljivarazina rizika”.

6.

Područje bez štetočina ili bolesti - Područje, bilo da je to cijela zemlja,dio zemlje ili više zemalja ili njihovi dijelovi, gdje se po procjeninadležnih tijela ne pojavljuje određena štetočina ili bolest.

NAPOMENA: Područje bez štetočina ili bolesti može okruživati,biti okruženo, ili graničiti s područjem - bilo unutar dijelajedne zemlje, ili u zemljopisnoj regiji koja obuhvaća dijeloveviše zemalja ili pak cijele zemlje - u kojima se određenaštetočina ili bolest pojavljuje, no gdje se provode regionalnemjere nadzora, kako što su uspostava zaštitnih zona, zonanadzora i tampon-zona gdje će se štetočina ili bolest zaustavitiili iskorijeniti.

7.

Područje niske koncentracije štetočina ili bolesti - Područje, bilo da jeto cijela zemlja, dio zemlje ili više zemalja ili njihovi dijelovi, gdje sepo procjeni nadležnih tijela, određena štetočina ili bolest pojavljuje uniskoj koncentraciji i gdje se provode učinkovite mjere nadzora, suzbijanjaili iskorjenjivanja.


(1)  Za potrebe ovih definicija, termin „životinja” uključuje ribe i divlje životinje; termin„biljka” uključuje šume i divljuvegetaciju; termin „štetočine”uključuje korov; a termin „zagađivači” uključuje pesticide i taloge veterinarskihlijekova, te strane tvari.


DODATAK B

TRANSPARENTNOST SANITARNIH I FITOSANITARNIH PROPISA

Objava propisa

1.

Zemlje članice osiguravaju da se svi usvojeni sanitarni i fitosanitarnipropisi (1) odmah objave na način koji zainteresiranim članicama omogućujeda se s njima upoznaju.

2.

Osim u hitnim okolnostima, članice daju prihvatljiv rok od objavesanitarnih ili fitosanitarnih propisa do njihovog stupanja na snagu,kako bi proizvođačima u članicama izvoznicama, a posebno u članicamazemljama u razvoju, dali dovoljno vremena da svoje proizvode iproizvodne metode usklade sa zahtjevima članica uvoznica.

Informacijske središnjice

3.

Svaka zemlja članica osigurava jednu informacijsku središnjicu koja jeodgovorna za davanje odgovora na sva razumna pitanja zainteresiranihčlanica, kao i izdavanje relevantnih dokumenata u vezi s:

(a)

svim sanitarnim i fitosanitarnim propisima donesenimili predloženim na državnom području članice,

(b)

svih postupaka nadzora i inspekcije, proizvodnje,karantene, postupaka za ustanovljenje dopuštene razinepesticida i odobrenja uporabe aditiva u hrani, koji seprovode na državnom području članice,

(c)

postupaka procjene rizika, čimbenika koji se uzimaju uobzir, kao i određivanja odgovarajuće razine sanitarne ifitosanitarne zaštite,

(d)

članstva i sudjelovanja članice, ili relevantnih tijelana njenom državnom području, u međunarodnim iregionalnim sanitarnim i fitosanitarnim organizacijama isustavima, kao i u bilateralnim i multilateralnimsporazumima i dogovorima u okviru ovog Sporazuma, tetekstova takvih sporazuma i dogovora.

4.

Članice osiguravaju da zainteresiranim zemljama članicama koje tražekopije dokumenata, te dokumente osiguraju po istoj cijeni (ako senaplaćuju), uz dodatak troškova isporuke, koje plaćaju građani (2) te zemlje članice.

Postupci notifikacije

5.

Ako međunarodne norme, upute ili preporuke ne postoje ili ako sadržajpredloženog sanitarnog ili fitosanitarnog propisa bitno ne odgovarasadržaju međunarodne norme, upute ili preporuke, i ako takav propis možeimati znatan učinak na trgovinu drugih zemalja članica, članice:

(a)

objavljuju obavijest u početnim fazama, na takav načinda se zainteresirane zemlje članice mogu upoznati sprijedlogom za uvođenje određenog propisa;

(b)

notificiraju drugim zemljama članicama, putem Tajništvaproizvode na koje se taj propis odnosi, uz kratkunaznaku cilja i obrazloženja uvođenja predloženogpropisa. Takve notifikacije šalju se u početnim fazama,kada se mogu unijeti izmjene i uzeti u obzirprimjedbe;

(c)

na zahtjev drugih zemalja članica daju primjerkepredloženog propisa i, gdje god je to moguće, naznačujudijelove koji se bitno razlikuju od međunarodnih normi,uputa ili preporuka,

(d)

bez ikakve diskriminacije daju drugim zemljamačlanicama dovoljno vremena da iznesu svoje primjedbe upisanom obliku, razmotre te primjedbe na zahtjev, iuzimaju u obzir primjedbe i rezultate razmatranja.

6.

Ali, u slučaju nastanka problema hitne prirode u vezi sa zaštitomzdravlja ili mogućnošću da oni izbiju kod jedne od članica, ta članicamože preskočiti neke od koraka navedenih u članku 5. ovog Priloga, akoto smatra potrebnim, pod uvjetom da:

(a)

odmah notificira ostalim članicama, putem Tajništva,propise i proizvode na koje se odnosi s kratkom naznakomcilja i obrazloženja tog propisa, uključujući i prirodutog hitnog problema ili hitnih problema;

(b)

na zahtjev dade primjerke propisa drugim zemljamačlanicama,

(c)

drugim članicama omogući da daju svoje primjedbe upisanom obliku, razmotri te primjedbe na zahtjev, i uzmeu obzir te primjedbe i rezultate razmatranja.

7.

Notifikacije Tajništvu šalju se na engleskom, francuskom ilišpanjolskom jeziku.

8.

Članice razvijene zemlje na zahtjev ostalih članica daju primjerkedokumenata ili ako se radi o dokumentima velikog obujma, sažetkedokumenata na koje se odnosi određena notifikacija na engleskom,francuskom ili španjolskom.

9.

Tajništvo pravovremeno šalje primjerke notifikacija svim zemljamačlanicama i zainteresiranim međunarodnim organizacijama i upozoravazemlje članice u razvoju na sve obavijesti koje se odnose na proizvodekoji su za njih od posebnog interesa.

10.

Zemlje članice imenuju jedno središnje vladino tijelo koje je odgovornoza provedbu na nacionalnoj razini, odredbi koje se odnose na postupaknotifikacije u skladu sa stavcima 5., 6., 7. i 8. ovog Priloga.

Opće rezerve

11.

Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se na način da zahtijeva:

(a)

da se daju detalji ili kopije nacrta ili da seobjavljuju tekstovi koji nisu na jeziku zemlje članice,osim kako je predviđeno u stavku 8. ovog Priloga.

(b)

da članice otkrivaju povjerljive informacije koje biometale provedbu sanitarnih i fitosanitarnih propisa,ili koje bi dovele u pitanje pravne komercijalneinterese određenih proizvođača.


(1)  Sanitarni i fitosanitarni propisi kao što su zakoni, odredbe iodluke koji su u općoj primjeni.

(2)  Kad se u ovom Sporazumu koristi riječ „građani” smatra se da se ona odnosiu slučaju zasebnog carinskog područja članice WTO-a, na pravne ifizičke osobe koje imaju boravište ili sjedište na tom carinskompodručju ili pak stvarno industrijsko ili komercijalno poduzećekoje ondje posluje.


DODATAK C

POSTUPCI NADZORA, INSPEKCIJE I ODOBRAVANJA (1)

1.

Zemlje članice, vezano uz svaki postupak kojim se provjerava i jamči provedba sanitarnih i fitosanitarnih mjera, osiguravanju sljedeće:

(a)

da se takve mjere provode u potpunosti bez nepotrebnog odlaganja i uz isti tretman uvoznih i domaćih proizvoda;

(b)

da se objavi uobičajeno vrijeme potrebno za svaki postupak ili da se o predviđenom vremenu izvijesti podnositelj zahtjeva ako to on zatraži; pri primanju zahtjeva ovlašteno tijelo odmah utvrđuje da li je dokumentacija kompletna i obavještava podnositelja jasno i u potpunosti o svim nedostacima; nadležno tijelo čim prije prenosi rezultate postupka, jasno i u potpunosti, podnositelju zahtjeva, tako da on može poduzeti mjere da ispravi nedostatke, po potrebi; čak i ako zahtjev ima nedostataka, nadležno tijelo nastavlja s provedbom postupaka koliko god je to moguće, ako podnositelj to zatraži; i da se na njegov zahtjev podnositelja izvještava u kojem je stadiju postupak, uz obrazloženje eventualnih zakašnjenja;

(c)

da se zahtjevi za informacijama ograniče na informacije nužne za provođenje odgovarajućih postupaka nadzora, inspekcije i odobravanja, uključujući i odobrenje za korištenje aditiva ili za ustanovljavanje najviše dopuštenih količina zagađivača u hrani, piću i životinjskoj hrani;

(d)

da se poštuje povjerljivost informacija o uvezenim proizvodima koja proizlazi iz ili da se daje u vezi s nadzorom, inspekcijom i odobravanjem, u istoj mjeri kako se to radi i s domaćim proizvodima, i na način koji štiti legitimne komercijalne interese;

(e)

da se svi zahtjevi za provedbu nadzora, inspekcije i davanja odobrenja za pojedine primjerke nekog proizvoda ograniče na razumnu i potrebnu mjeru;

(f)

da sve pristojbe koje se plaćaju na postupke koji se provode nad uvoznim proizvodima budu izjednačene s onima koje se plaćaju na odgovarajuće domaće proizvode ili na proizvode podrijetlom iz bilo koje druge zemlje članice, a koje ne bi trebale biti više od stvarne cijene usluge;

(g)

da se primjenjuju isti kriteriji pri smještanju objekata koji se koriste za postupke i odabir uzoraka za uvozne, kao i za domaće proizvode, kako bi se što više olakšao posao podnositeljima zahtjeva, uvoznicima, izvoznicima ili njihovim predstavnicima;

(h)

da se u slučajevima kad se specifikacije proizvoda izmjene nakon izvršenog nadzora i inspekcije u svjetlu odgovarajućih propisa, postupak za modificirani proizvod ograniči samo na ono što je potrebno kako bi se utvrdilo može li se vjerovati da proizvod i dalje udovoljava odgovarajućim propisima;

(i)

da postoji postupak razmatranja pritužbi vezano uz provođenja takvih postupaka i kojim se poduzimaju radnje kako bi se ispravio propust, u slučaju da je pritužba opravdana.

Kada zemlja članica uvoznica koristi sustav za odobravanje korištenja aditiva u hrani ili za ustanovljavanje najviših dopuštenih količina zagađivača u hrani, piću ili životinjskoj hrani koji zabranjuje ili ograničava pristup njegovim domaćim tržištima proizvoda na temelju nepostojanja odobrenja, zemlja članica uvoznica razmatra korištenje odgovarajuće međunarodne norme koja je temelj za dopuštanje uvoza, dok se ne postigne konačna odluka.

2.

Kada neka sanitarna ili fitosanitarna mjera zahtjeva da se nadzor provodi u stadiju proizvodnje, zemlja članica na čijem se državnom području proizvodnja odvija pruža potrebnu pomoć kako bi se olakšalo provođenje tog nadzora i rad nadzornih tijela.

3.

Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava članice da provode razumne mjere inspekcije na svojem državnom području.


(1)  Postupci nadzora, inspekcije ili odobravanja uključuju, između ostalog, postupke uzorkovanja, ispitivanja ili certificiranja.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

58


21994A1223(06)


L 336/50

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O TEKSTILU I ODJEĆI

ČLANICE,

podsjećajući da su Ministri u Punti del Este dogovorili da „pregovori na području tekstila i odjeće imaju za ciljutvrđivanje načina koji bi dopustili moguću integraciju ovog sektora u GATT na temeljučvrstih GATT-ovih pravila i disciplina, što će također pridonijeti cilju daljnjeliberalizacije trgovine”;

podsjećajući također da je u Odluci Odbora za trgovinske pregovore, iz travnja 1989.godine dogovoreno da bi postupak integracije trebao započeti nakon okončanja Urugvajskerunde multilateralnih pregovora o trgovini, te da bi trebao biti progresivne naravi;

podsjećajući nadalje da je dogovoreno dodjeljivanje posebnog tretmana najmanje razvijenimzemljama članicama,

SPORAZUMNE SU:

Članak 1.

1.   Ovaj Sporazum sadrži odredbe koje članice primjenjuju tijekom prijelaznograzdoblja integracije sektora tekstila i odjeće u GATT 1994.

2.   Članice su sporazumne primjenjivati odredbe stavka 18. članka 2. i članka 6.stavka 6. točke (b), na način kojim se malim dobavljačima omogućuje značajnijipristup te unaprjeđenje komercijalno značajnih trgovinskih mogućnosti za noveučesnike u sektoru tekstila i odjeće. (1)

3.   Članice uzimaju u obzir položaj onih članica koje nisu prihvatile Protokolekojima se proširuje Dogovor o međunarodnoj trgovini tekstilom (u daljnjem tekstuovog Sporazuma „MFA”) iz 1986. te daim u onoj mjeri, u kojoj je to moguće, priznaje poseban tretman u primjeniodredaba ovog Sporazuma.

4.   Članice su suglasne da bi se posebni interesi članica izvoznica kojeproizvode pamuk trebali, po savjetovanju s njima, odraziti na provedbu odredabaovog Sporazuma.

5.   Kako bi se olakšala integracija sektora tekstila i odjeće u GATT 1994.,članice trebaju omogućiti stalno samostalno industrijsko prilagođivanje ipovećanu konkurenciju na svojim tržištima.

6.   Osim ako ovim Sporazumom nije određeno drukčije, njegove odredbe ne utječuna prava i obveze članica koje proizlaze iz Sporazuma o Svjetskoj trgovinskojorganizaciji i iz multilateralnih trgovinskih sporazuma.

7.   Tekstilni i odjevni proizvodi na koje se odnosi ovaj Sporazum navedeni su uPrilogu.

Članak 2.

1.   Članice koje provode količinska ograničenja u okviru bilateralnih Sporazumasukladno s člankom 4. ili koje su ih notificirale sukladno s člankom 7. ili 8.MFA na snazi dan prije nego što je sporazum o WTO-u stupio na snagu, detaljno ihnotificiraju u roku od 60 dana od stupanja na snagu Središnjici za nadzortekstila iz članka 8. (u daljnjem tekstu ovog Sporazuma „TMB”) sa svim detaljima, uključujući i razinu ograničenja,stope rasta i odredbe o fleksibilnosti. Članice su suglasne da se od danastupanja na snagu Sporazuma o WTO-u na sva takva ograničenja koja provodeugovorne strane GATT-a 1947., i koja se primjenjuju na dan prije stupanja nasnagu, primjenjuju odredbe ovog Sporazuma.

2.   TMB šalje te notifikacije svim članicama na znanje. Svaka članica možeupoznati TMB, u roku od 60 dana od odašiljanja notifikacija, sa svim primjedbamakoje smatra potrebnim u vezi s tim notifikacijama. Te primjedbe šalje ostalimčlanicama na znanje. Po potrebi, TMB može dati preporuke članicama na koje se toodnosi.

3.   Ukoliko se razdoblje od 12 mjeseci ograničenja, koje je predmetnotifikacije, u skladu sa stavkom 1., ne poklapa s razdobljem od 12 mjesecineposredno prije stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, članice o kojima se radibi se trebale se međusobno dogovoriti o načinima na koje se to razdobljeograničenja može uskladiti s ugovornom godinom (2), i o ustanovljavanju općih osnovnih razina takvih ograničenja, kako bise provele odredbe ovog članka. Članice o kojima se radi sporazumne su odmah sekonzultirati s ciljem postizanja sporazuma. Svaki takav dogovor uzima u obzir,između ostalog, sezonsko osciliranje isporuka tijekom posljednjih godina. Oishodu takvih konzultacija obavještava se TMB, te on dajeodgovarajuće preporuke konkretnim članicama.

4.   Smatra se da ograničenja notificirana u skladu sa stavkom 1. predstavljajusva ograničenja koja primjenjuju konkretne članice na dan prije stupanja nasnagu Sporazuma o WTO-u. Ne uvode se nova ograničenja koja bi se odnosila nadruge proizvode ili članice, osim u skladu s odredbama ovog Sporazuma ilimjerodavnim odredbama GATT-a 1994. (3) Ograničenja koja nisu notificirana u roku od 60 dana od stupanja nasnagu Sporazuma o WTO-u ukidaju se odmah.

5.   Svaka jednostrana mjera poduzeta u skladu s člankom 3. MFA prije danastupanja na snagu Sporazuma o WTO-u može ostati na snazi u predviđenomrazdoblju, ali ne dužem od 12 mjeseci, pod uvjetom da ju je razmotrilo Tijelo zanadzor tekstila (u daljnjem tekstu ovog Sporazuma „TSB”), koje se osniva u skladu s MFA-om. Ako TSB nije imaoprilike razmotriti takve jednostrane mjere, razmatra ih TMB u skladu s pravilimai postupcima koji se primjenjuju na mjere u članku 3. prema MFA-u. Svaka mjerakoja se primjenjuje u skladu sa Sporazumom po članku 4. MFA prije dana stupanjana snagu Sporazuma o WTO-u, a koja je predmet spora koju TSB nije imao prilikerazmotriti, također razmatra TMB u skladu s pravilima i postupcima MFA koji seodnose na takva razmatranja.

6.   Na dan stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, svaka članica uključuje u GATT1994. proizvode na koji je otpadalo najmanje 16 % ukupnog obujma uvoza proizvodaiz Priloga koji je članica ostvarila godine 1990., u skladu sa stavkama ilikategorijama harmoniziranog sustava. Proizvodi koji se trebaju integriratiobuhvaćaju proizvode iz svake od ovih četiriju skupina: tops i pređa, tkanine,gotovi tekstilni proizvodi i odjeća.

7.   Članice kojih se to tiče, detaljno notificiraju djelovanja koja setrebaju poduzeti prema stavku 6., u skladu sa sljedećim:

(a)

članice koje i dalje provode ograničenja iz stavka 1., obvezujuse, neovisno o danu stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u,notificirati te detalje Tajništvu GATT-a najkasnije do datumakoji je određen Ministarskom odlukom od 15. travnja 1994. Tajništvo GATT-a odmah šaljenotifikacije ostalim sudionicima, na znanje. Te notifikacijeostaju na raspolaganju i TMB-u, kada ono bude ustanovljeno, zapotrebe iz stavka 21.;

(b)

članice koje su u skladu sa stavkom 1. članka 6. zadržale pravoprimjene odredaba članka 6., te detalje notificiraju TMB-unajkasnije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu Sporazumao WTO-u, ili, u slučaju onih članica koje potpadaju pod stavak3. članka 1., najkasnije do kraja dvanaestog mjeseca važenjaSporazuma o WTO-u. TMB šalje te notifikacije članicama naznanje, te ih razmatra u skladu sa stavkom 21.

8.   Preostali proizvodi, tj. proizvodi koji nisu sadržani u GATT-u 1994. uskladu sa stavkom 6. integriraju se u skladu sa stavkama i kategorijamaharmoniziranog sustava, u tri faze, kako slijedi:

(a)

prvog dana 37. mjeseca važenja Sporazuma o WTO-u, proizvodi nakoje je otpadalo najmanje 17 % ukupnog obujma izvoza proizvoda uPrilogu koji je članica ostvarila 1990. Proizvodi koje članiceintegriraju obuhvaćaju proizvode iz svake od ovih skupina: topsi pređa, tkanine, gotovi tekstilni proizvodi i odjeća;

(b)

prvog dana 85. mjeseca važenja Sporazuma o WTO-u, proizvodi nakoje je otpadalo najmanje 18 % ukupnog obujma izvoza proizvoda uPrilogu koje je članica ostvarila 1990. Proizvodi koje članiceintegriraju obuhvaćaju proizvode iz svake od ovih skupina: topsi pređa, tekstilni proizvodi i odjeća;

(c)

prvog dana 121. mjeseca važenja Sporazuma o WTO-u, sektortekstila i odjeće integrira se u GATT 1994., s time da seukidaju sva ograničenja po ovom Sporazumu.

9.   Članice koje su notificirale sukladno sa stavkom 1. člankaom6. svoju namjeruda ne zadrže pravo primjene odredaba članka 6. smatraju, za potrebe ovogSporazuma da su tekstilne proizvode i odjeću integrirale u GATT 1994. Te sučlanice, prema tome, izuzete od obveze da se pridržavaju odredaba stavaka 6. do8. i 11.

10.   Ovaj Sporazum ne sprečava članicu koja je podnijela program o integraciji uskladu s člancima 6. ili 8. da integrira svoje proizvode u GATT 1994. i prijenego je to predviđeno tim programom. No, svaka takva integracija proizvoda stupana snagu s početkom ugovorne godine, a detalji se notificiraju TMB-u najmanjetri mjeseca unaprijed, kako bi se moglo obavijestiti sve druge članice.

11.   Programi integracije članica, u skladu sa stavkom 8., sa svim se detaljimanotificiraju TMB-u najmanje 12 mjeseci prije njihovog stupanja na snagu, te ihTMB šalje svim članicama.

12.   Osnovne razine ograničenja koje se odnose na preostale proizvode, navedene ustavku 8., razine su ograničenja iz stavka 1.

13.   Tijekom 1. faze ovog Sporazuma (od stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u douključivo 36. mjeseca njegovog važenja) razina svakog od ograničenja u skladu sbilatelarnim Sporazumima MFA, koji su na snazi u dvanaestomjesečnom razdobljuprije stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, povećava se godišnje kao i stoparasta utvrđena za pojedino ograničenje, uvećana za 16 %.

14.   Osim ako Vijeće za trgovinu robom ili Tijelo za rješavanje sporova neodluče drukčije u skladu sa stavkom 12. članka 8., razina svakog preostalogograničenja povećava se godišnje tijekom sljedećih faza ovog Sporazumanajmanje kako slijedi:

(a)

u 2. fazi (od 37. do uključivo 84. mjeseca važenja Sporazuma oWTO-u) za stopu rasta pojedinog ograničenja tijekom 1. faze,uvećanu za 25 %;

(b)

u 3. fazi (od 85. do uključivo 120. mjeseca važenja Sporazuma oWTO-u), za stopu rasta pojedinog ograničenja tijekom 2. faze,uvećanu za 27 %.

15.   Ovaj Sporazum ne sprečava članicu da ukine ograničenja koja primjenjuje uskladu s ovim člankom, što počinje vrijediti s početkom svake ugovorne godinetijekom prijelaznog razdoblja, ukoliko se to notificira članici-izvozniku kojese to tiče i TMB-u, najmanje tri mjeseca prije stupanja na snagu tog ukidanja.Razdoblje za prethodnu notifikaciju može se skratiti na 30 dana, uz suglasnostčlanice koja podliježe ograničenju. TMB takve notifikacije šalje svim članicama.Kod razmatranja ukidanja ograničenja kako je predviđeno ovim stavkom, članice okojima se radi uzimaju u obzir način na koji ostale članice postupaju sa sličnimizvozom.

16.   Odredbe o fleksibilnosti, tj. swing, i prijenosi (carryover i carry forward)koji se primjenjuju na sva ograničenja zadržana u skladu s ovim člankom, iste sukao i odredbe u bilateralnim Sporazumima MFA za dvanaestomjesečno razdoblje kojeprethodi stupanju na snagu Sporazuma o WTO-u. Na kombiniranu uporabu swing,carryover i carry forward ne primjenjuju se niti zadržavaju nikakva količinskaograničenja.

17.   Administrativni dogovori, koji se smatraju nužnima za provedbu bilo kojeodredbe ovog članka, ovise o dogovoru članica na koje se oni odnose. Takvim sedogovori notificiraju TMB-u.

18.   Što se tiče onih članica čiji je izvoz predmetom ograničenja na dan prijestupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, a čija ograničenja predstavljaju 1,2 % ilimanje ukupnog opsega ograničenja koje primjenjuju članice uvoznice od 31. prosinca 1991. i koje su notificirane sukladno sovim člankom, osigurava se znatno poboljšanje pristupa njihovim izvoznimproizvodima na dan stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u i za vrijeme važenja ovogSporazuma, time što se stope rasta navedene u stavcima 13. i 14. pomičuunaprijed za jednu fazu ili time što se međusobno dogovaraju najmanje isto takvepromjene u vezi s različitim kombinacijama osnovnih razina, rasta te odredbi ofleksibilnosti. Takvim se poboljšanja notificiraju TMB-u.

19.   U svakom slučaju, u periodu važenja ovog Sporazuma, a tijekom kojeg nekačlanica uvede zaštitnu mjeru u skladu s člankom XIX. GATT-a 1994. u pogledupojedinog proizvoda u razdoblju od jedne godine odmah nakon integracije ovogproizvoda u GATT 1994. u skladu s odredbama ovog članka, primjenjuju se odredbečlanka XIX., po tumačenju danom u Sporazumu o zaštitnim mjerama, osim kako jenavedeno u stavku 20.

20.   Kada se takva mjera primjenjuje uz korištenje necarinskih sredstava,članica uvoznica o kojoj se radi, primjenjuje mjeru na način naveden u stavku 2.točki (d) članka XIII. GATT-a 1994. na zahtjev svake članice izvoznice čiji jeizvoz takvih proizvoda bio pod tim ograničenjima po ovom Sporazumu u bilo kojemčasu u jednogodišnjem razdoblju koje je neposredno prethodilo uvođenju zaštitnemjere. Članica izvoznica o kojoj se radi primjenjuje takvu mjeru. Razina koja seprimjenjuje ne snižava relevantni izvoz ispod razine nedavnog reprezentativnograzdoblja, koje je obično prosječni izvoz članice na koju se odnosi u posljednjetri reprezentativne godine za koje postoje statistički podaci. Nadalje, kada sezaštitna mjera primjenjuje dulje od jedne godine, razina koja se primjenjujeprogresivno se liberalizira u jednakim vremenskim razmacima tijekom razdobljaprimjene. U takvim slučajevima, članica izvoznica o kojoj se radi ne izvršavasvoje pravo znatne suspenzije odgovarajućih koncesija ili drugih obveza u skladusa stavkom 3. točkom (a) članka XIX. GATT-a 1994.

21.   TMB neprestano prati provedbu ovog članka. Na zahtjev bilo koje članicerazmatra svako pojedino pitanje koje se odnosi na provedbu odredbi ovog članka.U roku od 30 dana daje odgovarajuće preporuke ili zaključkezainteresiranoj članici ili članicama, nakon što tim članicama upute poziv zasudjelovanje.

Članak 3.

1.   U roku od 60 dana od stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, članice koje idalje primjenjuju ograničenja (4) na tekstilne i odjevne proizvode (s izuzetkom ograničenja koja seprimjenjuju u skladu s MFA-om i na koje se odnose odredbe članka 2.), neovisno otome da li su u skladu s GATT-om 1994. ili nisu, (a) notificiraju ta ograničenjaTMB-u, ili (b) TMB-u šalju takve notifikacije koje su već podnijele nekom drugomtijelu WTO-a. Obavijesti bi trebale, kad god je to moguće, sadržavatiinformacije koje se odnose na sva opravdanja tih ograničenja sadržana u GATT-u1994., uključujući i odredbe GATT-a 1994. na kojima se temelje.

2.   Članice koje dalje primjenjuju ograničenja iz stavaka 1., osim onih kojasu opravdana nekom odredbom GATT-a 1994., ih:

(a)

ili usklađuju s GATT-om 1994. u roku od jedne godine nakonstupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, i notificiraju ovodjelovanje TMB-u;

(b)

ili postupno ukidaju, u skladu s programom od strane članicekoja primjenjuje ta ograničenja, te predočavaju TMB-u najkasniješest mjeseci nakon dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u.Program predviđa ukidanje svih ograničenja u fazama tijekomrazdoblja koje nije duže od trajanja ovog Sporazuma. TMB možedavati preporuke članici o kojoj se radi u vezi sprogramom.

3.   Za vrijeme trajanja ovog Sporazuma, članice šalju TMB-u, na znanje, svenotifikacije koje su ranije poslale bilo kojem tijelu WTO-a, a koje se odnose nabilo koja nova ograničenja ili izmjene postojećih ograničenja na tekstilnim iodjevnim proizvodima, ustanovljenim po bilo kojoj odredbi GATT-a 1994., u rokuod 60 dana od njihovog stupanja na snagu.

4.   Svaka članica može TMB-u na znanje dostaviti povratnu notifkaciju, u vezi sopravdanjem po GATT-u 1994., ili u vezi sa svim ograničenjima o kojima moždanije dana notifikacija u skladu s odredbama ovog članka. Djelovanja u vezi snotifikacijom svaka članica može poduzimati u skladu s mjerodavnim odredbamaGATT-a 1994. ili postupcima odgovarajućeg tijela WTO-a.

5.   TMB sve notifikacije koje primi u skladu s ovim člankom šalje na znanje svimčlanicama.

Članak 4.

1.   Ograničenja navedena u članku 2., i ona koja se primjenjuju u skladu sčlankom 6., izvršavaju članice izvoznice. Članice uvoznice nisu obvezneprihvatiti isporuke s kojima prelaze ograničenja notificirana u skladu s člankom2., ili ograničenja koja se primjenjuju u skladu s člankom 6.

2.   Članice su suglasne da uvođenje promjena, kao što su izmjene u praksi,pravilima, postupcima i kategorizaciji tekstilnih i odjevnih proizvoda, a štoobuhvaća i promjene koje se odnose na Harmonizirani sustav, u provedbu iliograničenja koja se notificiraju ili primjenjuju u skladu s ovim Sporazumom, nebi trebalo poremetiti: ravnotežu prava i obveza između članica na koje se oneodnose u skladu s ovim Sporazumom; niti nepovoljno utjecati na pravo pristupakoje neka članica ima; a ni ometati puno korištenje tog prava pristupa iliprekinuti trgovinu koja je u skladu s ovim Sporazumom.

3.   Ako se neki proizvod, koji predstavlja samo dio ograničenja, notificira zaintegraciju u skladu s odredbama članka 2., članice su suglasne da bilo kakvaizmjena razine tog ograničenja neće poremetiti ravnotežu prava i obveza izmeđučlanica o kojima se radi u skladu s ovim Sporazumom.

4.   Međutim, kada su promjene navedene u stavcima 2. i 3. nužne, članice susuglasne da članica koja te promjene predlaže izvijesti i, kad god je to moguće,pozove na konzultacije određenu članicu ili članice prije provedbe tih mjera, sciljem postizanja prihvatljivog rješenja u vezi s odgovarajućim i pravednimprilagođivanjem. Članice su nadalje suglasne da se, kada nije moguće provestikonzultacije prije provedbe, članica koja te promjene predlaže na zahtjevodređene članice, u roku od 60 dana, ako je to moguće, konzultira s konkretnimčlanicama s ciljem postizanja međusobno zadovoljavajućeg rješenja u vezi sodgovarajućim i pravednim prilagođivanjem. Ako se ne postigne međusobnozadovoljavajuće rješenje, svaka članica sudionica može proslijediti pitanjeTMB-u radi davanja preporuke, kako je definirano u članku 8. Ako TSB nije imaopriliku razmotriti spor u vezi s takvim promjenama koje su uvedene prijestupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, razmatra ga TMB u skladu s pravilima ipostupcima MFA koji se mogu primijeniti na ovakvo razmatranje.

Članak 5.

1.   Članice su suglasne da izbjegavanje obveza putem pretovara robe, promjenerute, lažne deklaracije mjesta ili zemlje podrijetla, i krivotvorenje službenihdokumenata, ometa provedbu ovog Sporazuma o integraciji tekstilnih i odjevnihproizvoda u GATT-u 1994. U skladu s time članice bi trebale donijeti potrebnezakonske odredbe i/ili administrativne postupke za poduzimanje mjera protivtakovog izbjegavanja obveza. Članice su također suglasne da će, sukladno snacionalnim zakonodavstvom i postupcima, u potpunosti surađivati kako bi sepokušali riješiti problemi koji proizlaze iz izbjegavanja propisa.

2.   U slučaju da bilo koja članica smatra da se izbjegavaju obveze iz ovogSporazuma putem pretovara robe, promjene rute, lažnim deklaracijama o zemlji ilimjestu podrijetla, ili krivotvorenjem službenih dokumenata, te da se mjere zarješavanje tih prekršaja ne poduzimaju ili da su neodgovarajuće, ta bi sečlanica trebala konzultirati s članicom ili članicama o kojima se radi s ciljemda se nađe međusobno zadovoljavajuće rješenje. Takve se konzultacije trebajuodržati odmah, te u roku od 30 dana ako je to moguće. Ako se ne postignemeđusobno zadovoljavajuće rješenje, bilo koja određena članica može proslijeditipitanje TMB-u radi preporuka.

3.   Članice su suglasne da poduzmu potrebne radnje, sukladno sa svojimnacionalnim zakonodavstvom i postupcima, kako bi spriječile, istražile, i gdjeje to potrebno, poduzele zakonske i/ili upravne radnje protiv prakseizbjegavanja obveza na svom državnom području. Članice su suglasne da upotpunosti surađuju, sukladno sa svojim nacionalnim zakonodavstvom i postupcima,u slučajevima izbjegavanja ili navodnog izbjegavanja ovog Sporazuma, kako bi seutvrdile relevantne činjenice u mjestima uvoza, izvoza te pretovara, kad se otome radi. Dogovoreno je da takva suradnja, sukladno s nacionalnimzakonodavstvom i postupcima, uključuje istragu slučajeva izbjegavanja obvezakojima se povećava ograničeni uvoz u članice koje primjenjuju takva ograničenja;razmjenu dokumenata, dopisa, izvješća i drugih relevantnih informacija u mjeri ukojoj je to moguće; te omogućavanje posjeta i kontakta u pogonima, na zahtjev odslučaja do slučaja. Članice trebaju nastojati razjasniti okolnosti svih takvihslučajeva izbjegavanja obveza ili navodnog izbjegavanja obveza, uključujući iuloge neposrednih izvoznika i uvoznika.

4.   Kada, kao rezultat istrage, postoji dovoljan dokaz da je došlo doizbjegavanja obveza (npr. kada ima dokaza o zemlji ili mjestu podrijetla, te ookolnostima izbjegavanja), članice se slažu da bi trebalo poduzeti odgovarajućadjelovanja, u onoj mjeri u kojoj je to potrebno, da se pokuša riješiti problem.Ta djelovanja mogu obuhvaćati zabranu ulaska robe, ili, ako je roba već uvezena,obraćajući dužnu pažnju na stvarne okolnosti i uključenost zemlje ili mjestastvarnog podrijetla, prilagodbu naplata na razine ograničenja koje odgovarastvarnoj zemlji ili mjestu podrijetla. Također, ondje gdje postoji dovoljnodokaza o umiješanosti državnih područja članica kroz koje su robe pretovarene,takva djelovanja mogu obuhvaćati uvođenje ograničenja prema takvim članicama.Svako takvo djelovanje, kao i vrijeme i opseg u kojem se poduzima, može sepoduzeti nakon konzultacija čiji je cilj da se postigne međusobnozadovoljavajuće rješenje za konkretne članice, te se one uz potpuno obrazloženjenotificiraju TMB-u. Konkretne članice mogu se tijekom konzultacija dogovoriti oprimjeni drugih rješenja. Svaki takav dogovor također se notificira TMB-u, i onmože tim članicama dati preporuke koje smatra svrsishodnima. Ako se ne postignemeđusobno zadovoljavajuće rješenje, bilo koja pogođena članica može proslijeditipitanje TMB-u koji ga odmah razmatra i daje preporuke.

5.   Članice su svjesne da se u nekim slučajevima izbjegavanja obveza može raditio pošiljkama koje su u provozu kroz zemlje ili mjesta, a da nije došlo dopromjena u tim pošiljkama u mjestima provoza. One su svjesne da se u takvimmjestima provoza ne može obavljati nadzor nad takvim pošiljkama.

6.   Članice su suglasne da lažne deklaracije o sadržaju vlakana, količini, opisuili klasifikaciji robe također narušavaju postizanje cilja ovog Sporazuma. Ondjegdje postoje dokazi da je izdana lažna deklaracija u svrhu izbjegavanja obveza,članice su suglasne da bi protiv umiješanih izvoznika ili uvoznika trebalopoduzeti odgovarajuće mjere, sukladno s domaćim zakonima i postupcima. Ako bilokoja članica smatra da se izbjegavaju obveze iz ovog Sporazuma takvom lažnomdeklaracijom i da se ne poduzimaju nikakve administrativne mjere za rješavanjei/ili poduzimanje djelovanja protiv takvog izbjegavanja obveza, ili da su tadjelovanja neodgovarajuća, ta bi se članica trebala odmah konzultirati sumiješanom članicom s ciljem iznalaženja međusobno zadovoljavajućeg rješenja.Ako se takvo rješenje ne nađe, svaka umiješana članica može ovo pitanje uputitiTMB-u, koje daje svoju preporuku. Ova odredba nema za svrhu sprečavanje članicau tehničkim prilagodbama kada dođe do nenamjernih grešaka udeklaracijama.

Članak 6.

1.   Članice priznaju da tijekom prijelaznog razdoblja može biti potrebnaprimjena posebnih prijelaznih zaštitnih mehanizama (u tekstu ovog Sporazuma„prijelaznazaštita”).Prijelaznu zaštitu može primijeniti svaka članica na proizvodenavedene u Prilogu, osim onih koji se integriraju u GATT 1994. po odredbamačlanka 2. Članice koje ne primjenjuju ograničenja prema članku 2. notificirajuTMB-u u roku od 60 dana od stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u žele li ili nezadržati pravo da i dalje primjenjuju odredbe ovog članka. Članice koji nisuprihvatile Protokole kojima se proširuje MFA iz 1986. takvu notifikaciju podnoseu roku od 6 mjeseci od stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u. Prijelaznu zaštitutrebalo bi primjenjivati što je manje moguće, u skladu s odredbama ovog članka istvarne provedbe postupka integracije po ovom Sporazumu.

2.   Zaštitne se mjere mogu poduzeti u skladu s ovim člankom kada je, na osnovinalaza članice (5), dokazano da se neki proizvod uvozi na njezino državno područje u takopovećanim količinama da to uzrokuje ozbiljnu štetu ili stvarnu prijetnjunastanka takve štete domaćoj industriji koja proizvodi slične i/ili izravnokonkurentne proizvode. Ozbiljna šteta ili stvarna prijetnja nastanka takve štetemora dokazano biti uzrokovana takvim povećanim količinama u ukupnom uvozu togproizvoda, a ne drugim čimbenicima kao što su tehnološke promjene ili promjeneukusa potrošača.

3.   Pri utvrđivanju znatne štete ili stvarne opasnosti nastanka takve štete,kako je navedeno u stavku 2., članica ispituje kako uvoz tih proizvoda djelujena stanje u toj industriji, na način kako on utječe na promjene relevantnihekonomskih varijabli kao što su proizvodnja, produktivnost, iskorištenjekapaciteta, zalihe, udio na tržištu, izvoz, plaće, zaposlenost, domaće cijene,profit i ulaganja, ali nijedna od njih sama ili u kombinaciji s drugimčimbenicima, ne mora nužno biti najvažnija u donošenju odluke.

4.   Svaka mjera uvedena sukladno s odredbama ovog članka primjenjuje se na svakučlanicu pojedinačno. Članica ili članice kojima se pripisuje znatna šteta ilistvarna opasnost nastanka takve štete, iz stavaka 2. i 3., utvrđuju na temeljunaglog i značajnog povećanja uvoza, stvarnog ili predstojećeg (6), iz te članice ili članica pojedinačno, te na temelju razine uvozauspoređene s uvozom iz drugih izvora, udjela na tržištu, te uvoznih i domaćihcijena u odgovarajućoj fazi komercijalne transakcije; ali nijedan od tihčimbenika, sam ili u kombinaciji s drugim čimbenicima, ne mora nužno bitipresudan u donošenju odluke. Takve se zaštitne mjere ne primjenjuju na izvoznikeiz bilo koje članice čiji je izvoz tog proizvoda već pod ograničenjem na temeljuovog Sporazuma.

5.   Rok važenja nalaza o znatnoj šteti ili stvarne prijetnje nastajanja znatneštete u svrhu uvođenja zaštitnih mjera ne smije biti duži od 90 dana od danaprve obavijesti, kako je navedeno u stavku 7.

6.   Pri primjeni prijelazne zaštite posebnu pažnju treba posvetiti očuvanjuinteresa članica izvoznica, kako je niže navedeno:

(a)

najmanje razvijene zemlje članice dobivaju znatno povoljnijipoložaj nego ostale skupine članica koje se spominju u ovomstavku, po mogućnosti u svim dijelovima, no u najmanju ruku uopćim uvjetima;

(b)

članice čiji je ukupni obujam izvoza tekstila i odjeće malen uusporedbi s ukupnim izvozom ostalih članica i na koje otpadasamo mali postotak ukupnog uvoza tog proizvoda u članicuuvoznicu, dobivaju povlašteniji tretman u utvrđivanju ekonomskihuvjeta navedenih u stavcima 8., 13., i 14. Za te dobavljačeuzima se u obzir, u skladu sa stavcima 2. i 3. članka 1., budućipotencijali za razvoj njihove trgovine i potrebe da se dopustiuvoz iz njih u količinama koje su komercijalne;

(c)

u vezi s vunenim proizvodima iz članica zemalja u razvoju kojesu proizvođači vune, čije gospodarstvo i trgovina tekstilom iodjećom ovise o sektoru vune, čiji se ukupni izvoz tekstila iodjeće sastoji gotovo isključivo od vunenih proizvoda, i čiji jeobujam tekstilne i odjevne industrije relativno malen natržištima članica uvoznica, posvećuje se posebna pozornostizvoznim potrebama takvih članica kod određivanja kvota, stoperasta i fleksibilnosti;

(d)

povlašteniji tretman dodjeljuje se i ponovnom uvozu tekstilnihi odjevnih proizvoda koje je članica izvezla udrugu članicu radi obrade i ponovnog uvoza, u skladu sa zakonimai praksom članice uvoznice, s time da podliježe odgovarajućimpostupcima nadzora i izdavanja potvrda, pri uvozu takvihproizvoda iz članice kojoj ovaj vid trgovine predstavlja znatnidio njezinog ukupnog izvoza tekstila i odjeće.

7.   Članica koja predlaže poduzimanje zaštitnih mjera traži konzultacije sčlanicom ili članicama koje bi bile pogođene takvom mjerom. Zahtjev zakonzultacije popraćen je specifičnim i relevantnim činjenicama, posebno u vezis: a) čimbenicima, spomenutim u stavku 3., na temelju kojih članica koja uvoditu mjeru utvrđuje postojanje znatne štete ili opasnost nastajanja takve štete,b) čimbenicima, spomenutim u stavku 4., na temelju kojih ona predlaže uvođenjezaštitnih mjera prema članici ili članicama o kojima se radi. U vezi sazahtjevima podnesenim sukladno s ovim stavkom, informacije se u najvećoj mogućojmjeri odnose na prepoznatljive segmente proizvodnje i na referentno razdobljenavedeno u stavku 8. Članica koji uvodi tu mjeru također naznačuje razinu dokoje ograničava uvoz proizvoda iz članice ili članica o kojima se radi; tarazina nije niža od razine navedene u stavku 8. Članica koja traži konzultacijeistovremeno predsjedniku TMB-a upućuje zahtjev za konzultacije, uključujući sverelevantne podatke navedene u stavcima 3. i 4., zajedno s predloženom razinomograničenja. Predsjednik izvještava članice TMB-a o zahtjevu za konzultacije, snaznakom koja ih članica traži, o kojem je proizvodu riječ i koja je članicaprimila zahtjev. Članica ili članice o kojima se radi odgovaraju na taj zahtjevodmah i konzultacije se održavaju bez odgađanja, te u pravilu dovršavaju u rokuod 60 dana od dana kad je zahtjev zaprimljen.

8.   Ako se u konzultacijama postigne međusobni dogovor o potrebi ograničenjaizvoza određenog proizvoda iz članice ili članica o kojima se radi, razina togograničenja utvrđuje se tako da ne bude niža od stvarne razine izvoza ili uvozaiz članice o kojoj se radi tijekom dvanaestomjesečnog razdoblja koje završavadva mjeseca prije onog mjeseca u kojem je podnesen zahtjev zakonzultacije.

9.   Detalji o dogovorenoj mjeri ograničenja dostavljaju se TMB-u u roku od 60dana od dana postizanja dogovora. TMB određuje da li je dogovor opravdansukladno s odredbama ovog članka. Kako bi se to utvrdilo, TMB-u se stavljaju naraspolaganje činjenični podatci koje je dobio Predsjedavajući TMB-a, navedeni ustavku 7., kao i sve druge relevantne informacije koje su dostavile članice okojima se radi. TMB može dati preporuke članicama kojih se to tiče, koje smatraprikladnima.

10.   Ako, međutim, po isteku roka od 60 dana od dana zaprimanja zahtjeva zakonzultacije, nije postignut dogovor između članica, članica koja je željelapoduzeti zaštitne mjere može primijeniti ograničenje s datumom uvoza ili datumomizvoza, u skladu s odredbama ovog članka, u roku od 30 dana po istekušezdesetodnevnog roka za konzultacije, te istovremeno predmet proslijeditiTMB-u. Svaka od članica može proslijediti predmet TMB-u i prije isteka roka od60 dana. U svakom slučaju, TMB odmah ispituje predmet, što uključuje utvrđivanjeznatne štete, ili stvarnu prijetnju nastanka iste, te njenih uzroka i daječlanicama odgovarajuće preporuke u roku od 30 dana. Kako bi provelo toispitivanje, TMB ima na raspolaganju činjenične podatke dostavljene predsjednikuTMB-a spomenute u stavku 7., kao i sve druge relevantne informacije koji mudostavljaju članice o kojima se radi.

11.   U krajnje neuobičajenim i kriznim okolnostima, kada bi odgađanje prouzročiloštetu koju bi bilo teško ispraviti, može se privremeno poduzeti djelovanje izstavka 10. pod uvjetom da se zahtjev za konzultacije i notifikacija TMB-upodnesu u roku koji najdulje iznosi pet radnih dana nakon poduzimanja radnji.Ukoliko konzultacije ne rezultiraju dogovorom, TMB-u se notificiraju rezultatisavjetovanja, ali u svakom slučaju najkasnije u roku od 60 dana od dana kad suradnje poduzete. TMB odmah ispituje predmet i daje odgovarajuće preporukečlanicama u roku od 30 dana. U slučaju da savjetovanja završe dogovorom, članicenotificiraju TMB-u zaključak, najkasnije u roku od 90 dana od dana poduzimanjaradnji. TMB može članicama o kojima se radi dati preporuke koje smatrasvrsishodnima.

12.   Članica može i dalje primjenjivati mjere uvedene sukladno s odredbama ovogčlanka: a) u trajanju od tri godine, bez produženja, ili b) dok se proizvodintegrira u GATT 1994., tj. do onog od ta dva roka koji se prvi ispuni.

13.   U slučaju da mjera ograničenja ostane na snazi tijekom razdoblja dužeg odjedne godine, razina tijekom sljedećih godina je razina koja je određena za prvugodinu, uvećana za stopu rasta koja iznosi najmanje 6 % godišnje, osim ako drugorješenje nije podneseno TMB-u s obrazloženjem. Razina ograničenja za tajproizvod može se prekoračiti u bilo kojoj od dvije sljedeće godine bilo pomoćucarry forward i/ili carryover u iznosu od 10 %, od tog najviše 5 % carryforward. Nema nikakvih količinskih ograničenja na kombiniranu uporabu carryover,carry forward i odredbe stavka 14.

14.   Kada članica primjenjuje ograničenje u skladu s ovim člankom na više odjednog proizvoda iz druge članice, za svaki od tih proizvodadogovorena razina ograničenja, sukladno s odredbama ovog članka, može biti višaza 7 %, ako ukupni izvoz koji podliježe ograničenju ne prelazi zbroj svih razinaza sve proizvode pod ograničenjima u skladu s ovim člankom, na temeljudogovorenih zajedničkih jedinica. U slučaju kada se razdoblja primjeneograničenja na te proizvode ne poklapaju, odredba vrijedi za svako razdoblje ukojem se preklapaju po načelu pro rata.

15.   Ako se zaštitna mjera primjenjuje u skladu s ovim člankom na proizvodkoji je prije bio ograničen u skladu s MFA tijekom dvanaestomjesečnograzdoblja koje je prethodilo stupanju na snagu Sporazuma o WTO-u, ili uskladu s odredbama članaka 2. ili 6., razina novog ograničenja je razinaodređena u stavku 8., osim ako novo ograničenje ne stupa na snagu u roku odjedne godine:

(a)

od dana notifikacije iz stavka 15. članka 2., za uklanjanjeprethodnog ograničenja; ili

(b)

od dana kad je uklonjeno prethodno ograničenje koje seprimjenjivalo u skladu s ovim člankom ili s MFA-om,

a u tom slučaju ta razina nije niža od više od ovih dviju razina: i.razina ograničenja u zadnjem dvanaestomjesečnom razdoblju tijekom kojeg jeproizvod bio pod ograničenjem, ili ii. razina ograničenja prema odredbamastavka 8.

16.   Kad članica koja ne primjenjuje ograničenja u skladu s člankom 2. odlučiprimijeniti ograničenje sukladno s odredbama ovog članka, ona mora poduzetiodgovarajuće pripreme koje: (a) uzimaju u obzir čimbenike kao što su utvrđenatarifna klasifikacija i količinske jedinice utemeljene na uobičajenojkomercijalnoj praksi pri izvoznim i uvoznim transakcijama, kako u vezi sasastavom vlakana, tako i u vezi s natjecanjem za isti dio domaćeg tržišta, i (b)izbjegavaju pretjeranu kategorizaciju. Zahtjev za konzultacijama iz stavka 7.ili 11. mora sadržavati potpune informacije o takvim pripremama.

Članak 7.

1.   Kao dio procesa integracije i u vezi s posebnim obvezama koje su preuzelečlanice na temelju Urugvajske runde, sve članice poduzimaju potrebne radnjekako bi se poštovala pravila i discipline GATT-a 1994. u svrhe:

(a)

postizanja boljeg pristupa tržištima tekstilnih i odjevnihpredmeta putem mjera kao što su smanjenje i vezivanje carina,smanjenje ili uklanjanje necarinskih prepreka, te ubrzanjecarinskih i administrativnih postupaka, te postupaka kodizdavanja dozvola;

(b)

osiguravanja provođenja politika koje se odnose na poštene ijednake trgovinske uvjete u vezi s tekstilom i odjećom napodručju kao što su pravila i postupci dampinga i antidampinga,subvencija i kompenzacijskih mjera, te zaštite pravaintelektualnog vlasništva;

(c)

izbjegavanja diskriminacije pri uvozu u sektoru tekstila iodjeće kod poduzimanja mjera opće trgovinske politike.

Takve radnje ne utječu na prava i obveze članica koje proizlaze iz GATT-a1994.

2.   Članice notificiraju TMB-u radnje navedene u stavku 1. koje utječu naprovedbu ovog Sporazuma. U mjeri u kojoj su notificirana ostalim tijelima WTO-a,sažetak s pozivom na izvornu notifikaciju dovoljan je da bi se ispunili zahtjeviiz ovog stavka. Svaka članica može TMB-u dostaviti povratnunotifikaciju.

3.   Kada bilo koja članica smatra da druga članica nije poduzela radnje navedeneu stavku 1. i da je poremećena ravnoteža između prava i obveza sukladno s ovimSporazumom, ta članica može iznijeti problem pred relevantnim tijelima WTO-a, teizvijestiti TMB. Bilo koji naknadni nalazi ili zaključci tih tijela, sastavni sudio općeg izvješća TMB-a.

Članak 8.

1.   Osniva se Središnjica za nadzor tekstila („TMB”) za nadzor provedbe ovog Sporazuma i ispitivanje svihmjera poduzetih sukladno s ovim Sporazumom, kao i da li su one u skladu saSporazumom, te za poduzimanje djelovanja koje se od njega zahtijevaju ovimSporazumom. TMB čine predsjednik i 10 članova. Izbor njegovih članova jeuravnotežen i uzima u obzir raznolikost članova. U odgovarajućim vremenskimrazdobljima članovi se rotiraju. Članove imenuju članice koje određuje Vijeće zatrgovinu robom; oni svoju dužnost obavljaju osobno.

2.   TMB razrađuje svoje vlastite postupke za rad. Podrazumijeva se, međutim dakonsenzus u TMB-u ne zahtijeva pristanak članova koje su imenovale one članicekoje su umiješane u nerazriješeni spor koji TMB razmatra.

3.   TMB se smatra stalnim tijelom, a sastaje se po potrebi kako bi obavljalofunkcije koje su mu dodijeljene ovim Sporazumom. Oslanja se nanotifikacije i informacije koje mu dostavljaju članice u skladu s relevantnimčlancima ovog Sporazuma, te na dodatne informacije ili potrebne pojedinosti koječlanice mogu poslati ili koje TMB od njih može tražiti. Ono se također možeoslanjati na notifikacije koje primaju druga tijela WTO-a i izvješća tih tijela,te na sve druge izvore, koje smatra prikladnima.

4.   Članice jedna drugoj omogućavaju konzultacije u vezi sa svim pitanjima kojaimaju utjecaja na provedbu ovog Sporazuma.

5.   U slučajevima kada se ne postigne dogovorno rješenje u bilateralnimkonzultacijama predviđenim ovim Sporazumom, TMB, na zahtjev bilo koje odčlanica, te nakon iscrpnog i hitnog razmatranja pitanja, članicama o kojima seradi daje preporuke.

6.   Na zahtjev bilo koje članice, TMB odmah razmatra svako pitanje koje tačlanica smatra štetnim za njene interese sukladno s ovim Sporazumom, a pri čemukonzultacije između njega i članice ili članica o kojima se radi nisu uspjelepostići zajedničko zadovoljavajuće rješenje. TMB može dati svoje primjedbe kojesmatra prikladnima članicama o tim pitanjima i za potrebe nadzora predviđenestavkom 11.

7.   Prije donošenja svoje preporuke ili primjedbe, TMB poziva na sudjelovanje ičlanice koje bi mogle biti izravno zahvaćene tim pitanjem.

8.   Kad je pozvan da dade preporuke ili nalaze, TMB to i ini, po mogućnosti uroku od 30 dana, osim ako se ovim Sporazumom ne predviđa drukčiji rok. Sve takvepreporuke i nalazi dostavljaju se članicama kojih se izravno tiču. Sve takvepreporuke i nalazi također se upućuju Vijeću za trgovinu robom naznanje.

9.   Članice nastoje u potpunosti prihvatiti preporuke TMB-a, koji obavljaodgovarajući nadzor primjene svojih preporuka.

10.   Ako članica smatra da nije u stanju postupiti u skladu s preporukama TMB-a,izvještava TMB o razlozima za to najkasnije mjesec dana nakon primitka tihpreporuka. Nakon detaljnog razmatranja predočenih razloga, TMB daje odgovarajućedodatne preporuke. Ako i nakon tih dodatnih preporuka pitanje ostanenerazriješeno, članica može pitanje iznijeti pred Tijelo za rješavanje sporova,te se pozvati na stavak 2. članka XXIII. GATT-a 1994. i na mjerodavne odredbeDogovora o rješavanju sporova.

11.   U svrhu nadzora provedbe ovog Sporazuma, Vijeće za trgovinu robom provodisveobuhvatnu reviziju prije završetka svake faze procesa integracije. Da biolakšao reviziju, TMB najmanje pet mjeseci prije kraja svake faze Vijeću zatrgovinu robom upućuje detaljni izvještaj o provedbi ovog Sporazuma u fazi kojase razmatra, a posebno u pitanjima koja se tiču procesa integracije, primjenemehanizama privremene zaštite te primjene pravila i disciplina GATT-a 1994.,definiranih u člancima 2., 3., 6. i 7. Detaljni izvještaj TMB-a može sadržavatii sve preporuke koje TMB smatra prikladnim, a upućene su Vijeću za trgovinurobom.

12.   Radi revizije, Vijeće za trgovinu robom konsenzusom donosi odluke kojesmatra prikladnim kako se ne bi narušila ravnoteža prava i obveza sadržana uovom Sporazumu. Kako bi se riješili sporovi koji mogu nastati u vezi s pitanjimaspomenutim u članku 7., Tijelo za rješavanje sporova može odobriti, a nedovodeći time u pitanje konačni datum predviđen člankom 9., prilagodbu stavka14. članka 2 u fazi koja slijedi nakon revizije, u pogledu svake članice za kojuse utvrdi da ne poštuje svoje obveze sukladno s ovim Sporazumu.

Članak 9.

Ovaj Sporazum i sva ograničenja u skladu s njim prestaju važiti 121. mjesec odstupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, s kojim datumom se sektor tekstila i odjeće upotpunosti integrira u GATT 1994. Ovaj Sporazum se ne produljuje.


(1)  U mjeri u kojoj je to moguće, izvoz iz najmanje razvijenih članica imakoristi od ove odredbe.

(2)  Izraz „Sporazumnagodina”definira se kao 12-mjesečno razdoblje koje počinje danom stupanja nasnagu Sporazuma o WTO-u i daljnji 12-mjesečni intervali.

(3)  Odgovarajuće odredbe GATT-a 1994. ne obuhvaćaju članak XIX. u pogleduproizvoda koji još nisu uključeni u GATT 1994. osim kako je posebnoodređeno u stavku 3. dodatka.

(4)  Ograničenja se odnose na sva jednostrana količinska ograničenja,bilateralne aranžmane i druge mjere koje imaju sličan učinak.

(5)  Carinska unija može primijeniti zaštitnu mjeru bilo kao jedinstvenujedinicu ili u ime zemlje članice. Kada carinska unija primijenizaštitnu mjeru kao jedinstveni entitet, svi uvjeti za utvrđivanje znatneštete ili prijetnje nastajanja takve štete prema ovom Sporazumu morajubiti utemeljeni na uvjetima koji postoje u carinskoj uniji kao cjelini.Kad se zaštitna mjera primjenjuje u ime zemlje članice, svi uvjeti zautvrđivanje znatne štete ili stvarne prijetnje nastajanja takve štetemoraju biti utemeljeni na uvjetima koji postoje u toj zemlji članici, amjera se provodi samo u toj zemlji članici.

(6)  Takvo predstojeće povećanje mora biti mjerljivo i njegovo se postojanjeneće utvrditi na temelju navoda, pretpostavki ili samo mogućnosti, kojiprimjerice proizlaze iz činjenice da u članicama izvodnicama postojeproizvodni kapaciteti.


DODATAK

POPIS PROIZVODA NA KOJE SE ODNOSI OVAJ SPORAZUM

1.

Ovaj dodatak sadrži popis tekstilnih i odjevnih proizvoda označenihbrojevima Harmoniziranog sustava naziva i brojčanog označavanja robe (HS) narazini od šest znamenki.

2.

Radnje u skladu s odredbama o zaštitnim mjerama iz članka 6. poduzimaju seprema određenim tekstilnim i odjevnim predmetima, a ne na temelju stavkiHS-a kao takvih.

3.

Radnje u skladu s odredbama o zaštitnim mjerama iz članka 6. ovog Sporazumane primjenjuju se na:

(a)

izvoz članice zemlje u razvoju rukom tkanih materijalaproizvedenih u kućnoj radinosti ili rukotvorina iz kućneradinosti izrađenih iz takvih rukom tkanih materijala ilitradicionalnih ručno izrađenih folklornih tekstilnih iodjevnih proizvoda, ako takvi proizvodi imaju odgovarajućepotvrde u skladu s dogovorima postignutim među članicamakojih se to tiče;

(b)

tekstilne proizvode kojima se trguje kroz povijest, akojima se međunarodno trgovalo u komercijalnim količinamaprije 1982. kao što su torbe, vreće, podloge za sagove,užad, prtljaga, otirači, prostirke i sagovi, obično izrađeneod vlakana kao što su juta, kokosovo vlakno, sisal, manilskakonoplja i razne vrste agava;

(c)

proizvode od čiste svile.

Na takve se proizvode primjenjuju odredbe članka XIX. GATT-a 1994. prematumačenju danom u Sporazumu o zaštitnim mjerama.

Proizvodi unutar dijela XI. (tekstil i tekstilni proizvodi) harmoniziranogopisa roba i zajedničke nomenklature (HS)

HS broj

Opis proizvoda

Pgl 50

Svila:

5004 00

Svilena pređa (osim pređe od svilenih otpadaka), nepripremljena upakiranja za pojedinačnu prodaju

5005 00

Pređa od svilenih otpadaka, nepripremljena u pakiranja zapojedinačnu prodaju

5006 00

Svilena pređa i pređa od svilenih otpadaka, pripremljena upakiranja za pojedinačnu prodaju; svileni katgut

5007 10

Tkanine od buret-svile

5007 20

Ostale tkanine koje po masi, sadrže 85 % ili više svile iliotpadaka svile, osim buret-svile

5007 90

Tkanine od svile, ostalo

Pgl 51

Vuna, fina ili gruba životinjska dlaka, pređa itkanine od konjske dlake

5105 10

Grebenana vuna

5105 21

Češljana vuna u rasutom stanju - u pramenovima („open tops”)

5105 29

Vuneni tops i ostala češljana vuna, osim češljane vune upramenovima

5105 30

Fina životinjska dlaka, grebenana ili češljana

5106 10

Pređa od grebenane vune, >/= 85 % udjela vune u ukupnoj težini,nije namijenjeno maloprodaji

5106 20

Pređa od grebenane vune, < 85 % udjela vune u ukupnoj težini,nije namijenjeno maloprodaji

5107 10

Pređa od grebenane vune, >/= 85 % udjela vune u ukupnoj težini,nije namijenjeno maloprodaji

5107 20

Pređa od češljane vune, < 85 % udjela vune u ukupnoj težini,nije namijenjeno maloprodaji

5108 10

Pređa od grebenane obrađene životinjske dlake, nije namijenjenomaloprodaji

5108 20

Pređa od češljane životinjske dlake, nije namijenjenomaloprodaji

5109 10

Pređa od vune ili obrađene životinjske dlake, >/= 85 % takvihvlakana u ukupnoj težini, namijenjeno maloprodaji

5109 90

Pređa od vune ili obrađene životinjske dlake, < 85 % takvihvlakana u ukupnoj težini, namijenjeno maloprodaji

5110 00

Pređa od sirove životinjske dlake ili konjske dlake

5111 11

Tkanine od grebenane vune ili obrađene životinjske dlake, >/=85% u ukupnoj težini, </= 300 g/m2

5111 19

Tkanine od grebenane vune ili obrađene životinjske dlake, >/=85% u ukupnoj težini, > 300g/m2

5111 20

Tkanine od grebenane vune ili obrađene životinjske dlake, >/=85% u ukupnoj težini, miješano s umjetnim vlaknima

5111 30

Tkanine od grebenane vune ili obrađene životinjske dlake, >/=85 % u ukupnoj težini, miješano s umjetnim vlaknima

5111 90

Tkanine od grebenane vune ili obrađene životinjske dlake, >/85% u ukupnoj težini, ostalo

5112 11

Tkanine od grebenane vune ili obrađene životinjske dlake, >/=85 % u ukupnoj težini, </= 200g/m2

5112 19

Tkanine od grebenane vune ili obrađene životinjske dlake, >/=85 % u ukupnoj težini, > 200 g/m2

5112 20

Tkanine od grebenane vune ili obrađene životinjske dlake, < 85% u ukupnoj težini, miješano s umjetnim vlaknima

5112 30

Tkanine od grebenane vune ili obrađene životinjske dlake, < 85% u ukupnoj težini, miješano s umjetnim vlaknima

5112 90

Tkanine od grebenane vune ili obrađene životinjske dlake, < 85%, ostalo

5113 00

Tkanine od neobrađene životinjske dlake ili konjske dlake

Pgl 52

Pamuk

5204 11

Pamučni konac za šivanje, >/= 85 % pamuka u ukupnoj težini,nije namijenjeno maloprodaji

5204 19

Pamučni konac za šivanje, < 85 % pamuka u ukupnoj težini, nijenamijenjeno maloprodaji

5204 20

Pamučni konac za šivanje, namijenjeno maloprodaji

5205 11

Pamučna pređa, >/= 85 %, jednonitna, nečešljano, >/=714.29dtex, nije namijenjeno prodaji

5205 12

Pamučna pređa, >/= 85 %, jednonitna, nečešljano, 714.29>dtex>/= 232.56, nije namijenjeno prodaji

5205 13

Pamučna pređa, >/= 85 %, jednonitna, nečešljano,232.56>dtex>/=192.31, nije namijenjeno prodaji.

5205 14

Pamučna pređa, >/= 85 %, jednonitna, nečešljano, 192.31>dtex>/=125, nije namijenjeno prodaji

5205 15

Pamučna pređa, >/=85 %, jednonitna, nečešljano, < 125dtxnije namijenjeno prodaji

5205 21

Pamučna pređa, >/= 85 %, jednonitna, češljano, >/= 714.29,nije namijenjeno prodaji

5205 22

Pamučna pređa, >/=85 %, jednonitna, češljano,714.29>dtex>/=232.56, nije namijenjeno prodaji

5205 23

Pamučna pređa, >/= 85 %, jednonitna, češljano, 232.56, > dtx>/= 192.31, nije namijenjeno prodaji

5205 24

Pamučna pređa, >/=85 %, jednonitna, češljano, 192.31>dtex>/=125, nije namijenjeno prodaji

5205 25

Pamučna pređa, >/= 85 %, jednonitna, češljano, < 125 dtex,nije namijenjeno maloprodaji

5205 31

Pamučna pređa, >/= 85 % višenitna, nečešljano, >/= 714.29dtex, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5205 32

Pamučna pređa, >/= 85 %, višenitna, nečešljano,714.29>dtex>/= 232.56, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5205 33

Pamučna pređa, >/= 85 %, višenitna, nečešljano,232.56>dtex>/= 192.31, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5205 34

Pamučna pređa, >/= 85 %, višenitna, nečešljano, 192.31 >dtex>/= 125, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5205 35

Pamučna pređa, >/= 85 %, višenitna, nečešljano, < 125 dtex,nije namijenjeno prodaji, ostalo

5205 41

Pamučna pređa, >/= 85 %, višenitna, češljano, >/= 714.29dtex, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5205 42

Pamučna pređa, >/= 85 %, višenitna, češljano,714.29>dtex>/=232.56, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5205 43

Pamučna pređa, >/= 85 %, višenitna, češljano,232.56>dtex>/=192.31, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5205 44

Pamučna pređa, >/=85 %, višenitna, češljano,192.31>dtex>/=125, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5205 45

Pamučna pređa, >/=85 %, višenitna, češljano, < 125 dtex,nije namijenjeno prodaji, ostalo

5206 11

Pamučna pređa, < 85 %, jednonitna, nečešljano, >/=714.29,nije namijenjeno prodaji, ostalo

5206 12

Pamučna pređa, < 85 %, jednonitna, nečešljano,714.29>dtex>/= 232.56, nije namijenjeno prodaji

5206 13

Pamučna pređa, < 85 % jednonitna, nečešljano,232.56>dtex>/=192.31, nije namijenjeno prodaji

5206 14

Pamučna pređa, < 85 % jednonitna, nečešljano,192.31>dtex>/= 125, nije namijenjeno prodaji

5206 15

Pamučna pređa, < 85 %, jednonitna, nečešljano, < 125 dtex,nije namijenjeno maloprodaji

5206 21

Pamučna pređa, < 85 %, jednonitna, češljano, >/= 714.29dtex, nije namijenjeno prodaji

5206 22

Pamučna pređa, < 85 %, jednonitna, češljano,714.29>dtex>/= 232.56, nije namijenjeno prodaji

5206 23

Pamučna pređa, < 85 %, jednonitna, češljano,232.56>dtex>/= 192.31, nije namijenjeno prodaji

5206 24

Pamučna pređa, < 85 %, jednonitna, češljano,192.31.>dtex>/=125, nije namijenjeno prodaji

5206 25

Pamučna pređa, < 85 %, jednonitna, češljano, < 125 dtex,nije namijenjeno maloprodaji

5206 31

Pamučna pređa, < 85 % višenitna, nečešljano, >/= 714.29,nije namijenjeno prodaji, ostalo

5206 32

Pamučna pređa, < 85 %, višenitna, nečešljano,714.29>dtex>/= 232.56, nije namijenjeno prodaji, ostao

5206 33

Pamučna pređa, < 85 %, višenitna, nečešljano, 232.56 >dtex>/=192.31, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5206 34

Pamučna pređa, < 85 %, višenitna, nečešljano192.31>dtex>/= 125, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5206 35

Pamučna pređa, < 85 %, višenitna, nečešljano, < 125 dtex,nije namijenjeno prodaji, ostalo

5206 41

Pamučna pređa, < 85 %, višenitna, češljano, >/=714. 29, nijenamijenjeno prodaji, ostalo

5206 42

Pamučna pređa, < 85 %, višenitna, češljano, 714.29>dtex>/= 232.56, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5206 43

Pamučna pređa, < 85 %, višenitna, češljano,232.56>dtex>/=192.31, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5206 44

Pamučna pređa, < 85 %, višenitna, češljano,192.31>dtex>/= 125, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5206 45

Pamučna pređa, < 85 %, višenitna, češljano, < 125 dtex, nijenamijenjeno prodaji, ostalo

5207 10

Pamučna pređa (osim konca za šivanje) >/=85 % pamuka u ukupnojtežini, namijenjeno prodaji

5207 90

Pamučna pređa (osim konca za šivanje) < 85 % pamuka u ukupnojtežini, namijenjeno maloprodaji

5208 11

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/=85 %, najviše100g/m2, nebijeljeni

5208 12

Pamučne tkanine, >/= 85 %, > 100g/m2 do200g/m2, nebijeljeni

5208 13

Pamučne tkanine keper prepletaja, >/= 85 % najviše 200g/m2, nebijeljeni

5208 19

Pamučne tkanine, >/=85 %, najviše 200g/m2,nebijeljeni, ostalo

5208 21

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/=85 %najviše100g/m2, nebijeljeni

5208 22

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/=85 %, > 100g/m2 do 200 g/m2, nebijeljeni

5208 23

Pamučne tkanine keper prepletaja, >=85 %, najviše 200g/m2, bijeljeni

5208 29

Pamučne tkanine, >/=85 %, najviše 200g/m2,bijeljeni, ostalo

5208 31

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/=85 %, najviše100g/m2, bojani

5208 32

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/= 85 %, > 100g/m =do200g/m2=, bojan

5208 33

Pamučne tkanine keper prepletaja, >/=85 %, najviše 200g/m2, bojani

5208 39

Pamučne tkanine,>/=85 %,najviše 200 g/m2,bojan ostalo

5208 41

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/85 %, najviše 100g/m2, bojana pređa

5208 42

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/=85 %, > 100g/m2 do 200g/m2, bojana pređa

5208 43

Pamučne tkanine keper prepletaja, >/=85 %, najviše 200g/m2, bojana pređa

5208 49

Pamučne tkanine, >/= 85 %, najviše 200g/m2,bojana pređa, ostalo

5208 51

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/=85 %, najviše100g/m2, tiskani

5208 52

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/= 85 %, > 100g/m2 do200g/m2, tiskani

5208 53

Pamučne tkanine keper prepletaja, >/= 85 %, najviše 200g/m2, tiskani

5208 59

Pamučne tkanine, >/=85 %, najviše 200g/m2,tiskani, ostalo

5209 11

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/=85 %, više od200g/m2, nebijeljeni

5209 12

Pamučne tkanine keper prepletaja, >/=85 %, više od 200g/m2, nebijeljeni

5209 19

Pamučne tkanine, >/=85 %, više od 200g/m2,nebijeljeni, ostalo

5209 21

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/= 85 %, više od200g/m2, bijeljeni

5209 22

Pamučne tkanine keper prepletaja, >/= 85 %, više od 200g/m2, bijeljene

5209 29

Pamučne tkanine, >/=85 %, više od 200g/m2,bijeljeni, ostalo

5209 31

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/=85 % više od 200g/m2, bojani

5209 32

Pamučne tkanine keper prepletaja, >/=85 %, više od 200g/m2, bojane

5209 39

Pamučne tkanine, >/= 85 %, više od 200g/m2,bojani, ostalo

5209 41

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/=85 % više od 200g/m2, bojana pređa

5209 42

Denim pamučni materijali >/= 85 %, više od 200g/m2

5209 43

Pamučne tkanine keper prepletaja, osim denima, >/= 85 %, višeod 200g/m2, bojana pređa

5209 49

Pamučne tkanine, >/=85 %, više od 200g/m2,bojana pređa, ostalo

5209 51

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, >/=85 %, više od200g/m2, tiskane

5209 52

Pamučne tkanine keper prepletaja, >/=85 %, više od 200g/m2, tiskane

5209 59

Pamučne tkanine, >/=85 %, više od 200g/m2,tiskani

5210 11

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, < 85 %, miješanihumjetnih vlakana, ne više od 200g/m2, nebijeljene

5210 12

Pamučne tkanine keper prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, ne više od 200g/m2, nebijeljene

5210 19

Pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana,</=200g/m2, nebijeljene, ostalo

5210 21

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, ne više od 200g/m2, bijeljene

5210 22

Pamučne tkanine keper prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, ne više od 200g/m2, bijeljene

5210 29

Pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana,</=200g/m2, bijeljeni, ostalo

5210 31

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, ne više od 200g/m2, bojane

5210 32

Pamučne tkanine keper prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, ne više od 200g/m2, bojane

5210 39

Pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana,</=200g/m2, bojano ostalo

5210 41

Pamučne tkanine platnenog prepletaja < 85 % miješanih umjetnihvlakana, ne više od 200g/m2, bojana pređa

5210 42

Pamučne tkanine keper prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, ne više od 200g/m2, bojana pređa

5210 49

Pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana,</=200g/m2, bojana pređa, ostalo

5210 51

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, ne više od 200g/m2, tiskane

5210 52

Pamučne tkanine keper prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, ne više od 200g/m2, tiskane

5210 59

Pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana,</=200g/m2, tiskane, ostalo

5211 11

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, više od 200g/m2, nebijeljene

5211 12

Pamučne tkanine keper prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, više od 200g/m2, nebijeljene

5211 19

Pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana, više od200g/m2, nebijeljene, ostalo

5211 21

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, više od 200g/m2, bijeljend

5211 22

Pamučne tkanine keper prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, više od 200g/m2, bijeljene

5211 29

Pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana, više od200g/m2, bijeljene, ostalo

5211 31

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, više od 200g/m2, bojane

5211 32

Pamučne tkanine keper prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, više od 200g/m2, bojane

5211 39

Pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana, više od200g/m2, bojane, ostalo

5211 41

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, više od 200g/m2, bojana pređa

5211 42

Denim pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana, višeod 200g/m2

5211 43

Pamučne tkanine keper prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, > 200g/m2, bojana pređa

5211 49

Pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana,> 200g/m2, bojana pređa, ostalo

5211 51

Pamučne tkanine platnenog prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, više od 200g/m2, tiskane

5211 52

Pamučne tkanine keper prepletaja, < 85 % miješanih umjetnihvlakana, više od 200g/m2, tiskane

5211 59

Pamučne tkanine, < 85 % miješanih umjetnih vlakana, više od200g/m2, tiskane, ostalo

5212 11

Pamučne tkanine, težine najviše 200g/m2,nebijeljene, ostalo

5212 12

Pamučne tkanine, težine najviše 200g/m2,bijeljeno ostalo

5212 13

Pamučne tkanine, težine najviše 200g/m2,bojane, ostalo

5212 14

Pamučne tkanine, </= 200g/m2, od predivarazličitih boja, ostalo

5212 15

Pamučne tkanine, težine više od 200g/m2,tiskane, ostalo

5212 21

Pamučne tkanine, težine najviše 200g/m2,nebijeljene, ostalo

5212 22

Pamučne tkanine, težine više od 200g/m2,bijeljene, ostalo

5212 23

Pamučne tkanine, težine više od 200g/m2,bojane, ostalo

5212 24

Pamučne tkanine, > 200g/m2, od predivarazličitih boja, ostalo

5212 25

Pamučne tkanine, težine više od 200g/m2,tiskano ostalo

Pgl 53

Ostala biljna tekstilna vlakna, papirna pređa itkanine od papirne pređe

5306 10

Lanena pređa, jednonitna

5306 20

Lanena pređa, višenitna (dublirna) ili kablirana

5307 10

Pređa od jute ili ostalih tekstilnih likovnih vlakana,jednonitna

5307 20

Pređa od jute ili ostalih tekstilnih likovnih vlakana, višenitna(dublirana) ili kablirana

5308 20

Pređa od prave konoplje

5308 90

Pređa od ostalih biljnih tekstilnih vlakana

5309 11

Tkanine koje sadrže najmanje 85 % lana u ukupnoj težini,nebijeljene ili bijeljene

5309 19

Tkanine koje sadrže najmanje 85 % lana u ukupnoj težini, osimnebijeljenih i bijeljenih

5309 21

Lanene tkanine, koji sadrže < 85 % lana u ukupnoj težini,nebijeljene ili bijeljene

5309 29

Lanene tkanine, koji sadrže < 85 % lana u ukupnoj težini, osimnebijeljnih ili bijeljenih

5310 10

Tkanine od jute ili ostalih tekstilnih drvenastih vlakana,nebijeljene

5310 90

Tkanine od jute ili ostalih drvenastih vlakana, osimnebijeljenih

5311 00

Tkanine od ostalih biljnih tekstilnih vlakana, tkanine od papirnogprediva

Pgl 54

Umjetne ili sintetski filamenti

5401 10

Konac za šivanje od sintetskih filamenta

5401 20

Konac za šivanje od umjetnih filamenta

5402 10

Pređa velike čvrstoće (osim konca za šivanje), najlon iliostaleipoliamidni filamenti, nije namijenjeno prodaji

5402 20

Pređa velike čvrstoće (osim konca za šivanje), od poliesternihfilamenata, nije namijenjeno prodaji

5402 31

Ostala teksturirana pređa, od najlona ili ostalih poliamidnihfilamenata, </= 50 tex/jednonitna pređa, nije namijenjeno prodaji

5402 32

Ostala teksturirana pređa od najlona ili ostalih poliamidnihfilamenata, > 50 % tex/jednonitna, nije namijenjeno prodaji

5402 33

Ostala teksturirana pređa, od poliesternih filamenata, nijenamijenjeno maloprodaji

5402 39

Ostala teksturirana pređa od sintetskih filamenata, nijenamijenjeno prodaji

5402 41

Pređa od najlona ili ostalih poliamidnih filamenata, jednonitna,neupredena, ostalo, nije namijenjeno prodaji

5402 42

Pređa od poliesternih filamenata, sa slabim uvojima, jednonitna,ostalo, nije namijenjeno prodaji

5402 43

Pređa od poliesternih filamenata, jednonitna, neupredena, ostalo,nije namijenjeno prodaji

5402 49

Pređa od sintetske filamenata, jednonitna, neupredena, ostalo,nije namijenjeno prodaji

5402 51

Pređa od najlona ili ostalih poliamidnih filamenata, jednonitna,> 50 uvoja/m, nije namijenjeno prodaji

5402 52

Pređa od poliesternih filamenata, jednonitna, > 50 uvoja/m,nije namijenjeno prodaji

5402 59

Pređa od sintetskih filamenata, jednonitna, > 50 uvoja/m,ostalo, nije namijenjeno prodaji

5402 61

Pređa od najlona ili ostalih poliamidnih filamenata, višenitna,ostalo, nije namijenjeno prodaji

5402 62

Pređa od poliesternih filamenata, višenitna, ostalo, nijenamijenjeno prodaji

5402 69

Pređa od sintetskih filamenata, višenitna, ostalo, nijenamijenjeno prodaji

5403 10

Pređa velike čvrstoće (osim konca za šivanje), od viskoznihumjetnih filamenta, nije namijenjeno prodaji

5403 20

Ostalo tkana pređa, od umjetnih filamenata, nije namijenjenomaloprodaji

5403 31

Pređa od viskoznog rajona, jednonitna, neupredenog, ostalo, nijenamijenjeno prodaji

5403 32

Pređa od viskoznog rajona, jednonitna, > 120 uvoja/m, ostalo,nije namijenjeno prodaji

5403 33

Pređa od filamenata celuloznog acetata, jednonitna, ostalo, nijenamijenjeno prodaji

5403 39

Pređa od umjetnih filamenata, jednonitna, ostalo, nije namijenjenoprodaji

5403 41

Pređa od viskoznog rajona, višenitna, ostalo, nije namijenjenoprodaji

5403 42

Pređa od celuloznog acetata, višenitna, ostalo, nije namijenjenoprodaji

5403 49

Pređa od umjetnih filamenata, višenitna, ostalo, nije namijenjenoprodaji

5404 10

Sintetički monofilamenti, >/=67dtex, poprečnog presjeka manjegod 1mm

5404 90

Vrpce i slični sintetički tekstilni materijali širina koje neprelaze 5mm

5405 00

Umjetni monofilamenti, 67dtex, poprečnog presjeka> 1mm; vrpceod umjetnih tekstilnih materijala širine</=5mm

5406 10

Pređa od umjetnih filamenata (osim konca za šivanje), namijenjenomaloprodaji

5406 20

Pređa od sintetskih filamenata (osim konca za šivanje)nnamijenjeno maloprodaji

5407 10

Tkanine od filamenata visoke čvrstoće od najlona ili ostalihpoliamida ili poliestera

5407 20

Tkanine dobivene od vrpci ili sličnih sintetskih proizvoda

5407 30

Materijali predviđeni napomenom 9 iz dijela XI (podloge odusporedno složenog sintetičkog tekstilnog prediva)

5407 41

Tkanine, >/= 85 % najlonskih ili ostalih poliamidnihfilamenata, nebijeljeni ili bijeljeni, ostalo

5407 42

Tkanine, >/= 85 % najlonskih ili ostalih poliamidnihfilamenata, bojani, ostalo

5407 43

Tkanine, >/= 85 % najlonskih ili ostalih poliamidnihfilamenata, bojana pređa, ostalo

5407 44

Tkanine, >/= 85 % najlonskih ili ostalih filamenata, tiskano,ostalo

5407 51

Tkanine, >/= 85 % tkanih poliesternih filamenata, nebijeljeniili bijeljeni, ostalo

5407 52

Tkanine, >/= 85 % tkanih poliesternih filamenata, bojani,ostalo

5407 53

Tkanine, >/= 85 % tkanih poliesternih filamenata, bojana pređa,ostalo

5407 54

Tkanine, >/=85 % tkanih poliesternih filamenata, tiskani,ostalo

5407 60

Tkanine, >/= 85 % netkanih poliesternih filamenata,ostalo

5407 71

Tkanine, >/= 85 % sintetske filament-pređe, nebijeljene ilibijeljene, ostalo

5407 72

Tkanine, >/= 85 % sintetske filament-pređe, bojane,ostalo

5407 73

Tkanine, >/= 85 % sintetske filament-pređe, bojana pređa,ostalo

5407 74

Tkanine, >/= 85 % sintetske filament-pređe, tiskanoiostalo

5407 81

Tkanine od sintetske filament-pređe, < 85 % miješano s pamukom,nebijeljene ili bijeljene, ostalo

5407 82

Tkanine od sintetske filament-pređe, < 85 % miješano s pamukom,bojane, ostalo

5407 83

Tkanine od sintetske filament-pređe, < 85 % miješano s pamukom,bojana pređa, ostalo

5407 84

Tkanine od sintetske filament-pređe, < 85 % miješano s pamukom,tiskane, ostalo

5407 91

Tkanine od sintetske filament-pređe, nebijeljene ili bijeljene,ostalo

5407 92

Tkanine od sintetske filament-pređe, bojane, ostalo

5407 93

Tkanine od sintetske filament-pređe, bojana pređa, ostalo

5407 94

Tkanine od sintetske filament-pređe, tiskane, ostalo

5408 10

Tkanine od filamenata viskoznog rajona visoke čvrstoće

5408 21

Tkanine; >/= 85 % umjetne filamentne pređe ili vrpci odumjetnih tekstilnih materijala, nebijeljene ili bijeljene, ostalo

5408 22

Tkanine, >/= 85 % umjetne filamentne pređe ili vrpci odumjetnih tekstilnih materijala, bojane, ostalo

5408 23

Tkanine, >/= 85 % umjetne filamentne pređe ili vrpci odumjetnih tekstilnih materijala, bojana pređa, ostalo

5408 24

Tkanine, >/= 85 % umjetne filamentne pređe ili vrpci odumjetnih tekstilnih materijala, tiskane, ostalo

5408 31

Tkanine od umjetne filamentne pređe, nebijeljene ili bijeljene,ostalo

5408 32

Tkanine od umjetne filamentne pređe, bojane, ostalo

5408 33

Tkanine od umjetne filamentne pređe, bojana pređa, ostalo

5408 34

Tkanine od umjetne filamentne pređe, tiskana, ostalo

Pgl 55

Umjetna ili sintetska vlakna rezana

5501 10

Kablovi od najlona ili ostalih poliamida

5501 20

Kablovi od polieste

5501 30

Kablovi od akrilika ili modakrilika

5501 90

Sintetički kablovi, ostalo

5502 00

Umjetni kablovi

5503 10

Rezana vlakna od najlona ili ostalih poliamida, koja nisu vlačenaili češljana

5503 20

Rezana vlakna od poliestera, koja nisu vlačena ili češljana

5503 30

Rezana vlakna od akrilika koja nisu vlačena ili češljana

5503 40

Rezana vlakna od polipropilena, koja nisu vlačena ili češljana,ostalo

5503 90

Sintetička rezana vlakna koja nisu vlačena ili češljana

5504 10

Rezana vlakna od viskoze, koja nisu vlačena ili češljana

5504 90

Umjetna rezana vlakna, osim viskoze, koja nisu vlačena iličešljana

5505 10

Otpaci sintetskih vlakana

5505 20

Otpaci umjetnih vlakana

5506 10

Rezana vlakna od najlona ili ostalih poliamida, vlačena iličešljana

5506 20

Rezana vlakna od poiliestera, vlačena ili češljana

5506 30

Rezana vlakna od akrilika, vlačena ili češljana

5506 90

Sintetička rezana vlakna, vlačena ili češljana, ostalo

5507 00

Umjetna rezana vlaka, vlačena ili češljna

5508 10

Konac za šivanje od sintetskih rezanih vlakana

5508 20

Konac za šivanje od umjetnih rezanih vlakana

5509 11

Pređa, >/=85 % najlona ili ostalih poliamidnih rezanih vlakana,jednonitna, nije namijenjeno prodaji

5509 12

Pređa, >/= 85 % najlona ili ostalih poliamidnih rezanihvlakana, višenitna, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5509 21

Pređa, >/= 85 % rezanih vlakana, od poliestera, jednonitna,nije namijenjeno prodaji

5509 22

Pređa, >/=85 % rezanih vlakana od poliestera, višenitna, nijenamijenjeno prodaji, ostalo

5509 31

Pređa, >/=85 % rezanih vlakana od akrilika ili modakrilika,jednonitna, nije namijenjeno prodaji

5509 32

Pređa, >/= 85 % rezanih vlakana od akrilika i modakrilika,višenitna, nije namijenjeno prodaji

5509 41

Pređa, >/= 85 % od ostalih sintetskih rezanih vlakana,jednonitna, nije namijenjeno prodaji

5509 42

Pređa, >/= 85 % od ostalih sintetskih rezanih vlakana,višenitna, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5509 51

Pređa od poliesternih rezanih vlakana miješanih s umjetnimsječenim vlaknima, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5509 52

Pređa od poliesternih rezanih vlakana miješanih s vunom iliobrađenom životinjskom dlakom, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5509 53

Pređa od poliesternih rezanih vlakana miješanih s pamukom, nijenamijenjeno prodaji, ostalo

5509 59

Pređa od poliesternih rezanih vlakana, nije namijenjeno prodaji,ostalo

5509 61

Pređa od rezanih vlakana akrilika, miješanih s vunom ili obrađenomživotinjskom dlakom, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5509 62

Pređa od rezanih vlakana akrilika, miješano s pamukom, nijenamijenjeno prodaji, ostalo

5509 69

Pređa od rezanih vlakana akrilika, nije namijenjeno prodaji,ostalo

5509 91

Pređa od sintetskih rezanih vlakana miješanih s vunom iliobrađenom životinjskom dlakom, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5509 92

Pređa od sintetskih rezanih vlakana miješanih s pamukom, nijenamijenjeno prodaji, ostalo

5509 99

Pređa od sintetskih rezanih vlakana, nije namijenjeno prodaji,ostalo

5510 11

Pređa, >/= 85 % umjetnih rezanih vlakana, jednonitna, nijenamijenjeno prodaji

5510 12

Pređa, >/= 85 % umjetnih rezanih vlakana, višenitna, nijenamijenjeno prodaji

5510 20

Pređa od umjetnih rezanih vlakana miješanih s vunom ili obrađenomživotinjskom dlakom, nije namijenjeno prodaji, ostalo

5510 30

Pređa od umjetnih rezanih vlakana miješanih s pamukom, nijenamijenjeno prodaji, ostalo

5510 90

Pređa od umjetnih rezanih vlakana, nije namijenjeno prodaji,ostalo

5511 10

Pređa, >/= 85 % sintetskih rezanih vlakana, osim konca zašivanje, namijenjeno prodaji

5511 20

Pređa, < 85 % sintetskih rezanih vlakana, namijenjenomaloprodaji, ostalo

5511 30

Pređa od umjetnih vlakana (osim konca za šivanje), namijenjenomaloprodaji

5512 11

Tkanine, koji sadrže >/= 85 % poliesternih rezanih vlakana,nebijeljeni, ili bijeljeni

5512 19

Tkanine, koji sadrže, >/=85 % poliesternih rezanih vlakana,osim nebijeljenih ili bijeljenih

5512 21

Tkanine, koji sadrže >/= 85 % rezanih vlakana akrilika,nebijeljeni ili bijeljeni

5512 29

Tkanine, koji sadrže >/=85 % rezanih vlakana akrilika osimnebijeljenih i bijeljenih

5512 91

Tkanine, koji sadrže >/=85 % ostalih sintetskih rezanihvlakana, nebijeljene ili bijeljene

5512 99

Tkanine, koji sadrže >/=85 % ostalih sintetskih rezanihvlakana, osim nebijeljenih ili bijeljenih

5513 11

Platneni materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %,miješani s pamukom, </=170g/m2, nebijeljeni ilibijeljeni

5513 12

Keper materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %,miješani s pamukom, </= 170g/m2, nebijeljeni ilibijeljeni

5513 13

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana, < 85 % miješani spamukom, </= 170g/m2, nebijeljeni ili bijeljeni,ostalo

5513 19

Tkanine od ostalih sintetskih rezanih vlakana, < 85 %, miješanis pamukom, </=170g/m2, nebijeljeni ilibijeljeni

5513 21

Platneni materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %,miješani s pamukom, </= 170g/m2, bojani

5513 22

Keper materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %miješani pamukom, </= 170g/m2, bojane

5513 23

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %, miješani spamukom, </=170g/m2, bojane, ostalo

5513 29

Tkanine od ostalih sintetskih rezanih vlakana, < 85 %, miješanis pamukom, </= 170g/m2, bojani

5513 31

Platneni materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %miješani s pamukom, </= 170g/m2, bojana pređa

5513 32

Keper materijali od poliesternih vlakana, < 85 %, miješani spamukom, </= 170g/m2, bojana pređa

5513 33

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana, < 85 % miješani spamukom, </=170g/m2, bojani, ostalo

5513 39

Tkanine od ostalih sintetskih rezanih vlakana, < 85 %, miješanis pamukom, </= 170g/m2, bojana pređa

5513 41

Platneni materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %,miješani s pamukom, </= 170g/m2, tiskani

5513 42

Keper materijali od poliesternih vlakana, < 85 %, miješani spamukom, </= 170g/m2, tiskani

5513 43

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %, miješani spamukom, </= 170g/m2, tiskani, ostalo

5513 49

Tkanine od ostalih sintetskih rezanih vlakana, < 85 % miješanis pamukom, </= 170g/m2, tiskani

5514 11

Platneni materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %,miješani s pamukom, > 170g/m2, nebijeljeni ilibijeljeni

5514 12

Keper materijali od poliesternih vlakana, < 85 %, miješani spamukom, > 170g/m2, nebijeljeni ili bijeljeni

5514 13

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana, < 85 % miješani spamukom, > 170g/m2, nebijeljene ili bijeljene,ostalo

5514 19

Tkanine od ostalih sintetskih rezanih vlakana, < 85 % miješanis pamukom, > 170g/m2, nebijeljene ilibijeljene

5514 21

Platneni materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %,miješani s pamukom, > 170m/m2, bojani

5514 22

Keper materijali od poliesternih vlakana, < 85 %, miješani spamukom, > 170g/m2, bojani

5514 23

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana, < 85 % miješani spamukom, > 170g/m2, bojani

5514 29

Tkanine od ostalih sintetskih rezanih vlakana, < 85 % miješanis pamukom, > 170g/m2, bojani

5514 31

Platneni materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %miješani s pamukom, > 170g/m2, bojana pređa

5514 32

Keper materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %miješani s pamukom, > 170g/m2, bojana pređa

5514 33

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana, < 85 % miješani spamukom, > 170g/m2, bojana pređa, ostalo

5514 39

Tkanine od ostalih sintetskih rezanih vlakana, < 85 % miješanis pamukom, > 170g/m2, bojana pređa

5514 41

Platneni materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %miješani s pamukom, > 170g/m2, tiskani

5514 42

Keper materijali od poliesternih rezanih vlakana, < 85 %,miješani s pamukom, > 170g/m2, tiskani

5514 43

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana, < 85 % miješani spamukom, > 170g/m2, tiskani, ostalo

5514 49

Tkanine od ostalih sintetskih rezanih vlakana, < 85 % miješanis pamukom, > 170g/m2, tiskani

5515 11

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana miješanih s viskoznimsječenim vlaknima, ostalo

5515 12

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana miješanih s umjetnimvlaknima, ostalo

5515 13

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana miješanih s vunom iliobrađenom životinjskom dlakom, ostalo

5515 19

Tkanine od poliesternih rezanih vlakana, ostalo

5515 21

Tkanine od akriličnih rezanih vlakana miješanih s umjetnimvlaknima, ostalo

5515 22

Tkanine od akriličnih rezanih vlakana miješanih s vunom iliobrađenom životinjskom dlakom, ostalo

5515 29

Tkanine od akriličnih ili modakriličnih rezanih vlakana,ostalo

5515 91

Tkanine od ostalih sintetskih vlakana miješanih s umjetnimvlaknima, ostalo

5515 92

Tkanine od ostalih sintetskih vlakana miješanih s vunom iliobrađenom životinjskom dlakom, ostalo

5515 99

Tkanine od sintetskih vlakana, ostalo

5516 11

Tkanine, koji sadrže >/= 85 % umjetnih rezanih vlakana,nebijeljene, bijeljene

5516 12

Tkanine koji sadrže >/= 85 % umjetnih rezanih vlakana,bojane

5516 13

Tkanine koji sadrže >/= 85 % umjetnih rezanih vlakana, bojanapređa

5516 14

Tkanine koji sadrže >/= 85 % umjetnih rezanih vlakana,tiskane

5516 21

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 % miješano s umjetnimfilamentima, bijeljene ili nebijeljene

5516 22

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 % miješano s umjetnimfilamentima, bojane

5516 23

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 % miješano s umjetnimfilamentima, bojana pređa

5516 24

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 % miješano s umjetnimfilamentima, tiskane

5516 31

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 %, miješanih s vunomili obrađenom životinjskom dlakom, bijeljene ili nebijeljene

5516 32

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 %, miješanih s vunomili obrađenom životinjskom dlakom, bojani

5516 33

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 %, miješanih s vunomili obrađenom životinjskom dlakom, bojana pređa

5516 34

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 %, miješanih s vunomili obrađenom životinjskom dlakom, tiskani

5516 41

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 % miješanih spamukom, bijeljeni ili nebijeljeni

5516 42

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 % miješanih spamukom, bojani

5516 43

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 % miješanih spamukom, bojana pređa

5516 44

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, < 85 % miješanih spamukom, tiskani

5516 91

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, bijeljeni ili nebijeljeni,ostalo

5516 92

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, bojani, ostalo

5516 93

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, bojana pređa, ostalo

5516 94

Tkanine od umjetnih rezanih vlakana, tiskani, ostalo

Pgl 56

Vatirani, pusteni i netkani materijal, prediva;konac, konopac itd.

5601 10

Sanitarni proizvodi od vatiranog materijala, kao što su sanitarniručnici, tamponi

5601 21

Pamučni vatirani materijali i proizvodi, osim sanitarnihproizvoda

5601 22

Vatirani materijali i proizvodi od umjetnih vlakana, osimsanitarnih proizvoda

5601 29

Vatirani materijali i proizvodi od ostalih tekstilnih materijala,osim sanitarnih proizvoda

5601 30

Tekstilne krpe i predionički otpad

5602 10

Iglovani pust i netkani tekstil učvršćen iglanjem

5602 21

Pust, osim iglovanog, od vune ili obrađene životinjske dlake, kojinije impregniran, podstavljen itd.

5602 29

Pust, osim iglovanog, od ostalih tekstilnih materijala, koji nijeimpregniran, podstavljen

5602 90

Pust od ostalih tekstilnih materijala, ostalo

5603 00

Netkani tekstil, bilo da jesu ili nisu impregnirani, podstavljeni,obloženi ili slojeviti

5604 10

Gumeni konac i konopac, obložen tekstilom

5604 20

Pređa visoke čvrstoće od poliestera, najlona ili ostalihpoliamida, viskoze, podstavljen itd.

5604 90

Tekstilno pređa, vrpce i slično, impregnirano, obloženo ilipodstavljeno gumom ili plastikom, ostalo

5605 00

Metalizirano pređa, pređa ovito u kombinaciji s metalnim koncem,dugim uskim trakama ili usitnjenim prahom

5606 00

Pređa poput buklea, šenil pređa, pređa s nizom očica

5607 10

Konac, konopac, užad, od jute ili ostalih tekstilnihvlakana

5607 21

Vezivo ili uže od bale od sisala ili ostalih tekstilnih vlakana izroda Agave

5607 29

Ostali konac, konopac, užad i kablovi, od sisal tekstilnihvlakana

5607 30

Konac, konopac, užad i kablovi od abaka ili ostalih tvrdih (list)vlakana

5607 41

Vezivo ili uže za bale od polietilene ili polipropilena

5607 49

Ostali konac, konopac, užad i kablovi, od polietilena ilipolipropilena

5607 50

Konac, konopac, užad i kablovi, od ostalih sintetskihmaterijala

5607 90

Konac, konopac, užad i kablovi, od ostalih materijala

5608 11

Gotove ribarske mreže, od umjetnih tekstilnih materijala

5608 19

Mreže s uzlovima od konca/konopca/užeta, i ostale izrađene mrežeod umjetnih tekstilnih materijala

5608 90

Uzlane mreže od konca/konopca/užeta, ostalo, i izrađene mreže odostalih tekstilnih materijala

5609 00

Proizvodi od prediva, vrpci, konca, konopca, užeta i kablova,ostalo

Pgl 57

Sagovi i drugi tekstilni podnipokrivači

5701 10

Sagovi od vune i obrađene životinjske dlake, čvorovi

5701 90

Sagovi od ostalih tekstilnih materijala, čvorovi

5702 10

Kelem, Schumacks, Karamanie i slični tekstilni ručno tkaniprostirači

5702 20

Pokrivač za podove od vlakana kokosovog oraha (coir)

5702 31

Sagovi od vune ili obrađene životinjske dlake, s vezom začupavljenje, nedogotovljeni, ostalo

5702 32

Sagovi od umjetnih vlakana, s vezom za čupavljenje,nedogotovljeni, ostalo

5702 39

Sagovi od ostalih tekstilnih vlakana, s vezom za čupavljenje,nedogotovljeni, ostalo

5702 41

Sagovi od vune ili obrađene životinjske dlake, s vezom začupavljenje, gotovi, ostalo

5702 42

Sagovi od umjetnih vlakana, s vezom za čupavljenje, gotovi,ostalo

5702 49

Sagovi od ostalih tekstilnih materijal, s vezom za čupavljenje,gotovi, ostalo

5702 51

Sagovi od vune ili obrađene životinjske dlake, tkani,nedogotovljeni, ostalo

5702 52

Sagovi od umjetnih vlakana, tkani, nedogotovljeni, ostalo

5702 59

Sagovi od ostalih tekstilnih materijala, tkani, nedogotovljeni,ostalo

5702 91

Sagovi od vune ili obrađene životinjske dlake, tkani, gotovi,ostalo

5702 92

Sagovi od umjetnih vlakana, tkani, gotovi, ostalo

5702 99

Sagovi od ostalih tekstilnih materijala, tkani, gotovi,ostalo

5703 10

Sagovi od vune ili obrađene životinjske dlake, taftirani

5703 20

Sagovi od najlona ili ostalih poliamida, taftirani

5703 30

Sagovi od ostalih umjetnih tekstilnih materijala, taftirani

5703 90

Sagovi od ostalih tekstilnih materijala, taftirani

5704 10

Tapison ploče od tekstilnih materijala, najveće površine 0,3m2

5704 90

Tapisoni od tekstilnih materijala, ostalo

5705 00

Sagovi i ostali pokrivači za pod, ostalo

Pgl 58

Specijalne tkanine, tafting tkanine, čipke,tapiserije itd.

5801 10

Tkanina s čupavljenom stranom od vune ili fine životinjske dlake,osim frotira i vrpce

5801 21

Tkanina s narezanim florom na potki od pamuka, osim frotirskihtkanina i vrpca

5801 22

Rezana kord samt tkanina od pamuka, osim vrpca

5801 23

Tkanina s potkinim florom od pamuka, ostalo

5801 24

Tkanina s florom po osnovi od pamuka, nerezana, osim frotira ivrpci

5801 25

Tkanina s florom po osnovi od pamuka, rezana, osim frotira ivrpci

5801 26

Šenil tkanina od pamuka, osim vrpci

5801 31

Tkanina s potkinim florom od umjetnih vlakana, nerezana, osimfrotira i vrpci

5801 32

Rezana kord samt tkanina od umjetnih vlakana, osim vrpci

5802 33

Tkanina s potkinim florom od umjetnih vlakana, ostalo

5801 34

Tkanina s florom po osnovi od umjetnih vlakana, nerezana, osimfrotira i vrpci

5801 35

Tkanina s florom po osnovi od umjetnih vlakana, rezana, osimfrotira i vrpci

5801 36

Šenil tkanina od umjetnih vlakana, osim vrpci

5801 90

Tkanina s florom i šenil tkanina od ostalih tekstilnih materijala,osim frotira i vrpci

5802 11

Frotirni ručnici i slične frotirne tkanine od pamuka, osim vrpci,nebijeljene

5802 19

Frotirni ručnici i slične frotirne tkanine od pamuka, osimnebijeljenih i osim vrpci

5802 20

Frotirni ručnici i slične frotirne tkanine od ostalih tekstilnihmaterijala, osim vrpci

5802 30

Taftirani tekstilni materijali, osim proizvoda iz stavkebr. 57.03

5803 10

Gaza od pamuka, osim vrpci

5803 90

Gaza od ostalih tekstilnih materijala, osim vrpci

5804 10

Til i ostali neto materijali, nisu uključeni tkani, pleteni ilikačkani materijali

5804 21

Strojno izrađena čipka od umjetnih vlakana, u komadu, vrpcama ilimotivima

5804 29

Strojno izrađena čipka od ostalih tekstilnih materijala u komadu,vrpcama ili motivima

5804 30

Ručno izrađena čipka, u komadu, vrpcama ili motivima

5805 00

Ručno tkane tapiserije i vezene tapiserije, bilo da su gotove ilinedogotovljene

5806 10

Tkane vrpce s florom i šenil vrpce

5806 20

Tkane vrpce, koje sadrže >/= 5 % elastomeričnog prediva iligumenog konca u ukupnoj težini, ostalo

5806 31

Tkane vrpce od pamuka, ostalo

5806 32

Tkane vrpce od umjetnih vlakana, ostalo

5806 39

Tkane vrpce od ostalih tekstilnih materijala, ostalo

5806 40

Tkanine koje se sastoje od osnova ili potki spojenihadhezivima

5807 10

Etikete, bedževi i slični tkani proizvodi od tekstilnihmaterijala

5807 90

Etikete, bedževi i slični proizvodi, netkani, od tekstilnihmaterijala, ostalo

5808 10

Pletenice u komadu

5808 90

Ornamentalni obrubi u komadu, osim pletenih, rese, pomponi islični proizvodi

5809 00

Tkanine od metalnog konca ili metaliziranog prediva, za odjećuitd., ostalo

5810 10

Vez bez vidljive pozadine, u komadu, vrpcama ili motivima

5810 91

Vez od pamuka, u komadu vrpcama ili motivima, ostalo

5810 92

Vez od umjetnih vlakana, u komadu, vrpcama ili motivimaostalo

5810 99

Vez od ostalih tekstilnih materijala, u komadu, vrpcama ilimotivima, ostalo

5811 00

Punjeni tekstilni proizvodi u komadu

Pgl 59

Tekstilne tkanine impregnirane, premazane,prevučene ili laminirane; tekstilni proizvodi prikladni za tehničkesvrhe

5901 10

Tekstilni materijali obloženi gumom, vrsta koja se korist zakorice knjiga

5901 90

Kalk; pripremljeni slikarski kanvas; kruti tekstilni materijali,za šešire itd.

5902 10

Materijal za automobilske gume izrađen od najlona ili ostalihpoliamidnih prediva visoke čvrstoće

5902 20

Materijal za automobilske gume izrađen od poliesternog predivavisoke čvrstoće

5902 90

Materijal za automobilske gume izrađen od viskoznog prediva visokečvrstoće

5903 10

Tekstilni materijali impregnirani, obloženi ili laminiranipolivinilskim kloridom, ostalo

5903 20

Tekstilni materijali impregnirani, obloženi ili laminiranipoliuretanom, ostalo

5903 90

Tekstilni materijali impregnirani, obloženi ili laminiraniplastikom, ostalo

5904 10

Linoleum, oblikovani ili neoblikovani

5904 91

Podne obloge, osim linoleuma, s bazom iglovanog filca ili netkanihmaterijala

5904 92

Podne obloge, osim linoleuma, s basom od ostalih tekstilnihmaterijala

5905 00

Tekstilne zidne podloge

5906 10

Gumirana tekstilna adhezivna vrpca širine najviše 20 cm

5906 91

Gumirani tekstilni pleteni ili kačkani materijali, ostalo

5906 99

Gumirani tekstilni materijali, ostalo

5907 00

Ostali impregnirani ili obloženi tekstilni materijali, oslikanikanvas (npr. kazališna scenografija)

5908 00

Tekstilni stijeg za svjetiljke, peć itd.; mrežice za plinskesvjetiljke i pletene mrežice za plinske svjetiljke

5909 00

Tekstilna crijeva i slične tekstilne cijevi

5910 00

Remeni i remenje za strojeve (transmisiju) ili prijenosnike odtekstilnih materijala

5911 10

Tehničke tkanine i slične tkanine za tehničke namjene

5911 20

Tekstilna sita, gotova i nedogotovljena

5911 31

Tekstilni materijali koji se koristi u proizvodnji papira ili kodsličnih strojeva, < 650g/m2

5911 32

Tekstilni materijali koji se koriste u proizvodnji papira ili kodsličnih strojeva, težine >/= 650g/m2

5911 40

Pojačane tehničke tkanine koje se koriste kod preša za ulje ilisličnog, uklj. ljudska kosa

5911 90

Tekstilni proizvodi i predmeti za tehničku upotrebu, ostalo

Pgl 60

Pleteni ili kačkani materijali

6001 10

Pleteni ili kačkani tekstilni materijali s dugačkim florom

6001 21

Pleteni ili kačkani materijali s florom pričvršćenim očicama, odpamuka

6001 22

Pleteni ili kačkani materijali s florom pričvršćenim očicama, odumjetnih vlakana

6001 29

Pleteni ili kačkani materijali s florom pričvršćenim očicama, odostalih tekstilnih materijala

6001 91

Pleteni ili kačkani materijali s florom, od pamuka, ostalo

6001 92

Pleteni ili kačkani materijali s florom, od umjetnihvlakana

6001 99

Pleteni ili kačkani materijali s florom, od ostalih tekstilnihmaterijala, ostalo

6002 10

Pleteni ili kačkani tekstilni materijali, širine </= 30 cm,>/=5 % elastomeričnih materijala/gume, ostalo

6002 20

Pleteni ili kačkani tekstilni materijali, širine najviše 30 cm,ostalo

6002 30

Pleteni ili kačkani tekstilni materijali širine >od 30 cm,>/=5 % elastomeričnih materijala ili gume

6002 41

Pleteni materijali isprepleteni po osnovi, od vune ili obrađeneživotinjske dlake, ostalo

6002 42

Pleteni materijali isprepleteni po osnovi, od pamuka,ostalo

6002 43

Pleteni materijali isprepleteni po osnovi, od umjetnih vlakanaostalo

6002 49

Pleteni materijali isprepleteni po osnovi, od ostalih materijala,ostalo,

6002 91

Pleteni ili kačkani materijali, od vune ili obrađene životinjskedlake, ostalo

6002 92

Pleteni ili kačkani materijali, od pamuka, ostalo

6002 93

Pleteni ili kačkani materijali, od umjetnih vlakana, ostalo

6002 99

Pleteni ili kačkani materijali, od ostalih materijala,ostalo

Pgl 61

Odjeća i pribor za odjeću, pleteni ilikačkani

6101 10

Muški/dječački kaputi, anoraci itd., od vune ili obrađeneživotinjske dlake, pleteni

6101 20

Muški/dječački kaputi, anoraci itd., pamučni, pleteni

6101 30

Muški/dječački kaputi, anoraci itd., od umjetnih vlakana,pleteni

6101 90

Muški/dječački kaputi, anoraci itd., od ostalih tekstilnihmaterijala, pleteni

6102 10

Ženski/djevojački kaputi, anoraci itd., od vune ili obrađeneživotinjske dlake, pleteni

6102 20

Ženski/djevojački kaputi, anoraci itd., pamučni, pleteni

6102 30

Ženski/djevojački kaputi, anoraci itd., od umjetnih vlakana,pleteni

6102 90

Ženski/djevojački kaputi, anoraci itd., od tekstilnih materijala,pleteni

6103 11

Muška/dječja odijela od vune ili obrađene životinjske dlake,pletena

6103 12

Muška/dječja odijela od sintetskih vlakana, pletena

6103 19

Muška/dječja odijela od ostalih tekstilnih materijala,pletena

6103 21

Muški/dječački komplet, od vune ili obrađene životinjske dlake,pleteni

6103 22

Muški/dječački kompleti, od pamuka, pleteni

6103 23

Muški/dječački kompleti, od sintetskih vlakana, pleteni

6103 29

Muški/dječački kompleti od ostalih tekstilnih materijala,pleteni

6103 31

Muške/dječačke jakne i sakoi, od vune ili obrađene životinjskedlake, pleteni

6103 32

Muške/dječačke jakne i sakoi, od pamuka, pleteni

6103 33

Muške/dječačke jakne i sakoi, od sintetskih vlakana,pleteni

6103 39

Muške/dječačke jakne i sakoi, od ostalih tekstilnih materijala,pleteni

6103 41

Muške/dječačke duge i kratke hlače, od vune ili obrađeneživotinjske dlake, pletene

6103 42

Muške/dječačke duge i kratke hlače, od pamuka, pletene

6103 43

Muške/dječačke duge i kratke hlače, od sintetskih vlakana,pletene

6103 49

Muške/dječačke duge i kratke hlače, od ostalih tekstilnihmaterijala, pletene

6104 11

Ženski/djevojački kostimi, od vune ili obrađene životinjske dlake,pleteni

6104 12

Ženski/djevojački kostimi, od pamuka, pleteni

6104 13

Ženski/djevojački kostimi, od sintetskih vlakana, pleteni

6104 19

Ženski/djevojački kostimi, od ostalih tekstilnih materijala,pleteni

6104 21

Ženski/djevojački kompleti, od vune ili obrađene životinjskedlake,

6104 22

Ženski/djevojački kompleti, od pamuka, pleteni

6104 23

Ženski/djevojački kompleti, od sintetskih vlakana, pleteni

6104 29

Ženski/djevojački kompleti, od ostalih tekstilnih materijala,pleteni

6104 31

Ženske/djevojačke jakne, od vune ili obrađene životinjske dlake,pletene

6104 32

Ženske/djevojačke jakne, od pamuka, pletene

6104 33

Ženske/djevojačke jakne, od sintetskih vlakana, pletene

6104 39

Ženske/djevojačke jakne, od ostalih tekstilnih materijala,pletene

6104 41

Ženske/djevojačke haljine, od vune ili obrađene životinjske dlake,pletene

6104 42

Ženske/djevojačke haljine, od pamuka, pletene

6104 43

Ženske/djevojačke haljine, od sintetskih vlakana, pletene

6104 44

Ženske/djevojačke haljine, od umjetnih vlakana, pletene

6104 49

Ženske/djevojačke haljine, od ostalih tekstilnih materijala,pletene

6104 51

Ženske/djevojačke suknje, od vune ili obrađene životinjske dlake,pletene

6104 52

Ženske/djevojačke suknje, pamuka, pletene

6104 53

Ženske/djevojačke suknje, od sintetskih vlakana, pletene

6104 59

Ženske/djevojačke haljine, od ostalih tekstilnih materijala,pletene

6104 61

Ženske/djevojačke duge i kratke hlače, od vune ili obrađeneživotinjske dlake, pletene

6104 62

Ženske/djevojačke duge i kratke hlače, od pamuka, pletene

6104 63

Ženske/djevojačke duge i kratke hlače, od sintetskih vlakana,pletene

6104 69

Ženske/djevojačke duge i kratke hlače, od ostalih tekstilnihmaterijala, pletene

6105 10

Muške/dječačke košulje, od pamuka, pletene

6105 20

Muške/dječačke košulje, od umjetnih vlakana, pletene

6105 90

Muške/dječačke košulje, od ostalih tekstilnih materijala,pletene

6106 10

Ženske/djevojačke bluze i košulje, od pamuka, pletene

6106 20

Ženske/djevojačke bluze i košulje, od umjetnih vlakana,pletene

6106 90

Ženske/djevojačke bluze i košulje, od ostalih materijala,pletene

6107 11

Muške/dječačke gaće i gaćice, od pamuka, pletene

6107 12

Muške/dječačke gaće i gaćice, od umjetnih vlakana, pletene

6107 19

Muške/dječačke gaće i gaćice, od ostalih tekstilnih materijala,pletene

6107 21

Muške/dječačke noćne košulje i pidžame, od pamuka, pletene

6107 22

Muške/dječačke noćne košulje i pidžame, od umjetnih vlakana,pletene

6107 29

Muške/dječačke noćne košulje i pidžame, od ostalih tekstilnihmaterijala, pletene

6107 91

Muški/dječački kupači ogrtači, kućni ogrtači, pamučni,pleteni

6107 92

Muški/dječački kupači ogrtači, kućni ogrtači, od umjetnih vlakana,pleteni

6107 99

Muški/dječački kupači ogrtači, kućni ogrtači, ostalih tekstilnihmaterijala, pleteni

6108 11

Ženski/djevojački kombinei i podsuknje, od umjetnih vlakana,pleteni

6108 19

Ženski/djevojački kombinei i podsuknje, od ostalih tekstilnihmaterijala, pleteni

6108 21

Ženske/djevojačke gaće i gaćice, od pamuka, pletene

6108 22

Ženske/djevojačke gaće i gaćice, od umjetnih vlakana,pletene

6108 29

Ženske/djevojačke gaće i gaćice, od ostalih tekstilnih materijala,pletene

6108 31

Ženske/djevojačke spavaćice i pidžame, od pamuka, pletene

6108 32

Ženske/djevojačke spavaćice i pidžame, od umjetnih vlakana,pletene

6108 39

Ženske/djevojačke spavaćice i pidžame, od ostalih tekstilnihmaterijala, pletene

6108 91

Ženski/djevojački kupaći ogrtači, kućni ogrtači itd., od pamuka,pleteni

6108 92

Ženski/djevojački kupaći ogrtači, kućni ogrtači itd., od umjetnihvlakana, pleteni

6108 99

Ženski/djevojački kupaći ogrtači, kućni ogrtači itd., od ostalihtekstilnih materijala

6109 10

T-majice, potkošulje i ostale majice, od pamuka, pletene

6109 90

T-majice, potkošulje i ostale majice, od tekstilnih materijala,pletene

6110 10

Puloveri, kardigani i slični proizvodi, od vune ili obrađeneživotinjske dlake, pleteni

6110 20

Puloveri, kardigani i slični proizvodi, od pamuka, pleteni

6110 30

Puloveri, kardigani i slični proizvodi, od, umjetnih vlakana,pleteni

6110 90

Puloveri, kardigani i slični proizvodi, od ostalih tekstilnihmaterijala, pleteni

6111 10

Dječja odjeća i pribor, od vune ili obrađene životinjske dlake,pletena

6111 20

Dječja odjeća i pribor, od pamuka, pletena

6111 30

Dječja odjeća i pribor, od sintetskih vlakana, pletena

6111 90

Dječja odjeća i pribor, od ostalih tekstilnih materijala,pletena

6112 11

Trenirke od pamuka, pletene

6112 12

Trenirke, od sintetskih materijala, pletene

6112 19

Trenirke, od ostalih tekstilnih materijala, pletene

6112 20

Skijaška odijela, od tekstilnih materijala, pletena

6112 31

Muške/dječačke kupaće gaćice, od sintetskih vlakana,pletene

6112 39

Muške/dječačke kupaće gaćice, od ostalih tekstilnih materijala,pletene

6112 41

Ženski/djevojački kupaći kostimi, od sintetskih vlakana,pleteni

6112 49

Ženski/djevojački kupaći kostimi, od ostalih tekstilnihmaterijala, pleteni

6113 00

Odjeća izrađena od impregniranog, podstavljenog, obloženog ilislojevitog tekstilnog pletenog materijala

6114 10

Ostala odjeća od vune, ili obrađene životinjske dlake,pletene

6114 20

Ostala odjeća od pamuka, pletena

6114 30

Ostala odjeća od umjetnih vlakana, pletena

6114 90

Ostala odjeća od ostalih tekstilnih materijala, pletena

6115 11

Hulahopke i tajice, od sintetičkog prediva< 67 dtex/jednonitnapređa, pletene

6115 12

Hulahopke i tajice, od sintetičkog prediva>/=67 dtex/jednonitnapređa, pletene

6115 19

Hulahopke i tajice, od ostalih tekstilnih materijala,pletene

6115 20

Ženske čarape i dokoljenice, od tekstilnog prediva < 67dtex/jednonitna, pletene

6115 91

Ostale čarape, od vune ili obrađene životinjske dlake,pletene

6115 92

Ostale čarape, od pamuka, pletene

6115 93

Ostale čarape od sintetskih vlakana, pletene

6115 99

Ostale čarape od ostalih sintetskih materijala, pletene

6116 10

Impregnirane rukavice, obložene plastikom ili gumom,pletene

6116 91

Rukavice i rukavice bez prstiju, ostalo, od vune ili obrađeneživotinjske dlake, pletene

6116 92

Rukavice i rukavice bez prstiju, ostalo, od pamuka, pletene

6116 93

Rukavice i rukavice bez prstiju, ostalo, od sintetskih vlakana,pletene

6116 99

Rukavice i rukavice bez prstiju, ostalo, od ostalih tekstilnihmaterijala, pletene

6117 10

Šalevi, rupci, velovi i slično, od tekstilnih materijala,pleteni

6117 20

Kravate, leptir kravate i mašne, od tekstilnih materijala,pletene

6117 80

Ostali odjevni dodaci, od tekstilnih materijala, pleteni

6117 90

Dijelovi odjeće ili odjevnih dodataka, od tekstilnih materijala,pleteni

Pgl 62

Odjeća i pribor za odjeću, osim pletenih ilikačkanih

6201 11

Muški/dječački kaputi i slični odjevni predmeti, od vune iliobrađene životinjske dlake, nepleteni

6201 12

Muški/dječački kaputi i slični odjevni predmeti, pamučni,nepleteni

6201 13

Muški/dječački kaputi i slični odjevni predmeti, od umjetnihvlakana, nepleteni

6201 19

Muški/dječački kaputi i slični odjevni predmeti, od ostalihtekstilnih vlakana, nepleteni

6201 91

Muški/dječački anoraci i slični odjevni predmeti, od vune iliobrađene životinjske dlake nepleteni

6201 92

Muški/dječački anoraci i slični odjevni predmeti, pamučni,nepleteni

6201 93

Muški/dječački anoraci i slični odjevni predmeti, od umjetnihvlakana, nepleteni

6201 99

Muški/dječački anoraci i slični odjevni predmeti, od ostalihtekstilnih materijala, nepleteni

6202 11

Ženski/djevojački kaputi i slični odjevni predmeti, od vune iliobrađene životinjske dlake, nepleteni

6202 12

Ženski/djevojački kaputi i slični odjevni predmeti, pamučni,nepleteni

6202 13

Ženski/djevojački kaputi i slični odjevni predmeti, od umjetnihvlakana, nepleteni

6202 19

Ženski/djevojački kaputi i slični odjevni predmeti, od ostalihtekstilnih materijala, nepleteni

6202 91

Ženski/djevojački anoraci i slični odjevni predmeti, od vune iliobrađene životinjske dlake, nepleteni

6202 92

Ženski/djevojački anoraci i slični odjevni predmeti, pamučni,nepleteni

6202 93

Ženski/djevojački kaputi i slični odjevni predmeti, od umjetnihvlakana, nepleteni

6202 99

Ženski/djevojački kaputi i slični odjevni predmeti, od ostalihtekstilnih materijala nepleteni

6203 11

Muška/dječačka odijela, od vune ili obrađene životinjske dlake,nepletena

6203 12

Muška/dječačka odijela, od sintetskih vlakana, nepletena

6203 19

Muška/dječačka odijela, od ostalih tekstilnih materijala,nepletena

6203 21

Muški/dječački kompleti, od vune ili obrađene životinjske dlake,nepleteni

6203 22

Muški/dječački kompleti, od pamuka, nepleteni

6203 23

Muški/dječački kompleti, od sintetskih vlakana, nepleteni

6203 29

Muški/dječački kompleti, od ostalih tekstilnih materijala,nepleteni

6203 31

Muške/dječačke jakne i sakoi, od vune ili obrađene životinjskedlake, nepletene

6203 32

Muške/dječačke jakne i sakoi, od pamuka, nepletene

6203 33

Muške/dječačke jakne i sakoi, od sintetskih vlakana,nepletene

6203 39

Muške/dječačke jakne i sakoi, od ostalih tekstilnih materijala,nepletene

6203 41

Muške/dječačke duge i kratke hlače, od vune ili obrađeneživotinjske dlake

6203 42

Muške/dječačke duge i kratke hlače, od pamuka, nepletene

6203 43

Muške/dječačke duge i kratke hlače, od sintetskih vlakana,nepletene

6203 49

Muške/dječačke duge i kratke hlače, od ostalih tekstilnihmaterijala, nepletene

6204 11

Ženski/djevojački kostimi, od vune ili obrađene životinjske,nepleteni

6204 12

Ženski/djevojački kostimi, od pamuka, nepleteni

6204 13

Ženski/djevojački kostimi, od sintetskih vlakana, nepleteni

6204 19

Ženski/djevojački kostimi, od ostalih tekstilnih materijala,nepleteni

6204 21

Ženski/djevojački kompleti, od vune ili obrađene životinjske,nepleteni

6204 22

Ženski/djevojački kompleti, od pamuka, nepleteni

6204 23

Ženski/djevojački kompleti, od ostalih tekstilnih materijala,nepleteni

6204 29

Ženski/djevojački kompleti, od ostalih tekstilnih materijala,nepleteni

6204 31

Ženske/djevojačke jakne, od vune ili obrađene životinjske,nepletene

6204 32

Ženske/djevojačke jakne, od pamuka, nepletene

6204 33

Ženske/djevojačke jakne, od ostalih tekstilnih materijala,nepletene

6204 39

Ženske/djevojačke jakne, od ostalih tekstilnih materijala,nepletene

6204 41

Ženske/djevojačke haljine, od vune ili obrađene životinjske,nepletene

6204 42

Ženske/djevojačke haljine, od pamuka, nepletene

6204 43

Ženske/djevojačke haljine, od ostalih tekstilnih materijala,nepletene

6204 44

Ženske/djevojačke haljine, od umjetnih vlakana, nepletene

6204 49

Ženske/djevojačke haljine, od ostalih tekstilnih materijala,nepletene

6204 51

Ženske/djevojačke suknje, od vune ili obrađene životinjske,nepletene

6204 52

Ženske/djevojačke suknje, od pamuka, nepletene

6204 53

Ženske/djevojačke suknje, od umjetnih vlakana, nepletene

6204 59

Ženske/djevojačke suknje, od ostalih tekstilnih materijala,nepletene

6204 61

Ženske/djevojačke duge i kratke hlače, od vune ili obrađeneživotinjske, nepletene

6204 62

Ženske/djevojačke duge i kratke hlače, od pamuka, nepletene

6204 63

Ženske/djevojačke duge i kratke hlače, od umjetnih vlakana,nepletene

6204 69

Ženske/djevojačke duge i kratke hlače, od ostalih tekstilnihmaterijala, nepletene

6205 10

Muške/dječačke košulje, od vune ili obrađene životinjske dlake,nepletene

6205 20

Muške/dječačke košulje, od pamuka, nepletene

6205 30

Muške/dječačke košulje, od umjetnih vlakana, nepletene

6205 90

Muške/dječačke košulje, od ostalih tekstilnih materijala,nepletene

6206 10

Ženske/djevojačke bluze i košulje, od svile i svilenog otpada,nepletene

6206 20

Ženske/djevojačke bluze i košulje, od vune ili obrađeneživotinjske, nepletene

6206 30

Ženske/djevojačke bluze i košulje, od pamuka, nepletene

6206 40

Ženske/djevojačke bluze i košulje, od umjetnih vlakana,nepletene

6206 90

Ženske/djevojačke bluze i košulje, od ostalih tekstilnihmaterijala, nepletene

6207 11

Muške/dječačke gaće i gaćice, od pamuka, nepletene

6207 19

Muške/dječačke gaće i gaćice, od ostalih tekstilnih vlakana,nepletene

6207 21

Muške/dječačke noćne košulje i pidžame, od pamuka,nepletene

6207 22

Muške/dječačke noćne košulje i pidžame, od umjetnih vlakana,nepletene

6207 29

Muške/dječačke noćne košulje i pidžame, od ostalih tekstilnihmaterijala, nepletene

6207 91

Muški/dječački kupaći ogrtači, kućni ogrtači itd., pamučni,nepleteni

6207 92

Muški/dječački kupaći ogrtači, kućni ogrtači itd., od umjetnihvlakana, nepleteni

6207 99

Muški/dječački kupaći ogrtači, kućni ogrtači itd., od ostalihtekstilnih materijala, nepleteni

6208 11

Ženski/djevojački kombinei i podsuknje, od umjetnih vlakana,nepleteni

6208 19

Ženski/djevojački kombinei i podsuknje, od ostalih tekstilnihmaterijala, nepletene

6208 21

Ženske/djevojačke spavaćice i pidžame, od pamuka, nepletene

6208 22

Ženske/djevojačke spavaćice i pidžame, od umjetnih vlakana,nepletene

6208 29

Ženske/djevojačke spavaćice i pidžame, od ostalih tekstilnihmaterijala, nepletene

6208 91

Ženski/djevojački kompleti, kupaći ogrtači itd., od pamuka,nepleteni

6208 92

Ženski/djevojački kompleti, kupaći ogrtači itd., od umjetnihvlakana, nepleteni

6208 99

Ženski/djevojački kompleti, kupaći ogrtači itd., od ostalihtekstilnih materijala

6209 10

Dječja odjeća i odjevni dodaci, od vune ili obrađene životinjskedlake, nepletena

6209 20

Dječja odjeća i odjevni dodaci, od pamuka, nepletena

6209 30

Dječja odjeća i odjevni dodaci, od sintetskih vlakana,nepletena

6209 90

Dječja odjeća i pribor, od ostalih tekstilnih materijala,nepletena

6210 10

Odjeća izrađena od tekstilnog pusta i netkanih tekstilnihmaterijala

6210 20

Muški/dječački kaputi i slični proizvodi od impregniranog,podstavljenog, obloženog itd. tekstilnog tkanog materijala

6210 30

Ženski/djevojački odjevni predmeti od impregniranog,podstavljenog, obloženog itd. tekstilnog tkanog materijala

6210 40

Ostali muški/dječački odjevni predmeti od impregniranog,podstavljenog, obloženog itd. tekstilnog tkanog materijala

6210 50

Ostali ženski/djevojački odjevni predmeti od impregniranog,podstavljenog, obloženog itd. tekstilnog tkanog materijala

6211 11

Muške/dječačke kupaće gaćice, od tekstilnih materijala,nepletene

6211 12

Ženski/djevojački kupaći kostimi, od tekstilnih materijala,nepleteni

6211 20

Skijaška odijela, od tekstilnih materijala, nepletena

6211 31

Ostali muški/dječački odjevni predmeti, od vune ili obrađeneživotinjske dlake, nepleteni

6211 32

Ostali muški/dječački odjevni predmeti, od pamuka,nepleteni

6211 33

Ostali muški/dječački odjevni predmeti, od umjetnih vlakana,nepleteni

6211 39

Ostali muški/dječački odjevni predmeti, od ostalih tekstilnihmaterijala, nepleteni

6211 41

Ostali ženski odjevni predmeti, od vune ili obrađene životinjskedlake, nepleteni

6211 42

Ostali ženski odjevni predmeti, od pamuka, nepleteni

6211 43

Ostali ženski odjevni predmeti, od umjetnih vlakana,nepleteni

6211 49

Ostali ženski odjevni predmeti, od ostalih tekstilnih materijala,nepleteni

6212 10

Grudnjaci i dijelovi, od tekstilnih materijala

6212 20

Pojasevi, steznici i dijelovi, od tekstilnih materijala

6212 30

Steznici i dijelovi, od tekstilnih materijala

6212 90

Steznici, pojasevi i slični proizvodi i dijelovi, od tekstilnihmaterijala

6213 10

Maramice, od svile ili svilenog otpada, nepletene

6213 20

Maramice, od pamuka, nepletene

6213 90

Maramice, od ostalih tekstilnih materijala

6214 10

Šalovi, rupci, velovi i slično, od svile ili svilenog otpada,nepleteni

6214 20

Šalovi, rupci, velovi i slično, od vune ili obrađene životinjskedlake, nepleteni

6214 30

Šalovi, rupci, velovi i slično, od sintetskih vlakana,nepleteni

6214 40

Šalovi, rupci, velovi i slično, od umjetnih vlakana,nepleteni

6214 90

Šalovi, rupci, velovi i slično, od ostalih tekstilnih materijala,nepleteni

6215 10

Kravate, leptir kravate i mašne, od svile ili svilenog otpada,nepletene

6215 20

Kravate, leptir kravate i mašne, od umjetnih vlakana,nepletene

6215 90

Kravate, leptir kravate i mašne, od ostalih tekstilnih materijala,nepletene

6216 00

Rukavice i rukavice bez prstiju, od tekstilnih materijala,nepletene

6217 10

Ostali odjevni dodaci, od tekstilnih materijala, nepleteni

6217 90

Dijelovi odjeće ili ostalih odjevnih dodataka, od tekstilnihmaterijala, nepleteni

Pgl 63

Ostali gotovi tekstilni proizvodi, kompleti,rabljena odjeća itd.

6301 10

Električne deke, od tekstilnih materijala

6301 20

Deke (osim električnih) i deke za putovanje, od vune ili obrađeneživotinjske dlake

6301 30

Deke (osim električnih) i deke za putovanje, od pamuka

6301 40

Deke (osim električnih) i deke za putovanje, od sintetskihvlakana

6301 90

Deke (osim električnih) i deke za putovanje, od ostalih tekstilnihmaterijala

6302 10

Posteljina, od tekstilnih pletenih ili kačkanih materijala

6302 21

Posteljina, od pamuka, tiskana, nepletena

6302 22

Posteljina, od umjetnih vlakana, tiskana, nepletena

6302 29

Posteljina, od pamuka, ostalo

6302 31

Posteljina, od umjetnih vlakana, ostalo

6302 32

Posteljina, od ostalih tekstilnih materijala, ostalo

6302 39

Posteljina, od tekstilnih pletenih ili kačkanih materijala

6302 40

Stolnjaci, od tekstilnih pletenih ili kačkanih materijala

6302 51

Stolnjaci, od pamuka, nepleteni

6302 52

Stolnjaci, od lana, nepleteni

6302 53

Stolnjaci, od umjetnih vlakana, nepleteni

6302 59

Stolnjaci, od ostalih tekstilnih materijala, nepleteni

6302 60

Krpe za kupaonicu i kuhinju, od frotir-ručnika ili sličnihfrotirnih materijala, od pamuka

6302 91

Krpe za kupaonicu i kuhinju, od pamuka, ostalo

6302 92

Krpe za kupaonicu i kuhinju, od lana

6302 93

Krpe za kupaonicu i kuhinju, od umjetnih vlakana

6302 99

Krpe za kupaonicu i kuhinju, od ostalih tekstilnihmaterijala

6303 11

Zastori, draperije, unutrašnje rolete i zastori ili kratke ukrasnedraperije za donji dio kreveta, od pamuka, pleteni

6303 12

Zastori, draperije, unutrašnje rolete i zastori ili kratke ukrasnedraperije za donji dio kreveta, od sintetskih vlakana, pleteni

6303 19

Zastori, draperije, unutrašnje rolete i zastori ili kratke ukrasnedraperije za donji dio kreveta, od ostalih tekstilnih materijala,pleteni

6303 91

Zastori, draperije, unutrašnje rolete i zastori ili kratke ukrasnedraperije za donji dio kreveta, od pamuka, nepleteni

6303 92

Zastori, draperije, unutrašnje rolete i zastori ili kratke ukrasnedraperije za donji dio kreveta, od sintetskih vlakana, nepleteni

6303 99

Zastori, draperije, unutrašnje rolete i zastori ili kratke ukrasnedraperije za donji dio kreveta, od ostalih tekstilnih materijala,nepleteni

6304 11

Prekrivači za krevet od tekstilnih materijala, ostalo, pleteni ilikačkani

6304 19

Prekrivači za krevet od tekstilnih materijala, ostalo, nepleteniili nekačkani

6304 91

Ostala oprema za pokućstvo, od tekstilnih materijala, pletena ilikačkana

6304 92

Ostala oprema za pokućstvo, od pamuka, nepletena inekačkana

6304 93

Ostala oprema za pokućstvo, od sintetskih vlakana, nepletena inekačkana

6304 99

Ostala oprema za pokućstvo, od ostalih tekstilnih vlakana,nepletena i nekačkana

6305 10

Vreće i torbe, za pakiranje robe, od jute ili ostalih drvenastihvlakana

6305 20

Vreće i torbe, za pakiranje robe, od pamuka

6305 31

Vreće i torbe, za pakiranje robe, od polietilenskih ilipolipropilenskih vrpci

6305 39

Vreće i torbe, za pakiranje robe, od ostalih umjetnih tekstilnihmaterijala

6305 90

Vreće i torbe, za pakiranje robe, od ostalih tekstilnihmaterijala

6306 11

Cerade, tende i zastori, od pamuka

6306 12

Cerade, tende i zastori, od sintetskih vlakana

6306 19

Cerade, tende i zastori, od ostalih tekstilnih vlakana

6306 21

Šatori, od pamuka

6306 22

Šatori, od sintetskih vlakana

6306 29

Šatori, od ostalih tekstilnih materijala

6306 31

Jedra, od sintetskih vlakana

6306 39

Jedra, od ostalih tekstilnih materijala

6306 41

Pneumatski madraci, od pamuka

6306 49

Pneumatski madraci, od ostalih tekstilnih materijala

6306 91

Ostala roba za kampiranje, od pamuka

6306 99

Ostala roba za kampiranje, od ostalih tekstilnih materijala

6307 10

Krpe za pod, krpe za suđe, krpe za brisanje prašine i slične krpeza čišćenje, od tekstilnih materijala

6307 20

Jakne za spašavanje i pojasevi za spašavanje, od tekstilnihmaterijala

6307 90

Ostali proizvodi, od tekstilnih materijala, uključujući i uzorkeodjeće

6308 00

Garniture od tkanih materijala i prediva, za proizvodnju tepiha,tapiserija itd.

6309 00

Rabljena odjeća i ostali rabljeni proizvodi


Tekstilni i odjevni proizvodi iz poglavlja 30-49, 64-96

HS broj

Opis proizvoda

3005 90

Vata, gaza, zavoji i slično

ex 3921 12

Tkani, pleteni ili netkani materijalobloženi ili podstavljeni plastikom

ex 3921 13

ex 3921 90

ex 4202 12

Torbe, ručne torbe i plošna roba kodkojih je vanjska površina uglavnom od tekstilnih materijala

ex 4202 22

ex 4202 32

ex 4202 92

ex 6405 20

Obuća kod koje su donji i gornji dijelovi izrađeni od vunenogpusta

ex 6406 10

Gornji dijelovi obuće kod kojih je 50 % ili više vanjske površineizrađeno od tekstilnih materijala

ex 6406 99

Grijači za noge i sare od tekstilnih materijala

6501 00

Modeli za šešire, glavni dijelovi šešira i kapa od pusta, u ravnomi cjevastom obliku

6502 00

Krojevi za šešire, isprepleteni ili izrađeni iz traka od bilokojeg materijala

6503 00

Pusteni šeširi i ostala pustena pokrivala za glavu

6504 00

Šeširi i ostala pokrivala za glavu, isprepleteni ili izrađenispajanjem vrpci od bilo kojeg materijala

6505 90

Šeširi i ostala pokrivala za glavu, pletena ili izrađena od čipkeili ostalih tekstilnih materijala

6601 10

Kišobrani i suncobrani, za vrt

6601 91

Ostale vrste kišobrana, sklopivi držak

6601 99

Ostali kišobrani

ex 7019 10

Pređa od staklenih vlakana

ex 7019 20

Tkanine i pređa od staklenih vlakana

8708 21

Sigurnosni remeni za motorna vozila

8804 00

Padobrani, njihovi dijelovi i dodaci

9113 90

Remeni za ručne satove, vrpce i narukvice od tekstilnihmaterijala

ex 9404 90

Jastuci i jastučići od pamuka, popluni, perine i slični proizvodiod tekstilnih materijala

9502 91

Odjeća za lutke

ex 9612 10

Tkane vrpce, od umjetnih vlakana, osim onih koje su uže od 30 mm uširini i koje su čvrsto zapakirane u kartone


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

94


21994A1223(07)


L 336/86

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O TEHNIČKIM PREPREKAMA U TRGOVINI

ČLANICE,

U skladu s Urugvajskom rundom multilateralnih pregovora o trgovini;

Želeći unaprijediti ciljeve GATT-a 1994.;

Imajući na umu važnost doprinosa koji međunarodne norme i sustavi ocjenjivanjasukladnosti mogu imati na ovom polju kroz povećanje učinkovitosti proizvodnje i lakšeodvijanje međunarodne trgovine;

Želeći potaknuti razvoj tih međunarodnih normi i sustava ocjenjivanja sukladnosti;

S namjerom da tehnički propisi i norme, uključujući i one o pakiranju, označivanju ietiketiranju, te postupci ocjenjivanja sukladnosti s tehničkim propisima i normama nestvore nepotrebne prepreke u međunarodnoj trgovini;

Prihvaćajući da nijedna zemlja ne bude spriječena poduzimati mjere neophodne zaosiguranje kvalitete svog izvoza, ili za zaštitu života i zdravlja ljudi, flore i faunei okoliša, kao i za sprečavanje protuzakonitih djela, na bilo kojoj razini, ali poduvjetom da se mjere ne primjenjuju tako da se njima proizvoljno ili neopravdano provodidiskriminacija između zemalja, u kojima prevladavaju slični uvjeti ili da se njimaprikriva ograničavanje međunarodne trgovine, a koje su u potpunosti usklađene sodredbama ovog Sporazuma;

Prihvaćajući da nijedna zemlja ne bude spriječena poduzimati mjere neophodne za zaštitusvojih vitalnih sigurnosnih interesa;

Prihvaćajući doprinos koji međunarodna normizacija može dati prijenosu tehnologije izrazvijenih zemalja u zemlje u razvoju;

Prihvaćajući da zemlje u razvoju mogu imati posebnih poteškoća u izradi i primjenitehničkih propisa i norma te postupaka ocjenjivanja sukladnosti s tehničkim postupcima inormama, te u namjeri da im pomognu u naporima na tom planu;

SPORAZUMNE SU:

Članak 1.

Opće odredbe

1.1.   Značenje općih pojmova za normizaciju i postupke ocjenjivanja sukladnosti upravilu je sadržano u definicijama koje su prihvaćene unutar sustava Ujedinjenihnaroda i međunarodnih tijela za normizaciju, uzimajući pritom u obzir kontekst usvjetlu cilja i svrhe ovog Sporazuma.

1.2.   Međutim, u smislu ovog Sporazuma primjenjuje se značenje pojmova kako je tonavedeno u Dodatku 1.

1.3.   Odredbe ovog Sporazuma primjenjuju se na sve proizvode, kako industrijsketako i poljoprivredne.

1.4.   Specifikacije za nabavu koje vladina tijela koriste kod nabave radiproizvodnje i potrošnje za vlastite potrebe ne podliježu odredbama ovogSporazuma već su definirane Sporazumom o javnim nabavama ovisno oproizvodu.

1.5.   Odredbe ovog Sporazuma ne primjenjuju se na sanitarne i fitosanitarne mjerekoje su definirane u Dodatku A Sporazumu o primjeni sanitarnih i fitosanitarnihmjera.

1.6.   U ovom Sporazumu svako pozivanje na tehničke propise, norme i postupkeocjenjivanja sukladnosti tumači se tako da uključuje sve izmjene tih propisa,norma i postupaka, kao i sve dopune pravila ili pokrivenosti proizvoda na kojese ta pravila odnose, osim izmjena koje nisu od bitnog značaja.

TEHNIČKI PROPISI I NORME

Članak 2.

Izrada, donošenje i primjena tehničkih propisa od strane središnjih tijelauprave

U vezi sa središnjim tijelima uprave:

2.1.

Članice osiguravaju da vezano uz tehničke propise proizvodima uvezenimas državnog područja bilo koje članice ne bude priznat manje povoljanpoložaj od onoga koji se priznaje istim proizvodima domaćeg podrijetla iistim proizvodima podrijetlom iz neke druge zemlje.

2.2.

Članice osiguravaju da se ne izrađuju, donose niti primjenjuju tehničkipropisi koji imaju za cilj ili posljedicu stvaranje nepotrebnih preprekau međunarodnoj trgovini. U tom cilju tehnički propisi ne smiju bitirestriktivniji za trgovinu nego što je to potrebno da se postignuopravdani ciljevi, uzimajući pritom u obzir rizik koji bi nastaonjihovim neispunjenjem. Ovi opravdani ciljevi su, između ostalog: zahtjevi nacionalne sigurnosti, sprečavanjeprotuzakonitih radnji, zaštita sigurnosti i zdravlja ljudi, biljaka iživotinja te okoliša. Kod procjene tih opasnosti treba uzeti u obzir,između ostalog: dostupne znanstvene i tehničke informacije, odgovarajućutehnologiju za preradu i krajnju namjenu proizvoda.

2.3.

Tehnički propisi prestaju se primjenjivati ako više ne postojeokolnosti ili ciljevi zbog kojih su uvedeni ili ako se promijenjeneokolnosti ili ciljevi mogu ostvariti na način koji manje ograničavatrgovinu.

2.4.

U slučaju kad postoji zahtjev za tehničkim propisima, a postojeodgovarajuće međunarodne norme ili su one pred donošenjem, članice kaoosnovu za svoje tehničke propise koriste norme ili njihove dijelove,osim ako se primjenom međunarodnih norma ili njihovih dijelova ne bimogli zadovoljiti opravdani ciljevi, na primjer radi temeljne razlike uklimatskim ili zemljopisnim čimbenicima ili temeljnih tehnološkihproblema.

2.5.

Svaka članica koji izrađuje, donosi ili primjenjuje tehnički propiskoji bi mogao imati znatan utjecaj na trgovinu drugih članica mora nazahtjev druge članice opravdati donošenje tehničkih propisa premaodredbama stavka od 2. do 4. Smatra se da tehnički propisi koji seizrađuju, donose ili primjenjuju u skladu s nekim od opravdanih ciljevajasno navedenih u stavku 2. i u odgovarajućim međunarodnim normama nepredstavljaju nepotrebne prepreke u međunarodnoj trgovini.

2.6.

Članice su dužne, s ciljem što šireg usklađivanja tehničkih propisa,upotrijebiti sva raspoloživa sredstva, u okviru svojih mogućnosti, kakobi odgovarajuća međunarodna tijela mogla donijeti norme za proizvode zakoje donose ili trebaju donijeti određene tehničke propise.

2.7.

Članice na pozitivan način razmatraju mogućnost prihvaćanja tehničkihpropisa drugih članica kao jednake svojima i kada se ti propisirazlikuju od njihovih, pod uvjetom da su uvjerene da su takvi propisi naodgovarajući način ispuniti ciljeve njihovih vlastitih propisa.

2.8.

Kad god je to moguće članice navode tehničke propise na temeljuzahtjeva proizvoda prema njegovim performansama, a ne na temeljunjegovog izgleda ili opisnih karakteristika.

2.9.

U slučaju kada odgovarajuće tehničke norme ne postoje ili kada tehničkisadržaj predloženog tehničkog propisa nije u skladu s tehničkimsadržajem odgovarajućih međunarodnih norma i ako tehnički propis možeznatno utjecati na trgovinu drugih članica, članice:

2.9.1.

u dovoljno ranoj fazi objavljuju obavijest o namjeriuvođenja određenog tehničkog propisa, tako da omogućeostalim zainteresiranim strankama u drugim članicama dase upoznaju s njim;

2.9.2.

putem Tajništva obavješćuju ostale članice oproizvodima koje predloženi tehnički propis obuhvaća, tekratku naznaku njegovog cilja i obrazloženje. Oveobavijesti se provode u dovoljno ranoj fazi kada je jošmoguće uključiti izmjene te razmotriti primjedbe;

2.9.3.

na zahtjev dostavljaju ostalim članicama primjerkenacrta predloženog tehničkog propisa i, kad god je tomoguće, ukazuju na dijelove koji se bitno razlikuju ododgovarajućih međunarodnih norma;

2.9.4.

daju svim članicama, bez diskriminacije, dovoljnovremena da dostave pisane primjedbe, na zahtjev o njimaraspravljaju i uzimaju u obzir te pisane komentare irezultate rasprave.

2.10.

Ovisno o odredbama uvodnog dijela stavka 9., kada za neku članicunastupe ili postoji opasnost da nastupe neočekivane poteškoće vezano uzsigurnost, zaštitu zdravlja, okoliša ili nacionalne sigurnosti, tačlanica ako to smatra potrebnim može ispustiti neki od koraka nabrojenihu stavku 9., pod uvjetom da nakon donošenja tehničkog propisa:

2.10.1.

odmah obavijesti ostale članice putem Tajništva oodređenom tehničkom propisu i proizvodima na koje se onodnosi, uz kratki opis ciljeva i opravdanja tehničkogpropisa, te neočekivanih problema s njim u vezi;

2.10.2.

ostalim članicama, na zahtjev, dostavi primjerke tekstatehničkog propisa;

2.10.3.

dade svim članicama bez diskriminacije dovoljno vremenaza dostavu pisanih primjedbi, na zahtjev ih rasprave iuvaže, kako primjedbe tako i rezultate rasprave.

2.11.

Članice osiguravaju pravovremenu objavu svih donesenih tehničkihpropisa ili njihovo stavljanje na raspolaganje na neki drugi način, kakobi se zainteresirane stranke drugih članica mogle s njimaupoznati.

2.12.

Osim u hitnim okolnostima iz stavka 10., članice ostavljaju dovoljnodugo vremensko razdoblje između objavljivanja tehničkih propisa injihove primjene, kako bi proizvođači članica izvoznika, posebno onih urazvoju, mogli prilagoditi svoje proizvode ili način proizvodnjezahtjevima članica uvoznika.

Članak 3.

Izrada, donošenje i primjena tehničkih propisa – lokalna vladina tijela inevladine organizacije

U vezi s lokalnim vladinim tijelima i nevladinim organizacijama na svojemdržavnom području:

3.1.

Članice donose odgovarajuće mjere koje su im na raspolaganju kako biosigurale da takva tijela poštuju odredbe članka 2., osim odredbe oobavješćivanju iz članka 2. stavaka 9.2. i 10.1.

3.2.

Članice osiguravaju da obavijesti o tehničkim propisima lokalnihvladinih tijela koja nisu središnja tijela uprave budu objavljenesukladno odredbama članka 2. stavaka 9.2. i 10.1. Pri tome trebanapomenuti da obavijest nije potrebna kod tehničkih propisa čiji jesadržaj identičan tehničkim propisima o kojima su središnja tijelauprave te članice već obavijestila.

3.3.

Članice mogu zahtijevati da se kontakti s ostalim članicama,uključujući obavijesti, davanje informacija, komentari i rasprave izčlanka 2. stavaka 9. i 10. odvijaju putem državne uprave.

3.4.

Članice ne poduzimaju mjere koje zahtijevaju ili potiču lokalna vladinatijela ili nevladine organizacije da na svom državnom području djelujuna način koji nije u skladu s odredbama članka 2.

3.5.

Ovaj Sporazum obvezuje članice da se u potpunosti pridržavaju odredabačlanka 2. Članice izrađuju i provode pozitivne mjere i mehanizme kako bise i ostala tijela državne uprave pridržavala odredaba članka 2.

Članak 4.

Izrada, donošenje i primjena normi

4.1.   Članice osiguravaju da tijela državne uprave za normizaciju prihvate ida budu u skladu s Kodeksom dobre prakse za izradu, donošenje i primjenunorma iz Priloga 3. ovom Sporazumu (dalje u tekstu „Kodeks dobre prakse”). Članice su dužne poduzeti mjere kojeim stoje na raspolaganju kako bi se osiguralo da lokalna tijela uprave inevladine organizacije za normizaciju na njihovom državnom području, kao ipodručna tijela za normizaciju čiji su oni članovi ili jedno ili više tijelas njihovog državnog područja, prihvate Kodeks dobre prakse i da ga sepridržavaju. Osim toga, članice ne poduzimaju mjere kojima je cilj, izravnoili neizravno, zahtijevati ili poticati tijela za normizaciju na djelovanjekoje nije u skladu s Kodeksom dobre prakse. Članice se moraju pobrinuti dase tijela za normizaciju pridržavaju odredbi Kodeksa dobre prakse bez obzirana to jesu li ga ta tijela za normizaciju prihvatila.

4.2.   Članice smatraju da su tijela za normizaciju, koja su prihvatila i kojasu se uskladila s Kodeksom dobre prakse, u skladu s načelima ovogSporazuma.

SUKLADNOST S TEHNIČKIM PROPISIMA I NORMAMA

Članak 5.

Postupak ocjenjivanja sukladnosti od strane središnjih tijelauprave

5.1.   Članice osiguravaju da, u slučajevima kada je potrebna pozitivnaocjena sukladnosti s tehničkim propisima i normama, tijela njihovedržavne uprave primijene na proizvode podrijetlom s državnog područjadrugih članica sljedeće odredbe:

5.1.1.

postupci ocjenjivanja sukladnosti se izrađuju, prihvaćaju iprimjenjuju tako da svim dobavljačima sličnih proizvodapodrijetlom iz druge članice osiguravaju pristup koji nijemanje povoljan od onog koji je odobren dobavljačima sličnogproizvoda domaćeg podrijetla ili s podrijetlom iz drugezemlje u sličnim uvjetima; pri tome dobavljači imaju pravozatražiti ocjenu sukladnosti, te, kada to dopuštaju pravilapostupka, zahtijevati da se ocjena obavi na licu mjesta i uzdobivanje oznake sustava;

5.1.2.

postupci ocjenjivanja sukladnosti se ne izrađuju, donoseili primjenjuju tako da im je cilj ili posljedica stvaranjenepotrebnih prepreka međunarodnoj trgovini. To znači, izmeđuostalog, da postupak ocjenjivanja sukladnosti ne može bitistroži niti se može primjenjivati strože nego što je nužnoda se članice uvoznice uvjere da proizvod zadovoljava važećetehničke propise ili norme, pri čemu se uzima u obzir rizikkoji bi nastao da im proizvod ne udovoljava.

5.2.   Kod primjene odredaba stavka 1. članice osiguravaju:

5.2.1.

da se postupci ocjenjivanja sukladnosti provode idovršavaju što je hitnije moguće i pod uvjetima koji nisumanje povoljni za one proizvode koji imaju podrijetlo nadržavnim područjima ostalih članica nego što su za istedomaće proizvode;

5.2.2.

da se objavi standardno trajanje postupka ocjenjivanjasukladnosti ili da se zainteresirani na zahtjev obavijeste opredviđenom trajanju postupka; po primitku zahtjeva,odgovarajuće je tijelo odmah dužno provjeriti je lidokumentacija potpuna te detaljno i točno obavijestitipodnositelja zahtjeva o svim nedostacima; čim je to mogućeovlašteno tijelo treba detaljno i točno obavijestitipodnositelja zahtjeva o rezultatima ocjene kako bipodnositelj zahtjeva mogao poduzeti potrebne radnje zaispravak; čak i kada zahtjev nije potpun ovlašteno tijelozapočinje s ocjenjivanjem ako to podnositelj zahtjevazatraži; te da se, na zahtjev, podnositelja zahtjeva trebaobavijestiti o stadiju postupka i objasniti mu razlogekašnjenja.

5.2.3.

da se traže samo one informacije koje su nužne zaocjenjivanje sukladnosti i određivanje pristojbi;

5.2.4.

da se kod ocjenjivanja sukladnosti zahtijeva čuvanjepovjerljivosti dostavljenih informacija o proizvodima sdržavnog područja članica, na isti način na koji se štitezakoniti komercijalni interesi domaćih proizvođača;

5.2.5.

da sve pristojbe naplaćene za ocjenjivanje sukladnostiproizvoda podrijetlom s državnog područja ostalih članicamoraju biti jednake u odnosu na sve pristojbe koje senaplaćuju za ocjenjivanje sukladnosti istih proizvodadomaćeg podrijetla ili podrijetlom iz ostalih članica,uzimajući u obzir komunikacijske, prijevozne i ostaletroškove nastale zbog razlika u smještaju pogonapodnositelja zahtjeva i tijela za ocjenjivanjesukladnosti;

5.2.6.

da lokacije opreme koja se koristi za ocjenjivanjesukladnosti i odabir uzoraka ne smiju prouzročiti nepotrebnesmetnje podnositeljima zahtjeva ili njegovimzastupnicima;

5.2.7.

da uvijek kad se specifikacije proizvoda mijenjaju nakonodređivanja njegove sukladnosti s primjenjivim tehničkimpropisom ili normama, postupak ocjenjivanja sukladnostiizmijenjenog proizvoda ograničava se na ono što je neophodnoda bi se ustanovilo postojanje određenog uvjerenja daproizvod i dalje udovoljava određenim tehničkim propisima inormama;

5.2.8.

da postoji postupak za razmatranje žalbi u vezi provedbepostupka ocjenjivanja sukladnosti i poduzimanja radnji sciljem popravaka ako je žalba opravdana.

5.3.   Ništa u stavcima 1. i 2. ne sprečava članice da na svojim državnimpodručjima poduzimaju primjerene nenajavljene provjere.

5.4.   U slučaju kada se zahtijeva pozitivna potvrda da proizvodi odgovarajutehničkim propisima ili normama, a postoje odgovarajuće upute ili preporukemeđunarodnih tijela za normizaciju ili su iste pred donošenjem, članiceosiguravaju da tijela državne uprave koriste njih ili njihove relevantnedijelove kao osnovu za vlastite postupke ocjenjivanja sukladnosti, osim uslučaju, što se na zahtjev mora na dužan način objasniti, kada članicasmatra da ne može primijeniti upute, preporuke ili njihove dijelove iz,između ostalog, sljedećih razloga: zahtjeva nacionalne sigurnosti,sprečavanja protuzakonitih radnji, zaštite života i zdravlja ljudi, biljaka,životinja i okoliša, temeljnih klimatskih ili zemljopisnih čimbenika,osnovnih tehnoloških ili infrastrukturnih problema.

5.5.   S ciljem što šireg usklađivanja postupaka ocjenjivanja sukladnosti,članice, u okviru svojih mogućnosti, u punoj mjeri sudjeluju u izradi uputai preporuka za postupak ocjenjivanja sukladnosti odgovarajućih međunarodnihtijela za normizaciju.

5.6.   U slučaju kad ne postoji odgovarajuća uputa ili preporukameđunarodnog tijela za normizaciju ili tehnički sadržaj predloženogpostupka ocjenjivanja sukladnosti nije u skladu s odgovarajućim uputamai preporukama međunarodnih tijela za normizaciju, a postupakocjenjivanja sukladnosti bi mogao znatno utjecati na trgovinu drugihčlanica, članice:

5.6.1.

u dovoljno ranoj fazi izdaju obavijest o namjeri uvođenjaposebnog postupka ocjenjivanja sukladnosti, tako da omogućeostalim zainteresiranim strankama u drugim članicama da se stim upoznaju;

5.6.2.

putem Tajništva obavješćuju ostale članice o proizvodimakoji podliježu predloženom postupku ocjenjivanjasukladnosti, te daju kratku naznaku njegovog cilja iobrazloženje. Ove obavijesti se objavljuju u dovoljno ranojfazi kada je još moguće uključiti izmjene te razmotritiprimjedbe;

5.6.3.

na zahtjev ostalim članicama dostavljaju primjerke nacrtapredloženog postupka ili ih obavješćuju o njegovimdijelovima te, kad god je to moguće, ukazuju na dijelovekoji se bitno razlikuju od odgovarajućih uputa ili preporukakoje su objavila međunarodna tijela za normizaciju;

5.6.4.

daju svim članicama, bez diskriminacije, dovoljno vremenada dostave pisane primjedbe i na zahtjev ih rasprave iuvaže, kako pisane primjedbe tako i rezultaterasprave.

5.7.   Ovisno o odredbama uvodnog dijela stavka 6., kada za neku članicunastupe ili postoji opasnost da će nastupiti neočekivane teškoće vezanouz sigurnost, zaštitu zdravlja, okoliša ili nacionalne sigurnosti, tačlanica ako to smatra potrebnim može ispustiti neke od koraka nabrojanihu stavku 6. pod uvjetom da nakon donošenja postupka:

5.7.1.

odmah obavijesti ostale članice putem Tajništva o određenompostupku i proizvodima na koje se odnosi, uz kratki opisciljeva i opravdanja propisa, te neočekivanih problemima snjima u vezi;

5.7.2.

dostavi, na zahtjev, drugim članicama primjerke pravila opostupanju;

5.7.3.

dade svim članicama bez diskriminacije dovoljno vremena zadostavu pisanih primjedbi, na zahtjev ih raspravi te uvažite pisane primjedbe i rezultate rasprave.

5.8.   Članice osiguravaju da se svi usvojeni postupci ocjenjivanja sukladnostipravovremeno objave ili na neki drugi način stave na raspolaganje kako bi sezainteresirane stranke drugih članica mogle s njima upoznati.

5.9.   Osim kod izvanrednih okolnosti spomenutih u stavku 7., članice su dužneostaviti dovoljno vremena između objavljivanja zahtjeva u vezi s postupcimaocjenjivanja sukladnosti i njihove primjene, kako bi proizvođači članicaizvoznika, posebno oni u razvoju, mogli prilagoditi svoje proizvode ilinačin proizvodnje zahtjevima članica uvoznica.

Članak 6.

Priznavanje ocjena sukladnosti od strane središnjih tijela uprave

U odnosu na njihova središnja tijela uprave:

6.1.

Ne dovodeći u pitanje odredbe stavaka 3. i 4., članice osiguravaju, kadgod je to moguće, da rezultate postupaka ocjenjivanja sukladnostiprihvate ostale članice, čak i ako se ti postupci razlikuju od njihovih,pod uvjetom da su članice uvjerene da ti postupci osiguravaju sukladnosts primjenjivim tehničkim propisima ili normama koje su jednake njihovimpostupcima. Priznaje se da mogu biti potrebne prethodne konzultacijakako bi se postigao međusobno zadovoljavajući dogovor posebno o:

6.1.1.

odgovarajućoj i održivoj tehničkoj stručnosti tijela zaocjenjivanje sukladnosti u članici izvoznici, kako bipostojalo trajno povjerenje u relevantnost rezultataocjene sukladnosti; u tom pogledu provjera sukladnosti suputama ili preporukama međunarodnih tijela zanormizaciju, na primjer putem akreditacije, uzima se uobzir kao potvrda odgovarajuće tehničkestručnosti;

6.1.2.

ograničavanju prihvaćanja rezultata ocjene sukladnostisamo na one koje su izradila akreditirana tijela članiceizvoznice.

6.2.

Članice osiguravaju da njihovi postupci ocjenjivanja sukladnostidozvoljavaju, u najvećoj mogućoj mjeri, primjenu odredaba iz stavka1.

6.3.

Članice se potiču da, na zahtjev ostalih članica, iskažu svojuspremnost na pregovore s ciljem sklapanja ugovora o međusobnompriznavanju rezultata postupaka ocjenjivanja sukladnosti. Članice moguzahtijevati da ugovori udovoljavaju kriterijima iz stavka 1., kao i daobostrano udovolje u pogledu potencijala za olakšavanje trgovineproizvoda o kojima se radi.

6.4.

Članice se potiču da tijelima za ocjenjivanje sukladnosti s državnogpodručja drugih članica omoguće sudjelovanje na svojem državnom područjuu postupcima ocjenjivanja sukladnosti pod uvjetima koji nisu manjepovoljni od onih koje su odobrili tijelima na svojem državnom područjuili na državnom području neke druge zemlje.

Članak 7.

Postupci lokalnih tijela državne uprave za ocjenjivanjesukladnosti

U vezi s lokalnim tijelima državne uprave unutar svojeg državnogpodručja:

7.1.

Članice donose primjerene mjere koje su im na raspolaganju kako biosigurale da takva tijela poštuju odredbe članaka 5. i 6., osim obvezeobavješćivanja, iz članka 5. stavaka 6.2. i 7.1.

7.2.

Članice osiguravaju da lokalna tijela državne uprave koja provodepostupke ocjenjivanja sukladnosti na razini odmah ispod središnjihtijela uprave drugih članica budu obaviještena u skladu s odredbamačlanka 5. stavaka 6.2. i 7.1., uz napomenu da nisu potrebne obavijesti oonim postupcima ocjenjivanja sukladnosti čiji je tehnički sadržajuglavnom isti kao prethodno objavljeni postupci ocjenjivanja sukladnostisredišnjih tijela uprave te članice.

7.3.

Članice mogu zahtijevati da se kontakt s drugim članicama, uključujućiobjave, davanje informacija, komentare i rasprave iz članka 5. stavaka6. i 7. obavljaju putem središnjih tijela uprave.

7.4.

Članice ne poduzimaju mjere kojima zahtijevaju ili potiču lokalnatijela državne uprave na svom državnom području na postupanje na načinkoji nije u skladu s odredbama članaka 5. i 6.

7.5.

Prema ovom Sporazumu članice su u potpunosti odgovorne za poštivanjesvih odredbi članka 5. i 6. Članice donose i primjenjuju pozitivne mjerei mehanizme kako bi se i druga tijela osim središnjih tijela upravepridržavala odredaba članaka 5. i 6.

Članak 8.

Postupci nevladinih organizacija za ocjenjivanje sukladnosti

8.1.   Članice poduzimaju primjerene mjere koje su im na raspolaganju kako biosigurale da nevladine organizacije koje na njihovom državnom područjuprovode postupke ocjenjivanja sukladnosti djeluju u skladu s odredbamačlanka 5. i 6., osim obveze obavješćivanja o predloženim postupcima zaocjenjivanje sukladnosti. Osim toga, članice ne poduzimaju mjere koje bimogle, izravno ili neizravno, obvezivati ili poticati te organizacije nadjelovanje koje nije u skladu s odredbama članka 5. i 6.

8.2.   Članice osiguravaju da se središnja tijela uprave oslanjaju na ocjenesukladnosti koje su izvršile nevladine organizacije samo ako te organizacijedjeluju u skladu s odredbama članaka 5. i 6., osim obveze obavješćivanja opredloženim postupcima ocjenjivanja sukladnosti.

Članak 9.

Međunarodni i regionalni sustavi

9.1.   U slučajevima kada je potrebno dati pozitivan dokaz sukladnosti stehničkim postupcima i normama, članice, kad god je to moguće, izrađuju idonose međunarodne sustave za ocjenjivanje sukladnosti i postaju njihovečlanice ili suradnici.

9.2.   Članice poduzima primjerene mjere koje su im na raspolaganju kako biosigurale da međunarodni i regionalni sustavi za ocjenjivanje sukladnosti ukoje su učlanjene ili s kojima surađuju nadležna tijela s njihovih državnihpodručja poštuju odredbe članaka 5. i 6. Osim toga, članice ne poduzimajumjere koje bi mogle, izravno ili neizravno, obvezati ili poticati te sustavena djelovanje na način koji bi bio u suprotnosti s bilo kojom odredbomčlanaka 5. i 6.

9.3.   Članice osiguravaju da se njihovih središnja tijela uprave oslanjaju nameđunarodne ili regionalne sustave za ocjenjivanje sukladnosti samo u tojmjeri u kojoj su oni u skladu s odredbama članaka 5. i 6.

INFORMACIJE I POMOĆ

Članak 10.

Informacije o tehničkim propisima, normama i postupcima ocjenjivanjasukladnosti

10.1.   Svaka članica osigurava postojanje informativne točke koja može datiodgovore na sve primjerene upite ostalih članica i zainteresiranihstranaka ostalih članica te dostavljati odgovarajuću dokumentaciju uvezi sa:

10.1.1.

svim tehničkim propisima koje su na njezinom državnompodručju donijela ili predložila središnja ili lokalnatijela uprave, nevladine organizacije ovlaštene za provedbutehničkih propisa ili područna tijela za normizaciju ukojima su ta tijela članovi ili sudionici;

10.1.2.

svim normama koje su na svom državnom području donijela ilipredložila središnja ili lokalna tijela uprave, ili područnatijela za normizaciju u kojima su ta tijela članovi ilisudionici;

10.1.3.

svim postupcima ocjenjivanja sukladnosti ili predloženimpostupcima ocjenjivanja sukladnosti koje na svom državnompodručju provode središnja ili lokalna ili nevladina tijelasa zakonskim ovlastima za provedbu tehničkih propisa ilipodručna tijela u kojima su one članovi ili sudionici;

10.1.4.

članstvom i sudjelovanjem članice ili nadležnih središnjihili lokalnih tijela uprave s njihova državnog područja umeđunarodnim i područnim tijelima za normizaciju i sustavimaza ocjenjivanje sukladnosti, kao i u bilateralnim ilimultilateralnim dogovorima obuhvaćenim ovim Sporazumom; gorespomenuta središnjica, osim ovoga, informira o odredbamasustava i dogovorima;

10.1.5.

mjestom pohranjivanja objavljenih obavijesti vezanih uzovaj Sporazum ili informiranja o tome kako se do njih možedoći; te

10.1.6.

mjestom informativnih točaka iz stavka 3.

10.2.   Međutim, ako radi pravnih ili administrativnih razloga članica osnujeviše informativnih točaka, dužna je jasno i iscrpno izvijestiti ostalečlanice o djelokrugu nadležnosti svake od njih. Osim toga, članica osiguravada se svi upiti upućeni pogrešnoj informativnoj točki odmah proslijede napravu informativnu točku.

10.3.   Svaka članica poduzima primjerene mjere koje su joj na raspolaganjukako bi osigurala postojanje jedne ili više informativnih točaka kojemogu odgovoriti na sve primjerene upite ostalih članica izainteresiranih stranaka iz ostalih članica, kao i staviti naraspolaganje odgovarajuću dokumentaciju i informacije o tome gdje se onamože dobiti u vezi s:

10.3.1.

normama koje su na njezinom državnom području donijela ilipredložila nevladina tijela za normizaciju ili područnatijela za normizaciju čiji su ta tijela članovi ilisudionici; i

10.3.2.

svim postupcima ocjenjivanja sukladnosti ili predloženimpostupcima ocjenjivanja sukladnosti koje na njezinomdržavnom području provode nevladine organizacije ilipodručna tijela čiji su ta tijela članovi ilisudionici;

10.3.3.

članstvom i sudjelovanjem nadležnih nevladinih tijela snjihova držanog područja u međunarodnim i područnim tijelimaza normizaciju i sustavima za ocjenjivanje sukladnosti, kaoi u bilateralnim u i u multilateralnim dogovorima izdjelokruga ovog Sporazuma; navedena tijela, osim toga,informiraju o odredbama tih sustava i dogovorima.

10.4.   Članice poduzimaju sve primjerene mjere koje im stoje na raspolaganjukako bi osigurale da se ostalim članicama ili strankama s njihovog državnogpodručja na zahtjev dostave primjerci dokumenta, u skladu s ovim Sporazumom,i to po cijeni istoj ili nižoj od one koju plaćaju državljani te članice ilibilo koje druge članice, uvećanoj za troškove dostave. (1)

10.5.   Razvijene članice, na zahtjev ostalih članica, dostavljaju prijevodedokumenata na engleskom, francuskom i španjolskom jeziku, te sažetke većihdokumenata na tim jezicima.

10.6.   Tajništvo nakon što primi obavijest sukladno odredbama ovog Sporazuma,dostavlja kopije obavijesti svim članicama i zainteresiranim međunarodnimtijelima za normizaciju i ocjenjivanje sukladnosti i upozorava članicezemlje u razvoju na sve obavijesti u vezi proizvoda za koje bi one moglebiti zainteresirane.

10.7.   Kada neka članica sklopi ugovor o pitanjima u vezi s tehničkimpropisima, normama ili postupcima ocjenjivanja sukladnosti koji mogu imatiznatnog utjecaja na trgovinu s nekom zemljom, obavješćuju sve ostale članiceputem Tajništva o proizvodima na koje se ugovor odnosi uključujući sažetakugovora. Takvim se članicama savjetuje da na zahtjev pristupe konzultacijamas drugim članicama, kako bi sklopili slične ugovore ili pristupili većpostojećim.

10.8.   Ovaj Sporazum ne tumači se tako da zahtijeva:

10.8.1.

objavu tekstova na drugim jezicima osim jezikačlanice;

10.8.2.

odredbe dijelova ili kopije nacrta na ostalim jezicima osimjezika stranke osim kako je navedeno u stavku 5.; ili

10.8.3.

da članice dostave bilo koju informaciju, čiju objavusmatraju suprotnom njihovim osnovnim interesimasigurnosti.

10.9.   Obavijesti Tajništvu su na engleskom, francuskom ili španjolskomjeziku.

10.10.   Članice određuju jedno središnje tijelo uprave koje je na nacionalnojrazini nadležno o za postupke obavješćivanja prema ovom Sporazumu osim onihnavedenih u Dodatku 3.

10.11.   Ako se, međutim, iz pravnih ili administrativnih razloga nadležnost upogledu postupka obavješćivanja podijeli na dva ili više središnja tijelauprave, ta članica jasno i iscrpno informira ostale članice o nadležnostimasvakog od njih.

Članak 11.

Tehnička pomoć ostalim članicama

11.1.   Članice, na zahtjev, izvještavaju ostale članice, posebno one u razvoju,o izradi tehničkih propisa.

11.2.   Članice, na zahtjev, izvještavaju ostale članice, posebno one u razvoju,u vezi s osnivanjem nacionalnih tijela za normizaciju i sudjelovanjem u radumeđunarodnih tijela za normizaciju, odobravaju im tehničku pomoć premadogovorenim uvjetima i potiču njihova nacionalna tijela za normizaciju naiste postupke.

11.3.   Članice, na zahtjev, poduzimaju primjerene mjere koje su im naraspolaganju, kako bi regulatorna tijela na njihovom državnom područjusavjetovala druge članice, posebno one u razvoju, te im, premadogovorenim uvjetima, odobravaju tehničku pomoć u vezi s:

11.3.1.

osnivanjem regulatornih tijela ili tijela za ocjenjivanjesukladnosti s tehničkim propisima; i

11.3.2.

metodama kojima najlakše mogu provoditi njihove tehničkepropise.

11.4.   Članice, na zahtjev, poduzimaju primjerene mjere koje su im naraspolaganju kako bi druge članice, posebno one u razvoju, primile potrebnesavjete, te im prema dogovorenim uvjetima pružaju tehničku pomoć u vezi sosnivanjem tijela za ocjenjivanje sukladnosti s normama koje vrijede nadržavnom području članice koja traži pomoć.

11.5.   Članice, na zahtjev, izvještavaju ostale članice, posebno one u razvoju,te im, prema dogovorenim uvjetima, odobravaju tehničku pomoć u vezi skoracima koje njihovi proizvođači moraju poduzeti kako bi dobili pristup usustave za ocjenjivanje sukladnosti što ih vode vladina tijela i nevladineorganizacije na državnom području članice kojoj je zahtjev upućen.

11.6.   Članice, koje su članice ili sudionice međunarodnih ili regionalnihsustava za ocjenjivanje sukladnosti, na zahtjev, izvještavaju ostalečlanice, posebno zemlje u razvoju, te im, prema dogovorenim uvjetima,odobravaju tehničku pomoć za uspostavljanje institucionalnog i pravnogokvira potrebnog za ispunjenje obveza članstva ili sudjelovanja u takvimsustavima.

11.7.   Članice, na zahtjev, potiču tijela sa svog državnog područja koja suučlanjena u međunarodne ili regionalne sustave za ocjenjivanje sukladnostida savjetuju druge članice, posebno članice u razvoju, te razmatraju njihovezahtjeve za tehničku pomoć u vezi s osnivanjem institucija koje omogućavajunadležnim tijelima s njihovog državnog područja da ispune obveze članstvaili sudjelovanja.

11.8.   Kod davanja savjeta i tehničke pomoći ostalim članicama pod uvjetima izstavaka 1. do 7., članice daju prednost najmanje razvijenim zemljamačlanicama.

Članak 12.

Poseban i različit položaj zemalja članica u razvoju

12.1.   Članice odobravaju zemljama članicama ovog Sporazuma u razvoju različiti povlašteni položaj, prema dolje navedenim odredbama i odgovarajućimodredbama ostalih članaka ovog Sporazuma.

12.2.   Članice pridaju posebnu pažnju odredbama Sporazuma koje se odnose naprava i obveze zemlje članice u razvoju te kod primjene Sporazuma uzimaju uobzir njegove posebne razvojne, financijske i trgovinske potrebe, kako nanacionalnoj razini tako i kod provođenja i institucionalnih dogovora u vezisa Sporazumom.

12.3.   Kod izrade i primjene tehničkih propisa, norma i postupaka ocjenjivanjasukladnosti, članice uzimaju u obzir posebne razvojne, financijske itrgovinske potrebe zemlje članice u razvoju, kako bi osigurale da takvitehnički propisi, norme i postupci ocjenjivanja sukladnosti ne stvarajunepotrebne prepreke za izvoz iz zemalja članica u razvoju.

12.4.   Članice su svjesne da unatoč postojanju međunarodnih normi, uputa ipreporuka članice u razvoju mogu zbog posebnih tehnoloških i socijalnoekonomskih uvjeta donijeti određene tehničke propise, norme i postupkeocjenjivanja sukladnosti s ciljem očuvanja izvornih tehnoloških iproizvodnih metoda i postupaka sukladnih njihovim razvojnim potrebama. Uskladu s tim, članice su svjesne da se od članice u razvoju ne možeočekivati da pri donošenju svojih tehničkih propisa, norma i ispitnih metodaprimjenjuju međunarodne norme koje nisu sukladne njezinim razvojnim,financijskim i trgovinskim potrebama.

12.5.   Članice poduzimaju potrebne mjere da međunarodna tijela za norme imeđunarodni sustavi za ocjenjivanje sukladnosti budu organizirani ifunkcioniraju tako da olakšavaju aktivno i reprezentativno sudjelovanjenadležnih tijela svih članica, uzimajući u obzir posebne probleme zemaljačlanica u razvoju.

12.6.   Članice poduzimaju one odgovarajuće mjere koje su im na raspolaganjukako bi osigurale da međunarodna tijela za normizaciju na zahtjev članice urazvoju ispitaju mogućnost uvođenja međunarodnih norma za proizvode posebnozanimljive članicama u razvoju i pripreme ih, kad je to moguće.

12.7.   Sukladno članku 11., članice daju članici u razvoju tehničku pomoć kakobi osigurale da izrada i primjena tehničkih propisa, norma i postupakaocjenjivanja sukladnosti ne bi nepotrebno otežale rast i diversifikacijuizvoza iz zemlje članice u razvoju. Kod određivanja rokova i uvjeta tehničkepomoći vodi se računa o stupnju razvoja članice koja je pomoć zatražila,posebno o najmanje razvijenim zemljama članicama.

12.8.   Priznaje se da se kod pripreme i primjene tehničkih propisa, norma ipostupaka ocjenjivanja sukladnosti, članice zemlje u razvoju mogu suočiti sposebnim institucionalnim i infrastrukturnim problemima. Osim toga, shvaćase i da posebne razvojne i trgovinske potrebe zemlje članice u razvoju testupanj njezinog tehnološkog razvoja mogu te zemlje onemogućiti uispunjavanju obveza iz ovog Sporazuma. Dakle, članice o ovoj činjenici vodeu potpunosti računa. Sukladno tome, člankom 13. predviđeno je osnivanjeOdbora za tehničke prepreke u trgovini (dalje u Sporazumu „Odbor”) koji na zahtjev odobrava vremenskiograničene povlastice u vezi s ispunjavanjem svih ili dijela obveza iz ovogSporazuma. Kod razmatranja zahtjeva ove vrste Odbor uzima u obzir posebneprobleme u pripremi i primjeni tehničkih propisa, norma i postupakaocjenjivanja sukladnosti, posebnih razvojnih i trgovinskih potreba te zemlječlanice u razvoju te stupnja njezinog tehnološkog razvitka, koji su jespriječili u ispunjavanju obveza iz ovog Sporazuma. Odbor obraća posebnupažnju problemima najmanje razvijenih zemalja članica.

12.9.   Tijekom konzultacija razvijene članice vode računa o poteškoćama skojima se susreću članice u razvoju u izradi i primjeni normi, tehničkihpropisa i postupaka ocjenjivanja sukladnosti, a kod pružanja pomoćirazvijene članice uzimaju u obzir posebne financijske, trgovinske i razvojnepotrebe zemlje članice u razvoju.

12.10.   Odbor periodički revidira poseban i različit položaj koji je odobrenzemlji članici u razvoju na nacionalnoj i međunarodnoj razini u skladu sovim Sporazumom.

INSTITUCIJE, KONZULTACIJE I RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 13.

Odbor za tehničke prepreke u trgovini

13.1.   Ovim se uspostavlja Odbor za tehničke prepreke u trgovini koji jesastavljen od predstavnika svih članica. Odbor glasovanjem birapredsjedavajućeg i sastaje se prema potrebi, ali najmanje jednom godišnje,kako bi se članice mogle savjetovati o svim pitanjima u vezi sfunkcioniranjem ovog Sporazuma i mjerama za ispunjavanje njegovih ciljeva teispunjavati dužnosti koje ima prema Sporazumu ili dogovoru izmeđučlanica.

13.2.   Prema potrebi Odbor osniva radne skupine ili druga tijela koja obavljajuzadatke što im ih povjeri Odbor u skladu s odgovarajućim odredbama ovogSporazuma.

13.3.   Podrazumijeva se da tehnička tijela njihovih vlada izbjegavajunepotrebno preklapanje aktivnosti iz ovog Sporazuma. Odbor razmatra ovajproblem kako bi se takva preklapanja svela na najmanju mogućumjeru.

Članak 14.

Savjetovanja i rješavanje sporova

14.1.   Savjetovanja i rješavanje sporova o bilo kojim pitanju u vezi s provedbeovog Sporazuma obavljaju se pod pokroviteljstvom Tijela za rješavanjesporova, u skladu s mutatis mutandis, odredbamačlanka XXII. i XXIII. GATT-a iz 1994. godine, kao što je to utvrđeno i kakose primjenjuje u Dogovoru o rješavanju sporova.

14.2.   Na zahtjev neke od stranaka u sporu ili na vlastitu inicijativu, Tijeloza rješavanje sporova može osnovati panel koji pomaže u pitanjima tehničkeprirode koji zahtijevaju detaljnu stručnu analizu.

14.3.   Tehničke stručne skupine rukovode se postupcima iz Priloga 2.

14.4.   Na navedene odredbe o rješavanju sporova može se pozvati svaka članicakoja smatra da su njezini trgovinski interesi ozbiljno ugroženi time štoneka druga članica nije zadovoljila zahtjeve iz članaka 3., 4., 7., 8. i 9.S tog stajališta rezultati moraju odgovarati onima koji bi bili ostvareni dato tijelo ima status članica.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 15.

Završne odredbe

15.1.   Rezerve ne nastupaju vezano uz bilo koje odredbu ovog Sporazuma bezpristanka ostalih članica.

15.2.   Svaka članica odmah, nakon što Sporazum o WTO-u za nju stupi nasnagu, obavještava Odbor o postojećim mjerama ili onima koje su poduzeleda bi osigurale provedbu i administraciju ovog Sporazuma. O svimpromjenama ovih mjera obavještava se Odbor.

15.3.   Odbor na godišnjoj razini kontrolira primjenu i funkcioniranje ovogSporazuma uzimajući u obzir njegove ciljeve.

15.4.   Najkasnije od kraja treće godine od dana stupanja na snagu Sporazumao WTO-u i po isteku svakog trogodišnjeg razdoblja, Odbor kontroliraprimjenu i provedbu ovog Sporazuma, uključujući odredbe vezane uztransparentnost, u svrhu davanja preporuka o prilagođivanju prava iobveza iz ovog Sporazuma kad je potrebno osigurati uzajamnu gospodarskuprednost i ravnotežu prava i obveza, ne dovodeći u pitanje odredbečlanka 12. S obzirom na, između ostalog, iskustvo stečeno provedbom ovogSporazuma, kada je to primjereno Odbor podnosi Vijeću za trgovinu robamaprijedloge za izmjenu i dopunu teksta ovog Sporazuma.

15.5.   Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.


(1)  „Državljanima” se u slučaju zasebnog carinskog teritorijačlanice WTO-a, smatraju osobe, bilo fizičke ili pravne, koje nacarinskoj teritoriji imaju boravak ili stvaran i efektivanindustrijski ili trgovački poslovni nastan.


PRILOG 1.

POJMOVI I NJIHOVE DEFINICIJE U SMISLU OVOG SPORAZUMA

Pojmovi predstavljeni u šestom izdanju „ISO/IEC vodiča 2: 1991, opći pojmovi i njihove definicije uvezi s normizacijom i srodnim djelatnostima”, kada se koriste u ovom Sporazumu imaju značenje definiranou navedenom Vodiču, uzimajući pritom u obzir da usluge nisu obuhvaćene ovimSporazumom.

Međutim, za potrebe ovog Sporazuma, primjenjuju se sljedeće definicije:

1.   Tehnički propis

Dokument u kojem se navode karakteristike proizvoda ili postupci i proizvodne metodes njim u vezi, uključujući važeće administrativne odredbe koje proizvod morapoštovati. On može uključivati ili biti isključivo u vezi sa zahtjevimaterminologije, simbola, ambalaže, označavanja ili deklariranja proizvoda, postupkaili proizvodnih metoda.

Objašnjenje

Definicija u ISO/IEC vodiču 2 nije samo samodostatna, već se temelji na takozvanomsustavu „nadogradnje”.

2.   Norma

Dokument koji je odobrilo priznato tijelo, a koje sadrži, za opću i višekratnuupotrebu, pravila, upute ili značajke za proizvode ili postupke i proizvodne metodeu vezi s njima, a čija primjena nije obvezujuća. Ona može uključivati ili bitiisključivo u vezi sa zahtjevima terminologije, simbola, ambalaže, označavanja ilideklariranja proizvoda, postupka ili proizvodnih metoda.

Objašnjenje

ISO/IEC vodič 2 definira izraze koji se odnose na proizvode, postupke i usluge. OvajSporazum odnosi se samo na tehničke propise, norme i postupke ocjenjivanjasukladnosti koji se odnose na proizvode, postupke i proizvodne metode. Prema ISO/IECvodiču 2 norme mogu biti obvezujuće ili dragovoljne. Za potrebe ovog Sporazuma„norma” se smatra dragovoljnom, a tehnički propisiobvezujućim dokumentom. Norme koje pripremaju međunarodna tijela za normizacijutemelje se na konsenzusu. Ovaj Sporazum obuhvaća i dokumente koji se ne temelje nakonsenzusu.

3.   Postupci ocjenjivanja sukladnosti

Svaki postupak kojim se izravno ili neizravno utvrđuje jesu li zadovoljeniodgovarajući zahtjevi tehničkih propisa ili normi.

Objašnjenje

Postupci ocjenjivanja sukladnosti obuhvaćaju, između ostalog, postupke uzimanjauzoraka, ispitivanja i inspekcije; ocjenjivanje, provjeru i osiguranje sukladnosti;registriranje, akreditaciju i odobravanje, te kombinaciju tih postupaka.

4.   Međunarodno tijelo ili sustav

Tijelo ili sustav, otvoreni za učlanjenje nadležnih tijela najmanje svih članica.

5.   Područno tijelo ili sustav

Tijelo ili sustav, otvoreni za učlanjenje nadležnih tijela samo nekih članica.

6.   Središnje tijelo uprave

Središnja državna uprava, njezina ministarstva i odjeli ili bilo koje tijelo kojekontrolira središnja državna uprava u vezi s tom aktivnosti.

Objašnjenje

U slučaju Europskih zajednica primjenjuju se odredbe kojima se rukovode središnjatijela uprave. Međutim, područna tijela ili sustavi za ocjenjivanje sukladnosti kojise mogu osnovati u okviru Europskih zajednica u tim slučajevima predmetom suodredaba ovog Sporazuma koje se odnose na područna tijela i sustav ocjenjivanjasukladnosti.

7.   Područno tijelo državne uprave

Tijela državne uprave koja nisu središnja (npr. države, provincije, pokrajine,kantoni, općine itd.), njihova ministarstva ili odjeli, ili bilo koje tijelo koje jeu vezi s tom djelatnošću pod nadzorom lokalne uprave.

8.   Nevladina organizacija

Tijelo koje ima zakonske ovlasti za provedbu tehničkih propisa, osim tijela središnjei lokalne uprave.


PRILOG 2.

TEHNIČKI STRUČNI TIMOVI

Dolje navedeni postupci odnose se na tehničke stručne skupine osnovane sukladno odredbama članka 14.

1.

Tehničke stručne skupine odgovorne su panelu. Njezine radne zadatke i detaljne postupke djelovanja donosi panel, kojem podnose izvještaje o svom radu.

2.

Sudjelovanje u tehničkim stručnim skupinama ograničava se samo na osobe s potrebnim kvalifikacijama i iskustvom u određenom području.

3.

Građani stranaka u sporu ne sudjeluju u radu tehničkih stručnih skupina bez odobrenja obiju stranaka, osim iznimno ako panel zaključi da se potreba za specijalističkom znanstvenom ekspertizom ne može na drugi način zadovoljiti. Članovi stručnih skupina nisu ni dužnosnici vlada stranaka u sporu. Članovi stručnih skupina služe u osobnom svojstvu, a ne u svojstvu predstavnika vlada ili bilo kojih drugih organizacija. U skladu s tim, članovi ne primaju naputke od vlada ili drugih organizacija u vezi s pitanjima kojima se bavi stručna skupina.

4.

Tehničke stručne skupine mogu tražiti informacije i tehničke savjete od bilo kojeg izvora kojeg smatraju pogodnim. Prije nego što tehnička stručna skupina zatraži takvu informaciju ili savjet od izvora pod jurisdikcijom jednog od članova, o tome obavještava njegovu vladu. Svi članovi brzo i detaljno odgovaraju na sve upite koje stručna skupina smatra nužnim i primjerenim.

5.

Stranke u sporu imaju pristup svim odgovarajućim informacijama dostavljenim tehničkoj stručnoj skupini, osim onih povjerljive naravi. Povjerljive informacije dostavljene tehničkoj stručnoj skupini ne objavljuju se bez službenog odobrenja vlade, organizacije ili osobe koja prikuplja informacije. Ako se od tehničke stručne skupine zatraže takve informacije, a stručna skupina nema odobrenje za objavu tih informacija, vlada, organizacija ili osoba koja prikuplja informacije dostavlja sažetak informacija koji nisu povjerljive prirode.

6.

Tehnička stručna skupina zainteresiranim članicama dostavlja nacrt izvještaja, kako bi u završnom izvještaju panelu, koji se isto tako dostavlja zainteresiranim članicama, mogla uzeti u obzir njihove primjedbe.


PRILOG 3.

KODEKS DOBRE PRAKSE ZA PRIPREMU, DONOŠENJE I PRIMJENU NORMA

Opće odredbe

A.

U smislu ovog Kodeksa primjenjuju se definicije iz Priloga 1. ovomSporazumu.

B.

Ovaj Kodeks otvoren za prihvaćanje za sva tijela za normizaciju na državnompodručju članice WTO-a, bilo da se radi o tijelu središnje ili lokalne uprave,nevladinom tijelu, područnom vladinom tijelu za normizaciju koje ima jednu iliviše članica na državnom području neke članice WTO-a ili nevladinom područnomtijelu za normizaciju koje ima jednu ili više članica na državnom područjučlanice WTO-a (u ovom Kodeksu ona se skupno nazivaju „tijela za normizaciju”, a pojedinačno „tijelo za normizaciju”).

C.

Prilikom prihvaćanja ili odbacivanja ovog Kodeksa, tijela za normizaciju morajuo tome obavijestiti središnjicu ISO/IEC-a u Ženevi. U obavijesti treba navestinaziv i adresu odgovarajućeg tijela te djelokrug njegove sadašnje i planiranenormizacijske djelatnosti. Obavijest se može poslati izravno središnjiciISO/IEC-a, posredovanjem nacionalnog tijela u članstvu ISO/IEC ili, što jenajbolje, posredovanjem odgovarajućeg nacionalnog člana ili međunarodnepodružnice ISONET-a.

Bitne odredbe

D.

Vezano uz norme, tijela za normizaciju proizvodima podrijetlom s državnogpodručja članice WTO-a dodjeljuju položaj koji nije nepovoljniji od onoga kojegdodjeljuju istim proizvodima domaćeg podrijetla ili istim proizvodimapodrijetlom iz bilo koje druge zemlje.

E.

Tijela za normizaciju osiguravaju da se norme ne izrađuju, donose iliprimjenjuju s ciljem ili s učinkom stvaranja nepotrebnih prepreka u međunarodnojtrgovini.

F.

Kao osnovu za donošenje norma tijelo za normizaciju koristi postojeću iligotovo dovršenu međunarodnu normu ili njezine dijelove, osim ako su takvemeđunarodne norme ili njihovi dijelovi neučinkoviti ili neprimjenjivi, npr. zatošto ne pružaju dovoljnu zaštitu ili ne uzimaju u obzir osnovne klimatske ilizemljopisne čimbenike ili tehnološke probleme.

G.

S ciljem usklađivanja norma na najširoj mogućoj osnovi, tijela za normizacijupunopravno sudjeluju, u granicama svojih mogućnosti, u donošenju međunarodnihnorma u međunarodnim tijelima za normizaciju u vezi s predmetom za koji sedonosi ili namjerava donijeti norma. Tijela za normizaciju s državnog područjapojedine članice, kad god je to moguće, sudjeluju u međunarodnim normizacijskimdjelatnostima preko izaslanstava koja predstavljaju sva tijela koja su donijelaili namjeravaju donijeti norme na koje se određena normizacijska djelatnostodnosi.

H.

Tijela za normizaciju s državnog područja pojedine članice poduzimaju sve štoje u njihovoj moći da ne bi došlo do dupliciranja ili preklapanja s radom drugihtijela za normizaciju s nacionalnog državnog područja ili s radom nadležnihmeđunarodnih ili područnih normizacijskih tijela. Isto tako, ona nastoje postićinacionalni konsenzus u vezi s normama koje donose. Sukladno tome, područnatijela za norme poduzimaju sve što je u njihovoj moći da ne bi došlo dodupliciranja ili preklapanja s radom nadležnih međunarodnih normizacijskihtijela.

I.

Kad god je to moguće normizacijska tijela navode norme na temelju zahtjevaproizvoda prema performansama, a ne na temelju njegovog izgleda ili opisa.

J.

Najmanje jednom u šest mjeseci tijelo za normizaciju objavljuje program rada sasvojim nazivom i adresom, normama koje trenutačno izrađuje i onima koje jedonijelo u prethodnom razdoblju. Smatra se da se norma izrađuje od trenutka kadase odluči da se donese pa do trenutka donošenja. Nazivi nacrta norme na zahtjevse dostavljaju na engleskom, francuskom ili španjolskom jeziku: Obavijesti opostojanju programa rada objavljuju se u nacionalnoj ili u regionalnojpublikaciji, ako takva postoji, koja prati djelatnost normizacije.

U skladu s pravilima ISONET-a, program rada za svaku normu sadrži klasifikacijumaterije, stupanj do kojeg se u razvoju norma stiglo i naznaku eventualnihmeđunarodnih norma koje su uzete kao osnovica. Najkasnije u trenutkuobjavljivanja programa rada tijelo za normizaciju obavještava o njemusredišnjicu ISO/IEC-a u Ženevi.

Obavijest sadrži naziv i adresu tijela za normizaciju, naziv i broj publikacije ukojem je obavijest objavljena, razdoblje na koje se odnosi program rada, njegovucijenu (ako nije besplatan) te kako i gdje se može nabaviti. Obavijest se možeposlati izravno središnjici ISO/IEC-a ili još bolje preko nadležnog nacionalnogčlana ili međunarodne podružnice ISONET-a.

K.

Nacionalni član ISO/IEC-a poduzima sve što može da postane članom ISONET-a ilida delegira neko drugo tijelo za koje nastoji izboriti najnapredniji dostupnioblik članstva. Druga tijela za normizaciju poduzimaju napore da se udruže sčlanom ISONET-a.

L.

Prije nego što donese neku normu, tijelo za normizaciju zainteresiranimstrankama s državnog područja članice WTO-a ostavlja rok od najmanje 60 dana dadostave primjedbe na nacrt norma. Međutim, kod hitnih sigurnosnih, zdravstvenihi ekoloških problema, taj rok može biti kraći. Najkasnije početkom roka zaprimanje primjedaba tijelo za normizaciju o njemu objavljuje obavijest upublikaciji, kao što je navedeno u stavci J. U obavijesti se navodi, ako je tomoguće, odstupa li nacrt norme od odgovarajućih međunarodnih normi.

M.

Na zahtjev zainteresirane stranke s državnog područja članice WTO-a tijelo zanormizaciju joj hitno šalje primjerak nacrta norme na koje očekuje primjedbe iliorganizira da članica dobije kopiju tog nacrta norme. Cijena ove usluge, osimstvarnih poštanskih troškova, ista je za domaće i strane stranke.

N.

U daljnjem postupku, tijelo za normizaciju uzima u obzir primjedbe koje jedobilo u roku za primjedbe. Na primjedbe koje su proslijedila tijela zanormizaciju koja su prihvatila ovaj Kodeks dobre prakse odgovara se što jemoguće prije. U odgovoru se navodi razlog odstupanja od međunarodnihnorma.

O.

Norma se objavljuje neposredno nakon donošenja.

P.

Na zahtjev zainteresirane članice s državnog područja WTO-a, tijelo zanormizaciju hitno dostavlja ili organizira dostavu primjerka najnovijeg programarada ili odgovarajuće norme. Cijena ove usluge, osim stvarnih poštanskihtroškova, ista je za domaće i strane stranke.

Q.

Tijela za normizaciju detaljno s dužnom pažnjom razmatraju i daju odgovarajućumogućnost za konzultacije u vezi predstavnika u primjeni ovog Kodeksapredstavljenog od strane tijela za normizaciju koja su prihvatila ovaj Kodeksdobre prakse. Tijela za normizaciju ulažu objektivne napore u rješavanje svihžalbi.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

109


21994A1223(08)


L 336/100

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O INVESTICIJSKIM MJERAMA U VEZI S TRGOVINOM

ČLANICE,

Smatrajući da su se ministri dogovorili u Deklaraciji iz Punta del Este da „Nakon ispitivanja učinaka članaka GATT-akoji se odnose na učinke investicijskih mjera kojima se ograničava i narušava trgovina,ako to bude potrebno, u pregovorima usvojiti daljnje odredbe koje bi mogle biti potrebneda bi se izbjegli takvi štetni učinci na trgovinu”.

Želeći potaknuti proširenje i postepenu liberalizaciju svjetske trgovine i olakšatiulaganja preko međunarodnih granica, a s ciljem povećanja gospodarskog rasta svihtrgovinskih partnera, a posebno članica zemalja u razvoju, omogućavajući istodobnoslobodu tržišnog natjecanja.

Uzimajući u obzir posebne trgovinske, razvojne i financijske potrebe država članica urazvoju, posebno najslabije razvijenih država članica.

Prepoznajući da određene investicijske mjere mogu imati učinke koji ograničavaju inarušavaju trgovinu;

SPORAZUMNE SU:

Članak 1.

Područje primjene

Ovaj Sporazum se primjenjuje samo na investicijske mjere u vezi s trgovinomrobom (dalje u ovom Sporazumu: „mjere TRIM”).

Članak 2.

Nacionalni tretman i količinska ograničenja

1.   Ne dovodeći u pitanje ostala prava i obveze iz GATT-a 1994., niti jedna oddržava članica ne primjenjuje bilo koju mjeru TRIM koja nije u skladu sodredbama članka III. ili članka XI. GATT-a 1994.

2.   Ilustrativna lista mjera TRIM koje nisu u skladu s obvezom nacionalnogtretmana iz stavka 4. članka III. GATT-a 1994. i s obvezom općeg ukidanjakoličinskih ograničenja iz stavka 1. članka XI. GATT-a 1994., nalazi se uPrilogu ovom Sporazumu.

Članak 3.

Izuzeća

Sva izuzeća iz GATT-a 1994. primjenjuju se prema potrebi i na odredbe ovogSporazuma.

Članak 4.

Članice zemlje u razvoju

Članica zemlja u razvoju ima pravo privremeno odstupiti od odredbi članka 2. umjeri i opsegu koji dopuštaju članak XVIII. GATT-a 1994., Tumačenje o odredbamaGATT-a 1994. u vezi s bilancom plaćanja, i Deklaracija o trgovinskim mjeramapoduzetim radi bilance plaćanja koja je usvojena 28. studenoga1979. (BISD 26S/205-209), kad se radi o odstupanju od odredbi članakaIII. i XI. GATT-a 1994.

Članak 5.

Obavijesti i prijelazni dogovori

1.   Članice u roku od 90 dana od datuma stupanja na snagu Sporazuma WTO-a,obavješćuju Vijeće za trgovinu robom o svim mjerama TRIM koje primjenjuju, akoje nisu u skladu s odredbama ovog Sporazuma. O takvim mjerama TRIM, opće ispecifične primjene potrebno je obavijestiti uz opis njihovih osnovnihobilježja (1).

2.   Svaka od članica ukida sve mjere TRIM o kojima je poslala obavijest sukladnostavku 1. u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Sporazuma WTO-a akose radi o razvijenoj zemlji članici, a u roku od pet godina ako se radi o zemljičlanici u razvoju, odnosno u roku od sedam godina u slučaju najslabijerazvijenih država članica.

3.   Vijeće za trgovinu robom može, na zahtjev, produžiti prijelazni rok zaukidanje mjera TRIM navedenih u stavku 1. za zemlju članicu u razvoju,uključujući i najslabije razvijenu zemlju članicu, koja dokaže da ima određenepoteškoće kod primjene odredbi ovog Sporazuma. Razmatrajući takav zahtjev,Vijeće za trgovinu robom uzima u obzir pojedinačni razvoj, financijske itrgovinske potrebe članice čiji se zahtjev razmatra.

4.   Tijekom prijelaznog razdoblja, niti jedna članica ne mijenja uvjete bilokoje od mjera TRIM o kojima je poslala obavijest sukladno stavku 1., u odnosu nauvjete koji postoje na dan stupanja na snagu Sporazuma tako da bi to povećalostupanj neusklađenosti s odredbama članka 2. mjere TRIM uvedene manje od 180dana prije datuma stupanja na snagu Sporazuma WTO-a ne koriste prednostiprijelaznih dogovora iz stavka 2.

5.   Neovisno o odredbama članka 2., članica može, kako ne bi dovela postojećapoduzeća koja provode mjere TRIM, a o kojima je poslala obavijest prema stavku1., u nepovoljniji položaj, tijekom prijelaznog razdoblja primijeniti iste mjereTRIM na nova ulaganja i. ako su proizvodi takvog ulaganja slični proizvodimapostojećih poduzeća, i ii. ako je to potrebno da bi se izbjegli poremećaji uuvjetima tržišnog natjecanja između novog ulaganja i postojećeg poduzeća. Osvakoj je tako primijenjenoj mjeri TRIM koja se primjenjuje na novo ulaganjepotrebno obavijestiti Vijeće za trgovinu robom. Uvjeti tako primijenjene mjereTRIM trebaju imati isti učinak na konkurenciju kao i mjere koje se primjenjujuna postojeća poduzeća i njihova primjena treba prestati u isto vrijeme.

Članak 6.

Transparentnost

1.   Članice ponovo potvrđuju svoje obveze u vezi s transparentnošću iobavješćivanjem o mjerama TRIM iz članka X. GATT-a 1994., preuzetoj obvezi o„izvješćivanju” sadržanoj u Tumačenju oobavješćivanju, konzultaciji, rješavanju sporova i nadzoru, usvojenom 28.studenoga 1979., kao i u Ministarskoj odluci o postupcima obavješćivanja, kojaje usvojena 15. travnja 1994.

2.   Svaka članica obavješćuje Tajništvo o publikacijama u kojima se mogu naćimjere TRIM, uključujući i one koje primjenjuju regionalne i lokalne uprave ivlasti na svom teritoriju.

3.   Svaka članica u dobroj vjeri razmatra zahtjeve za informacijama i pružaodgovarajuću priliku za konzultacije o bilo kojem pitanju koje proizlazi iz ovogSporazuma, a koje postavi neka druga članica. Sukladno članku X. GATT-a 1994.,niti jedna članica nije dužna objaviti informacije čije objavljivanje bi moglospriječiti provedbu zakona ili na neki drugi način biti u suprotnosti s javniminteresima ili štetiti zakonitim trgovačkim interesima pojedinih poduzeća, bilojavnih ili privatnih.

Članak 7.

Odbor za investicijske mjere u vezi s trgovinom

1.   Ovime se osniva Odbor za investicijske mjere u vezi s trgovinom (dalje utekstu ovog Sporazuma: Odbor), koji je otvoren za sve članice. Odbor sam imenujepredsjednika i potpredsjednika, a sastaje se barem jednom godišnje, odnosno nazahtjev bilo koje članice.

2.   Odbor provodi zadatke koje mu dodijeli Vijeće za trgovinu robom i pružačlanicama mogućnost za savjetovanje o svim pitanjima u vezi s provedbom iprimjenom ovog Sporazuma.

3.   Odbor prati funkcioniranje i provedbu ovog Sporazuma i o tome jednomgodišnje podnosi izvješće Vijeću za trgovinu robom.

Članak 8.

Konzultacije i rješavanje sporova

Odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994., kako su razrađene i primijenjene uDogovoru o rješavanju sporova, primjenjuju se prilikom konzultacija i rješavanjasporova iz ovog Sporazuma.

Članak 9.

Revizija Vijeća za trgovinu robom

Vijeće za trgovinu robom najkasnije pet godina od dana stupanja na snaguSporazuma WTO-a obavlja reviziju provedbe ovog Sporazuma i, ako to bude potrebno,predlaže Ministarskoj konferenciji izmjene teksta Sporazuma. Tijekom takvogpraćenja, Vijeće za trgovinu robom razmatra treba li Sporazum nadopuniti odredbama opolitici ulaganja i politici tržišnog natjecanja.


(1)  U slučaju kada su mjere TRIM odobrene na temelju diskrecijskih ovlasti,obavješćuje se o svakoj posebnoj primjeni. Informacije koje bi dovele upitanje opravdane trgovinske interese pojedinih poduzeća nije potrebnoobjaviti.


PRILOG

ILUSTRATIVNA LISTA

1.

Mjere TRIM koje nisu u skladu s obvezom nacionalnog tretmana iz stavka 4. članka III. GATT-a 1994. uključuju mjere koje su obvezne ili čija je provedba obvezna sukladno nacionalnom zakonodavstvu ili upravnim propisima, odnosno mjere čija primjena omogućuje stjecanje prednosti i koje zahtijevaju:

(a)

da poduzeće kupuje i koristi proizvode domaćeg podrijetla ili iz domaćeg izvora, bilo da su točno određeni sami proizvodi ili njihove količine ili vrijednosti proizvoda, ili je točno određen omjer količine ili vrijednosti domaćeg udjela u proizvodnji robe;

ili

(b)

da poduzeće kupuje ili koristi uvozne proizvode do iznosa ograničenog količinom ili vrijednošću domaćih proizvoda koje izvozi.

2.

Mjere TRIM koje nisu u skladu s obvezama općeg ukidanja količinskih ograničenja iz stavka 1. članka XI. GATT-a 1994. uključujući i one mjere koje su obvezne ili čija je provedba obvezna sukladno nacionalnom zakonodavstvu ili upravnim propisima, odnosno mjere čija primjena omogućuje stjecanje prednosti, a kojima se ograničavaju:

(a)

uvoz poduzećima proizvoda koji se koriste u ili su vezani uz domaću proizvodnju istog poduzeća, i to općenito ili do iznosa za količinu ili vrijednost domaće proizvodnje koju poduzeće izvozi;

(b)

uvoz poduzećima proizvoda koji se koriste ili su vezani uz domaću proizvodnju istog poduzeća i to ograničavanjem mogućnosti nabave strane valute do iznosa vezanog za priliv strane valute koji isto poduzeće ostvaruje; ili

(c)

izvoz ili prodaju od strane poduzeća radi izvoza proizvoda bilo da je definirano u smislu konkretnih proizvoda, odnosno količine ili vrijednosti proizvoda, ili u smislu odnosa količine ili vrijednosti njegove domaće proizvodnje.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

112


21994A1223(09)


L 336/103

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O PRIMJENI ČLANKA VI. OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI1994.


ZEMLJE ČLANICE SPORAZUMNE SU:

1. DIO

Članak 1.

Načela

Antidampinška mjera može se primijeniti samo pod uvjetima predviđenimačlankom VI. GATT-a 1994. i nakon ispitnog postupka započetog (1) i vođenog u skladu s odredbama ovog Sporazuma. Sljedeće odredbe uređujuprimjenu članka VI. GATT-a 1994., ako su radnje poduzete u skladu santidampinškim zakonodavstvom ili propisima.

Članak 2.

Utvrđivanje dampinga

2.1.   Za potrebe ovog Sporazuma smatra se da je proizvod predmet dampinga,odnosno da je uveden na tržište druge zemlje po cijeni nižoj od njenenormalne vrijednosti, ako je izvozna cijena proizvoda koji se izvozi izjedne zemlje u drugu niža od usporedive cijene, koja se postiže poduobičajenim trgovačkim uvjetima, sličnog proizvoda koji je namijenjen zapotrošnju u zemlji izvoznici.

2.2.   U slučaju kada nema prodaje sličnog proizvoda pod uobičajenim trgovačkimuvjetima na domaćem tržištu zemlje izvoznice ili kada, zbog posebnog stanjana tržištu ili malog obujma prodaje na domaćem tržištu zemlje izvoznice (2) takva prodaja ne dopušta pravilnu usporedbu, dampinška marža će seodrediti usporedbom s usporedivom cijenom sličnog proizvoda koji se izvozi uodgovarajuću treću zemlju, pod uvjetom da je cijena reprezentativna, ili stroškom proizvodnje u zemlji podrijetla uvećanim za razuman iznos zaadministrativne troškove, troškove prodaje, opće troškove i dobit.

2.2.1.

Prodaja sličnog proizvoda na domaćem tržištu zemljeizvoznice ili prodaja trećoj zemlji po cijenama nižim odjediničnih troškova proizvodnje (fiksnih i promjenjivih)uvećanim za administrativne, prodajne i opće troškove možese, zbog cijene, smatrati ostvarenom izvan uobičajenihtrgovačkih uvjeta, te se može zanemariti kod utvrđivanjanormalne vrijednosti samo pod uvjetom da nadležnatijela (3) utvrde da je takva prodaja ostvarena tijekom duljegrazdoblja (4) i u značajnim količinama (5), i to po cijenama koje ne osiguravaju povrat svihtroškova u razumnom vremenskom razdoblju. Ako su cijene,koje su u vrijeme prodaje ispod jediničnih troškova, zavrijeme ispitnog postupka iznad vaganih prosječnihjediničnih troškova, smatrat će se da te cijene osiguravajupovrat troškova unutar razumnog vremenskog razdoblja.

2.2.1.1.

Za potrebe stavka 2. troškovi će se normalnoizračunavati na temelju evidencije izvoznika iliproizvođača koji se ispituje, pod uvjetom da je taevidencija vođena u skladu s opće prihvaćenimknjigovodstvenim načelima zemlje izvoznice i da urazumnoj mjeri odražava troškove vezane uzproizvodnju i prodaju promatranog proizvoda.Tijela će razmotriti svu dostupnu evidenciju opravilnoj raspodjeli troškova, uključujući ipodatke koje izvoznik ili proizvođač stave naraspolaganje u tijeku ispitnog postupka, poduvjetom da je izvoznik ili proizvođač stvarnoranije koristio takvu raspodjelu, posebno u odnosuna određivanje odgovarajućeg roka amortizacije iumanjenja vrijednosti, te izdataka za kapitalnetroškove i druge troškove razvoja. Ako već nisuodraženi u raspodjeli troškova spomenutoj u ovojtočki, troškovi će biti na odgovarajući načinusklađeni za one nepovratne stavke troškove čijase korist vidjeti u budućoj i/ili tekućojproizvodnji, ili za slučaj da na troškove tijekomispitnog postupka utječu početni troškoviposlovanja (6).

2.2.2.

Za potrebe stavka 2., iznosi za administrativne, prodajne iopće troškove i dobit temeljit će se na stvarnim podacimakoji se odnose na proizvodnju i prodaju sličnog proizvodakojeg prodaje izvoznik ili proizvođač, koji je pod ispitnimpostupkom, u uobičajenim trgovačkim uvjetima. Ako na tajnačin nije moguće utvrditi potrebne iznose, oni će seutvrditi na osnovu:

i.

stvarnih iznosa koje su potrošili i ostvarilitaj izvoznik ili proizvođač u vezi s proizvodnjomi prodajom na domaćem tržištu zemlje podrijetlaiste opće grupe proizvoda;

ii.

vaganog prosjeka stvarnih troškova, koje sunapravili i ostvarili drugi izvoznici iliproizvođači podvrgnuti ispitnom postupku u vezi sproizvodnjom i prodajom sličnih proizvoda nadomaćem tržištu zemlje podrijetla;

iii.

bilo koje druge razumne metode, pod uvjetomda tako utvrđen iznos dobiti ne premašuje dobitkoju uobičajeno ostvaruju drugi izvoznici iliproizvođači prodajom proizvoda iste općekategorije na domaćem tržištu zemljepodrijetla.

2.3.   Kada ne postoji izvozna cijena ili se odgovarajućim nadležnim tijelimačini da je izvozna cijena nepouzdana radi dogovora o udruživanju ilikompenzacijskog aranžmana između izvoznika i uvoznika ili treće strane,izvoznu cijenu je moguće odrediti na temelju cijene po kojoj su uvezeniproizvodi prvi put preprodani neovisnom kupcu, ili ako proizvodi nisupreprodani neovisnom kupcu, ili nisu preprodani u istom stanju u kojem suuvezeni, izvoznu cijenu je moguće utvrditi prema razumnoj osnovi koju odredenadležna tijela.

2.4.   Provest će se primjerena usporedba izvozne cijene i normalnevrijednosti. Usporedba će se provesti na istoj razini trgovine, na paritetuex-factory i to na temelju prodaje ostvarene ušto je moguće bližem vremenskom razdoblju. Pri tome će se uzeti u obzirpotrebna prilagođavanja, koja su različita od slučaja do slučaja, a utječuna usporedivost cijena, uključivo razlike u uvjetima i rokovima prodaje,porezima, razini trgovine, količinama, fizičkim karakteristikama, kao i bilokojim drugim razlikama za koje se može pokazati da utječu na usporedivostcijena (7). U slučajevima iz stavka 3., potrebno je također predvidjetisredstva radi pokrića troškova, uključujući davanja i poreze, koje trebapodmiriti između uvoza i ponovne prodaje, kao i za dobit. Ako je u ovimslučajevima došlo do utjecaja na usporedivost cijena, nadležan tijela ćeutvrditi normalnu vrijednost na razini trgovine koja je jednaka razinitrgovine kod konstruirane izvozne cijene, ili će dopustiti odgovarajućaprilagođavanja kao što je to predviđeno odredbama ovog stavka. Nadležnatijela ukazat će strankama u postupku koje su informacije potrebne radiosiguranja primjerene usporedbe i neće tim strankama nepotrebno otežavatipodnošenje dokaza.

2.4.1.

Kada usporedba iz stavka 4. zahtijeva konverziju valuta,konverziju treba učiniti na temelju tečajne liste na danprodaje (8), pod uvjetom da, ako se prodaja strane valute naterminskom tržištu izravno veže za odgovarajuću izvoznuprodaju, koristi valutni tečaj u terminskoj prodaji.Promjene tečajeva će se zanemariti, a nadležan tijela će uispitnom postupku izvoznicima dati rok od najmanje 60 danada svoje izvozne cijene prilagode tako da održavaju stalnakretanja valutnih tečajeva za vrijeme trajanja ispitnogpostupka.

2.4.2.

Prema odredbama kojima se određuje primjerena usporedba izstavka 4., postojanje dampinške marže za vrijeme ispitnogpostupka će se normalno utvrditi na temelju usporedbe vaganeprosječne normalne vrijednosti s vaganim prosjekom cijenasvih usporedivih izvoznih transakcija ili usporedbom svaganim prosjekom cijena svih usporedivih izvoznihtransakcija ili usporedbom normalnih vrijednosti i izvoznihcijena za svaku pojedinu transakciju. Normalnu vrijednost,utvrđenu na temelju vaganog prosjeka, moguće je usporediti scijenama kod pojedinačnih izvoznih transakcija ako nadležnatijela ustanove obrazac stvaranja izvoznih cijena koji seznačajno razlikuje između različitih kupaca, regija ilivremenskih razdoblja, te ako je pruženo objašnjenje zašto setakva odstupanja ne mogu uzeti u obzir korištenjem usporedbevaganih prosjeka, ili usporedbom pojedinačnihtransakcija.

2.5.   U slučaju kada se proizvodi ne uvoze neposredno iz zemlje podrijetla,nego se izvoze članici uvoznici iz zemlje posrednice, cijene po kojima seproizvodi prodaju iz zemlje izvoza članici uvoznici će se usporediti susporedivom cijenom u zemlji izvoznici. Međutim, usporedba je moguća i sacijenom u zemlji podrijetla, ako se, na primjer, proizvodi samo provoze krozzemlju izvoza, ili ako se takvi proizvodi ne proizvode u zemlji izvoza, iliza njih nema usporedivih cijena u zemlji izvoznici.

2.6.   U čitavom ovom Sporazumu, izraz „sličan proizvod” (produit similare) tumačit će se kao proizvod kojije identičan, to jest u potpunosti isti promatranom proizvodu, ili u slučajuda takvog proizvoda nema, s drugim proizvodom, koji nije u potpunosti isti,ali ima odlike vrlo slične promatranom proizvodu.

2.7.   Ovaj članak ne dovodi u pitanje drugu Dodatnu odredbu uz stavak 1.članka VI. Dodatka I. GATT-u 1994.

Članak 3.

Utvrđivanje štete (9)

3.1.   Utvrđivanje štete za potrebe članka VI. GATT-a 1994. temeljit će se nasigurnim dokazima i uključivat će objektivno ispitivanje ne samo (a) obujmadampinškog uvoza i učinka takve prodaje na cijene sličnih proizvoda nadomaćem tržištu, nego i (b) posljedičnog učinka takvog uvoza na domaćuproizvodnju tih proizvoda.

3.2.   U pogledu obujma dampinškog uvoza, nadležna će tijela razmotriti je lidošlo do značajnog povećanja dampinškog uvoza, i to bilo u apsolutnom iznosuili relativno u odnosu na proizvodnju ili potrošnju u članici uvoznici. Upogledu učinka dampinškog uvoza na cijene, nadležna tijela će razmotriti dali je, kao posljedica dampinškog uvoza, došlo do značajnog sniženja cijena uusporedbi s cijenama sličnog proizvoda u članici uvoznici, odnosno da li jeučinak takvog uvoza općenito značajno sniženje cijena ili sprečavanjepovišenja cijena do kojeg bi inače došlo. Niti jedan od ovih čimbenikapojedinačno, a niti nekoliko njih ne može bezuvjetno imati odlučujućiutjecaj prilikom donošenja odluke.

3.3.   Kada je uvoz proizvoda iz više od jedne zemlje istodobno predmetantidampinškog postupka, nadležan tijela mogu kumulativno procijeniti učinketakvog uvoza jedino ako utvrde da je (a) dampinška marža utvrđena prilikomuvoza iz svake od zemalja viša od de minimis maržeprema definiciji iz stavka 8. članka 5., i da obujam uvoza iz svake zemljenije zanemariv, i (b) da je kumulativna procjena učinaka takvog uvozaopravdana u svjetlu uvjeta tržišnog natjecanja između uvezenih proizvoda iuvjeta tržišnog natjecanja između uvezenih proizvoda i sličnog domaćegproizvoda.

3.4.   Ispitivanje utjecaja dampinškog uvoza na domaću proizvodnju trebaobuhvatiti ocjenu svih relevantnih gospodarskih čimbenika i pokazatelja kojiutječu na stanje u toj proizvodnji, uključujući stvarni i mogući padprodaje, dobiti, plasmana, tržišnog udjela, produktivnosti, rentabilnostiili iskorištenja kapaciteta; zatim čimbenike koji utječu na domaće cijene;veličinu dampinške marže, stvarne i moguće negativne učinke na novčanitijek, zalihe, zaposlenost, osobne dohotke, gospodarski rast, sposobnostprikupljanja kapitala ili investicija. Ovaj pregled nije potpun, i nitijedan od ovih čimbenika pojedinačno, a niti nekoliko njih ne može bezuvjetnoimati odlučujući utjecaj prilikom donošenja odluke.

3.5.   Potrebno je dokazati da dampinški uvoz, kroz učinke dampinga navedene ustavcima 2. i 4., uzrokuje štetu u smislu ovog Sporazuma. Dokazivanjeuzročne veze između dampinškog uvoza i štete nanesene domaćoj proizvodnjitemeljit će se na ispitivanju svih relevantnih dokaza kojima nadležna tijelaraspolažu. Nadležna tijela će također ispitati i sve ostale poznatečimbenike, osim dampinškog uvoza, koji istodobno mogu nanijeti štetu domaćojproizvodnji, a šteta uzrokovana ostalim čimbenicima ne smije se pripisatidampinškom uvozu. Čimbenici koji mogu biti važni u ovom pogledu uključuju,inter alia, obujam i cijene uvoznih proizvodakoji se ne prodaju po dampinškim cijenama, smanjenje potražnje ili promjeneu načinu potrošnje, restriktivnu trgovinsku praksu i tržišno natjecanjeizmeđu stranih i domaćih proizvođača, razvoj tehnologije i izvoznadostignuća, te produktivnost domaće proizvodnje.

3.6.   Učinak dampinškog uvoza procijenit će se u odnosu na domaću proizvodnjusličnog proizvoda ako dostupni podaci omogućuju odvojeno utvrđivanje takveproizvodnje na temelju kriterija kao što su proizvodni proces, prodaja idobit proizvođača. Ako takvo odvojeno utvrđivanje proizvodnje nije moguće,učinci dampinškog uvoza procjenjuju se ispitivanjem proizvodnje najuže grupeili asortimana proizvoda koji uključuje sličan proizvod, a za kojeg se mogudobiti potrebne informacije.

3.7.   Utvrđivanje prijetnje materijalnom štetom temeljit će se načinjenicama a ne samo na navodima, nagađanju ili nejasnim mogućnostima.Promjena okolnosti zbog kojih bi moglo doći do situacije u kojoj bidamping uzrokovao štetu mora biti jasno predvidiva i neminovna (10). Kod utvrđivanja prijetnje materijalnom štetom, nadležna tijelamoraju razmotriti, inter alia, čimbenike kao štosu:

i.

značajan stupanj porasta dampinškog uvoza na domaćetržište, koji ukazuje na vjerojatnost znatnog porastauvoza;

ii.

dovoljan slobodno raspoloživ ili očekivan značajan porastkapaciteta izvoznika, koji ukazuje na vjerojatnost značajnogpovećanja dampinškog izvoza na tržište članice uvoznice,uzimajući u obzir raspoloživost drugih izvoznih tržišta daapsorbiraju dodatni izvoz;

iii.

ulazi li uvoz ulazi po cijenama koje će imati značajansnižavajući ili ograničavajući učinak na domaće cijene, ivjerojatno će povećati potražnju za daljnjim uvozom; i

iv.

zalihe proizvoda koji se ispituje.

Niti jedan od ovih čimbenika pojedinačno ne može bezuvjetno imatiodlučujući utjecaj prilikom donošenja odluke, no sveukupnost čimbenika kojise razmatraju mora dovesti do zaključka da je daljnji dampinški uvozneminovan, te da će, ako se ne poduzmu zaštitne mjere, nastati materijalnašteta.

3.8.   U pogledu slučajeva gdje postoji prijetnja štetom zbog dampinškog uvoza,s posebnom pažnjom će se razmotriti primjena antidampinških mjera, kao iodluka o njihovoj primjeni.

Članak 4.

Definicija domaće proizvodnje

4.1.   Za potrebe ovog Sporazuma izraz „domaća proizvodnja” odnosi se na cjelinu domaćihproizvođača sličnih proizvoda ili na one proizvođače čija proizvodnjaodređenog proizvoda čini pretežan dio ukupne domaće proizvodnje tihproizvoda, osim u slučaju:

i.

ako su proizvođači povezani (11) s izvoznicima ili uvoznicima ili su sami uvoznicinavodno dampinških proizvoda, izraz „domaćaproizvodnja” je moguće tumačiti tako kao da seodnosi na ostale proizvođače;

ii.

u iznimnim okolnostima državno područje članice se može, zaproizvodnju koja se ispituje, podijeliti na dva ili višekonkurentnih tržišta, a proizvođači unutar svakog od tihtržišta se mogu smatrati posebnom proizvodnjom ako (a)proizvođači unutar takvog tržišta prodaju svu ili gotovo svusvoju proizvodnju tog proizvoda na tom tržištu, i (b) sepotražnja na tom tržištu ne podmiruje u značajnoj mjeri odstrane proizvođača tog proizvoda koji je lociran drugdje nadržavnom području. U takvim se okolnostima može utvrditi dapostoji šteta, čak kada veći udio ukupne domaće proizvodnjenjome nije pogođen, pod uvjetom da postoji koncentracijadampinškog uvoza na tako izoliranom tržištu, i pod dodatnimuvjetom da dampinški uvoz uzrokuje štetu proizvođačimacijele ili gotovo cijele proizvodnje unutar togtržišta.

4.2.   Kada se domaću proizvodnju promatra kao proizvođače na određenompodručju, to jest tržištu, kao što je definirano u stavku 1. podtočki ii.,antidampinške pristojbe bit će uvedene (12) samo na one proizvode koji su namijenjeni za krajnju potrošnju natom području. Kada zakon članice uvoznice ne dopušta uvođenje antidampinškihpristojbi na takvoj osnovi, članica može uvesti antidampinšku pristojbu bezograničenja samo pod uvjetom da (a) je izvoznicima prije toga dana prilikada prestanu izvoziti po dampinškim cijenama na to područje, ili da na nekidrugi način pruže jamstva u skladu s člankom 8., ako u tom pogledu nijeodmah bilo pruženo odgovarajuće jamstvo, i da se (b) takve pristojbe ne moguuvesti samo na proizvode određenih proizvođača koji snabdijevaju topodručje.

4.3.   Kada su dvije ili više zemalja prema odredbama stavka 8. točke (a)članka XXIV. GATT-a 1994. dostigle takvu razinu integracije da imajukarakteristike jednog, jedinstvenog tržišta, proizvodnja unutar cjelokupnogpodručja integracije smatrat će se domaćom proizvodnjom iz stavka1.

4.4.   Na ovaj se članak primjenjuju odredbe stavka 6. članka 3.

Članak 5.

Pokretanje i tijek ispitnog postupka

5.1.   Osim odredbi stavka 6., ispitni postupak s ciljem utvrđivanjapostojanja, stupnja i učinka bilo kojeg navodnog dampinga pokreće se natemelju pisanog zahtjeva od strane ili u ime određene domaćeproizvodnje.

5.2.   Zahtjev iz stavka 1. mora sadržavati dokaze (a) o dampingu, (b) štetiu smislu članka VI. GATT-a 1994., kao što se tumači ovim Sporazumom i(c) o uzročnoj vezi između dampinškog uvoza i navodne štete. Samatvrdnja, ako nije zasnovana na odgovarajućim dokazima, ne može sesmatrati dovoljnom za ispunjenje uvjeta ovog stavka. Zahtjev trebasadržavati informacije koje su na raspolaganju podnositelju zahtjeva, aodnose se na sljedeće:

i.

podatke o podnositelju zahtjeva i opis obujma i vrijednostidomaće proizvodnje sličnog proizvoda koje je podnositeljazahtjeva ostvario. Kada se zahtjev podnosi u ime domaćeproizvodnje, treba navesti proizvodnju u ime koje se zahtjevpodnosi s popisom svih poznatih domaćih proizvođača sličnogproizvoda (ili udruga domaćih proizvođača sličnog proizvoda)uz, ako je to moguće, opis obujma i vrijednosti domaćeproizvodnje sličnog proizvoda, koji pokrivaju tiproizvođači;

ii.

potpun opis proizvoda koji je navodno prodavan podampinškoj cijeni, naziv zemlje ili zemalja podrijetla iliizvoza, naziv svakog poznatog izvoznika ili stranogproizvođača i popis osoba za koje je poznato da uvoze tajproizvod;

iii.

podatke o cijenama po kojima se prodaje taj proizvod kadaje namijenjen potrošnji na domaćem tržištu zemlje ilizemalja podrijetla ili (ili, ako je moguće, podatke ocijenama po kojima se proizvod prodaje iz zemlje ili zemaljapodrijetla ili izvoza trećoj zemlji ili zemljama, ili okonstruiranoj vrijednosti proizvoda), kao i podatke oizvoznim cijenama ili, tamo gdje je to moguće, podatke ocijenama po kojima se proizvod prvi put preprodajenezavisnom kupcu na državnom području članice uvozniceproizvoda.

iv.

podatke o kretanju obujma navodnog dampinškog uvoza,utjecaju tog uvoza na cijene sličnog proizvoda na domaćemtržištu kao i kasniji utjecaj uvoza na domaću proizvodnju,što se pokazuje relevantnim čimbenicima i pokazateljima kojise odnose na stanje domaće proizvodnje, kao što je navedenou stavcima 2. i 4. članka 3.

5.3.   Nadležna tijela će ispitati točnost i primjerenost dokaza predočenih uzahtjevu kako bi ustanovile opravdava li dokaz u dovoljnoj mjeri pokretanjeispitnog postupka.

5.4.   Ispitni postupak prema stavku 1. neće biti pokrenut ako nadležna tijelane utvrde, na temelju ispitivanja izraženog stupnja podrške ili protivljenjazahtjevu (13) domaćih proizvođača sličnog proizvoda, da je zahtjev podnesen odstrane ili u ime domaće proizvodnje (14). Smatrat će se da je zahtjev podnesen „od strane ili u ime domaćeproizvodnje”, akoga podupiru oni domaći proizvođači čija zajednička proizvodnja čini više od50 % ukupne proizvodnje sličnog proizvoda kojeg proizvodi onaj dio domaćeproizvodnje koji ili podržava ili se suprotstavlja zahtjevu. Međutim, nećebiti pokrenut bilo kakav postupak, ako je postotak domaćih proizvođača kojiizričito podržavaju zahtjev manji od 25 % od ukupne proizvodnje sličnogproizvoda proizvedenog od strane domaće proizvodnje.

5.5.   Nadležna tijela će izbjegavati objavljivanje zahtjeva za pokretanjeispitnog postupka, osim ako nije donesena odluka o pokretanju postupka.Međutim, nakon što prime uredno dokumentiran zahtjev, a prije poduzetihkoraka za pokretanje ispitnog postupka, nadležna tijela će o tomeizvijestiti vladu one članice izvoznice o kojoj se radi.

5.6.   Ako, u posebnim okolnostima, te nadležna tijela odluče započeti ispitnipostupak, iako nisu primile pisani zahtjev od strane ili u ime domaćeproizvodnje za pokretanje takvog postupka, one će to učiniti samo akoraspolažu s dovoljno dokaza o dampingu, šteti ili uzročnoj vezi, kako jeopisano u stavku 2., da bi mogle opravdati pokretanje postupka.

5.7.   Dokazi o postojanju dampinga i o šteti razmatrat će se istodobno (a)prilikom odlučivanja o potrebi pokretanja ispitnog postupka, i (b) daljetijekom ispitnog postupka, s početkom ne kasnije od najranijeg datuma nakoji se, sukladno odredbama ovog Sporazuma, mogu primijeniti privremenemjere.

5.8.   Zahtjev iz stavka 1. odbit će se, a ispitni postupak odmah obustaviti,čim su se odgovarajuća nadležna tijela uvjerile da nema dovoljno dokaza nitio dampingu niti o šteti, koji bi opravdali daljnji postupak. Odmah će seprekinuti postupak u slučajevima kada nadležna tijela utvrde da je dampinškamarža minimalna (de minimis), ili da je obujam dampinškog uvoza, stvarnogili potencijalnog, ili šteta zanemariva. Smatrat će se da je dampinška maržaminimalna (de minimis) ako je ta marža manja od 2 %, izražena kao postotakod izvozne cijene. Obujam dampinškog uvoza će se uobičajeno smatratizanemarivim, ako je obujam dampinškog uvoza iz određene zemlje manji od 3 %uvoza sličnog proizvoda u članicu uvoznicu, osim ako zemlje iz kojih sepojedinačno uvozi manje od 3 % uvoza sličnog proizvoda, zajednički pokrivajuviše od 7 % uvoza sličnog proizvoda u članicu uvoznicu.

5.9.   Antidampinški postupak neće ometati postupke carinjenja.

5.10.   Ispitni postupak će se, osim u posebnim okolnostima, okončati u tokujedne godine, a niti u kojem slučaju neće trajati više od 18 mjeseci odzapočinjanja.

Članak 6.

Dokazi

6.1.   Sve zainteresirane stranke u antidampinškom ispitnom postupku bit ćeobaviještene o svim potrebnim podacima koje nadležna tijela zahtijevaju, teće imati dovoljno vremena da pisanim putem dostave sve dokaze koje smatrajubitnima za taj postupak.

6.1.1.

Izvoznicima ili stranim proizvođačima će se, po primitkuupitnika korištenih u antidampinškom postupku dati rok odnajmanje 30 dana za odgovor (15). Odgovarajuća pažnja će se pokloniti svakom zahtjevuza produženje 30-dnevnog roka i, na temelju iskazanograzloga, takvo produženje treba odobriti ako je tomoguće.

6.1.2.

Ovisno o zahtjevu za zaštitu povjerljivih informacija,dokaz kojeg je u pisanom obliku dostavila jedan od stranaka,odmah će se staviti na raspolaganje ostalim zainteresiranimstranama koje sudjeluju u postupku.

6.1.3.

Čim ispitni postupak započne, nadležna tijela će dostaviticjelovit tekst pisanog zahtjeva iz stavka 1. članka 5.poznatim izvoznicima (16) i nadležnim tijelima članice izvoznice, kao i drugimzainteresiranim strankama, na njihov zahtjev. Zahtjevima zazaštitom povjerljivih informacija dati će se puna pažnja uskladu sa stavkom 5.

6.2.   Za vrijeme trajanja antidampinškog postupka sve zainteresirane strankeće imati punu mogućnost obrane svojih interesa. U tom cilju nadležna tijelaće, na temelju zahtjeva, dati priliku svim zainteresiranim strankama zasusret sa stranama koje imaju različite interese, tako da se mogu predočitisuprotni stavovi i da se mogu ponuditi protuargumenti. Pri tome se moravoditi računa o zahtjevima za zaštitu povjerljivih podataka, kao i opogodnosti za stranke. Niti jedna stranka neće biti obvezna prisustvovatinekom sastanku, a nedolazak na sastanak neće se smatrati odlučujućim zaslučaj te stranke. Zainteresirane stranke će također imati pravo, ako je toopravdano, predočiti druge informacije usmenim putem.

6.3.   Usmene informacije iz stavka 2. nadležna tijela će uzeti u obzir samoako se one naknadno predoče u pisanom obliku i ako se daju na raspolaganjedrugim zainteresiranim strankama, kako je to navedeno u točki 1.2.

6.4.   Nadležna tijela će, gdje je god to izvedivo, dati dovoljno vremena iprilike svim zainteresiranim strankama da se upoznaju sa svim informacijamakoje su važne za prezentaciju njihovih slučajeva, a koje nisu povjerljiveprema stavku 5., a koje nadležna tijela koriste u antidampinškom postupku,te da pripreme prezentacije na temelju tih informacija.

6.5.   Svaka informacija koja je po svojoj prirodi povjerljiva (na primjer zatošto bi njeno otkrivanje predstavljalo značajnu prednost za konkurenciju, ilibi njeno otkrivanje imalo u znatnoj mjeri negativan učinak na osobu kojadaje takvu informaciju ili za osobu od koje je dobivena), ili koju stranke upostupku daju kao povjerljivu, bit će, na temelju iskazanog valjanograzloga, smatrane takvima od strane nadležnih tijela. Takve informacije nećebiti objavljene bez izričite dozvole stranka koja ih je dala (17).

6.5.1.

Nadležna tijela će zatražiti od zainteresiranih stranakakoje pružaju povjerljive informacije dostavljanje njihovihsažetaka, koji nisu povjerljivog karaktera. Ti sažeci ćebiti dovoljno detaljni da se omogući razumijevanje suštinepovjerljivih informacija. U iznimnim slučajevima, strankemogu ukazati na činjenicu da se te informacije ne mogusažeti. U takvim iznimnim slučajevima mora se dati izjava otome zašto se informacije ne mogu sažeti.

6.5.2.

Ako nadležna tijela utvrde da zahtjev za povjerljivostinije opravdan, te ako davatelj informacije nije voljan nitiobjaviti informaciju, niti dozvoliti njeno objavljivanje uopćenitom ili sažetom obliku, nadležna tijela moguzanemariti takvu informaciju, osim ako se iz odgovarajućihizvora može potvrditi da su te informacije točne (18).

6.6.   Osim u okolnostima navedenim u stavku 8. nadležna tijela će se zavrijeme ispitnog postupka, u vezi s točnošću, zadovoljiti informacijamaprimljenim od zainteresiranih stranaka na temelju kojih se zasnivaju njihovinalazi.

6.7.   S ciljem provjere primljenih informacija ili pribavljanja daljnjihdetalja, nadležna tijela mogu, ako je to potrebno, obavljati ispitnipostupak na državnom području drugih članica, pod uvjetom da dobijupristanak poduzeća u pitanju, te da obavijeste predstavnike vlade članice okojoj je riječ, i ako se ta članica ne protivi ispitnom postupku. Postupciopisani u Dodatku I. primjenjivat će se na ispitne postupke koji seobavljaju na državnom području drugih članica. Sukladno zahtjevu o zaštitipovjerljivih podataka, nadležna tijela će dati na uvid rezultate takvihispitnih postupaka, ili će omogućiti objavljivanje rezultata sukladno stavku9. poduzećima na koja se odnose, a mogu ih učiniti dostupnima ipodnositeljima zahtjeva.

6.8.   Kada neka zainteresirana stranka odbija pristup informacijama ili naneki drugi način ne osigura pristup potrebnima informacijama u razumnomroku, ili znatno otežava ispitni postupak, mogu se donijeti preliminarne ilikonačne odluke, pozitivne ili negativne, na temelju dostupnih činjenica.Prilikom primjene ovog stavka poštivat će se odredbe Dodatka II.

6.9.   Nadležna tijela će, prije donošenja konačne odluke, izvijestiti svezainteresirane stranke o bitnim činjenicama koje se razmatraju, a koje činetemelj za odluku o primjeni konačnih mjera. Takvo objavljivanje će seobaviti u vremenu dovoljnom strankama za obranu svojih interesa.

6.10.   Nadležna tijela će, u pravilu, odrediti pojedinačnu dampinšku maržu zasvakog poznatog izvoznika ili proizvođača proizvoda koji se ispituje. Uslučajevima kada je broj izvoznika, proizvođača, uvoznika ili tipovaproizvoda tako velik da je takvo određivanje neprovedivo, nadležna tijelamogu ograničiti svoje ispitivanje ili na razuman broj zainteresiranihstranaka ili proizvoda koristeći se uzorcima koji su statistički valjani natemelju informacija koje su nadležnim tijelima bile na raspolaganju uvrijeme odabira, ili prema najvećem postotku obujma izvoza iz zemlje o kojojje riječ, a koji se može razumno ispitati.

6.10.1.

Bilo kakav izbor izvoznika, proizvođača, uvoznika ilitipova proizvoda će, prema ovom stavku, ako je to moguće,biti napravljen u dogovoru i uz pristanak izvoznika,proizvođača ili uvoznika o kojima je riječ.

6.10.2.

U slučajevima kada su nadležna tijela ograničila svojaispitivanja, kao što je navedeno u ovom stavku, one će ipakodrediti pojedinačnu dampinšku maržu za bilo kojeg izvoznikaili proizvođača koji nije u početku odabran, a koji dostavipotrebne informacije na vrijeme da bi se takve informacijemogle razmatrati za vrijeme ispitnog postupka, osim uslučaju kada je broj izvoznika ili proizvođača tako velik,da bi pojedinačna ispitivanja bila teret za nadležna tijelai sprečavale bi okončanje ispitnog postupka u potrebnomroku. Dobrovoljni odgovori se neće destimulirati.

6.11.   Za potrebe ovog Sporazuma, izraz „zainteresirane stranke” uključuje:

i.

izvoznika ili stranog proizvođača ili uvoznika proizvodakoji je predmet postupka, ili trgovinsku ili poslovnu udrugučije većinsko članstvo čine proizvođači izvoznici iliuvoznici takvog proizvoda;

ii.

vladu članice izvoznice; te

iii.

proizvođača sličnog proizvoda u članici uvoznici ilitrgovinsku i poslovnu udrugu čije većinsko članstvoproizvodi sličan proizvod na državnom području članiceuvoznike.

Ovaj pregled ne sprečava članice da dozvole uključivanje drugihzainteresiranih stranaka uz one koje su naprijed navedene.

6.12.   Nadležna tijela će dati mogućnost industrijskim potrošačima proizvodakoji se ispituje, te u slučajevima kada se proizvod uobičajeno prodaje umaloprodaji i predstavničkim udrugama potrošača, da pruže informacije kojesu važne za ispitni postupak, a vezano za damping, štetu iposljedice.

6.13.   Nadležna tijela će voditi računa o poteškoćama s kojima se susrećuzainteresirane stranke, posebno mala poduzeća, pri dostavljanju traženihinformacija, i pružiti će svu pomoć koja je moguća.

6.14.   Gore navedeni postupci nemaju za cilj sprečavanje nadležnih tijelačlanice u brzom postupanju vezano za pokretanje ispitnog postupka, donošenjepreliminarnih ili konačnih odluka, bez obzira da li su one pozitivne ilinegativne, ili od primjene privremenih ili konačnih mjera, u skladu sodgovarajućim odredbama ovog Sporazuma.

Članak 7.

Privremene mjere

7.1.   Privremene mjere mogu se primijeniti samo ako je:

i.

započet ispitni postupak u skladu s odredbama članka 5., teje o tome dana javna obavijest, a zainteresiranim strankamaje pružena mogućnost da predoče informacije i dajukomentare;

ii.

donesena prethodna potvrda postojanju dampinga i uzročnojvezi za domaću proizvodnju, i

iii.

odgovarajuća nadležna tijela procijene da su takve mjerepotrebne da se spriječi šteta do koje bi došlo za vrijemeispitnog postupka.

7.2.   Privremene mjere mogu biti u obliku privremenih carina ili, prvenstveno,osiguranja – putem gotovinskog depozita ili mjenice – jednake iznosuprivremeno utvrđene antidampinške pristojbe, ali ne veće od iznosaprivremeno utvrđene dampinške marže. Zadržavanje procjene je odgovarajućaprivremena mjera, pod uvjetom da su normalne pristojbe i procijenjeni iznosantidampinške pristojbe navedene, i tako dugo dok je zadržavanje procjenepredmet istih uvjeta kao i ostale privremene mjere.

7.3.   Privremene mjere neće se primjenjivati prije isteka roka od 60 dana odpočetka ispitnog postupka.

7.4.   Primjena privremenih mjera ograničit će se na što je moguće kraćerazdoblje, ne dulje od četiri mjeseca, ili, na temelju odluke odgovarajućihnadležnih tijela, prema zahtjevu izvoznika koji predstavljaju značajanpostotak trgovine o kojoj je riječ, do roka koji nije dulji od šest mjeseci.Kada nadležna tijela tijekom ispitnog postupka istražuju da li će pristojbaniža od dampinške marže biti dovoljna za otklanjanje štete, ovi rokovi mogubiti šest, odnosno devet mjeseci.

7.5.   U primjeni privremenih mjera, primjenjivat će se odgovarajuće odredbečlanka 9.

Članak 8.

Preuzimanje obveza promjene cijena

8.1.   Postupak se može (19) obustaviti ili okončati bez uvođenja privremenih mjera iliantidampinške pristojbe, nakon što bilo koji izvoznik dobrovoljno preuzmeobvezu promjene svojih cijena ili prekidanja izvoza po dampinškim cijenamana područje o kojem je riječ, te da su nadležna tijela zadovoljna jer jeuklonjen štetni učinak dampinga. Povećanje cijena kod preuzimanja takvihobveza neće biti veće nego što je neophodno da bi se uklonila dampinškamarža. Poželjno je da povećanje cijena bude manje od dampinške marže, ako ćetakvo povećanje cijena biti dovoljno da se ukloni šteta nanesena domaćojindustriji.

8.2.   Preuzimanje obveze promjene cijena neće se tražiti niti prihvatiti odstrane izvoznika, osim ako nadležna tijela članice uvoznice prije toga nedonesu prethodnu jasnu potvrdu dampinga i štete uzrokovane takvimdampingom.

8.3.   Preuzimanje obveze promjene cijena ne mora biti prihvaćeno ako nadležnatijela smatraju da je takvo prihvaćanje nepraktično, na primjer ako je brojstvarnih ili potencijalnih izvoznika prevelik, ili zbog drugih razloga,uključujući i razloge opće politike. Ako dođe do takvog slučaja, nadležnatijela će, tamo gdje je to primjenjivo, predočiti izvozniku razloge koji suih naveli na to da smatraju obvezu o promjeni cijena neodgovarajućom, te će,u onoj mjeri koliko je to moguće, dati izvozniku priliku da iznese svojeprimjedbe.

8.4.   Ako se prihvati obveza promjene cijena, ispitni postupak o dampingu išteti će se ipak dovršiti, ako to želi izvoznik ili ako tako odluče nadležnatijela. U tom slučaju, ako se donese negativna odluka u vezi s dampingom ilištetom, obveza promjene cijena automatski prestaje, osim u slučajevima kadatakva odluka u velikoj mjeri ovisi o postojanju obveze promjena cijena. Utakvim slučajevima, nadležna tijela mogu zatražiti da se obveza promjenecijena zadrži tijekom razumnog razdoblja, a u skladu s odredbama ovogSporazuma. U slučaju da se donese pozitivna odluka o postojanju dampinga ištete, obveza o mijenjanju cijena će se nastaviti, u skladu s odredbama irokovima iz ovog Sporazuma.

8.5.   Obvezu promjene cijena mogu predložiti nadležna tijela članice uvoznice,ali niti jednog izvoznika se neće primorati da prihvati takvu obvezu.Činjenica da izvoznici ne nude preuzimanje obveze o promjeni cijena ili neprihvaćaju poziv da to učine neće niti na koji način dovesti u pitanjerazmatranje slučaja. Međutim, nadležna tijela mogu utvrditi da je prijetnjanastankom štete vjerojatnija ako se nastavi s dampinškim uvozom.

8.6.   Nadležna tijela članice uvoznice mogu zatražiti od bilo kojeg izvoznikakoji je prihvatio obvezu promjene cijena da periodički dostavlja informacijevažne za ostvarivanje preuzete obveze i da dozvoli provjeru podataka u vezis preuzetom obvezom. U slučaju kršenja obveze o promjeni cijena, nadležnatijela članice uvoznice mogu, prema ovom Sporazumu i sukladno s njegovimodredbama poduzeti hitne radnje koje mogu rezultirati izravnom primjenomprivremenih mjera, koristeći se najboljim podacima kojima raspolažu. Utakvim slučajevima, konačne pristojbe se mogu nametnuti u skladu s ovimSporazumom za proizvode koji su plasirani u potrošnju ne više od 90 danaprije primjene takvih privremenih mjera, s time da se takvo retroaktivnoodređivanje pristojbe neće primjenjivati na uvoz koji je plasiran upotrošnju prije kršenja preuzete obveze promjene cijena.

Članak 9.

Uvođenje i ubiranje antidampinških pristojbi

9.1.   Odluku da li da se uvedu antidampinške pristojbe u slučaju kada su svizahtjevi za uvođenje ispunjeni, te odluka da li će visina antidampinškepristojbe koja se uvodi biti pun iznos dampinške marže ili manji, donosenadležna tijela članice uvoznice. Poželjno je da uvođenje bude moguće nadržavnom području svih članica, te da pristojba bude manja od dampinškemarže, ako će manja pristojba biti dovoljna za uklanjanje štete domaćojproizvodnji.

9.2.   Kada se antidampinške pristojbe uvedu za bilo koji proizvod, one će seubirati u odgovarajućim iznosima u svakom slučaju, na nediskriminirajućojosnovi na uvoz tog proizvoda iz svih izvora gdje je utvrđen damping kojimnastaje šteta, osim na uvoz iz onih izvora gdje je prihvaćena obvezapromjena cijena prema uvjetima ovog Sporazuma. Nadležna tijela će navestiime dobavljača ili dobavljače proizvoda o kojima je riječ. Međutim, ako jeuključeno nekoliko dobavljača iz iste zemlje, te nije izvedivo imenovati svete dobavljače, nadležna tijela mogu imenovati zemlju dobavljača o kojoj jeriječ. Ako je uključeno više dobavljača iz različitih zemalja, nadležnatijela mogu ili imenovati sve te dobavljače, ili imenovati zemlju dobavljačao kojoj je riječ. Ako je uključeno više dobavljača iz više zemalja, nadležnatijela mogu ili imenovati sve dobavljače koji su uključeni, ili, ako to nijeizvedivo, sve zemlje dobavljače koje su uključene.

9.3.   Iznos antidampinške pristojbe neće prelaziti dampinšku maržu, kako je toutvrđeno u članku 2.

9.3.1.

Kada se iznos antidampinške pristojbe procjenjujeretrospektivno, određivanje konačne obveze plaćanjaprotudampinške pristojbe će se obaviti što je moguće prije,obično u roku od 12 mjeseci, a niti u kojem slučaju duže od18 mjeseci, nakon datuma zahtjeva za konačnom procjenomiznosa antidampinške pristojbe (20). Svaki povrat sredstava će biti izvršen odmah inormalno u roku ne dužem od 90 dana od procjene konačneobveze prema ovoj točki. U svakom slučaju, ako se povratsredstava ne izvrši u roku od 90 dana, nadležna tijela će,ako to bude zatraženo, dati objašnjenje.

9.3.2.

Kada se iznos antidampinške pristojbe procjenjuje natemelju budućih očekivanja, utvrdit će se odredbe koje, nazahtjev, uređuju brz povrat, na zahtjev, bilo koje pristojbekoja je plaćena iznad dampinške marže. Do povrata bilo kojetakve pristojbe će uobičajeno doći u roku ne dužem od 12mjeseci, a niti u kojem slučaju ne dužem od 18 mjeseci oddatuma kada je zahtjev za povratom, potkrijepljen dokazima,podnesen od strane uvoznika proizvoda koji je predmetantidampinške pristojbe. Odobreni povrat se mora izvršiti uroku od 90 dana od donošenja gore navedene odluke.

9.3.3.

Prilikom utvrđivanja da li je, i u kojoj mjeri potrebnoizvršiti naknadu kada je izvozna cijena određena u skladu sstavkom 3. članka 2., nadležna tijela moraju uzeti u obzirbilo koju promjenu normalne vrijednosti, bilo koju promjenuu troškovima koja je nastala između uvoza i preprodaje, ibilo koje promjene preprodajne cijene koja se naodgovarajući način odražava na daljnjim prodajnim cijenama,te moraju izračunani izvoznu cijenu bez odbijanja iznosaantidampinške pristojbe plaćene kada se predoče završnidokazi o gore navedenom.

9.4.   Ako su nadležna tijela ograničile svoja istraživanja u skladu sdrugom rečenicom stavka 10. članka 6., svaka antidampinška pristojbakoja se primjenjuje na uvoz od izvoznika ili proizvođača koji nisuuključeni u ispitivanja neće biti veća od:

i.

vagane prosječne dampinške marže koja je utvrđena zaodabrane izvoznike ili proizvođače ili,

ii.

gdje je obveza plaćanja antidampinške pristojbe izračunanana temelju buduće normalne vrijednosti, razliku izmeđuvagane prosječne normalne vrijednosti koja je utvrđena zaodabrane izvoznike ili proizvođače i izvoznih cijenaizvoznika ili proizvođača koji nisu pojedinačnoispitani,

pod uvjetom da će nadležna tijela, za potrebe ovog stavka,zanemariti bilo koje nulte ili de minimis maržeili marže nastale u okolnostima navedenim u stavku 8. članka 6. Nadležnatijela će primjenjivati pojedinačne pristojbe ili normalne vrijednostina uvoz od strane bilo kojeg izvoznika ili proizvođača koji nijeuključen u ispitivanje, a koji je predočio potrebne informacije zavrijeme trajanja ispitnog postupka, kao što je navedeno u točki 10.2.članka 6.

9.5.   Ako je proizvod predmet antidampinških pristojbi u članici uvoznici,nadležna tijela će odmah izvršiti pregled s ciljem određivanja pojedinačnihdampinških marži za sve izvoznike ili proizvođače u zemlji izvoznici o kojojje riječ, a koji nisu izvozili proizvod članici uvoznici tijekom ispitnogpostupka, pod uvjetom da ti izvoznici ili proizvođači mogu pokazati da nisupovezani s izvoznicima ili proizvođačima u zemlji izvoznici kojima jeuvedeno plaćanje antidampinških pristojbi za taj proizvod. Takav pregled ćese započeti i izvršiti po hitnom postupku u odnosu na normalnoprocjenjivanje pristojbe i postupke revizije kod članice izvoznice. Nikakvaantidampinška pristojba se neće uvoditi na uvoz od takvih izvoznika iliproizvođača za vrijeme pregleda. Međutim, nadležna tijela mogu zadržatiprocjene i/ili tražiti jamstva kako bi, u slučaju da se pregled okončaoutvrđivanjem dampinga u vezi s tim proizvođačima ili izvoznicima, naplataantidampinške pristojbe bila moguća retroaktivno u odnosu na datum početkapregleda.

Članak 10.

Retroaktivnost

10.1.   Privremene mjere i antidampinške pristojbe primijenit će se samo zaproizvode koji su plasirani u potrošnju nakon što je odluka prema stavku 1.članka 7. i stavku 1. članka 9. stupila na snagu, uz izuzeća predviđena ovimčlankom.

10.2.   Kada se izvrši konačno utvrđivanje štete (ali ne i prijetnje štetom ilimaterijalnog zaostajanja u razvoju industrije), u slučaju konačne odluke oprijetnji štetom, kada bi učinak dampinškog uvoza, u slučaju da nemaprivremenih mjera, doveo do utvrđivanja štete, antidampinške pristojbe semogu uvesti retroaktivno za razdoblje tijekom kojeg su se primjenjivaleprivremene mjere, ako su postojale.

10.3.   Ako je konačna antidampinška pristojba viša od privremenih plaćenihpristojbi ili plativih pristojbi, ili od iznosa procijenjenog za potrebeosiguranja, razlika se neće naplatiti. Ako je konačna pristojba niža odprivremene pristojbe koja je plaćena ili plativa, ili od iznosaprocijenjenog za potrebe osiguranja, razlika će se vratiti, ili će sepristojbe ponovno izračunani, zavisno od slučaja.

10.4.   Osim uvjeta iz stavka 2., kada je utvrđeno da postoji prijetnja štetomili materijalnim zaostajanjem (ali šteta još nije nastupila), konačnaantidampinška pristojba se može uvesti samo od dana utvrđivanja prijetnještetom ili materijalnim zaostajanjem, a svaki gotovinski polog uplaćentijekom primjene privremenih mjera isplaćuje se, a jamstva se vraćaju pohitnom postupku.

10.5.   Ako je konačna odluka negativna, svaki gotovinski polog uplaćen tijekomprimjene privremenih mjera isplaćuje se, a sva se jamstva vraćaju po hitnompostupku.

10.6.   Konačne antidampinške pristojbe mogu se uvesti na proizvode koji suplasirani u potrošnju najviše 90 dana prije datuma primjene privremenihmjera, kada nadležna tijela utvrde za dampinški proizvod o kojem jeriječ:

i.

da postoji dugotrajni damping koji je prouzročio štetu ilije uvoznik bio ili je trebao biti upoznat s time da izvoznikprovodi damping i da će taj damping uzrokovati štetu;i

ii.

da je šteta uzrokovana velikim količinama dampinškog uvozau relativno kratkom vremenu, što će, obzirom na trajanje iobujma dampinškog uvoza i ostale okolnosti (kao na primjerbrzo gomilanje zaliha uvezenog proizvoda) vjerojatnoozbiljno umanjiti povoljni učinak konačne antidampinškepristojbe koja se treba primijeniti, pod uvjetom da uvoznicio kojima je riječ imaju dana prilika da staveprimjedbe.

10.7.   Nadležna tijela mogu, nakon što započnu ispitni postupak, poduzetimjere, kao na primjer zadržavanje određivanja vrijednosti i procjene, štomože biti potrebno za prikupljanje antidampinških pristojbi retroaktivno,kako je navedeno u stavku 6., jednom kada budu imali dovoljno dokaza da suzadovoljeni uvjeti navedeni u tom stavku.

10.8.   Neće se uvoditi retroaktivno bilo kakva pristojba sukladno stavku 6. naproizvode plasirane za potrošnju prije datuma početka ispitnogpostupka.

Članak 11.

Trajanje i revizija antidampinških pristojbi i obveza promjenecijena

11.1.   Antidampinške pristojbe ostaju na snazi samo tako dugo i u onoj mjerikoliko je potrebno da se suzbije djelovanje dampinga koji je uzrokovaoštetu.

11.2.   Nadležna tijela će razmotriti potrebu za daljnjim produženjem pristojbi,tamo gdje je opravdano, na vlastitu inicijativu ili pod uvjetom da je oduvođenja konačne antidampinške pristojbe proteklo razumno vremenskorazdoblje, na zahtjev bilo koje zainteresirane stranke koja dostavitpozitivne informacije koje dokazuju potrebnu za revizijom. (21) Zainteresirane stranke imaju pravo tražiti od nadležnih tijelaispitivanje da li je produženo trajanje pristojbi nužno za neutralizacijudampinga, hoće li se šteta vjerojatno nastaviti ili ponoviti ako sepristojbe ukinu ili promijene, ili i jedno i drugo. Ako, kao rezultatrevizije iz ovog stavka, nadležna tijela utvrde da antidampinške pristojbeviše nisu opravdane, one će odmah će biti ukinute.

11.3.   Bez obzira na odredbe iz stavaka 1. i 2., svaka konačna antidampinškapristojba ukinut će se ne kasnije od pet godina od uvođenja pristojbi (iliod datuma zadnje revizije sukladno stavku 2., ako je ta revizija obuhvatilai damping i štetu, ili prema ovom stavku), osim ako nadležna tijela neutvrde, revizijom započetom prije tog datuma i na temelju vlastiteinicijative, ili na temelju zahtjeva koji je na odgovarajući načinobrazložen, a koji je podnesen od strane ili u ime domaće proizvodnje urazumnom vremenskom razdoblju prije tog datuma, da bi prestanak primjenepristojbe vjerojatno doveo do nastavka ili do ponavljanja dampinga ištete (22). Pristojbe mogu ostati na snazi dok se ne sazna rezultat takveistrage.

11.4.   Odredbe članka 6. u pogledu dokaza i postupaka primjenjivat će se nasvaku reviziju koja se obavlja prema ovom članku. Svaka takva revizijaobavit će se po hitnom postupku i obično će biti zaključena u roku od 12mjeseci od datuma njenog započinjanja.

11.5.   Odredbe iz ovog članka će se primjenjivati mutatismutandis na preuzete obveze promjene cijena utvrđene u članku8.

Članak 12.

Javno obavješćivanje i objašnjenje rezultata postupka

12.1.   Kada nadležna tijela smatraju da postoji dovoljno dokaza kojiopravdavaju započinjanje antidampinškog postupka sukladno članku 5., članicaili članice, čiji su proizvodi predmet postupka, te druge zainteresiranestranke poznate nadležnim tijelima, bit će o tome obaviještene, a dati će sei javna obavijest.

12.1.1.

Javna obavijest o započinjanju ispitnog postupka sadržavatće, ili će na drugi način učiniti dostupnim kroz posebniizvještaj (23), odgovarajuće informacije o slijedećem:

i.

nazivu zemlje izvoznice ili zemalja izvoznicai proizvoda o kojem je riječ;

ii.

datum započinjanja ispitnog postupka;

iii.

osnovu iz prijave prema kojoj se smatra da jedošlo do dampinga;

iv.

sažetak čimbenika na kojima se temeljinavodna šteta;

v.

adresa na koju zainteresirane stranke trebajuslati predstavke;

vi.

rokovi u kojima zainteresirane stranke moguiznijeti svoje stavove;

12.2.   Javno će se objaviti sve prethodne ili konačne odluke, bez obzira na tojesu li pozitivne ili negativne, o odlukama o prihvaćanju obveza slijedomčlanka 8., o prestanku takve obveze i o prestanku važenja konačneantidampinške pristojbe. Svaka takva obavijest navodit će dovoljno detaljno,ili će to učiniti na drugi način kroz zasebno izvješće, rezultate ispitnogpostupka i zaključke donesene po svim pitanjima sa činjenicama i zakonimakoje nadležna tijela smatraju bitnim u donošenju odluke. Sve takveobavijesti i izvješća bit će upućeni članici ili članicama čiji su proizvodipredmet takvih odluka ili postupaka, te drugim zainteresiranim strankama zakoje se zna da imaju u tome svoj interes.

12.2.1.

Javna obavijest o privremenim mjerama će sadržavati, ili ćena neki drugi način učiniti dostupnim putem posebnogizvješća, dovoljno detaljna objašnjenja za preliminarnezaključke o dampingu i šteti i navesti će sva činjenična izakonska pitanja koja su dovela do prihvaćanja ilineprihvaćanja argumenata. Takva obavijest ili izvješće ćesadržavat će, uz odgovarajuće poštivanje zahtjeva zazaštitom povjerljivih informacija, slijedeće:

i.

imena dobavljača, ili ako je to neizvedivo,uključenih zemalja dobavljača;

ii.

opis proizvoda koji je dovoljan za carinskepotrebe;

iii.

utvrđenu dampinšku maržu i potpunoobjašnjenje razloga korištenja određenemetodologije prilikom određivanja i usporedbeizvozne cijene i normalne vrijednosti sukladnočlanku 2.;

iv.

razmatranja koja su važna za utvrđivanještete prema članku 3.;

v.

osnovne razloge koji su doveli doodluke.

12.2.2.

Javna obavijest o okončanju ili obustavljanju ispitnogpostupka u slučaju pozitivne odluke, kojom se traži uvođenjekonačne pristojbe ili prihvaćanje obveze promjene cijenasadržavat će, ili će učiniti raspoloživim putem posebnogizvješća, sve relevantne informacije o činjeničnim izakonskim pitanjima, te razlozima koji su doveli do uvođenjakonačnih mjere ili do prihvaćanja obveza promjene cijena, uzodgovarajuće poštivanje zahtjeva za zaštitom povjerljivihinformacija. Posebno će obavijest ili izvješće sadržavatiinformacije sadržane u stavku 2.1., kao i razloge zaprihvaćanje ili neprihvaćanje argumenata ili žalbi koje supodnijeli izvoznici ili uvoznici, te osnovu za svaku odlukupoduzetu u skladu s stavkom 10.2. članka 6.

12.2.3.

Javna obavijest o okončanju ili obustavi ispitnog postupkanakon prihvaćanja obveza sukladno članku 8. sadržavat će ilina drugi način učiniti dostupnim kroz zasebno izvješće, onajdio preuzetih obveza koje nisu povjerljive.

12.3.   Odredbe ovog članka će se primjenjivati mutatismutandis na započinjanje i izvršenje revizije u skladu s člankom11. i na odluke u skladu s člankom 10., o retroaktivnoj primjenipristojbi.

Članak 13.

Sudska revizija

Svaka članica čije nacionalno zakonodavstvo sadrži odredbe o antidampinškimmjerama će imati arbitražne ili upravne sudove ili sudske postupke u svrhu, inter alia, brze revizije upravnih postupaka vezanih zakonačne odluke i revizije odluka u skladu sa značenjem članka 11. Ti sudovi ilipostupci bit će neovisni o nadležnim tijelima odgovornim za tu odluku ilireviziju.

Članak 14.

Antidampinški postupak u ime treće zemlje

14.1.   Zahtjev za pokretanje antidampinškog postupka u ime treće zemlje dajunadležna tijela treće zemlje koja traži postupak.

14.2.   Takav zahtjev će biti popraćen informacijama o cijenama koje pokazujupostojanje dampinškog uvoza, te podrobnima informacijama koje pokazuju danavodna prodaja po dampinškim cijenama nanosi štetu domaćoj proizvodnji utrećoj zemlji. Vlada treće zemlje će pružiti svu pomoć nadležnih tijelazemlje uvoznice u pribavljanju svih dodatnih informacija koje bi joj moglekoristiti.

14.3.   Kod razmatranja takvog zahtjeva, nadležna tijela zemlje uvoznice ćerazmotriti učinak navodnog dampinga na tu proizvodnju u trećoj zemlji kaocjelinu, drugim riječima, šteta se neće procjenjivati samo u odnosu naučinak navodnog dampinga na izvoz te proizvodnje u zemlju uvoznicu, niti uodnosu na ukupan izvoz te proizvodnje.

14.4.   Odluku o nastavljanju postupka donosi zemlja uvoznica. Ako zemljauvoznica odluči da je spremna poduzeti daljnje korake, poduzimanje koraka zatraženje odobrenja za takav postupak kod Vijeća za trgovinu robama jedužnost zemlje uvoznice.

Članak 15.

Članice zemlje u razvoju

Potvrđuje se da će se razvijene države članice pružiti posebnu pažnjuposebnoj situaciji u kojoj se nalaze članice zemlje u razvoju kada se razmatraprimjena antidampinških mjera prema ovom Sporazumu. Prije primjeneantidampinških mjera potrebno je proučiti mogućnosti uporabe drugihkonstruktivnih sredstava tamo gdje bi one imale utjecaja na vitalne interesečlanica zemalja u razvoju.

II. DIO

Članak 16.

Odbor za antidampinške postupke

16.1.   Ovime se osniva Odbor za antidampinške postupke (u daljnjem tekstuSporazuma „Odbor”)sastavljen od predstavnika svih država članica. Odbor će izabratipredsjednika i sastajati će se najmanje dva puta godišnje, i u drugimslučajevima kako je predviđeno odgovarajućim odredbama ovog Sporazuma, nazahtjev bilo koje članice. Odbor obavlja one dužnosti koje su određene ovimSporazumom ili koje mu povjere članice, te pruža članicama mogućnostkonzultacija o pitanjima koja se odnose na provedbu ovog Sporazuma ilidaljnjem ispunjenju ciljeva Sporazuma. Tajništvo WTO-a će djelovati kaotajništvo Odbora.

16.2.   Odbor može, prema potrebi, osnovati pomoćna tijela.

16.3.   U izvršavanju svojih zadataka Odbor i pomoćna tijela se mogukonzultirati i tražiti informacije od bilo kojeg izvora kojeg smatrajuprimjerenim. Međutim, prije nego što Odbor ili pomoćno tijelo zatraže takveinformacije od izvora koji je unutar nadležnosti neke članice, o tome ćeobavijestiti tu članicu. Odbor će priskrbiti odobrenje članice i svakogpoduzeća s kojim će biti obavljene konzultacije.

16.4.   Članice će bez odlaganja izvijestiti Odbor o svim poduzetimpreliminarnim ili konačnim antidampinškim mjerama. Takvi izvještaji će bitidostupni u Tajništvu na uvid drugim članicama. Članice će također davati, napolugodišnjoj osnovi, izvještaje o bilo antidampinškim mjerama u prethodnihšest mjeseci. Polugodišnji izvještaji će se podnositi u dogovorenomstandardnom obliku.

16.5.   Svaka članica će obavijestiti Odbor o tome (a) koje su nadležna tijelanadležne za započinjanje i vođenje ispitnih postupaka iz članka 5. (b) osvojim domaćim postupcima po kojima se odvijaju započinjanje i vođenjetakvih postupaka.

Članak 17.

Konzultacije i rješavanje sporova

17.1.   Osim ako ovdje nije određeno drukčije, Dogovor o rješavanju sporova semože primijeniti na konzultacije i rješavanje sporova prema ovomSporazumu.

17.2.   Svaka će članica dobronamjerno uzeti u obzir, te pružiti priliku zakonzultacije oko predstavki koje uputi druga članica, a u vezi s bilo kojimpitanjem koje može utjecati na primjenu ovog Sporazuma.

17.3.   Ako bilo koja članica smatra da joj se posredno ili neposredno ukida iliugrožava bilo koja korist koja joj pripada sukladno ovom Sporazumu, ili dase postizanje nekog cilja onemogućava od strane druge članice ili članica,ta članica može, s ciljem postizanja uzajamno prihvatljivog rješenja,zatražiti u pisanom obliku priliku za konzultacije s članicom ili članicamao kojima je riječ. Svaka od članica će se dobronamjerno odnositi prema bilokojem zahtjevu za savjetovanje od strane druge članice.

17.4.   Ako članica koja je tražila konzultacije smatra da se konzultacijamaprema stavku 3. nije postiglo uzajamno prihvatljivo rješenje, te ako su odstrane nadležnih tijela članice uvoznice poduzeti koraci u smislu uvođenjakonačnih antidampinških pristojbi ili prihvaćanja obveze promjene cijena,ona može predati predmet Tijelu za rješavanje sporova (DSB). Ako jeprivremena mjera imala značajan utjecaj, a članica koja je zatražilakonzultacije smatra da je mjera poduzeta suprotno odredbama stavka 1. članka7., ta članica može također predati predmet Tijelu za rješavanje sporova(DSB).

17.5.   Na zahtjev stranke koja se žali, DSB će sastaviti panel natemelju:

i.

pisane izjave članice koja podnosi zahtjev, navodeći kakoje neposredno ili posredno poništena korist koja proizlaziprema ovom Sporazumu ili se ostvarenje nekog cilja iz ovogSporazuma ograničava;

ii.

činjenica koje su date na raspolaganje nadležnim tijelimačlanice uvoznice u skladu s odgovarajućim domaćimpostupcima.

17.6.   Prilikom razmatranja predmeta navedenog u stavku 5.:

i.

kod procjene činjeničnog stanja, panel će utvrditi da li jeutvrđivanje činjenica od strane nadležnih tijela biloodgovarajuće, te da li je procjenjivanje tih činjenica bilobez predrasuda i objektivno. Ako je utvrđivanje činjenicabilo obavljeno na odgovarajući način, a procjenjivanje jeobavljeno bez predrasuda i bilo je objektivno, čak i ako jepanel možda donio drugačiji zaključak, procjena neće bitiosporena;

ii.

panel će tumačiti odgovarajuće odredbe Sporazuma u skladu suobičajenim propisima o tumačenju javnih međunarodnihzakona. Tamo gdje pa odbor utvrdi da odgovarajuća odredbaovog Sporazuma dozvoljava više od jednog dopustivogtumačenja, panel mora utvrditi da su mjere nadležnih tijelau skladu s ovim Sporazumom, ako su u okviru nekog oddozvoljenih tumačenja.

17.7.   Povjerljive informacije iznesene panelu neće biti otkrivene bezformalnog odobrenja od strane osobe, tijela ili nadležna tijela koje dajutakve informacije. Ako se takve informacije traže od panela, a panel nijeovlašten za davanje takvih podataka, osigurat će se sažetak podataka, kojineće biti povjerljivog karaktera, a odobrit će ga osoba, tijelo ili nadležnatijela.

III. DIO

Članak 18.

Završne odredbe

18.1.   Ne može se poduzimati bilo kakva mjera protiv dampinškog izvoza odstrane druge članice osim u skladu s odredbama GATT-a 1994., na način kakoih tumači ovaj Sporazum (24).

18.2.   Ne mogu se izraziti rezerve u pogledu primjene bilo koje od odredbi ovogSporazuma bez suglasnosti drugih članica.

18.3.   Sukladno stavcima 3.1. i 3.2. odredbe ovog Sporazuma će se primjenjivatina ispitne postupke i revizije postojećih mjera, započetih prema zahtjevimakoji su podneseni na dan ili nakon dana stupanja na snagu WTO Sporazuma začlanicu.

18.3.1.

Za izračunavanje dampinške marže kod postupaka povrataprema stavku 3. članka 9., primjenjivat će se pravilakorištena u najnovijem utvrđivanju ili revizijidampinga.

18.3.2.

U svrhu stavka 3. članka 11., smatrat će se da se postojećeantidampinške mjere primjenjuju od datuma koji nije kasnijiod dana stupanja na snagu WTO Sporazuma za članicu, osim uslučajevima kada je domaće zakonodavstvo članice na snazi nataj dan imalo odredbu iste vrste kao što je navedeno u tomstavku.

18.4.   Svaka članica će poduzeti sve potrebne mjere, općeg ili posebnogkaraktera, kako bi osigurala, najkasnije do dana stupanja na snagu WTOSporazuma za tu članicu, sukladnost svojih zakona, propisa iadministrativnih postupaka s odredbama ovog Sporazuma onako kako se one moguprimijeniti na tu članicu.

18.5.   Svaka članica će obavijestiti Odbor o svim promjenama u svojim zakonimai propisima bitnim za ovaj Sporazum, i o provedbi takvih zakona ipropisa.

18.6.   Odbor će godišnje izvršiti pregled primjene i djelovanja ovog Sporazuma,vodeći računa o njegovim ciljevima. Odbor će godišnje izvještavati Vijeće zatrgovinu robama o promjenama tijekom razdoblja koje obuhvaćaju takvipregledi.

18.7.   Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.


(1)  Pojam „započeti” uovom Sporazumu znači postupak kojim zemlja članica formalno započinjeispitni postupak kako je predviđeno člankom 5.

(2)  Prodaja sličnog proizvoda namijenjenog potrošnji na domaćem tržištuzemlje izvoznice smatrat će se dovoljnom količinom za određivanjenormalne vrijednosti, ako takva prodaja čini 5 % ili više prodajetog proizvoda članici uvoznici, pod uvjetom da niži omjer treba bitiprihvatljiv tamo gdje podaci pokazuju da je domaća prodaja i u takonižem omjeru ipak dovoljno velika da omogućuje odgovarajućuusporedbu.

(3)  Kada se u ovom Sporazumu koristi izraz „nadležnatijela”, on se odnosi na tijelavlasti koja su na odgovarajućoj višoj razini.

(4)  Duljim se razdobljem obično smatra rok od godinudana, a niti u kojem slučaju rok kraći od šestmjeseci.

(5)  Smatra se da je prodaja ispod jediničnih troškovaostvarena u značajnoj količini, kad nadležna tijelautvrde, da su vagane prosječne prodajne cijenetransakcija koje se promatraju radi utvrđivanjanormalne vrijednosti ispod vaganih prosječnihjediničnih troškova, ili da obujam prodaje ispodjedinične cijene predstavlja više od 20 % obujmaprodaje putem transakcija koje se promatraju kododređivanja normalne vrijednosti.

(6)  Usklađenja kod uhodavanja poslovanja odražavajutroškove na kraju početnog razdoblja poslovanja,ili, ako je to razdoblje duže od razdobljaispitnog postupka, najnovije troškove kojenadležna tijela mogu razumno uzeti u obzir zavrijeme istrage.

(7)  Podrazumijeva se da se neki od gornjih čimbenika mogu preklapati, anadležna tijela pazit će da ne ponavljaju usklađivanja koja su većučinjena po ovoj odredbi.

(8)  Normalno, dan prodaje je datum sklapanja ugovora,kupovne narudžbe, potvrde narudžbe ili fakture, tojest onaj koji utvrđuje materijalne uvjeteprodaje.

(9)  U ovom Sporazumu, izraz „šteta” će, ako nije drukčije navedeno, značitimaterijalnu štetu domaćoj industriji, prijetnju materijalnom štetomdomaćoj industriji, ili materijalno zaostajanje razvoja takveindustrije, i bit će tumačeno u skladu s odredbama ovog članka.

(10)  Jedan primjer je, ali ne jedini, postojanje uvjerljivih razlogada će, u bližoj budućnosti, doći do značajnog uvoza proizvoda podampinškim cijenama.

(11)  Za potrebe ovog stavka, proizvođači će se smatratipovezanim s izvoznicima ili s uvoznicima samo ako(a) jedan od njih izravno ili neizravno kontroliradrugoga; ili (b) i jednog i drugog izravno ilineizravno kontrolira treća osoba; ili (c) onizajedno izravno ili neizravno kontroliraju trećuosobu, pod uvjetom da postoji osnova za vjerovanjeili sumnju da je posljedica veze takva da ćeprouzročiti drukčije ponašanje proizvođača o kojemje riječ u odnosu na proizvođače koji nisu povezani.Za potrebe ovog stavka, smatrat će se da jedankontrolira onog drugog kada je prvi zakonski iliposlovno na položaju na kojem može ograničavati iliusmjeravati onog drugog.

(12)  Kako se koristi u ovom Sporazumu, riječ „uvesti” znači definitivno ili konačnozakonsko određivanje ili ubiranje pristojbi ili poreza.

(13)  U slučaju rascjepkanih industrija koje uključuju iznimno velik brojproizvođača nadležna tijela mogu utvrditi podršku ili protivljenje,koristeći statistički valjane tehnike uzorkovanja.

(14)  Članice su svjesne, da na državnom području određenih članica radnicidomaćih proizvođača sličnog proizvoda ili predstavnici takvihradnika mogu izraditi ili podržati zahtjev za pokretanjem ispitnogpostupka iz stavka 1.

(15)  Kao općenito pravilo, vremensko ograničenje zaizvoznike će se računati od datuma primitkaupitnika, za koji će se u ovu svrhu smatrati da jeprimljen tjedan dana od datuma kada je poslanprimatelju, ili je proslijeđen odgovarajućemdiplomatskom predstavniku članice izvoznice ili, uslučaju posebnog carinskog područja članice WTO-a,službenom predstavniku teritorije izvoznice.

(16)  Podrazumijeva se, kada je u pitanju izrazito velikibroj umiješanih izvoznika, da se potpuni tekstpisanog zahtjeva u tom slučaju mora predočiti samonadležnim tijelima članice izvoznice, iliodgovarajućem trgovinskom udruženju.

(17)  Članice su svjesne toga da se na teritoriju nekih članica možetražiti objava povjerljivih informacija prema točno određenomzaštitnom nalogu.

(18)  Članice se slažu da se zahtjevi za povjerljivošću nesmiju samovoljno odbiti.

(19)  Riječ „može”neće se tumačiti tako da se omogući istodobno nastavljanje ispitnogpostupka s primjenom preuzimanja obveze u pogledu cijena, osim kakoje navedeno u stavku 4.

(20)  Podrazumijeva se, da poštivanje vremenskih rokovanavedenih u ovoj točki i točki 3.2. možda neće bitimoguće kada proizvod o kojem je riječ mora proći izakonski pregled i postupak.

(21)  Određivanje konačne obveze plaćanja antidampinške pristojbe, kako jeto predviđeno stavkom 3. ne znači samo po sebi obvezu revizijesukladno ovom članku.

(22)  Kada je iznos antidampinške pristojbe procijenjen retrospektivno,rezultati najnovijeg postupka procjenjivanja sukladno stavku 3.1.članka 9 da neće biti nametnuta nikakva pristojba, neće sami po sebizahtijevati od nadležnih tijela da okončaju konačne pristojbe.

(23)  Tamo gdje nadležna tijela objavljuju informacije iodluke prema odredbama ovog članka u posebnomizvješću, one će osigurati da takvo izvješće budelako dostupno javnosti.

(24)  Ovo nije s namjerom da spriječi aktivnosti prema drugim odgovarajućimodredbama GATT-a 1994., ako su odgovarajuće.


PRILOG I.

ISPITNI POSTUPAK NA LICU MJESTA PREMA STAVKU 7. ČLANKA 6.

1.

Nakon pokretanja ispitnog postupka, nadležna tijela članice izvoznice, te poduzeća za koja se zna da su s tim u vezi moraju biti obaviještene o namjeri da se provede ispitni postupak na licu mjesta.

2.

Koliko se u iznimnim slučajevima u ekipu koja provodi ispitni postupak namjerava uključiti i nevladine stručnjake, o tome treba obavijestiti poduzeća i nadležna tijela članice izvoznice. Svi nevladini stručnjaci podliježu strogim sankcijama u pogledu povjerljivosti ispitnog postupka.

3.

Standardna praksa mora biti dobivanje izričite suglasnosti obuhvaćenih poduzeća članice izvoznice prije konačnog zakazivanja posjete.

4.

Čim je zatražena suglasnost primljena, nadležna tijela bi trebala obavijestiti nadležna tijela članice izvoznice o nazivima i adresama poduzeća, koja će biti obuhvaćena posjetom kao i o dogovorenim datumima.

5.

Obavijest poduzećima u pitanju treba biti poslana dovoljno unaprijed prije same posjete.

6.

Posjete radi objašnjavanja upitnika se organiziraju isključivo na zahtjev poduzeća izvoznika. Posjetu je moguće obaviti jedino ako (a) nadležna tijela članice uvoznice obavijeste predstavnike nadležnih tijela te članice i (b) ako se potonja članica ne protivi posjeti.

7.

Budući da je osnovna svrha ispitnog postupka na licu mjesta provjera informacija ili dobivanje detaljnih podataka, postupak treba obaviti nakon što se primi odgovor na upitnik, osim ako poduzeće ne pristane na drugačiji postupak, a vlada članice izvoznice pristanu na posjetu pošto od tijela koja provode ispitni postupak prime o tome obavijest, nadalje, standardna praksa mora biti da se prije posjete ta poduzeća izvijeste općenito o prirodi informacija koje treba provjeriti, i o daljnjim informacijama koje trebaju pružiti, iako se time ne isključuje mogućnost traženja dodatnih pojedinosti na licu mjesta, što može ovisiti o tamo dobivenim informacijama.

8.

Na upite ili pitanja koja postave tijela ili poduzeća članice izvoznice, a koji su bitni za uspjeh ispitnog postupka na licu mjesta, trebalo bi, kad god je to moguće, odgovoriti prije posjete.


PRILOG II.

NAJBOLJE DOSTUPNE INFORMACIJE PREMA STAVKU 8. ČLANKA 6.

1.

Nadležna tijela dužna su, što je prije moguće po započinjanju ispitnog postupka, detaljno navesti koje informacije traže od bilo koje zainteresirane stranke kao i način na koji očekuju da zainteresirane stranke prikažu tražene informacije. Nadležna tijela bi također trebale obznaniti da će u slučaju da ne prime od zainteresiranih stranaka odgovor u razumnom roku, zaključke donositi na temelju dostupnih podataka, uključujući i one koji se nalaze na zahtjevu za započinjanjem ispitnog postupka od strane domaće industrije.

2.

Nadležna tijela također mogu zatražiti da svaka zainteresirana stranka dostavi odgovor na određenom mediju (npr. na kompjutorskoj traci) ili u određenom kompjutorskom jeziku. Kada se uputi takav zahtjev, nadležna tijela trebaju realno ocijeniti mogućnosti zainteresirane strane da odgovori na traženom mediju ili kompjutorskom jeziku, i ne bi trebale tražiti da njihov odgovor bude u drukčijem kompjutorskom sustavu od onog koji ta stranka inače koristi. Nadležna tijela ne bi trebale insistirati na kompjuteriziranom odgovoru ako zainteresirana stranka nema kompjutorizirano knjigovodstvo i ako bi dostavljanje odgovora na način kao što je to zatraženo predstavljalo nerazuman teret za zainteresiranu stranku, kao što je npr. nerazuman dodatni trošak ili napor. Nadležna tijela ne bi trebale insistirati na dobivanju odgovora na određenom mediju ili kompjutorskom jeziku ako zainteresirana strana nema kompjutersku obradu na tom mediju ili kompjutorskom jeziku i ako bi dostavljanje odgovora na način kao što je to zatraženo zahtijevalo od zainteresirane strane nerazuman dodatni teret, kao što je npr. nerazuman dodatni trošak ili napor.

3.

Kod donošenja zaključaka treba koristiti svaku informaciju, koja se može provjeriti, a koja je predana na način koji omogućuje njeno korištenje u ispitnom postupku bez posebnih poteškoća, koja je dostavljena na vrijeme, i koja je, ako je to potrebno, predana na odgovarajućem mediju ili kompjutorskom jeziku. U slučaju da stranka ne odgovori na traženom mediju ili kompjutorskom jeziku a nadležna tijela utvrde da su okolnosti iz stavka 2. zadovoljene, smatrat će se da propuštanje odgovora na traženom mediju ili kompjutorskom jeziku ne predstavlja bitnu prepreku vođenju ispitnog postupka.

4.

U slučaju da nadležna tijela nisu u mogućnosti koristiti informaciju koja je predana na određenom mediju (npr. kompjutorska traka), informaciju treba predati u pisanom obliku ili u bilo kojem obliku koji nadležna tijela ocijene prihvatljivim.

5.

Nadležna tijela ne smiju odbaciti informacije, koje nisu predane u najboljem obliku s bilo kojeg stajališta, pod uvjetom da je zainteresirana stranka postupila kako je najbolje mogla.

6.

U slučaju da nadležna tijela ne prihvate dokaze ili informacije, dužne su obavijestiti stranku koja je dostavila informaciju, o razlozima za svoju odluku i pružiti joj priliku da u razumnom roku dostavi daljnja objašnjenja, uzimajući u obzir vremenska ograničenja u vezi sa samom istragom. Ako nadležna tijela objašnjenja ocjenjuju nezadovoljavajućima, u svim objavljenim odlukama treba navesti razloge za odbijanje podnesenih dokaza ili informacija.

7.

U slučaju kad nadležna tijela temelje svoje zaključke, uključujući i one o prihvaćenoj vrijednosti, na neizravnim informacijama, koje obuhvaćaju i informacije podnesene u zahtjevu za pokretanje ispitnog postupka, takvi zaključci moraju biti doneseni s posebnim obzirom. Nadležna tijela su u takvim slučajevima dužne kad god je to moguće, provjeriti informacije kod drugih dostupnih neovisnih izvora informacija, kao što su objavljeni cjenici, službena uvozna statistika i carinska evidencija, kao i iz informacija dobivenih tijekom ispitnog postupka od drugih zainteresiranih stranaka. Samo se po sebi razumije da rezultat čitavog postupka može za stranku koja odbija suradnju biti manje povoljan nego što bi to bio slučaj da je zainteresirana stranka surađivala i da nije od nadležnih tijela krila relevantne informacije.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

128


21994A1223(10)


L 336/119

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O PROVEDBI ČLANKA VII. OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI1994.

OPĆE UVODNE NAPOMENE

1.

Primarna je osnova za utvrđivanje carinske vrijednosti prema ovom Sporazumu„transakcijskavrijednost” premadefiniciji iz članka 1. Članak 1. treba tumačiti zajedno sa člankom 8. kojim sepredviđa, između ostalog, i usklađivanje stvarno plaćene cijene ili cijeneplative u slučajevima kada neke specifične elemente, koji su dio vrijednosti ucarinske svrhe, pokriva kupac, iako oni nisu uključeni u stvarno plaćenu cijenu,a ni u cijenu koju treba platiti. Članak 8. također određuje da transakcijskavrijednost uključuje određene obveze, koje je moguće prenijeti s kupca naprodavatelja u obliku specifičnih roba ili usluga, a ne u novcu. Članci 2. do 7.propisuju metode utvrđivanja carinske vrijednosti u slučajevima kada se to nemože odrediti prema članku 1.

2.

U slučaju da se carinska vrijednost ne može odrediti prema članku 1., potrebnoje provesti postupak konzultacija između carinske uprave i uvoznika, kako bi seutvrdilo na kojoj osnovi odrediti vrijednost prema odredbama članaka 2. ili 3.Može se, na primjer, dogoditi da uvoznik posjeduje informacije o carinskojvrijednosti iste ili slične uvezene robe, koja nije istodobno dostupna carinskojupravi u mjestu uvoznog carinjenja. Carinska uprava može, s druge strane,posjedovati informacije o carinskoj vrijednosti iste ili slične uvezene robekoja nije na raspolaganju uvozniku. Postupak konzultacija između te dvijestranke omogućuje razmjenu informacija, pod uvjetom da se poštuje zahtjev zapovjerljivošću podataka o trgovini, a sa ciljem da se odredi osnova zaodređivanje vrijednosti u carinske svrhe.

3.

Članci 5. i 6. predviđaju dvije osnovice za određivanje carinske vrijednosti zaslučaj kad je carinsku vrijednost nemoguće odrediti na osnovu transakcijskevrijednosti uvezene robe ili iste ili slične uvezene robe. Stavak 1. članka 5.utvrđuje da se carinska vrijednost određuje na osnovu cijene po kojoj se robaprodaje u stanju u kojem je uvezena neovisnom kupcu u zemlji uvoza. Uvoznik imapravo dati robu namijenjenu daljnjoj obradi na uvozno vrednovanje prema članku5., ako to sam zatraži. Carinska se vrijednost određuje prema članku 6. naosnovi izračunate vrijednosti. Kako je primjena obiju metoda vezana uz određeneteškoće, uvoznik ima pravo prema članku 4. izabrati redoslijed primjene tihdviju metoda.

4.

Članak 7. pokazuje način određivanja carinske vrijednosti u slučajevima kad tonije moguće učiniti prema odredbama prethodnih članaka.

ČLANICE,

Uzimajući u obzir multilateralne pregovore o trgovini;

Želeći unaprijediti ciljeve GATT-a 1994. i osigurati dodatne pogodnosti za zemlje urazvoju u međunarodnoj trgovini;

Prepoznajući značaj odredbi članka VII. GATT-a 1994. i želeći razraditi pravila njihoveprimjene čime bi se osigurala veća ujednačenost i sigurnost njihove primjene;

Prepoznajući potrebu za pravednim, jedinstvenim i nepristranim sustavom vrednovanja robeu svrhu određivanja carina koja isključuje korištenje proizvoljnih ili nerealnihcarinskih vrijednosti;

Prepoznajući da bi osnova za vrednovanje robe u svrhu određivanja carine trebala unajvećoj mogućoj mjeri biti transakcijska vrijednost robe koja se vrednuje;

Prepoznajući da carinska vrijednost treba biti određena na jednostavnim i nepristranimkriterijima koji su sukladni običajima u trgovini i da postupak vrednovanja treba bitiopće primjenjivan i jednak za sve izvore snabdijevanja;

Prepoznajući da se postupak vrednovanja ne smije koristiti za suzbijanje dampinga,

SPORAZUMNE SU:

DIO I.

PRAVILA ZA UTVRĐIVANJE CARINSKE VRIJEDNOSTI ROBE

Članak 1.

1.   Carinska vrijednost uvezene robe je transakcijska vrijednost, to jestcijena plaćena ili plativa za robu koja se prodaje radi izvoza u zemljuuvoza, usklađena prema odredbama članka 8., pod uvjetom da:

(a)

kupac nema ograničenja vezana uz raspolaganje ilikorištenje robe, osim ograničenja koja:

i.

nameće ili uvjetuje zakon ili vlasti zemljeuvoza;

ii.

ograničavaju zemljopisno područje gdje seroba može preprodati; ili

iii.

ne utječu znatno na vrijednost robe;

(b)

prodaja ili cijena ne podliježu uvjetima ili ograničenjimačiju vrijednost nije moguće odrediti u vezi s robom koja seprocjenjuje;

(c)

kupac ne usmjeri ni posredno niti neposredno ni jedan dioutroška od naknadne preprodaje, prodaje ili korištenja robeprodavatelju, osim ako postoji mogućnost odgovarajućegusklađenja u skladu s odredbama članka 8.; i

(d)

da kupac i prodavatelj nisu ni na jedan način povezani, aako jesu, transakcijska vrijednost u svrhu određivanjacarine prihvatljiva je u skladu s odredbama članka 2.

2.

(a)

U postupku procjene prihvatljivosti transakcijskevrijednosti prema zahtjevima iznesenim u stavku 1., samačinjenica da su kupac i prodavatelj povezani na načinspomenut u članku 15. neće predstavljati dovoljan razlog dase određenu transakcijsku vrijednost ocijenineprihvatljivom. U takvom slučaju treba ispitati okolnostiprodaje i prihvatiti transakcijsku vrijednost pod uvjetom dapostojeća povezanost nije utjecala na cijenu. Ako carinskotijelo imaju razloga pretpostaviti, na temelju informacijadobivenih od uvoznika ili na drugi način, da je postojećapovezanost utjecala na cijenu, svoje su razloge dužne javitiuvozniku, a uvoznik ima primjerenu priliku za odgovor.Carina svoje razloge, na traženje uvoznika, dostavlja i upisanom obliku.

(b)

Kod prodaje između povezanih osoba, transakcijskavrijednost smatra se prihvatljivom, a roba procijenjenom uskladu s odredbama stavka 1. uvijek kad uvoznik možedokazati da je vrijednost gotovo jednaka jednoj od sljedećihvrijednosti, pod uvjetom da se koriste istovremeni ilivremenski vrlo bliski podaci:

i.

transakcijska vrijednost iste ili slične robekoja se prodaje nezavisnim kupcima radi izvoza uistu zemlju uvoza;

ii.

carinska vrijednost iste ili slične robeprema odredbama članka 5.;

iii.

carinska vrijednost iste ili slične robeprema odredbama članka 6.

U primjeni gore navedenih testova treba paziti na očiterazlike u razinama komercijalne aktivnosti, kao i nakoličinske razine, stavke nabrojene u članku 8. i troškovekoje je imao prodavatelj tijekom prodaje u kojoj prodavatelji kupac nisu povezani, a kojih nema tokom prodaje u kojoj suprodavatelj i kupac povezani.

(c)

Testovi prikazani u stavku 2. točki (b) koriste se napoticaj uvoznika isključivo radi usporedbe. Odredbe stavka2. točke (b) ne dopuštaju utvrđivanje zamjenskihvrijednosti.

Članak 2.

1.

(a)

Kad nije moguće utvrditi carinsku vrijednost uvezene robeprema odredbama članka 1., smatra se da je carinskavrijednost transakcijska vrijednost iste takve robe prodaneradi izvoza u istu zemlju uvoza, ako do izvoza dolazi u istoili gotovo isto vrijeme.

(b)

Kod primjene ovog članka treba pri određivanju carinskevrijednosti koristiti transakcijsku vrijednost iste robekoja se prodaje na istoj komercijalnoj razini i u pretežnoistoj količini. Ako nije moguće naći odgovarajući primjerprodaje, koristi se transakcijska vrijednost iste robeprodane na različitoj komercijalnoj razini i/ili urazličitim količinama, uz prilagodbe potrebne radi razlikaproisteklih iz komercijalne razine i/ili količine, poduvjetom da se takve prilagodbe mogu provesti na osnoviočitih dokaza koji jasno utvrđuju stupanj primjerenosti itočnosti prilagodbe, bez obzira dovodi li sama prilagodba doporasta ili do smanjenja vrijednosti.

2.   Kad troškovi i davanja spomenuta u stavku 2. članka 8. čine diotransakcijske vrijednosti, kod prilagodbe treba voditi računa o značajnimrazlikama troškova i davanja između uvezene robe i iste takve robe, kojenastaju zbog razlika u udaljenostima i vrsti prijevoza.

3.   Kad se kod primjene ovog članka ustanovi postojanje više od jednetransakcijske vrijednosti za istu robu, kao carinska vrijednost se koristinajniža od svih postojećih vrijednosti.

Članak 3.

1.

(a)

Kad nije moguće odrediti carinsku vrijednost uvezene robe uskladu s odredbama članaka 1. i 2., carinskom se vrijednošćusmatra transakcijska vrijednost slične robe prodane radiizvoza u istu zemlju uvoza ako je roba izvezena u isto iliskoro isto vrijeme kad i roba koja se procjenjuje.

(b)

Kod primjene ovog članka, carinska se vrijednost određujekorištenjem transakcijske vrijednosti iste robe koja seprodaje na istoj komercijalnoj razini i u istoj količini kaoi roba koja se procjenjuje. Kad nije moguće naći primjerodgovarajuće prodaje, koristi se transakcijska vrijednostslične robe prodane na različitoj komercijalnoj razini i/iliu različitim količinama, uz prilagođivanja radi postojećihrazlika koje su posljedica komercijalne razine i/ilikoličine, pod uvjetom da se prilagodbe čine na osnovi očitihdokaza koji jasno pokazuju stupanj primjerenosti i točnostiprilagodbe, bez obzira dovodi li prilagodba do povećanja ilido smanjenja vrijednosti.

2.   Kad su troškovi i davanja navedena u stavku 2. članka 8. uključena utransakcijskoj vrijednosti, potrebno je izvršiti prilagodbu s obzirom napostojanje značajne razlike u takvim troškovima i davanjima između uvezenerobe i slične robe, što je posljedica različitih udaljenosti i vrstaprijevoza.

3.   Ako se kod primjene ovog članka utvrdi postojanje više od jednetransakcijske vrijednosti slične robe, za utvrđivanje carinske vrijednostiuvezene robe koristi se najniža od postojećih vrijednosti.

Članak 4.

Kad nije moguće utvrditi carinsku vrijednost uvezene robe prema odredbamačlanaka 1., 2. i 3., carinska se vrijednost određuje prema odredbama članka 5.Ako nije moguće odrediti carinsku vrijednost ni prema tom članku, koriste seodredbe članka 6., osim kad uvoznik zahtijeva zamjenu redoslijeda primjenečlanaka 5. i 6.

Članak 5.

1.

(a)

Kad je uvezena roba, ili istovjetna, ili slična robaprodana u zemlji uvoza u stanju u kojem je uvezena, carinskase vrijednost uvezene robe prema ovom članku temelji najediničnoj cijeni po kojoj se prodaje najveći mogući ukupnibroj jedinica takve ili istovjetne ili slične uvezene robe,u istom ili približno istom vremenskom razdoblju kao i robakoja se prodaje, i to osobama, koje nisu povezane s osobamaod kojih tu istu robu kupuju, pod uvjetom da se iznos umanjiza sljedeće stavke:

i.

uobičajenu proviziju, koja je naplaćena ilikoju treba platiti, ili uobičajena uvećanja radiostvarenja dobiti i pokrića općih troškova prodajeu određenoj zemlji kod uvezene robe iste vrste iligrupe proizvoda;

ii.

uobičajene troškove prijevoza i osiguranja idruge s tim povezane troškove nastale u zemljiuvoza;

iii.

troškove i davanja spomenuta u stavku 2.članka 8.;

iv.

ako je to potrebno, i carinska davanja iostale unutarnje poreze, koji se plaćaju u zemljiuvoza po uvozu ili prodaji robe.

(b)

Ako se u zemlji uvoza u istom ili približno istom razdobljune prodaje ta uvezena roba, a ni istovjetna ili slična robau stanju u kojem je roba koja se procjenjuje, carinskuvrijednost robe, koja inače podliježe odredbama stavka 1.točke (a), treba odrediti prema jediničnoj cijeni po kojojse uvezena, istovjetna ili slična roba prodaje u zemljiuvoza u stanju u kakvom je uvezena, i to u najkraćem rokunakon uvoza robe koja se procjenjuje, a ne nakon isteka rokaod 90 dana od samog uvoza.

2.   Ako se u zemlji uvoza u istom ili približno istom razdoblju ne prodajeta uvezena roba, a ni istovjetna ili slična roba u stanju u kojem se nalaziroba koja se procjenjuje, carinska vrijednost robe se na zahtjev uvoznikaodređuje prema jediničnoj cijeni prodaje uvezene robe, i to nakon daljnjeprerade, u najvećoj ukupnoj količini, osobama u zemlji uvoza koje nisupovezane s osobama od kojih tu robu kupuju, pod uvjetom da je u procjeniuzeta u obzir vrijednost dodana robi tijekom prerade, kao i odbici određeniu stavku 1. točki (a).

Članak 6.

1.   Carinska se vrijednost robe uvezene prema ovom članku temelji naizračunanoj vrijednosti. Izračunanu vrijednost čini zbroj:

(a)

vrijednosti materijala i troškova proizvodnje ili drugevrste preradbe, koja je upotrijebljena u proizvodnji uvezenerobe;

(b)

svote dobiti i općih troškova koja je jednaka uobičajenomiznosu koji se ostvaruje pri prodaji robe iste vrste iligrupe proizvoda kao što je roba koja se procjenjuje, a kojaje proizvedena u zemlji izvoza radi izvoza u zemljuuvoza;

(c)

vrijednosti svih troškova i davanja do kojih dolazi ako seizabere mogućnost procjene opisana u stavku 2. članka8.

2.   Nijedna članica ne može tražiti ili prisiliti bilo koju osobu bezstalnog prebivališta na njegovom državnom području da omogući pregled ilidopusti pristup bilo kojem računu ili drugoj evidenciji u svrhu određivanjaizračunane vrijednosti. Ali, dopuštena je mogućnost da vlasti zemljeuvoznika provjere informacije dobivene od proizvođača robe u svrhuodređivanja carinske vrijednosti prema ovom članku u nekoj drugoj zemlji, ito uz njegov pristanak pod uvjetom da vlada zemlje bude na vrijemeobaviještena i da se ne protivi provjeri.

Članak 7.

1.   Ako carinsku vrijednost uvezene robe nije moguće odrediti prema članku1. do 6., carinska se vrijednost određuje korištenjem razumnih sredstava, nanačin sukladan temeljnim načelima i općim odredbama ovog Sporazuma i člankaVII. GATT-a iz 1994. i na temelju podataka dostupnih u zemljiuvoza.

2.   U smislu ovog članka, carinska vrijednost ne određuje seprema:

(a)

prodajnoj cijeni u zemlji uvoza robe proizvedene u tojzemlji;

(b)

sustavu, koji omogućuje da se u carinske svrhe koristi višaod dviju mogućih vrijednosti;

(c)

cijeni robe na domaćem tržištu zemlje izvoza;

(d)

troškovima proizvodnje osim izračunanih vrijednosti koje suutvrđene za istovjetnu ili sličnu robu u skladu sa člankom6.;

(e)

cijeni robe namijenjene izvozu u zemlju koja nije zemljauvoza;

(f)

utvrđenoj najmanjoj carinskoj vrijednosti; ili

(g)

navoljnim ili izmišljenim vrijednostima.

2.   Uvoznika treba na njegov zahtjev pismeno obavijestiti o carinskojvrijednosti koja je određena prema odredbama ovog članka, kao i o metodiupotrijebljenoj pri određivanju same vrijednosti.

Članak 8.

1.   U postupku određivanja carinske vrijednosti prema članku 1., cijenikoja je stvarno plaćena ili koju treba platiti za uvezenu robu trebadodati:

(a)

sljedeće stavke, do iznosa do kojeg ih snosi kupac, akonisu uključene u stvarno plaćenu cijenu ili cijenu kojutreba platiti za robu:

i.

provizije i naknade posredovanja, osimkupovne provizije;

ii.

troškove ambalaže koja se u svrhu carinjenjasmatra jedinstvenim dijelom dotične robe;

iii.

troškove pakiranja bilo da se radi o radnojsnazi ili materijalu;

(b)

prikladno raspoređenu vrijednost sljedeće robe i uslugakoje kupac isporučuje izravno ili neizravno bez naplate ilipo sniženoj cijeni, a radi uporabe u proizvodnji i prodajiuvezene robe radi izvoza, i to do iznosa do kojeg tavrijednost nije bila uključena u cijenu koja je plaćena ilikoju treba platiti:

i.

materijala, sastavnih dijelova, dijelova isličnih stvari ugrađenih u uvezenu robu;

ii.

alata, matrica, kalupa i slične robe koja jeupotrijebljena u proizvodnji uvezene robe;materijala utrošenih u proizvodnji uvezenerobe;

iii.

usluga projektiranja, razvoja, umjetničkograda, oblikovnog rada, i planova i skicanapravljenih izvan zemlje uvoza i neophodnih zaproizvodnju uvezene robe;

(b)

tantijeme i naknade za licence za robu koja se procjenjuje,a koju kupac mora platiti, bilo posredno ili neposredno kaouvjet za prodaju robe koja se procjenjuje, i to do iznosa dokojeg ti tantijemi i naknade nisu uključeni u stvarnoplaćenu ili plativu cijenu;

(b)

dio iznosa ostvaren daljnjom prodajom, ustupanjem iliuporabom uvezene robe koji se izravno ili neizravno plaćajuprodavatelju.

2.   Svaka je članica dužna kod donošenja zakona odrediti čine li ili nesljedeći stavci sastavni dio carinske vrijednosti, i to u cijelosti ilidjelomično:

(a)

trošak prijevoza uvezene robe do luke ili mjestauvoza;

(b)

utovar, istovar i troškove rukovanja u vezi s prijevozomuvezene robe u luci ili mjestu uvoza; i

(c)

trošak osiguranja.

3.   Cijena koja je plaćena ili koju treba platiti se uvećava prema odredbamaovog članka samo na temelju objektivnih i mjerljivih podataka.

4.   U postupku određivanja carinske vrijednosti nisu dopuštena uvećanjacijene koja je plaćena ili cijene koju treba platiti, osim sukladnoodredbama ovog članka.

Članak 9.

1.   Ako je u određivanju carinske vrijednosti potrebno konvertirati valute,koristi se tečaj koji propisno objavljuju ovlaštena tijela vlasti dotičnezemlje uvoza, s time da tako utvrđena vrijednost odgovara, koliko god je tomoguće unutar razdoblja koje je obuhvaćeno svakim tako objavljenimdokumentom, tekućoj vrijednosti iste valute u trgovačkim transakcijamaizraženoj u valuti zemlje uvoza.

2.   Svaka članica određuje hoće li se koristiti tečaj koji važi u vrijemeuvoza ili u vrijeme izvoza.

Članak 10.

Sve informacije povjerljive prirode odnosno dobivene na povjerljivoj osnovi,a u svrhu carinskog vrednovanja odgovarajuće vlasti, tretiraju se kao strogopovjerljive, te ih se ne objavljuje bez jasnog dopuštenja osobe ili vlade kojaje dala informaciju, osim u slučaju i do stupnja objave koji zahtijeva sudskipostupak.

Članak 11.

1.   Zakonodavstvo svake države članice o utvrđivanju carinske vrijednostisadrži odredbe o pravu uvoznika ili bilo koje druge osobe koja je obveznaplatiti carinu na žalbu, i to bez kazne.

2.   Pravo na žalbu u prvoj instanci, bez kazne, može se odnositi na tijelounutar carinske uprave ili nezavisno tijelo, ali zakonodavstvo svake državečlanice sadrži odredbe o pravu na žalbu bez kazne upućenu sudskomtijelu.

3.   Obavijest o odluci vezano uz žalbu treba pismeno dostaviti podnositeljužalbe zajedno s razlozima za donošenje takve odluke. Podnositelj žalbe jeisto tako obaviješten o pravu na žalbu na sljedećoj instanci.

Članak 12.

Zemlja uvoznik je dužna objaviti zakone, pravila, sudske presude i upravneodluke koje se odnose na opću primjenu ovog Sporazuma u skladu s člankom X.GATT-a 1994.

Članak 13.

Ako u postupku određivanja carinske vrijednosti uvezene robe postaneneophodno odgoditi konačno određivanje carinskih vrijednosti, uvoznik robeusprkos tome može podići robu s carinjenja pod uvjetom da, ako je potrebno,uvoznik osigura odgovarajuće garancije u obliku jamstva, depozita ili nekogdrugog prikladnog instrumenta, kojim osigurava plaćanje najvećeg iznosacarinskih obveza kojima roba podliježe. Svaka je članica dužna zakonom odreditipostupak u takvim slučajevima.

Članak 14.

Napomene u Prilogu I. ovom Sporazumu čine sastavni dio ovog Sporazuma, ačlanci ovog Sporazuma glase i primjenjuju se zajedno s odgovarajućim napomenama.Prilozi II. i III. također su sastavni dio ovog Sporazuma.

Članak 15.

1.   U ovom Sporazumu:

(a)

„carinska vrijednost uvozne robe” znači vrijednost robe usvrhu određivanja ad valorem carinana uvoznu robu;

(b)

„zemlja uvoza” znači zemlju ili carinsko područjeuvoza; i

(c)

„proizvedeno” uključuje uzgojeno, industrijskiproizvedeno i iskopano.

2.   U ovom Sporazumu:

(a)

„istovjetna roba” znači roba koja je u potpunostiistovjetna, uključujući fizička svojstva, kakvoću i ugled.Manje razlike u izgledu ne izuzimaju robu koja se u svemudrugome uklapa u definiciju istog;

(b)

„slična roba” znači roba koja, iako nije potpunoistovjetna, ipak ima slična svojstva i slične sastavnematerijale što omogućuje izvršavanje istih funkcija ikomercijalnu zamjenjivost. Kod utvrđivanja sličnosti izmeđurobe koristi se, među ostalim, kakvoća robe, njen ugled ipostojanje zaštićenog znaka;

(c)

izraz „istovjetna roba” i „slična roba” ne obuhvaćarobu koja sadrži ili odražava inženjerske usluge, razvoj,umjetnički rad, rad na oblikovanju, planove i skice, za kojenisu izvršena usklađenja prema stavku 1. točki (b) podtočkiiv. članka 8., jer su ti poslovi obavljeni u zemljiuvoza;

(d)

roba se ne smatra „istovjetnom robom” ili „sličnomrobom” ako nije proizvedena u istoj zemljikao i roba koja se vrednuje;

(e)

roba koju proizvede različita osoba uzima se u obzir jedinoako ne postoji istovjetna ili slična roba, ovisno o slučaju,koju je proizvela ista osoba koja je proizvela robu koja sevrednuje.

3.   U ovom Sporazumu smatra se da je „roba iste vrste ili grupe proizvoda” roba koja pripada grupi ilinizu roba koje proizvodi određena grupa gospodarstva ili njezin sektor, auključuje istovjetnu ili sličnu robu.

4.   U ovom se Sporazumu dvije osobe smatraju povezanima samoako:

(a)

je jedna dužnosnik ili direktor tvrtke u vlasništvu drugeosobe i obratno;

(b)

su pravno priznati ortaci u poslu;

(c)

su poslodavac i posloprimac;

(d)

je jedna od njih neposredni ili posredni vlasnik,kontrolira ili posjeduje 5 % ili više temeljnog kapitala ilidionica s pravom glasa obiju;

(e)

jedna izravno ili neizravno kontrolira drugu;

(f)

su obje izravno ili neizravno pod kontrolom treće;

(g)

zajedno izravno ili neizravno kontroliraju treću; ili

(h)

su članovi iste obitelji.

5.   Osobe koje imaju poslovne veze tako da je jedna isključivi zastupnik,isključivi distributer ili isključivi koncesionar, bez obzira na to kako jeodnos opisan, one druge, smatraju se povezanima prema ovom Sporazumu ako suobuhvaćene kriterijima iz stavka 4.

Članak 16.

Uvoznik ima pravo, pod uvjetom da podnese pisani zahtjev, dobiti pisanoobjašnjenje od carinske uprave zemlje uvoza o načinu određivanja carinskevrijednosti uvoznikove robe.

Članak 17.

Ni jedna odredba ovog Sporazuma ne ograničava ili dovodi u pitanje pravacarinske uprave vezano uz provjeravanje istinitosti i točnosti bilo koje izjave,dokumenata ili deklaracije, dostavljenih u svrhu carinske procjene.

DIO II.

ADMINISTRACIJA, KONZULTACIJE I RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 18.

Institucije

1.   Ovime se osniva Odbor za carinsko vrednovanje (dalje u tekstu„Odbor”), sastavljen odpredstavnika svake od država članica. Odbor izabire svog predsjedatelja iredovno se sastaje jednom godišnje, ili kako je predviđeno odgovarajućimodredbama ovog Sporazuma, kako bi članice imale priliku konzultirati se ostvarima u vezi s administracijom sustava carinskog vrednovanja bilo koječlanice i mogući utjecaj na funkcioniranje ovog Sporazuma ili promicanjenjegovih ciljeva i provedbu ostalih zadaća dodijeljenih članicama. TajništvoWTO-a ima ulogu tajništva Odbora.

2.   Osnova se Tehnički odbor za carinsko vrednovanje (dalje u tekstu„Tehničkiodbor”) podpokroviteljstvom Vijeća za carinsku suradnju (dalje u tekstu „CCC”), koji izvršava svoje zadaće u skladu sPrilogom II. ovom Sporazumu i djeluje u skladu s tamo navedenim postupovnimpravilima.

Članak 19.

Konzultacije i rješavanje sporova

1.   Osim kada je drukčije navedeno, Dogovor o rješavanju sporova primjenjujese na konzultacije i rješavanja sporova prema ovom Sporazumu.

2.   Ako bilo koja članica smatra da je neka korist, koja joj izravno ilineizravno pripada na osnovu ovog Sporazuma, poništena ili umanjena ili da jeona spriječena u postizanju bilo kojeg cilja ovog Sporazuma, kao rezultatdjelovanja neke druge članice ili drugih članica, ona može, radi postizanjameđusobno zadovoljavajućeg rješenja pitanja, zatražiti konzultacije s tomčlanicom ili članicama. Svaka je članica dužna s razumijevanjem razmotritizahtjev za konzultacijama koji upućuje druga članica.

3.   Tehnički odbor dužan je na zahtjev pružiti savjet i pomoć članicama kojesudjeluju u konzultacijama.

4.   Na zahtjev jedne stranke u sporu, ili na vlastitu inicijativu, panelkoji se osniva radi razmatranja spora vezano uz odredbe ovog Sporazuma možezatražiti da Tehnički odbor provede ispitivanje bilo kojeg predmeta sporakoje zahtijeva tehničko razmatranje. Panel određuje smjernice po kojimaTehnički odbor razmatra svaki spor pojedinačno, kao i vremenski rok zaizvještaj Tehničkog odbora. Panel razmatra izvješće Tehničkog odbora. AkoTehnički odbor ne postigne konsenzus o predmetu spora koji joj je u skladu sovim stavkom upućen, panel treba strankama u sporu dati priliku da mupredoče svoje poglede o predmetu spora.

5.   Povjerljive informacije koje se dostavljaju panelu ne otkrivaju se bezslužbenog dopuštenja osoba, tijela ili vlasti koje su informaciju dostavile.Kad panel dobije traženu informaciju, ali ne i dopuštenje da je objavi,treba osigurati sažetak koji ne sadrži povjerljive informacije, a kojiodobrava osoba, tijelo ili vlast koja je informaciju dostavila.

DIO III.

POSEBNI I RAZLIČITI TRETMAN

Članak 20.

1.   Članice zemlje u razvoju koje nisu pristupile Sporazumu o primjeničlanka VII. Općeg Sporazuma o carinama i trgovini od 12. travnja 1979.godine, mogu odgoditi primjenu odredbi ovog Sporazuma za rok od pet godinaod datuma kad WTO Sporazum stupa za njih na snagu. Članice zemlje u razvojukoje namjerno odgode primjenu ovog Sporazuma, dužne su o tome obavijestitigeneralnog direktora WTO-a.

2.   Uz stavak 1., članice zemlje u razvoju koje nisu pristupile Sporazumu oprimjeni članka VII. Općeg Sporazuma o carinama i trgovini od 12. travnja1979. godine, mogu odgoditi i primjenu stavka 2. točke (b) podtočke iii.članka 1. i članka 6., i to na rok koji nije dulji od tri godine od dana kadiste zemlje počnu primjenjivati sve propise ovog Sporazuma. Članice zemlje urazvoju koje namjerno odgode primjenu propisa navedenih u ovom stavku,moraju o tome obavijestiti generalnog direktora WTO-a.

3.   Članice razvijene zemlje pružaju članicama zemljama u razvoju, nanjihovo traženje, tehničku pomoć prema zajednički dogovorenim uvjetima.Članice razvijene zemlje sastavljaju na osnovu tog dogovora programetehničke pomoći koji uključuju, inter alia, stručnousavršavanje osoblja, pomoć u pripremi primjene mjera, pristup izvorimavezano uz metodologiju carinske primjene, i savjete o primjeni odredbi ovogSporazuma.

DIO IV.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 21.

Neprimjena

Neprimjena bilo koje od odredbi ovog Sporazuma nije moguća bez pristankaostalih članica.

Članak 22.

Nacionalno zakonodavstvo

1.   Svaka je članica dužna osigurati najkasnije na dan primjene odredbi ovogSporazuma usklađenost svojih zakona, propisa i postupaka provedbe sodredbama ovog Sporazuma.

2.   Svaka je članica dužna obavijestiti Odbor o svim promjenama u svojimzakonima i odredbama, koje su vezane uz ovaj Sporazum, kao i o primjeniistih zakona i propisa.

Članak 23.

Praćenje primjene

Odbor svake godine prati izvršavanje i primjenu ovog Sporazuma s obzirom nanjegove ciljeve. Odbor svake godine obavješćuje Vijeće za trgovinu robom opromjenama do kojih je došlo tijekom razdoblja provjere.

Članak 24.

Tajništvo

Ovaj Sporazum koristi usluge Tajništva WTO-a osim u onim dužnostima koje suposebno dodijeljene Tehničkom odboru, a koji koristi usluge TajništvaCCC-a.


PRILOG I.

TUMAČENJA

Opća napomena

Redoslijed primjene metoda vrednovanja

1.

Člancima od 1. do 7. definirano je kako utvrditi carinskuvrijednost uvezene robe prema odredbama ovog Sporazuma. Metodevrednovanja iznesene su prema redoslijedu primjene. Osnovna metodacarinskog vrednovanja definirana je u članku 1., te uvezena robatreba biti procjenjivana u skladu s odredbama ovog članka kadgod suispunjeni svi uvjeti koji su u njemu propisani.

2.

Kad se carinska vrijednost ne može utvrditi na osnovu odredbičlanka 1., ona se utvrđuje na osnovu članaka koji slijede sve dok sene dođe do prvog idućeg članka po kojemu se može utvrditi carinskavrijednost robe. Osim u slučaju predviđenom člankom 4., odredbečlanka koji slijedi u nizu mogu se koristiti samo ako se carinskavrijednost ne može utvrditi prema odredbama određenog članka.

3.

Ako uvoznik ne zahtijeva da se redoslijed primjene članaka 5. i 6.zamijeni, uobičajeni redoslijed se mora poštovati. Ako uvoznik tozatraži, a ispostavi se da je nemoguće utvrditi carinsku vrijednostprema odredbama članka 6., carinska vrijednost se utvrđuje premaodredbama članka 5., ako na taj način može biti utvrđena.

4.

Kad se carinska vrijednost ne može utvrditi prema odredbama članakaod 1. do 6., ona se utvrđuje prema odredbama članka 7.

Opće prihvaćena načela obračuna carinskog duga

1.

„Općeprihvaćena načela obračuna carinskog duga” znači priznati konsenzus ilidovoljno autoritativnu podršku unutar zemlje u određeno vrijeme otome koje gospodarske resurse i obveze treba knjižiti kao aktivu ipasivu, način mjerenja aktive i pasive te njihovih promjena,informacije koje je potrebno i kako objaviti, kao i koja jefinancijska izvješća potrebno izraditi. Ovi standardi mogu bitigeneralne upute opće primjene, kao i detaljna praksa ipostupci.

2.

Za potrebe ovog Sporazuma, carinska uprava svake od članica koristiinformacije izrađene na način koji je sukladan opće prihvaćenimnačelima za obračun carinskog duga u zemlji koji odgovaraju članku okojem se radi. Na primjer, pri utvrđivanju uobičajene dobiti i općihtroškova prema odredbama članka 5. koristi se informacija izrađenana način koji je sukladan opće prihvaćenim načelima za obračuncarinskog duga u zemlji uvoza. S druge strane, pri utvrđivanjuuobičajene dobiti i općih troškova prema odredbama članka 6. koristise informacija izrađena na način sukladan opće prihvaćenim načelimaza obračun carinskog duga u zemlji proizvodnje. Još jedan primjer,pri utvrđivanju elementa iz stavka 1. točke (b) podtočke ii. članka8. koji je poduzet u zemlji uvoza koristi se informacija izrađena nanačin sukladan opće prihvaćenim načelima za obračun carinsko duga tezemlje.

Napomena uz članak 1.

Stvarno plaćena ili plativa cijena

1.

Stvarno plaćena ili plativa cijena je ukupno izvršeno plaćanjekupca ili plaćanje koje kupac treba izvršiti prodavatelju uvezenerobe. Plaćanje ne mora biti nužno u obliku transfera novca. Plaćanjemože biti izvršeno putem kreditnog pisma ili drugim dogovoreniminstrumentom plaćanja. Plaćanje se može izvršiti neposredno iliposredno. Posredno plaćanje bilo bi i kada kupac plati dugovanjeprodavatelja, djelomično ili u cijelosti.

2.

Radnje koje poduzima kupac o vlastitom trošku, a različite su odonih za koje je potrebno uskladiti cijenu sukladno članku 8., nesmatraju se posrednim plaćanjem prodavatelju, čak ni onda kada semože smatrati da su bile poduzete u korist prodavatelja. Trošaktakvih radnji ne dodaje se stoga stvarno plaćenoj ili plativojcijeni pri utvrđivanju carinske vrijednosti.

3.

Vrijednost carine ne uključuje sljedeće troškove ili naknade, poduvjetom da su iskazane odvojeno od stvarno plaćene ili plativecijene za uvezenu robu:

(a)

troškove izgradnje, podizanja, sastavljanja,održavanja ili tehničke pomoći obavljene nakon uvozarobe kao što su industrijska postrojenja, strojeviili oprema;

(b)

troškove prijevoza nakon uvoza;

(c)

carine i porezi zemlje uvoza.

4.

Stvarno plaćena ili plativa cijena odnosi se na cijenu uvezenerobe. Stoga, novčani tokovi kao dividenda ili ostala plaćanja kupcaprodavatelju koja nisu u vezi s uvezenom robom nisu dio carinskevrijednosti.

Stavak 1.točka (a) podtočka iii.

Među ograničenjima koja ne bi učinila stvarno plaćenu ili plativu cijenuneprihvatljivom jesu ograničenja koja nemaju bitnog utjecaja na vrijednost robe.Primjer takvih ograničenja bio bi slučaj kad prodavatelj zahtijeva da kupacautomobila ih ne prodaje ili izlaže prije određenog datuma koji predstavljapočetak godine modela.

Stavak 1. točka (b)

1.

Ako prodaja ili cijena ovisi o nekom uvjetu ili razmatranju čija sevrijednost ne može utvrditi u odnosu na robu koja se vrednuje,transakcijska vrijednost neće biti prihvatljiva za carinske potrebe.Neki primjeri ovog uključuju slučajeve kada:

(a)

prodavatelj formira cijenu uvezene robe pod uvjetomda kupac kupuje i neku drugu robu u određenimkoličinama;

(b)

cijena uvezene robe ovisi o cijeni ili cijenama pokojima kupac uvezene robe prodaje drugu robuprodavatelju uvezene robe;

(c)

cijena se formira na osnovu oblika plaćanja koji jeneuobičajen u odnosu na uvezenu robu, kao npr. kadaje uvezena roba poluproizvod koji prodavateljisporučuje pod uvjetom da prodavatelj primi određenukoličinu gotove robe.

2.

Međutim, uvjeti ili razmatranja koja se odnose na proizvodnju ilitrgovinu uvezenom robom nemaju za posljedicu odbijanje transakcijskevrijednosti. Na primjer, činjenica da kupac pruža prodavateljuinženjerske usluge i planove izvršene u zemlji uvoza to nema zaposljedicu odbijanje transakcijske vrijednosti za potrebe članka 1.Jednako tako, ako kupac poduzme, na svoj vlastiti račun, čak i uzdogovor s prodavateljem, radnje vezane uz prodaju uvezene robe,vrijednost tih radnji nisu dio carinske vrijednosti niti jeposljedica tih radnji odbijanje transakcijske vrijednosti.

Stavak 2.

1.

Stavak 2. točke (a) i (b) predviđaju različite postupke procjeneprihvatljivosti transakcijske vrijednosti.

2.

Stavak 2. točka (a) predviđa da kada su kupac i prodavateljpovezani treba ispitati okolnosti prodaje, a transakcijskavrijednost robe je prihvaćena pod uvjetom da postojeća povezanostnije utjecala na cijenu. Namjera nije ispitivati okolnosti u svimslučajevima kada su kupac i prodavatelj povezani. Takvo ispitivanjeokolnosti potrebno je provesti samo ako postoji sumnja uprihvatljivost cijene. Ako carinska uprava ne sumnja uprihvatljivost cijene, tu cijenu treba prihvatiti, a od uvoznika netreba tražiti dodatne podatke. Na primjer, carinska uprava je moglaranije ispitivati povezanost kupca i prodavatelja ili posjedujedetaljne informacije o kupcu i prodavatelju ili je već dobilazadovoljavajuće rezultate takvih ispitivanja ili podatke o tome dapovezanost nije utjecala na cijenu.

3.

Ako carinska uprava ne može prihvatiti transakcijsku vrijednost bezdodatnih ispitivanja, ona je dužna uvozniku pružiti priliku zadostavljanje dodatnih detaljnih podataka potrebnih za ispitivanjeokolnosti prodaje. U ovom kontekstu, carinska uprava treba bitispremna ispitati bitne aspekte transakcije, uključivši i način nakoji kupac i prodavatelj organiziraju svoje komercijalne odnose inačin na koji je formirana cijena da bi bilo moguće odrediti da lije povezanost utjecala na cijenu. Kad je moguće dokazati da kupac iprodavatelj, iako povezani sukladno odredbama članka 15., kupuju iprodaju jedan od drugog kao da nisu povezani, to potvrđuje danjihova povezanost nije utjecala na cijenu. Na primjer, ako jecijena formirana na način koji je u skladu s uobičajenom praksomformiranja cijena te industrije ili na način na koji prodavateljformira cijene pri prodaji kupcima koji nisu povezani sprodavateljem, to bi potvrdilo da na cijenu nije utjecala njihovapovezanost. Kao naredni primjer, kada se pokaže da cijena odgovarakako bi osigurala povrat svih troškova plus dobit, a što predstavljaukupnu dobit tvrtke ostvarenu tijekom određenog pokaznog razdoblja(npr. godišnje) u prodaji robe iste vrste ili grupe proizvoda štopokazuje da nije bilo utjecaja na cijenu.

4.

Stavak 2. točka (b) predviđa mogućnost da uvoznik dokaže da jetransakcijska vrijednost odgovara „test” vrijednosti koju je carinskauprava ranije prihvatila i koja je stoga prihvatljiva sukladnoodredbama članka 1. Ako su uvjeti testa iz stavka 2. točke (b)zadovoljeni, nije potrebno ispitivanje utjecaja iz stavka 2. točke(a). Ako carinska uprava već posjeduje dovoljno podataka, bezdodatnih detaljnih ispitivanja, i ako su uvjeti iz testa iz stavka2. točke (b) zadovoljeni, tada nema razloga zahtijevati od uvoznikada dokaže da uvjetima testa može udovoljiti. U stavku 2. točki (b)izraz „međusobno nepovezani kupci” znači kupci koji nisu povezani sprodavateljem u nekom određenom slučaju.

Stavak 2. točka (b)

Pri određivanju odgovara li neka vrijednost približno drugoj vrijednosti mora serazmotriti nekoliko čimbenika, uključujući prirodu uvezene robe, prirodu sameindustrije, godišnje doba uvoza robe i da li su razlike u vrijednostima odkomercijalnog značaja. Kako ovi čimbenici mogu varirati od slučaja do slučaja,nemoguće je primijeniti jedinstveni standard kao što je određeni postotak usvakom pojedinom slučaju. Na primjer, mala razlika u vrijednosti kada se radi ojednoj vrsti robe može biti neprihvatljiva, dok čak i velika razlika kododređivanja odgovara li približno transakcijska vrijednost „test” vrijednostima iz stavka 2. točke (b) članka1. može biti prihvatljiva kada se radi o nekoj drugoj vrsti robe.

Napomena uz članak 2.

1.

Prilikom primjene članka 2., carinska uprava, kad god je moguće,koristiti prodaju istovjetne robe na istoj komercijalnoj razini i upretežno istim količinama kao što je roba koja se vrednuje. Kada takvuprodaju nije moguće naći, koristi se prodaja istovjetne robe prema bilokojem od sljedeća tri uvjeta:

(a)

prodaja na istoj komercijalnoj razini, ali u različitimkoličinama;

(b)

prodaja na različitoj komercijalnoj razini, ali upretežno istim količinama; ili

(c)

prodaja na različitoj komercijalnoj razini i urazličitim količinama.

2.

Kada se ustanovi prodaja prema jednom od ova tri uvjeta, vrši seprilagodba, zavisno od slučaja, za:

(a)

samo količinske čimbenike;

(b)

samo čimbenike na komercijalnoj razini; ili

(c)

i komercijalne i količinske čimbenike.

3.

Izraz „i/ili”dozvoljava fleksibilnost u odnosu na korištenja prodaje i nužneprilagodbe u smislu bilo kojeg od gore opisana tri uvjeta.

4.

Za potrebe članka 2., transakcijska vrijednost istovjetne uvezene robeznači carinska vrijednost, prilagođena u smislu stavka 1. točke (b) istavka 2. koja je već prihvaćena prema članku 1.

5.

Uvjet za prilagodbe potrebne radi različitih komercijalnih razina ilirazličitih količina, bez obzira na to dovodi li do porasta ili dosmanjenja vrijednosti, može se provesti samo na osnovi predočenih dokazakoji jasno pokazuju primjerenost i točnost prilagodbe, tj. valjanecjenike sa cijenama za različite razine ili različite količine. Naprimjer, ako se uvezena roba koja se procjenjuje sastoji od pošiljke od10 jedinica, a jedina uvezena roba za koju postoji transakcijskavrijednost odnosi na prodaju 500 jedinica, i smatra se da prodavateljdaje količinski popust, potrebna prilagodba može se izvršiti korištenjemcjenika prodavatelja za prodaju 10 jedinica. Ovo ne zahtjeva da jeprodaja morala biti izvršena u količini od 10 jedinica sve dok se cjenikformira kao bona fide za prodaje u drugih količina. U nedostatku takveobjektivne mjere utvrđivanje carinske vrijednosti prema odredbama članka2. nije odgovarajuće.

Napomena uz članak 3.

1.

Prilikom primjene članka 3., carinska uprava, kada god je moguće,koristiti prodaju slične robe na istoj komercijalnoj razini i u pretežnoistim količinama kao što je roba koja se procjenjuje. Kada takvu prodajunije moguće naći, koristi se prodaja slične robe prema bilo kojem odsljedeća tri uvjeta:

(a)

prodaja na istoj komercijalnoj razini, ali u različitimkoličinama;

(b)

prodaja na različitoj komercijalnoj razini, ali upretežno istim količinama; ili

(c)

prodaja na različitoj komercijalnoj razini i urazličitim količinama.

2.

Kada se ustanovi prodaja prema jednom od ova tri uvjeta, vrši seprilagodba, zavisno od slučaja, za:

(a)

samo količinske čimbenike;

(b)

samo čimbenike na komercijalnoj razini; ili

(c)

i komercijalne i količinske čimbenike.

3.

Izraz „i/ili”dozvoljava fleksibilnost u odnosu na korištenja prodaje i nužneprilagodbe u smislu bilo kojeg od gore opisana tri uvjeta.

4.

Za potrebe članka 3., transakcijska vrijednost slične uvezene robeznači carinska vrijednost, prilagođena u smislu stavka 1. točke (b) istavka 2. koja je već prihvaćena prema članku 1.

5.

Uvjet za prilagodbe potrebne radi različitih komercijalnih razina ilirazličitih količina, bez obzira na to dovode li do porasta ili dosmanjenja vrijednosti, može se provesti samo na osnovu predočenih dokazakoji jasno pokazuju primjerenost i točnost prilagodbe, tj. valjanecjenike sa cijenama za različite razine ili različite količine. Naprimjer, ako se uvezena roba koja se procjenjuje sastoji od pošiljke od10 jedinica, a jedina uvezena roba za koju postoji transakcijskavrijednost odnosi na prodaju 500 jedinica, i smatra se da prodavateljdaje količinski popust, potrebna prilagodba može se izvršiti korištenjemcjenika prodavatelja za prodaju 10 jedinica. Ovo ne zahtjeva da jeprodaja morala biti izvršena u količini od 10 jedinica sve dok se cjenikformira kao bona fide za prodaje drugih količina.U nedostatku takve objektivne mjere utvrđivanje carinske vrijednostiprema odredbama članka 3. nije odgovarajuće.

Napomena uz članak 5.

1.

Izraz „jediničnacijena po kojoj se roba prodaje u najvećoj mogućoj ukupnojkoličini” značicijena po kojoj se najveći mogući broj jedinica prodaje osobama kojenisu povezane s osobama od kojih kupuju takvu robu na prvojkomercijalnoj razini na kojoj se takva prodaja obavlja nakonuvoza.

2.

Na primjer, roba se prodaje prema cjeniku kojim se odobravajupovoljnije jedinične cijene za kupovinu u većim količinama.

Prodana količina

Jedinična cijena

Broj prodaja

Ukupna količina prodana popojedinoj cijeni

1 - 10 jedinica

100

10 prodaja po 5 jedinica

65

 

 

5 prodaja po 3 jedinice

 

11 - 25 jedinica

95

5 prodaja po 11 jedinica

55

više od 25 jedinica

90

1 prodaja po 30 jedinica

80

 

 

1 prodaja po 50 jedinica

 

Najveći broj jedinica koje se prodaju po cijeni je 80; prema tomu,jedinična cijena u najvećoj ukupnoj količini je 90.

3.

Drugi primjer: radi se o dvije prodaje. U prvoj prodaji 500 jedinica seprodaje po jediničnoj cijeni od 95 novčanih jedinica svaka. Pri drugojprodaji, 400 jedinica se prodaje po jediničnoj cijeni od 90 novčanihjedinica svaka. U ovom primjeru, najveći prodani broj jedinica poodređenoj cijeni je 500; prema tomu, jedinična cijena u najvećoj ukupnojkoličini je 95.

4.

Kao treći primjer navest ćemo situaciju kad se različite količineprodaju po različitim cijenama.

(a)

Prodaja

Prodavanakoličina

Jediničnacijena

40 jedinica

100

30 jedinica

90

15 jedinica

100

50 jedinica

95

25 jedinica

105

35 jedinica

90

5 jedinica

100

(b)

Ukupno

Ukupna prodanakoličina

Jediničnacijena

65 jedinica

90

50 jedinica

95

60 jedinica

100

25 jedinica

105

U ovom primjeru najveći broj jedinica prodanih poodređenoj cijeni je 65; stoga je jedinična cijena unajvećoj ukupnoj količini 90.

5.

Svaka prodaja u zemlji uvoza, onako kako je to opisano u točki 1. gore,osobi koja posredno ili neposredno, besplatno ili po sniženoj cijeni,daje bilo koji od elemenata koji su opisani u stavku 1. točki (b) članka8. u vezi s proizvodnjom ili prodajom uvezene robe ne treba uzeti uobzir pri određivanju jedinične cijene za potrebe članka 5.

6.

Treba napomenuti da se „dobit i opći troškovi” iz stavka 1. članka 5. trebajuuzeti u obzir u cjelini. Iznos u svrhu ovog oduzimanja mora se utvrditina osnovu podataka koje podnosi sam uvoznik ili netko u njegovo ime,osim ako iznos koji podnosi uvoznik ne odgovara onom koji je dobivenprodajom u zemlji uvoza robe, a iste je vrste ili iz iste grupeproizvoda. Kad iznosi uvoznika ne odgovaraju ovim iznosima, iznos dobitii općih troškova može biti određen na osnovu relevantnih informacija,osim onih koje daje uvoznik ili netko u njegovo ime.

7.

„Općitroškovi”uključuju neposredne ili posredne troškove marketinga robe.

8.

Lokalni porezi koje treba platiti zbog prodaje robe, a nisu odbijenisukladno odredbama stavka 1. točke (a) podtočke iv. članka 5., trebajubiti odbijeni sukladno odredbama stavka 1. točke (a) podtočke i. članka5.

9.

Pri određivanju provizija ili uobičajene dobiti i općih troškovasukladno odredbama stavka 1. članka 5., pitanje da li je određena roba„iste vrste iligrupe proizvoda”kao neka druga roba mora biti riješeno za svaki pojedini slučaj premaspecifičnim okolnostima. Prodaja u zemlji uvoza najmanje grupe iliasortimana uvezene robe iste vrste ili grupe proizvoda, uključivši robukoja se procjenjuje, a za koju su dostupne potrebne informacije, morabiti razmotrena. Za potrebe članka 5., „roba iste vrste ili grupeproizvoda”uključuje robu koja je uvezena iz iste zemlje kao što je roba koju seprocjenjuje, te roba koja se uvozi iz drugih zemalja.

10.

U svrhu stavka 1. točke (b) članka 5., „najraniji datum” je onaj datum kada se izvršiprodaja uvezene robe ili istovjetne ili slične uvezene robe u količinikoja je dovoljna da bi se mogla ustvrditi jedinična cijena.

11.

Kada se koristi metoda iz stavka 2. članka 5., odbici za vrijednostdodanu u daljnjoj obradi, temelji se na objektivnim i mjerljivimpodacima u odnosu na cijenu takvog rada. Prihvaćene industrijskeformule, recepti, metode izgradnje i ostali industrijski postupci bitrebali biti osnova za izračunavanje.

12.

Priznaje se da nije uobičajeno primijeniti metodu vrednovanja iz stavka2. članka 5., ako uvezena roba zbog daljnje obrade gubi svoja obilježja.Ipak postoje slučajevi kada je moguće točno bez većih poteškoća utvrditivrijednost dodanu obradom iako su se izgubila obilježja uvezene robe. Sdruge strane, postoje slučajevi kada uvezena roba zadržava svojaobilježja, ali čini takav zanemarivi dio u ukupnoj količini robe koja seprodaje u zemlji uvoza da bi upotreba ove metode bila neopravdana. Sobzirom na gore izneseno, svaki slučaj ove vrste mora se razmatratipojedinačno.

Napomena uz članak 6.

1.

Kao opće pravilo, carinska se vrijednost prema ovom Sporazumu utvrđujena osnovu podataka koji su na raspolaganju u tom trenutku u zemljiuvoza. Za utvrđivanje izračunane vrijednosti ipak može biti potrebnoispitati troškove proizvodnje robe kojoj se utvrđuje vrijednost, kao iostale podatke koje je moguće dobiti jedino izvan zemlje uvoza. Nadalje,u većini slučajeva proizvođač robe je van jurisdikcije upravnih tijelazemlje uvoza. Metoda izračunane vrijednosti uglavnom se ograničava naone slučajeve kada su kupac i prodavatelj povezani, a proizvođač jespreman upravnim tijelima zemlje uvoza dati potrebne troškovnike isredstva za sve potrebne naknadne provjere.

2.

„Trošak ilivrijednost” izstavka 1. točke (a) članka 6. određuje se na osnovu podataka oproizvodnji robe kojoj se utvrđuje vrijednost, a koju je dostavioproizvođač ili je dostavljena u njegovo ime. Ona se zasniva nakomercijalnim obračunima proizvođača pod uvjetom da su obračuni izvršeniu skladu s opće prihvaćenim načelima obračuna zemlje u kojoj je robaproizvedena.

3.

„Trošak ilivrijednost”uključuje cijenu elemenata navedenih u stavku 1. točki (a) podtočkamaii. i iii. članka 8. Također uključuje i odgovarajuću vrijednost naodgovarajući način određenu prema odredbama napomene uz članak 8. svakogelementa navedenog u stavku 1. točki (b) članka 8. koju je izravno ilineizravno dostavio kupac za uporabu vezano uz proizvodnju uvezene robe.Vrijednost elemenata navedenih u stavku 1. točki (b) podtočki iv. članka8. koji se obavljaju u zemlji uvoza je uključena do one mjere do koje setakvi elementi obračunavaju na trošak proizvođača. Treba shvatiti pritomu da se trošak ili vrijednost elemenata iz ovog stavka ne računadvaput pri utvrđivanju obračunate vrijednosti.

4.

„Iznos za dobit iopće troškove” izstavka 1. točke (b) članka 6. utvrđuje se na osnovu podataka koje dajeproizvođač ili u njegovo ime, osim ako proizvođačevi iznosi nisu uskladu s onima koji se obično iskazuju kod prodaje robe iste vrste iligrupe proizvoda kao ona koja se vrednuje, a proizvode je proizvođači uzemlji izvoza za izvoz u zemlju uvoza.

5.

U ovom kontekstu treba napomenuti da „iznos za dobit i općetroškove” trebauzeti u cjelini. Iz toga slijedi da je, u bilo kojem pojedinom slučaju,u kojem je proizvođačeva dobit mala, a proizvođačevi opći troškovivisoki, proizvođačeva dobit i opći troškovi uzeti zajedno mogu ipak bitiu skladu s onim što se očituje u prodaji robe iste vrste ili iste grupeproizvoda. Do takve situacije može doći na primjer, ako se proizvodplasira u zemlji uvoza, a proizvođač prihvaća nikakvu ili malenu dobitkako bi kompenzirao visoke opće troškove vezane uz prodaju. Kadaproizvođač može prikazati nisku ili nikakvu dobit pri prodaji uvezenerobe zbog određenih komercijalnih okolnosti, proizvođačevi stvarniiznosi dobiti trebaju biti uzeti u obzir pod uvjetom da proizvođač imavaljane komercijalne razloge kojima bi to opravdao i proizvođačevapolitika cijena odražava uobičajene načine ocjenjivanja unutar graneindustrije o kojoj je riječ. Do takve situacije može doći, na primjerkada su proizvođači prisiljeni smanjiti privremeno cijene zbognepredvidivog pada potražnje, ili kada prodaju robu kako bi upotpuniliasortiman robe koja se proizvodi u zemlji uvozniku i prihvaćaju maludobit kako bi održali konkurentnost. Kad proizvođačevi iznosi dobiti iopćih troškova nisu u skladu s onima koji se obično nalaze u prodajirobe iste vrste ili grupe proizvoda kao što je to roba koja seprocjenjuje, koju proizvode proizvođači u zemlji izvoza za potrebeizvoza u zemlju uvoza, iznos dobiti i općih troškova može se temeljitina bitnim podacima koji su različiti od onih koje daje proizvođač robeili koji se daju u njegovo ime.

6.

Kada se za potrebe utvrđivanja izračunane vrijednosti koriste drugipodaci osim onih koje je dao proizvođač robe ili se daju u njegovo ime,upravna tijela zemlje uvoza obavješćuje uvoznika, ako on to zahtjeva, oizvorima tih podataka, korištenim podacima i obračunu na temelju tihpodataka, sukladno odredbama članka 10.

7.

„Općitroškovi” izstavka 1. točke (b) članka 6. odnose se na neposredne i posrednetroškove proizvodnje i prodaje robe za izvoz koja nije uključena premastavku 1. točki (a) članka 6.

8.

Za svaki pojedini slučaj određuje se da li je neka roba „iste vrste ili grupeproizvoda” kaoneka druga u odnosu na specifične okolnosti. Pri određivanju uobičajenedobiti i općih troškova prema odredbama članka 6. treba razmotritiprodaju najuže grupe ili asortimana proizvoda za izvoz u zemlju uvoza, ato uključuje robu koja se procjenjuje za koju se mogu dati potrebnipodaci. Za potrebe članka 6. „roba iste vrste ili grupe” mora biti iz iste zemlje kao i robakoje se procjenjuje.

Napomena uz članak 7.

1.

Carinske vrijednosti koje se utvrđuju sukladno odredbama članka 7.moraju se u najvećoj mogućoj mjeri temeljiti na prethodno utvrđenimcarinskim vrijednostima.

2.

Metode vrednovanja koje se koriste sukladno članku 7. trebaju biti onekoje su iznesene u člancima od 1. do 6., ali je kod primjene takvihmetoda potrebna fleksibilnost koja treba biti u skladu s ciljevima iodredbama članka 7.

3.

Slijede neki primjeri razumne mjere fleksibilnosti:

(a)

Istovjetna roba – zahtjev da se istovjetna roba izvoziu približno isto vrijeme kao roba koja se vrednuje možese tumačiti fleksibilno; istovjetna uvezena roba koja seproizvodi u zemlji različitoj od zemlje izvoza robe kojase procjenjuje može poslužiti kao osnova za određivanjecarinske vrijednosti; mogu se koristiti carinskevrijednosti istovjetne uvezene robe koja je već utvrđenaprema člancima 5. i 6.

(b)

Slična roba – zahtjev da se slična roba treba izvozitiu približno isto vrijeme kao roba koja se procjenjujemože se tumačiti fleksibilno; slična uvezena robaproizvedena u zemlji različitoj od zemlje izvoznika robekoja se procjenjuje može služiti kao osnova za carinskuprocjenu; mogu se koristiti carinske vrijednosti sličneuvezene robe koja je već utvrđena prema odredbamačlanaka 5. i 6.

(c)

Deduktivna metoda – zahtjev da se roba treba prodati u„istom stanju u kojem je uvezena” iz stavka 1. točke(a) članka 5. treba se tumačiti fleksibilno; uvjet od„90 dana” može biti primijenjenfleksibilno.

Napomena uz članak 8.

Stavak 1. točka (a) podtočka i.

Izraz „provizije nakupovinu” znači iznosekoje uvoznik plaća uvoznikovom zastupniku za uslugu predstavljanja uvoznika uinozemstvu pri kupovini robe koja se procjenjuje.

Stavak 1. točka (b) podtočka ii.

1.

Postoje dva čimbenika pri raspodjeli elemenata navedenih u stavku1. točki (b) podtočki ii. članka 8. u odnosu na uvezenu robu –vrijednost samog elementa i način na koji se ta vrijednostraspodjeljuje na uvezenu robu. Raspodjelu ovih elemenata trebavršiti na razuman način koji odgovara okolnostima i u skladu je sopće prihvaćenim načelima obračuna.

2.

Što se tiče vrijednosti elemenata, ako uvoznik kupuje element odprodavatelja koji nije povezan s uvoznikom, za određenu cijenu,vrijednost elementa je ta cijena. Ako element proizvodi uvoznik iliosoba koja je s njim povezana, njegova je vrijednost jednaka cijeniproizvodnje. Ako je element bio ranije korišten od strane uvoznika,bez obzira da li je kupljen ili proizveden od strane takvoguvoznika, prvobitna cijena kupovine ili proizvodnje treba bitiumanjena za iznos njegovog korištenja kako bi se došlo dovrijednosti elementa.

3.

Kad se jednom odredi vrijednost elementa, potrebno je tu vrijednostdodijeliti uvezenoj robi. Za to postoje različite mogućnosti. Naprimjer, vrijednost se može dodijeliti prvoj pošiljci, ako uvoznikželi platiti carinu za cijelu vrijednost odjednom. Još jedanprimjer, uvoznik može tražiti da se vrijednost raspodijeli po brojujedinica koje se proizvode do vremena prve pošiljke. Nadalje,uvoznik može zahtijevati da se vrijednost raspodijeli po čitavojplaniranoj proizvodnji kada postoje ugovori ili čvrste narudžbe zatu proizvodnju. Korištena metoda raspodjele ovisi o dokumentacijikoju podnese uvoznik.

4.

Na primjer, uvoznik daje proizvođaču kalup koji se treba koristitipri proizvodnji uvezene robe i ugovori s proizvođačem kupnju 10 000 jedinica. U vrijeme prve pošiljke od1 000 jedinica, proizvođač je već proizveo4 000 jedinica. Uvoznik može tražiti dacarinske službe raspodijele vrijednost kalupa na 1 000 jedinica, 4 000 jedinica ili10 000 jedinica.

Stavak 1. točka (b) podtočka iv.

1.

Uvećanja za vrijednost elemenata navedenih u stavku 1. točki (b)podtočki iv. članka 8. trebaju se zasnivati na objektivnim imjerljivim podacima. S ciljem olakšavanja posla uvozniku i carinskimtijelima u određivanju uvećanja za vrijednost elemenata, potrebno jeu najvećoj mogućoj mjeri koristiti podatke koji već stoje naraspolaganju u komercijalnoj dokumentaciji kupca.

2.

Za one elemente koje pruža kupac, a koji su bili kupljeni ili uzetiu najam od strane kupca, dodatak se sastoji od cijene nabave ilinajma. Vrijednost se ne uvećava za one elemente koji stoje naraspolaganju u javnom sektoru, osim cijene nabave kopija.

3.

Lakoća kojom je moguće izračunati vrijednosti uvećanja ovisi ostrukturi i upravljanju, te o metodama vođenja računovodstvaodređene tvrtke.

4.

Na primjer, moguće je da poduzeće koje uvozi niz raznih proizvodaiz nekoliko različitih zemalja čuva dokumentaciju svog centra zaprojektiranje izvan zemlje uvoza tako da se točno mogu odredititroškovi koji otpadaju na određeni proizvod. U takvim slučajevimamoguće je izvršiti izravno usklađivanje sukladno odredbama članka8.

5.

U drugom slučaju, tvrtka može voditi troškove centra zaprojektiranje izvan zemlje uvoza u obliku općeg režijskog troška, ada ga ne raspoređuje na pojedine proizvode. U ovom slučaju se možeizvršiti odgovarajuće usklađivanje sukladno odredbama članka 8. uodnosu na uvezenu robu tako da se raspodijeli ukupni trošak centraza projektiranje na ukupnu proizvodnju koja koristi centar zaprojektiranje, i da se tako raspoređen trošak doda na jediničnecijene uvezene robe.

6.

Varijacije u gore navedenim okolnostima naravno zahtijevaju da serazmotre različiti čimbenici pri određivanju odgovarajuće metoderaspodjele.

7.

Kad se proizvodnja elementa o kojem je riječ odnosi na višerazličitih država u nekom vremenskom razdoblju, usklađivanje seograničava na vrijednost koja se stvarno pridodaje tom elementuizvan zemlje uvoznika.

Stavak 1. točka (c)

1.

Tantijemi i naknade za licence iz stavka 1. točka (c) članka 8.mogu uključivati, između ostalog, naknade za korištenje patenata,zaštitnih znakova i autorskih prava. Međutim, naknade zareprodukciju uvezene robe u zemlji uvoza neće se pridodavati stvarnoplaćenoj ili plativoj cijeni za uvezenu robu pri utvrđivanjucarinske vrijednosti.

2.

Stvarno plaćena ili plativa cijena neće se uvećavati za plaćanjekupca za prava distribucije ili preprodaje uvezene robe, ako takvoplaćanje nije uvjet prodaje ili izvoza u zemlju koja uvozi uvezenurobu.

Stavak 3.

Kad objektivni i mjerljivi podaci ne postoje o uvećanjima u smislu članka 8., nemože se utvrditi transakcijska vrijednost sukladno odredbama članka 1. Naprimjer, tantijemi se plaćaju na osnovu prodajne cijene u zemlji uvoza za litruodređenog proizvoda koji se uvozio po osnovi težine od jednog kilograma i nakonuvoza pretvorio u otopinu. Ako se tantijemi zasnivaju djelomice na uvezenojrobi, a djelomice na osnovu drugih faktora koji ne ovise o uvezenoj robi (kaošto su kada se uvezena roba miješa s domaćim sastojcima koji se više ne moguodvojeno razlučiti ili kada se tantijeme ne može razlikovati od posebnihfinancijskih aranžmana između kupca i prodavatelja), ne bi bilo u redu pokušatiuzeti u obzir uvećanje za iznos tantijema. Međutim, ako se iznos istih tantijemazasniva samo na uvezenoj robi i može se bez poteškoća mjeriti, onda se možeutvrditi uvećanje stvarno plaćene ili plative cijene.

Napomena uz članak 9.

Za potrebe članka 9., „vrijemeuvoza” može uključivativrijeme ulaska u zemlju u svrhu provedbe carinskih postupaka.

Napomena uz članak 11.

1.

Članak 11. daje uvozniku pravo žalbe na vrijednost za robu koju jeutvrdila carinska uprava. Žalba se može podnijeti višoj instanci ucarinskoj upravi, ali uvoznik u krajnjoj instanci ima pravo žaliti sesudu.

2.

„Bezkazne” znači dauvoznik ne plaća kaznu ili mu se prijeti kaznom samo zato što je odlučiokoristiti pravo na žalbu. Plaćanje uobičajenih sudskih troškova iodvjetničkih naknada neće se smatrati kaznom.

3.

Međutim, ništa u članku 11. neće spriječiti članicu u traženju punogplaćanja procijenjene carine prije žalbe.

Napomena uz članak 15.

Stavak 4.

Za potrebe članka 15., izraz „osobe” uključujepravnu osobu, ako je to potrebno.

Stavak 4. točka (e)

Za potrebe ovog Sporazuma smatra se da jedna osoba kontrolira drugu kada je onapravno ili operativno u položaju da ograničava ili upravlja ovom drugom.


PRILOG II.

TEHNIČKI ODBOR ZA CARINSKO VREDNOVANJE

1.

Sukladno članku 18. ovog Sporazuma, osniva se Tehnički odbor podpokroviteljstvom CCC-a s ciljem osiguranja jednoznačnog tumačenja iprimjene ovog Sporazuma u tehničkom smislu.

2.

Poslovi Tehničkog odbora uključuju sljedeće:

(a)

ispitivanje specifičnih tehničkih problema koji nastajuu svakodnevnoj praksi pri carinskom vrednovanju učlanicama i davanje savjetodavnog mišljenja oodgovarajućim rješenjima koja se temelje napredstavljenim činjenicama;

(b)

proučavanje, ako je to potrebno, zakona o vrednovanju,te postupaka i praksa u mjeri u kojoj se one odnose naovaj Sporazum, kao i izrada izvješća o rezultatimatakvog proučavanja;

(c)

pripremanje i distribucija godišnjih izvješća otehničkim aspektima primjene i statusu ovogSporazuma;

(d)

dostavljanje takvih podataka i savjeta o svim stvarimakoje se odnose na vrednovanje uvezene robe u carinskesvrhe, ako je to zatražila bilo koja od članica iliOdbor. Takvi podaci mogu biti u obliku savjetodavnogmišljenja, komentara ili objašnjenja;

(e)

olakšavanje, ako se to od Odbora zatraži, tehničkepomoći članicama da bi se unaprijedilo međunarodnoprihvaćanje ovog Sporazuma;

(f)

ispitivanje predmeta koji se podnese panelu sukladnočlanku 19. ovog Sporazuma; te

(g)

izvršavanje ostalih obveza za koje Odbor može bitizadužen.

Općenito

3.

Tehnički odbor nastoji izvršavati svoj posao o određenoj problematici,posebno onoj koja se odnosi na članice, Odbor ili panel, i to u razumnokratkom vremenskom roku. Sukladno stavku 4. članka 19., panel određujevremensko razdoblje u kojem prima izvještaje Tehničkog odbora, aTehnički odbor podnosi svoje izvještaje u određenom vremenskomrazdoblju.

4.

Tehničkom odboru u njegovom radu na odgovarajući način pomaže TajništvoCCC-a.

Predstavljanje

5.

Svaka članica ima pravo na predstavnika u Tehničkom odboru. Svakačlanica može imenovati jednog predstavnika i jednog ili više zamjenikakoji je predstavlja u Tehničkom odboru. Svaka članica koja je na takavnačin zastupljena u Tehničkom odboru prema ovom Prilogu je „članica Tehničkogodbora”.Predstavnici članova Tehničkog odbora mogu koristiti pomoć savjetnika.Tajništvo WTO-a također može prisustvovati sastancima u statusupromatrača.

6.

Članove CCC-a koji nisu članice WTO-a na sastancima Tehničkog odboramogu zastupati jedan predstavnik i jedan ili više zamjenika. Nasastancima Tehničkog odbora ti predstavnici prisustvuju kaopromatrači.

7.

Ako to odobri predsjednik Tehničkog odbora, na sjednice Tehničkogodbora glavni tajnik CCC-a (u ovom Prilogu naziva se „glavni tajnik”) može pozvatipredstavnike vlada koji nisu niti članice WTO-a niti članovi CCC-a, tepredstavnike međunarodnih vladinih i trgovinskih organizacija kaopromatrače.

8.

Imenovanje delegata, zamjenika i savjetnika za sjednice Tehničkogodbora vrši glavni tajnik.

Sjednice Tehničkog odbora

9.

Tehnički se odbor sastaje prema potrebi, ali najmanje dva putagodišnje. Datum svake sjednice određuje Tehnički odbor na sjednici kojajoj prethodi. Datum sjednice može se mijenjati na zahtjev bilo kojegčlana Tehničkog odbora, ili, u slučaju hitnosti, na zahtjevpredsjednika. Bez obzira na odredbe rečenice 1. ovog stavka, Tehničkiodbor se sastaje prema potrebi da bi razmotrio pitanja koja su mupredočena u skladu s odredbama članka 19. ovog Sporazuma.

10.

Sjednice Tehničkog odbora održavaju se u sjedištu CCC-a, osim ako se neodredi drukčije.

11.

O datumu početka svake sjednice Tehničkog odbora glavni tajnikobavješćuje sve članove Tehničkog odbora i članove na koje se odnosestavci 6. i 7. najmanje 30 dana unaprijed, osim u hitnimslučajevima.

Dnevni red

12.

Privremeni dnevni red za svaku sjednicu sastavlja glavni tajnik i šaljega članovima Tehničkog odbora i članovima na koje se odnose stavci 6. i7. najmanje 30 dana prije održavanja sjednice, osim kad se radi o hitnimsjednicama. Dnevni red treba sadržavati sve točke koje su odobrene naprethodnoj sjednici Tehničkog odbora, sve točke koje u dnevni red unosipredsjednik na svoju vlastitu inicijativu, te sve točke koje zatražiglavni tajnik, Odbor ili bilo koja članica Tehničkog odbora.

13.

Tehnički odbor određuje dnevni red na početku svake sjednice. Tehničkiodbor može bilo kada tijekom sjednice promijeniti dnevni red.

Službene osobe i upravljanje

14.

Tehnički odbor među predstavnicima i svojim članovima bira predsjednikai jednog ili više potpredsjednika. Predsjednik i potpredsjednik imajumandat na razdoblje od jedne godine. Predsjednik i potpredsjednik, kojise povlače, imaju pravo na ponovni izbor. Mandat predsjednika ipotpredsjednika koji više nisu članovi Tehničkog odbora automatskiprestaje.

15.

Ako je predsjednik odsutan s bilo koje sjednice ili dijela sjednice,predsjedava potpredsjednik. U tom slučaju on ima ista ovlaštenja iobveze kao i predsjednik.

16.

Predsjednik sjednice sudjeluje u postupcima Tehničkog odbora u tojfunkciji, a ne kao predstavnik člana Tehničkog odbora.

17.

Pored provođenja ostalih ovlasti koje predsjednik ima u skladu s ovimpravilima, predsjednik proglašava otvaranje i zatvaranje svake sjednice,usmjerava diskusiju, usklađuje redoslijed govornika, te u skladu s ovimpravilima upravlja sjednicom. Predsjednik također može opomenutigovornika ako njegove izjave nisu relevantne.

18.

Za vrijeme diskusije o bilo kojem predmetu delegacija može pokrenutipitanje redoslijeda. U tom slučaju predsjednik smjesta odlučuje opostupku. Ako se uloži prigovor na odluku, predsjednik je na sjedniciiznosi na glasanje i ona je važeća ako nije nadglasana.

19.

Glavni tajnik ili službene osobe Tajništva CCC-a, koje zadužuje glavnitajnik, obavljaju tajnički posao na sjednicama Tehničkog odbora.

Kvorum i glasovanje

20.

Kvorum čine predstavnici jednostavne većine članova Tehničkogodbora.

21.

Svaki član Tehničkog odbora ima jedan glas. Odluku Tehničkog odboradonosi većina koju čine najmanje dvije trećine prisutnih članova. Bezobzira na rezultat glasovanja o određenom predmetu, Tehnički odborpodnosi potpuni izvještaj Odboru i CCC-u navodeći različite stavove kojisu izneseni tijekom relevantne rasprave. Bez obzira na gore navedeneodredbe ovog stavka, o pitanjima koja se odnose na Tehnički odbor odlukase donosi konsenzusom. Ako se ne postigne suglasnost unutar Tehničkogodbora vezano uz pitanja na koja se odnosi diskusija, Tehnički odborpodnosi izvješće u kojem se iznosi detaljan opis činjenica i navodestavovi članova.

Jezici i zapisnici

22.

Službeni jezici Tehničkog odbora su engleski, francuski i španjolski.Govori i izjave na bilo kojem od ova tri jezika pravovremeno se prevodena ostale službene jezike, osim ako se sve delegacije ne suglase daprijevod nije potreban. Govori i izjave na bilo kojem drugom jezikuprevode se na engleski, francuski i španjolski u skladu s istimuvjetima, ali u tom slučaju delegacija na koju se to odnosi osiguravaprijevod na engleski, francuski ili španjolski. U službenim dokumentimaTehničkog odbora mogu se koristiti jedino engleski, francuski išpanjolski jezik. Memorandumi i korespondencija pripremljena zarazmatranje Tehničkog odbora moraju biti predani na jednom od službenihjezika.

23.

Tehnički odbor sastavlja izvješća o svim svojim sjednicama, a ako topredsjednik smatra neophodnim, također i zapisnike ili sažetke sjednica.Predsjednik ili osoba koju on imenuje izvještava o radu Tehničkog odborana svakom sastanku Odbora i na svakom sastanku CCC-a.


PRILOG III.

1.

Petogodišnje odgađanje primjene odredbi ovog Ugovora od strane članica zemalja u razvoju, u skladu sa stavkom 1. članka 20., može u praksi biti nedovoljno za pojedine članice zemlje u razvoju. U takvim slučajevima članica zemlja u razvoju može prije kraja razdoblja na koje se odnosi stavak 1. članka 20. zatražiti njegovo produženje, a podrazumijeva se razumijevanje ostalih članica vezano uz takav zahtjev ako članica zemlja u razvoju takav zahtjev podnosi iz opravdanog razloga.

2.

Zemlje u razvoju koje trenutačno vrednuju robu na temelju službeno utvrđene minimalne vrijednosti mogu zatražiti takvo izuzeće, koje im omogućuje zadržavanje tih vrijednosti na ograničenoj i prijelaznoj osnovi pod rokovima i uvjetima s kojima su članice sporazumne.

3.

Zemlje u razvoju koje smatraju da bi im promjena redoslijeda na zahtjev uvoznika u skladu s člankom 4. ovog Sporazuma mogla uzrokovati stvarne poteškoće, mogu zatražiti izuzeće vezano uz članak 4. pod sljedećim uvjetima:

„Vlada pridržava pravo da se relevantna odredba iz članka 4. ovog Sporazuma primjenjuje jedino onda kada su carinska tijela sporazumna sa zahtjevom za promjenom redoslijeda članaka 5. i 6.”

Ako zemlje u razvoju učine takvu iznimku, države članice je prihvaćaju u skladu s člankom 21. ovog Sporazuma.

4.

Ako zemlje u razvoju učine takvu iznimku s obzirom na stavak 2. članka 5. ovog Sporazuma, važe sljedeći uvjeti:

„Vlada …… pridržava pravo da se stavak 2. članka 5. ovog Ugovara primjenjuje u skladu s odredbama relevantne napomene bilo da to uvoznik zatraži ili ne.”

Ako zemlje u razvoju primjene takvu iznimku, države članice je prihvaćaju u skladu s člankom 21. ovog Sporazuma.

5.

Pojedine države članice mogu imati poteškoće pri zamjeni članka 1. ovog Ugovora u mjeri u kojoj se one odnose na uvoz u njihove zemlje od strane jedinstvenih zastupnika, distributera ili davatelja koncesije. Ako dođe do takvih problema u praktičnoj primjeni Sporazuma u članicama koje su zemlje u razvoju, na njihov zahtjev se vrši razmatranje tog pitanja da bi se pronašla odgovarajuća rješenja.

6.

Članak 17. dopušta da kod primjene ovog Sporazuma carinska uprava može smatrati potrebnim ispitati istinitost ili točnost izjava, dokumenata ili deklaracija koje su joj predočene u svrhu carinskog vrednovanja. Taj članak stoga odobrava ispitivanja koja se, na primjer, odnose na verifikaciju postupnosti i točnosti elemenata koji su deklarirani ili predočeni carini vezano uz određivanje carinske vrijednosti. Članice na koje se odnose nacionalni zakoni i postupci imaju pravo očekivati potpunu suradnju uvoznika vezano uz takva ispitivanja.

7.

U plaćanje ili naplatu cijene uključena su sva izvršena plaćanja ili ona koja trebaju uslijediti kao uvjet uvezene robe od strane kupca prema prodavatelju ili od strane kupca prema trećoj stranci, da bi se ispunila obveza prodavatelja.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

148


21994A1223(11)


L 336/138

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O PREGLEDU ROBE PRIJE ISPORUKE

ČLANICE,

Primjećujući da su se ministri 20. rujna 1986. usuglasili daje cilj Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini „postizanje daljnje liberalizacije i povećanje svjetsketrgovine”, „jačanje uloge GATT-a” i „bolji odgovor sustava GATT-a međunarodnom gospodarskom okruženju usve bržem razvoju”;

Primjećujući da su mnoge članice zemlje u razvoju već počele pribjegavati pregledu robeprije isporuke;

Prepoznajući potrebu zemalja u razvoju da to čine dokle god i koliko god je neophodnopotrebno provjeravati kakvoću, količinu ili cijenu uvezene robe;

Imajući u vidu da se takvi programi moraju provoditi kako ne bi došlo do nepotrebnihodgoda ili neravnopravnih odnosa;

Primjećujući da se ovakav pregled po definiciji provodi na državnom području članiceizvoznika;

Prepoznajući potrebu uspostavljanja dogovornog međunarodnog okvira prava i obveza članicakorisnika i članica izvoznika;

Prepoznajući da se načela i obveze GATT-a iz 1994. godine primjenjuju na one djelatnostitijela koja provode pregled robe prije isporuke, a koja su dobila ovlasti od vladadržava članica Svjetske trgovinske organizacije;

Prepoznajući da je poželjna transparentnost u obavljanju pregleda robe prije utovara teda zakoni i propisi koji reguliraju pregled budu jasno formulirani;

U želji da omoguće brzo, učinkovito i pravedno rješavanje sporova između izvoznika iinspekcijskih tijela koji mogu nastati po ovom Sporazumu,

SPORAZUMNE SU:

Članak 1.

Područje primjene - definicije

1.   Ovaj se Sporazum primjenjuje na sve djelatnosti vezane uz pregled robe prijeisporuke na državnom području članica, bilo da ih je naručila ili za njih dalaovlasti vlada ili bilo koje drugo državno tijelo države članice.

2.   Izraz „članicakorisnik” znači članicučija je vlada, ili bilo koje državno tijelo, sklopilo ugovor ili dala ovlasti zapregled robe prije isporuke.

3.   Pregled robe prije isporuke podrazumijeva sve djelatnosti vezane za provjerukakvoće, količine, cijene, uključujući valutni tečaj i financijske uvjete, i/ilicarinsku klasifikaciju robe koja se izvozi na državno područje članicekorisnika.

4.   Izraz „inspekcijskotijelo” je bilo kojetijelo s kojim je članica sklopila ugovor ili mu dala ovlasti da izvrši pregledrobe prije isporuke (1).

Članak 2.

Obveze članica korisnika

1.   Članice korisnice osiguravaju da ne dođe do diskriminacije prilikompregleda robe prije isporuke i da postupci i kriteriji provođenja tihaktivnosti budu objektivni te da se ravnopravno primjenjuju na sve izvoznikekoji podliježu pregledu. Članice osiguravaju jednak pregled od straneinspektora iz inspekcijskih tijela koja su s njima sklopila ugovor ili imdala ovlasti.

2.   Članice korisnice osiguravaju tijekom pregleda robe prije isporuke, a uskladu sa svojim zakonima, propisima i uvjetima, poštivanje odredaba stavka4., članka III. GATT-a iz 1994. godine u onoj mjeri u kojoj surelevantne.

3.   Članice korisnice osiguravaju da se sve djelatnosti vezane uz pregledrobe prije isporuke, uključujući izradu izvješća o pregledu robe iliobavijesti o njegovom neizdavanju, obavljaju na carini iz koje se robaizvozi ili, ako se pregled ne može obaviti na carini zbog složenosti samogproizvoda ili ako se obje strane dogovore, na carini gdje je robaproizvedena.

4.   Članice korisnice osiguravaju da je pregled kakvoće i količine robe uskladu s normama koje utvrđuju prodavatelj i kupac kupoprodajnim ugovorom, aako takve norme ne postoje primjenjuju se odgovarajuće međunarodnenorme (2).

5.   Članice korisnice osiguravaju da se pregled robe prije isporuke obavljana transparentan način.

6.   Članice korisnice osiguravaju da, nakon što ih na početku kontaktirajuizvoznici, inspekcijska tijela mogu izvoznicima dostaviti popis podatakapotrebnih da bi se izvoznici mogli pridržavati pravila pregleda robe.Inspekcijske službe dostavljaju podatke na zahtjev izvoznika. Ti podacisadrže pojedinosti o zakonima i propisima članice korisnika vezano uzpregled robe prije isporuke, a također sadrže i postupke i kriterijepregleda, provjere cijene i valutnog tečaja, prava izvoznika u odnosu nainspekcijska tijela, te postupke žalbe u skladu sa stavkom 21. Dodatnipostupovni zahtjevi ili promjene u postojećim postupcima ne primjenjuju sena pošiljku ako izvoznik nije obaviješten o tim promjenama u trenutku kad jedogovoren datum pregleda. Međutim, u hitnim situacijama poput onih navedenihu člancima XX. i XXI. GATT-a iz 1994. godine, takvi dodatni zahtjevi ilipromjene mogu se primijeniti na pošiljku, a da izvoznik nije prethodnoobaviješten. Ova olakšica, dakako, ne oslobađa izvoznike obveza da sepridržavaju pravila uvoza članica korisnica.

7.   Članice korisnice osiguravaju da podaci navedeni u stavku 6. bududostupni izvoznicima na prikladan način te da uredi inspekcijskih tijelasluže kao informacijski centri gdje su ti podaci dostupni.

8.   Članice korisnice pravovremeno objavljuju sve primjenljive zakone ipropise koji se odnose na pregled robe prije isporuke kako bi se druge vladei trgovci mogli s njima upoznati.

9.   Članice korisnice osiguravaju da inspekcijska tijela tretiraju svepodatke primljene tijekom pregleda robe kao poslovno povjerljive u smislu datakvi podaci već nisu objavljeni, da općenito nisu dostupni trećoj straniili da na neki način nisu u javnoj domeni. Članice korisnice osiguravaju dase inspekcijska tijela s tim ciljem pridržavaju određenog postupka.

10.   Članice korisnice dostavljaju članicama, na njihov zahtjev, podatke omjerama koje poduzimaju s ciljem provedbe stavka 9. Odredbe tog stavka nezahtijevaju niti od jedne članice otkrivanje povjerljivih podataka, što bimoglo ugroziti učinkovitost inspekcijskih programa ili bi pak moglo stvoritipredrasude o zakonskom gospodarskom interesu pojedinih poduzeća, bilo javnihili privatnih.

11.   Članice korisnice osiguravaju da inspekcijska tijela ne objavljujupovjerljive poslovne podatke trećoj strani osim ako inspekcijska tijeladijele iste podatke s vladinim tijelima s kojima su sklopila ugovor ili odkojih su dobila ovlasti. Članice korisnice osiguravaju odgovarajuće čuvanjepovjerljivih poslovnih podataka koje dobivaju od inspekcijskih tijela skojima su sklopile ugovor ili im dale ovlasti. Inspekcijska tijela dijelepovjerljive poslovne podatke s nadležnim državnim tijelima koja su s njimasklopila ugovor ili im dala ovlasti samo u mjeri u kojoj su ti podaciuobičajeno potrebni za kreditna pisma ili druge oblike plaćanja ili zapotrebne carine, uvozne dozvole ili kontrole razmjene.

12.   Članice korisnice osiguravaju da inspekcijska tijela ne zahtijevajuod izvoznika podatke o:

(a)

proizvodnji koji se odnose na patentirane, licencne ilineobjavljene procese, ili na procese koji još nisupatentirani;

(b)

neobjavljenim tehničkim podacima osim onih neophodnih zapoštivanje tehničkih propisa i standarda;

(c)

internim cijenama, uključujući troškove proizvodnje;

(d)

visini dobiti;

(e)

odredbama ugovora između izvoznika i njihovih dobavljača,osim ako nadležno tijelo drukčije ne može izvršiti pregled.U takvim slučajevima to tijelo samo traži podatke potrebne utu svrhu.

13.   Izvoznik može dobrovoljno objaviti podatke navedene u stavku 12., kojeinspekcijska tijela ne traže, zbog pojašnjenja specifičnihslučajeva.

14.   Članice korisnice osiguravaju da inspekcijska tijela, imajući na umuodredbe o zaštiti povjerljivih poslovnih podataka navedene u stavcima od9. do 13., provode postupke kako bi se izbjegli sukobiinteresa:

(a)

između inspekcijskih tijela i njihovih srodnih tijela,uključujući bilo koja tijela u kojima ovi drugi imajufinancijski ili komercijalni interes, ili bilo koja tijelakoja imaju financijski interes u inspekcijskim tijelima, ačije pošiljke inspekcijska tijela trebaju pregledati;

(b)

između inspekcijskih tijela i bilo kojih drugih tijela,uključujući one koje podliježu pregledu robe prije isporuke,osim vladinih tijela koja naručuju ili ovlašćujupreglede;

(c)

s odjelima inspekcijskih tijela koji se ne bavepregledavanjem robe.

15.   Članice korisnice osiguravaju da inspekcijska tijela izbjegavajuneopravdane odgode pregleda pošiljaka. Članice korisnice osiguravaju da, čiminspekcijsko tijelo i izvoznik ugovore datum pregleda, inspekcijsko tijeloizvrši pregled tog datuma, osim ako izvoznik i inspekcijsko tijelo dogovornone promijene datum, ili ako izvoznik ili viša sila (3) ne spriječe inspekcijsko tijelo u obavljanju pregleda.

16.   Po primitku završnih dokumenata i po završetku pregleda, članicekorisnice osiguravaju da inspekcijska tijela u roku od pet radnih danaizdaju Izvješće o pregledu robe ili da dostave detaljno pismeno objašnjenjeobrazlažući razloge neizdavanja. Članice korisnice osiguravaju da u potonjemslučaju inspekcijska tijela pruže izvoznicima mogućnost iznošenja gledišta upisanom obliku te da, ako to izvoznici zatraže, dogovore ponovni pregledrobe što je moguće prije.

17.   Članice korisnice osiguravaju da, kad god to izvoznici zatraže,inspekcijska tijela izvrše, prije datuma fizičkog pregleda, preliminarnuprocjenu cijene i, kad je to prikladno, valutnog tečaja, na temelju ugovoraizmeđu izvoznika i uvoznika, pro forma fakture i, kad je to prikladno, molbeza odobrenje uvoza. Članice korisnice osiguravaju da inspekcijska tijelaprihvate cijenu ili tečaj kojeg je prihvatilo inspekcijsko tijelo na temeljupreliminarne procjene, pod uvjetom da roba odgovara uvoznoj dokumentacijii/ili uvoznoj licenci. Isto tako osiguravaju da nakon preliminarne procjeneinspekcijska tijela odmah obavijeste u pisanom obliku izvoznike oprihvaćanju tečaja cijena i/ili valuta ili da daju detaljno obrazloženjezašto nije prihvaćen.

18.   Kako bi izbjegle odgode plaćanja, članice korisnice osiguravaju dainspekcijska tijela što je prije moguće pošalju izvoznicima ili njihovimizabranim predstavnicima Izvješće o pregledu robe.

19.   Članice korisnice osiguravaju da, u slučaju administrativne pogreške uIzvješću o pregledu robe, inspekcijska tijela isprave pogrešku te pošaljušto je moguće prije ispravljene podatke odgovarajućim stranama.

20.   Članice korisnice osiguravaju da, s ciljem sprečavanja iskazivanjaniže ili više cijene i prijevara, inspekcijska tijela izvršeprovjeru (4) cijena prema sljedećim smjernicama:

(a)

inspekcijska tijela neće uvažiti cijenu ugovorenu izmeđuizvoznika i uvoznika samo kada mogu dokazati da se njihovipodaci o nezadovoljavajućoj cijeni temelje na procjenisukladnoj kriterijima navedenim u točkama od (b) do(e);

(b)

inspekcijsko tijelo temelji svoju usporedbu cijena zaprocjenu izvozne cijene na cijeni istih ili sličnih robakoju je ista zemlja izvoza ponudila za izvoz u otprilikeisto vrijeme, u konkurentnim i usporedivim uvjetima prodaje,u skladu s uobičajenom trgovačkom praksom i sustavomprikladnih standardnih sniženja. Takva se usporedba temeljina sljedećem:

i.

koriste se samo one cijene koje predstavljajuvaljan temelj za usporedbu, vodeći računa orelevantnim gospodarskim čimbenicima zemlje uvozai zemlje ili zemalja s kojima se vršiusporedba;

ii.

inspekcijsko tijelo ne uzima u obzir cijeneroba ponuđenih za izvoz u razne zemlje uvoza kakobi samovoljno odredili najnižu cijenupošiljke;

iii.

inspekcijsko tijelo uzima u obzir specifičneelemente navedene u točki (c);

iv.

u bilo kojoj fazi gore opisanog procesa,inspekcijsko tijelo omogućuje izvoznikuobjašnjenje cijene;

(c)

prilikom provjere cijena inspekcijska tijela uzimaju uobzir odredbe prodajnog ugovora i općenito prikladnečimbenike koji se odnose na transakciju; i ti čimbeniciuključuju, ali ne ograničavaju se isključivo na komercijalnurazinu i količinu prodaje, vrijeme i uvjete isporuke,klauzulu o povećanju cijene, specifikaciju o kakvoći,posebni dizajn, posebne specifikacije o prijevozu ipakiranju, veličinu narudžbe, prodaju uz plaćanje na licumjesta, sezonske utjecaje, cijenu licenca i intelektualnihusluga, usluge iz ugovora ako je uobičajeno da se nefakturiraju odvojeno; ti čimbenici, također, uključujuodređene elemente koji se odnose na cijenu koju određujeizvoznik, kao na primjer ugovorni odnos između izvoznika iuvoznika;

(d)

provjera troškova prijevoza odnosi se samo na dogovorenucijenu načina prijevoza u zemlji izvoza kao što je naznačenou ugovoru o prodaji;

(e)

dolje navedeno ne koristi se u svrhu provjere cijena:

i.

prodajna cijena u zemlji izvoza robeproizvedene u toj zemlji;

ii.

cijena robe namijenjene za izvoz iz zemljeosim iz zemlje izvoza;

iii.

troškovi proizvodnje;

iv.

proizvoljne ili fiktivne cijene ilivrijednosti.

21.   Članice korisnice osiguravaju da inspekcijska tijela uspostavepostupke zaprimanja, razmatranja i donošenja odluka o žalbama izvoznikate da podaci o tim postupcima budu dostupni izvoznicima u skladu sodredbama stavaka 6. i 7. Članice korisnice osiguravaju razvoj ipoštivanje postupka u skladu sa sljedećim smjernicama:

(a)

inspekcijska tijela određuju jednog ili više dužnosnikakoji primaju, razmatraju i donose odluke o žalbama ipritužbama izvoznika tijekom redovnog radnog vremena usvakom gradu ili luci u kojem postoji inspekcijskiured;

(b)

izvoznici imenovanom dužnosniku, odnosno dužnosnicima,dostavljaju činjenice u pisanom obliku o posebnojtransakciji i prirodi žalbe s predloženim rješenjem;

(c)

imenovani dužnosnik, odnosno dužnosnici, s razumijevanjemrazmatraju pritužbe izvoznika te što je prije moguće donoseodluku po primitku dokumentacije navedene u točki (b).

22.   Odstupajući od odredaba članka 2., članice korisnice osiguravaju da, uzizuzetak djelomičnih pošiljki, pošiljke čija je vrijednost manja odminimalne vrijednosti, koja se može primijeniti na takve pošiljke premadefiniciji članice korisnice, ne podliježu pregledu osim u iznimnimokolnostima. Minimalna vrijednost je uključena u podatke dostavljeneizvoznicima prema odredbama stavka 6.

Članak 3.

Obveze članica izvoznika

1.   Članice izvoznice se obvezuju da se njihovi zakoni i propisi o pregledurobe prije isporuke primjenjuju na nediskriminirajući način.

2.   Članice izvoznice pravovremeno objavljuju sve primjenljive zakone ipropise o pregledu robe kako bi omogućile drugim nadležnim državnim tijelimai trgovcima da se s njima upoznaju.

3.   Članice izvoznice nude članicama korisnicama, ako zatraže, tehničkupomoć u svrhu postizanja ciljeva ovog Sporazuma na temelju međusobnogdogovora (5).

Članak 4.

Postupci neovisne revizije

Članice potiču inspekcijska tijela i izvoznike na obostrano rješavanjesporova. Međutim, bilo koja od stranaka može zatražiti nezavisnu reviziju dvaradna dana po ulaganju žalbe, u skladu s odredbama stavka 21., članka 2. Članicepoduzimaju njima dostupne prikladne mjere kako bi u tom smislu osiguraleuspostavu i provođenje sljedećih postupaka:

(a)

te postupke provodi nezavisno tijelo kojega zajedno uspostavljajuorganizacija koja predstavlja inspekcijska tijela i organizacijakoja predstavlja izvoznike u svrhe ovog Sporazuma;

(b)

nezavisno tijelo navedeno u točki (a) sastavlja listu stručnjakakako je niže naznačeno:

i.

dio članica izabranih od strane organizacije kojapredstavlja inspekcijska tijela;

ii.

dio članica izabranih od strane organizacije kojapredstavlja izvoznike;

iii.

dio nezavisnih trgovačkih stručnjaka izabranih odstrane nezavisnog tijela kao što je navedeno u točki(a);

Zemljopisni raspored stručnjaka s popisa treba omogućiti pravovremenodjelovanje vezano uz sve sporove do kojih dođe zbog ovih postupaka.Takav popis sastavlja se u roku od dva mjeseca od stupanja na snaguWTO sporazuma te se revidira na godišnjoj osnovi. Popis je javnodostupan. O njemu se obavješćuje Tajništvo i dostavlja se svimčlanicama;

(c)

izvoznik ili inspekcijsko tijelo koje želi pokrenuti spor obraća senezavisnom tijelu navedenom u stavku (a) te zatraži osnivanjepanela. Nezavisno tijelo odgovorno je za uspostavu panela. Panel sesastoji od tri člana. Članovi panela biraju se tako da se izbjegnunepotrebni troškovi i odlaganja. Prvi član izabire se iz točke i.gore navedenog popisa od strane inspekcijskog tijela, pod uvjetom danije pridružen tom tijelu. Drugi član izabire se iz točke ii. gorenavedenog popisa od strane izvoznika, pod uvjetom da taj član nijepridružen izvozniku. Treći član izabire se iz točke iii. gorenavedenog popisa od strane nezavisnog tijela iz točke (a). Na bilokojeg od trgovinskih stručnjaka iz točke iii. gore navedenog popisaneće se davati primjedbe;

(d)

nezavisni trgovinski stručnjak iz točke iii. gore navedenog popisaobnaša dužnost predsjedavajućeg panela. Nezavisni trgovinskistručnjak donosi potrebne odluke kako bi omogućio panelu žurnorješavanje spora, na primjer, zahtijevaju li činjenice sastanakpanela i ako je tako, gdje se taj sastanak održava, uzimajući uobzir mjesto pregleda robe;

(e)

ako se strane u sporu slože, iz odjela iii. gore navedenog popisanezavisno tijelo iz točke (a) može izabrati jednog nezavisnogstručnjaka za trgovinu da preispita spor. Taj stručnjak donosipotrebne odluke kako bi se osiguralo žurno rješavanje spora, naprimjer, uzimajući u obzir mjesto pregleda robe;

(f)

revizija ustanovljava da li su se strane tijekom spornog pregledapridržavale odredaba ovog Sporazuma. Postupci su pravovremeni teomogućavaju objema stranama da osobno ili napismeno iznesu svojagledišta;

(g)

tročlani panel donosi odluke većinom glasova. Odluka o sporu donosise u roku od osam radnih dana od zahtjeva za nezavisnom revizijom ipriopćava stranama u sporu. Vremenski rok može se produžiti podogovoru strana u sporu. Panel ili nezavisni trgovinski stručnjakodređuju troškove s obzirom na prirodu spora;

(h)

odluka panela obvezna je za inspekcijsko tijelo i izvoznika koji suu sporu.

Članak 5.

Obavijest

Članice dostavljaju Tajništvu primjerke zakona i propisa kojima ovaj Sporazumstavljaju na snagu kao i primjerke drugih zakona i propisa koji se odnose na pregledrobe prije isporuke, kad WTO sporazum stupi na snagu u odnosu na tu članicu. Izmjenazakona i propisa vezanih za pregled robe prije isporuke ne primjenjuju se prije negošto se takve izmjene službeno objave. Odmah po objavi o njima se obavješćujeTajništvo. Tajništvo obavješćuje članice o dostupnosti tih podataka.

Članak 6.

Revizija

Na kraju druge godine od dana stupanja na snagu WTO sporazuma i nadalje svaketri godine, Ministarska konferencija preispituje odredbe, provedbu i funkcioniranjeovog Sporazuma, vodeći računa o njegovim ciljevima i iskustvu stečenom tijekomnjegove primjene. Kao rezultat takve revizije, Ministarska konferencija možedopuniti odredbe ovog Sporazuma.

Članak 7.

Konzultacije

Članice se, na zahtjev, međusobno savjetuju o problemima koji utječu nafunkcioniranje ovog Sporazuma. U takvim slučajevima, na ovaj Sporazum mogu seprimijeniti odredbe članka 22. GATT-a iz 1994. godine, kao što je razrađeno iprimijenjeno u Dogovoru o rješavanju sporova.

Članak 8.

Rješavanje sporova

Sporovi među članicama u vezi s tumačenjem ovog Sporazuma rukovode se odredbamačlanka XXIII. GATT-a iz 1994. godine, kao što je razrađeno i primijenjeno u Dogovoruo rješavanju sporova.

Članak 9.

Završne odredbe

1.   Članice poduzimaju potrebne mjere za provedbu ovog Sporazuma.

2.   Članice osiguravaju da njihovi zakoni i propisi nisu u suprotnosti sodredbama s ovog Sporazuma.


(1)  Podrazumijeva se da ova odredba ne obvezuje članice da dopuste državnimtijelima drugih članica pregled robe na njihovom državnom području.

(2)  Međunarodna norma je mjerilo prihvaćeno od strane vladinog ilinevladinog tijela čije je članstvo otvoreno svim članicama, a čijaje jedna od priznatih djelatnosti u području normizacije.

(3)  Podrazumijeva se da, za potrebe ovog Sporazuma, „viša sila” znači „nezaustavljivu prisiluili prinudu, nepredvidljiv tijek događaja koji opravdavajuneispunjenje ugovora”.

(4)  Obveze članica korisnika vezano uz usluge inspekcijskih tijelapri određivanju carine su obveze koje su prihvatile GATT iz1994. godine te u drugim multilateralnim trgovinskim Sporazumimasadržanim u Dodatku 1.A Sporazumu Svjetske trgovinskeorganizacije.

(5)  Podrazumijeva se da takva tehnička pomoć može dati na bilateralnoj,plurilateralnoj ili multilateralnoj osnovi.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

154


21994A1223(12)


L 336/144

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O PRAVILIMA O PODRIJETLU ROBE

ČLANICE,

Primjećujući da su se ministri 20. rujna 1986. usuglasili daje cilj Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini „postizanje daljnje liberalizacije i povećanje svjetsketrgovine”, „jačanje uloge GATT-a” i „bolji odgovor sustava GATT-a međunarodnom gospodarskom okruženju usve bržem razvoju”;

Želeći unaprijediti ciljeve GATT-a 1994.;

Prepoznajući da jasna i predvidiva pravila o podrijetlu i njihova primjena olakšavajumeđunarodnu trgovinu;

Želeći osigurati da pravila o podrijetlu ne stvaraju nepotrebne prepreke trgovini;

Želeći osigurati da pravila o podrijetlu ne ponište niti ograničavaju prava članica premaGATT-u 1994.;

Prepoznajući da je poželjno postići preglednost zakona, propisa i postupaka u vezi spravilima o podrijetlu;

Želeći osigurati da pravila o podrijetlu budu pripreme i primjenjuju nepristrano,pregledno, predvidljivo, dosljedno i neutralno;

Prepoznajući postojanje mehanizama za savjetovanje i postupaka za brzo, učinkovito ipravedno rješavanje sporova koji proizlaze iz ovog Sporazuma;

Želeći uskladiti i pojasniti pravila o podrijetlu,

SPORAZUMNE SU:

DIO I.

DEFINICIJE I PODRUČJE PRIMJENE

Članak 1.

Pravila o podrijetlu

1.   Za potrebe dijelova I. do IV. ovog Sporazuma, pravila o podrijetluodređuju se kao zakoni, propisi i upravne odluke u općoj primjeni koje bilokoja članica primjenjuje za određivanje države podrijetla robe pod uvjetomda se ta pravila o podrijetlu ne odnose na ugovorne ili autonomne trgovinskerežime kojima se odobravaju carinske povlastice povoljnije od onih premastavku 1. članka 1. GATT-a 1994.

2.   Pravila o podrijetlu iz stavka 1. obuhvaćaju sva pravila o podrijetlukoja se koriste u mjerama nepovlaštene trgovinske politike, poput primjene:tretmana najpovlaštenije nacije na temelju članaka I., II., III., XI. iXIII. GATT-a 1994.; antidampinških i kompenzacijskih carina na temeljučlanka VI. GATT-a 1994.; zahtjeva za obilježavanje podrijetla na temeljučlanka IX. GATT-a 1994. kao i svih diskriminacijskih količinskih ograničenjaili carinskih kvota. Ona obuhvaćaju i pravila o podrijetlu koja se koristeza javne nabave i statistiku trgovine (1).

DIO II.

MJERE KOJE UREĐUJU PRIMJENU PRAVILA O PODRIJETLU

Članak 2.

Mjere u prijelaznom razdoblju

Do dovršenja programa rada na usklađivanju pravila o podrijetlupredviđenog u dijelu IV., članice osiguravaju:

(a)

da kod donošenja upravnih odluka u općoj primjeni budu jasnoodređeni uvjeti koje treba ispuniti, posebno:

i.

u slučajevima primjene kriterija za promjenucarinskog razvrstavanja takvo pravilo o podrijetlumora jasno određivati tarifne podbrojeve ilibrojeve u carinskoj tarifi na koje se praviloodnosi;

ii.

u slučajevima primjene kriterija ad valorem,izraženih u postotcima, u pravilima o podrijetlumora se navesti i metoda za računanje togpostotka;

iii.

u slučajevima propisivanja kriterija postupkaproizvodnje ili prerade, mora se točno odreditipostupak proizvodnje ili prerade na temelju kojegse određuje podrijetlo robe;

(b)

da se, bez obzira na mjeru ili sredstvo trgovinske politikekojeg članice provode, njihova pravila o podrijetlu ne koristekao sredstva za izravno ili neizravno postizanje trgovinskihciljeva;

(c)

da pravila o podrijetlu ne utječu na trgovinu tako da jeograničavaju, ometaju ili prekidaju. Članice ne smiju nametatineprimjereno stroge zahtjeve ili, kao preduvjet za određivanjedržave podrijetla, zahtijevati ispunjavanje određenog zahtjevakoji se ne odnosi na proizvodnju ili preradu. Međutim, troškovikoji se izravno ne odnose na proizvodnju ili preradu mogu se,radi primjene kriterija ad valorem postotka,obuhvatiti u skladus podstavkom (a);

(d)

da pravila o podrijetlu, koja članice primjenjuju pri uvozu iliizvozu nisu stroža od pravila o podrijetlu koja članiceprimjenjuju pri određivanju da li je neka roba domaća i da tapravila, bez obzira na povezanost proizvođača te robe, neizazivaju diskriminirajući učinak na ostale članice (2);

(e)

da se njihova pravila o podrijetlu primjenjuju dosljedno,jedinstveno, nepristrano i razumno;

(f)

da se njihova pravila o podrijetlu temelje na potvrdnomodređenju. Pravila o podrijetlu koja određuju temelj zaodređivanje podrijetla robe (negativno određenje) dopuštena su upojašnjavanju potvrdnog određenja ili u pojedinim slučajevimagdje potvrdno određenje podrijetla nije potrebno;

(g)

da se njihovi zakoni, propisi, sudske i upravne odluke u općojprimjeni, koji se odnose na pravila o podrijetlu, objavesukladno odredbama stavka 1. članka X. GATT-a 1994.;

(h)

da se, na zahtjev izvoznika, uvoznika ili neke osobe koja za toima opravdan razlog, njihove ocjene podrijetla robe donesu u štokraćem roku, a najkasnije 150 dana (3) nakon podnošenja zahtjeva za ocjenu podrijetla, a poduvjetom da je dostavljena sva potrebna dokumentacija. Zahtjev zatakvu ocjenu podrijetla mora se prihvatiti prije nego što sezapočne trgovati robom i može se prihvatiti i kasnije u svakomtrenutku. Takve ocjene podrijetla vrijede tri godine, ako sebitno ne izmjene uvjeti i ostale činjenice uključivo pravila opodrijetlu, na temelju kojih je ocjena donesena. Pod uvjetom dasu te stranke unaprijed obaviještene, takve ocjene više nevrijede ako se pri preispitivanju prema točki (j) donese odlukasuprotna toj ocjeni podrijetla. Takve ocjene se objavljuju premaodredbama točke (k);

(i)

da se, pri unošenju promjena u njihova pravila o podrijetlu ilipri donošenju novih pravila o podrijetlu, retroaktivno neprimjenjuju takve promjene koje su određene u njihovim zakonimaili propisima, ne dovodeći u pitanje njihove zakone ilipropise;

(j)

da se upravne radnje koje članica poduzme u vezi određivanjepodrijetla mogu preispitati po redovnim, arbitražnim iliupravnim sudovima ili u postupcima neovisnima o nadležnom tijelukoje je donijelo ocjenu podrijetla, a koji, sudovi ili postupci,mogu dovesti do promjene ili poništenja ocjene;

(k)

da sa svakom informacijom, koja je po naravi povjerljiva ilikoja je, radi primjene pravila o podrijetlu, dostavljena napovjerljivoj osnovi, nadležna tijela postupaju kao sa strogopovjerljivom informacijom koja se ne odaje bez posebnogdopuštenja osobe ili vlade koja ju je dostavila, osim u opsegu ukojem bi se odavanje moglo zahtijevati u sudskimpostupcima.

Članak 3.

Mjere nakon prijelaznog razdoblja

Vodeći računa o cilju svih članica da se, kao rezultat programa rada nausklađivanju utvrđenog u dijelu IV., postignu usklađena pravila opodrijetlu, članice, nakon provedbe rezultata programa za usklađivanje,osiguravaju:

(a)

da se pravila primjenjuju jednako za sve svrhe utvrđene učlanku 1.;

(b)

da u njihovim pravilima o podrijetlu država koja se određujekao država podrijetla određene robe bude država gdje je roba ucjelini dobivena ili, kad je više država uključeno u proizvodnjurobe, bude država u kojoj je izvršena posljednja bitnapromjena;

(c)

da pravila o podrijetlu, koja članice primjenjuju pri uvozu iliizvozu, ne budu stroža od pravila o podrijetlu koja članiceprimjenjuju pri određivanju da li je ili nije neka roba domaća ida ta pravila, bez obzira na povezanost proizvođača te robe, nediskriminiraju ostale članice;

(d)

da se pravila o podrijetlu primjenjuju dosljedno, jedinstveno,nepristrano i razumno;

(e)

da njihovi zakoni, propisi, sudske i upravne odluke u općojprimjeni, koji se odnose na pravila o podrijetlu, buduobjavljeni u skladu s odredbama članka X. stavka 1. GATT-a1994.;

(f)

da se, na zahtjev izvoznika, uvoznika ili neke osobe koja za toima opravdan razlog – njihove ocjene podrijetla robe donesu ušto kraćem roku, najkasnije 150 dana od podnošenja zahtjeva zaocjenu podrijetla, a pod uvjetom da je dostavljena sva potrebnadokumentacija. Zahtjev za takvu ocjenu podrijetla mora seprihvatiti prije nego što se započne trgovati tom robom ikasnije u svakom trenutku. Takve ocjene podrijetla vrijede trigodine pod uvjetom da se ne izmjene uvjeti i druge činjenice –uključivo pravila o podrijetlu – na temelju kojih je ocjenadonesena. Pod uvjetom da su stranke unaprijed obaviještene,takve ocjene ne vrijede ako se pri preispitivanju premapodstavku (h) donese odluka suprotna toj ocjeni podrijetla.Takve ocjene se objavljuju prema odredbama iz točke (i);

(g)

da se pri unošenju promjena u njihova pravila o podrijetlu ilipri donošenju novih pravila o podrijetlu te promjene neprimjenjuju retroaktivno, bez obzira na odredbe tih zakona ilipropisa;

(h)

da se sve upravne radnje u vezi s određivanjem podrijetla koječlanica poduzme mogu preispitati po redovnim, arbitražnim iliupravnim sudovima ili po postupcima neovisnima o nadležnomtijelu koje je donijelo ocjenu podrijetla, a koji, sudovi ilipostupci, mogu dovesti do promjene ili poništenja ocjene;

(i)

da sa svakom informacijom, koja je po naravi povjerljiva ilikoja je, radi primjene pravila o podrijetlu, dostavljena napovjerljivoj osnovi, nadležna tijela postupaju kao sa strogopovjerljivom informacijom koja se ne odaje bez posebnogdopuštenja osobe ili vlade koja ju je dostavila, osim u opsegu ukojem bi se odavanje moglo zahtijevati u sudskimpostupcima.

DIO III.

POSTUPOVNA RJEŠENJA O OBAVJEŠTAVANJU, PREISPITIVANJU, KONZULTIRANJU IRJEŠAVANJU SPOROVA

Članak 4.

Institucije

1.   Uspostavlja se Odbor za pravila o podrijetlu (dalje u tekstu Sporazuma:„Odbor”) koji se sastoji odpredstavnika svih članica. Odbor izabire svog predsjednika i sastaje seprema potrebi, ali barem jednom godišnje kako bi se članicama pružilamogućnost savjetovanja u vezi provedbe dijelova I., II., III. i IV. ilipodupiranja ciljeva utvrđenih u tim dijelovima i obavljanja drugih zadaćakoje su mu povjerene sukladno ovom Sporazumu ili Vijeću za trgovinu robom.Kad je prikladno, Odbor od Tehničkog odbora iz stavka 2., može zahtijevatiinformacije i savjete po pitanjima u vezi ovog Sporazuma. Odbor možezahtijevati od Tehničkog odbora obavljanje i drugih poslova ako to smatraprimjerenim za podupiranje gore spomenutih ciljeva ovog Sporazuma. WTOTajništvo djeluje kao tajništvo Odbora.

2.   Uspostavlja se Tehnički odbor za pravila o podrijetlu (dalje u tekstuSporazuma: „Tehničkiodbor”) podpokroviteljstvom Vijeća za carinsku suradnju (CCC) kako je utvrđeno uDodatku I. Tehnički odbor obavlja tehnički posao sukladno dijelu IV. ipropisan u Dodatku I. Kad je to primjereno, Tehnički odbor od Odbora možezahtijevati informacije i savjete u vezi ovog Sporazuma. Tehnički odbormože, ako to smatra prikladnim za podupiranje gore spomenutih ciljevaSporazuma, zahtijevati i obavljanje drugih poslova. Tajništvo CCC-a djelujekao tajništvo Tehničkog odbora.

Članak 5.

Informacije i postupci za izmjenu i uvođenje novih pravila opodrijetlu

1.   Svaka članica Tajništvu dostavlja, u roku od 90 dana od dana stupanja nasnagu WTO sporazuma za tu članicu, svoja pravila o podrijetlu, kao i sudskei upravne odluke u općoj primjeni u vezi pravila o podrijetlu, a kojevrijede na taj dan. Ako previdom pravilo o podrijetlu nije dostavljeno,članica ga dostavljaju odmah nakon što na to bude upozorena. Tajništvodostavlja članicama popis informacija koje je Tajništvo primilo i koje su mudostupne.

2.   Članice koje tijekom razdoblja iz članka 2. ovog Sporazuma u svojapravila o podrijetlu unesu de minimis izmjene ilidonesu nova pravila o podrijetlu, koja za potrebe ovog članka obuhvaćajuneko pravilo o podrijetlu iz stavka 1. i koja nisu dostavljena Tajništvu, otome, barem 60 dana prije stupanja na snagu promijenjenog ili novog pravila,objavljuju informaciju na način koji zainteresiranim strankama omogućujeupoznavanje s namjerom da se izmijene pravila o podrijetlu ili da se uvedenovo pravilo o podrijetlu, osim ako za članicu nastupe – ili postojiopasnost da nastupe – iznimne okolnosti. U tim iznimnim slučajevima članica,što je moguće prije, objavljuje promijenjeno ili novo pravilo opodrijetlu.

Članak 6.

Ispitivanje

1.   Odbor jednom godišnje ispituje provedbu i korištenje dijelova II. i III.ovog Sporazuma polazeći od njegovih ciljeva. Odbor izvještava Vijeće zatrgovinu robom svake godine o napretku provedbe Sporazuma tijekom razdobljana koje se odnose ta ispitivanja.

2.   Odbor ispituje odredbe dijelova I., II., III. i predlaže dopune kojeodražavaju rezultate programa usklađivanja.

3.   U suradnji s Tehničkim odborom, Odbor uspostavlja mehanizam zarazmatranje i predlaganje dopuna rezultata programa rada na usklađivanju uzvođenje računa o ciljevima i načelima utvrđenim u članku 9. To se odnosi naslučajeve u kojima pravila moraju biti operativnija ili se moraju ažuriratikako bi se uzeli u obzir novi proizvodni procesi zbog tehnološkihpromjena.

Članak 7.

Savjetovanje

Odredbe članka XXII. GATT-a 1994. u obliku razrađenom i primijenjenom uDogovoru o rješavanju sporova primjenjuju se na ovaj Sporazum.

Članak 8.

Rješavanje sporova

Odredbe članka XXIII. GATT-a 1994. u obliku razrađenom i primijenjenom uDogovoru o rješavanju sporova primjenjuju se na ovaj Sporazum.

DIO IV.

USKLAĐIVANJE PRAVILA O PODRIJETLU

Članak 9.

1.   S ciljem usklađivanja pravila o podrijetlu te, između ostalog,osiguranja veće sigurnosti u obavljanju svjetske trgovine,Ministarska konferencija zajedno s CCC-om pokreće program rada,izložen u nastavku, na temelju sljedećih načela:

(a)

pravila o podrijetlu moraju se primjenjivati jednako zasve potrebe utvrđene u članku 1.;

(b)

pravila o podrijetlu trebaju predvidjeti da se kaozemlja podrijetla određene robe utvrdi bilo koja zemljau kojoj je roba u cijelosti dobivena ili, ako je višezemalja uključeno u proizvodnju robe, zemlja u kojoj jeizvršena posljednja bitna promjena na robi;

(c)

pravila o podrijetlu moraju biti objektivna, razumljivai predvidljiva;

(d)

bez obzira na mjeru ili instrument s kojim mogu bitipovezana, pravila o podrijetlu se ne smiju koristiti kaoinstrumenti za izravno ili neizravno postizanjetrgovinskih ciljeva. Sama pravila ne smiju stvaratiograničavajuće, štetne ili ometajuće učinke nameđunarodnu trgovinu. Ne bi smjela nametati neprimjerenostroge zahtjeve ili, kao preduvjet za određivanje zemljepodrijetla, zahtijevati ispunjavanje određenog zahtjevakoji se ne odnosi na proizvodnju i preradu. Međutim,troškovi koji se izravno ne odnose na proizvodnju ilipreradu mogu se obuhvatiti radi primjene kriterija advalorem, izraženog u postotcima;

(e)

pravila o podrijetlu moraju biti primjenjiva dosljedno,jedinstveno, nepristrano i razumno;

(f)

pravila o podrijetlu moraju biti smislena;

(g)

pravila o podrijetlu moraju se temeljiti na pozitivnomodređenju. Negativno određivanje se može koristiti zapojašnjenje pozitivnog određenja.

2.

(a)

Program rada se pokreće što je moguće prije nakonstupanja na snagu WTO sporazuma i dovršava se u roku odtri godine od njegovog početka.

(b)

Odbor i Tehnički odbor, predviđeni u članku 4.,prikladna su tijela za vođenje ovog posla.

(c)

Radi pribavljanja detaljnih ulaznih podataka od straneCCC-a Odbor traži od Tehničkog odbora da dostavljatumačenja i mišljenja proizišla iz dolje opisanog rada ito na osnovu načela navedenih u stavku 1. Radiosiguravanja pravovremenog dovršenja programa rada nausklađivanju taj rad se vodi po sektorima proizvoda kakoje prikazano u različitim poglavljima ili odjeljcimanomenklature Harmoniziranog sustava (HS).

i.

Cjelovita dobivena roba i minimalni postupcii procesi

Tehnički odbor priprema usklađenedefinicije:

roba za koju se smatra da je u cijelostidobivena u jednoj zemlji. Taj rad je što je mogućedetaljniji,

minimalnih postupaka ili procesa na osnovukojih se određuje podrijetlo robe.

Rezultati tog rada dostavljaju se Odboru unutartri mjeseca po prijemu zahtjeva Odbora.

ii.

Bitna promjena – Promjena tarifnograzvrstavanja

Prilikom izrade pravila o podrijetlu zapojedine tarifne oznake Tehnički odbor, na osnovukriterija bitne promjene razmatra i razrađujeprimjenu promjene naziva carinske tarife i, ako jeprimjereno, minimalnu promjenu unutar naziva kojiudovoljava tom kriteriju,

Tehnički odbor ovaj posao dijeli po proizvodimauzimajući u obzir poglavlja ili odjeljkeHarmoniziranog sustava (HS) tako da rezultate svograda podnosi Odboru barem na kvartalnoj osnovi.Tehnički odbor ovaj posao završava u roku od jednegodine i tri mjeseca od primitka zahtjevaOdbora.

iii.

Bitna promjena – Dodatni kriteriji

Po dovršenju posla prema podstavku ii. za svakiproizvodni sektor ili pojedinu kategorijuproizvoda, gdje isključiva primjena Harmoniziranogsustava (HS) ne dopušta pojam bitne promjene,Tehnički odbor:

prilikom izrade pravila o podrijetlu zapojedine proizvode ili sektore proizvoda, naosnovu kriterija bitne promjene, razmatra irazrađuje dodatnu ili isključivu primjenu drugihzahtjeva, uključivo primjenu drugih zahtjeva,uključivo ad volarem postotke (4) ili proizvodne i prerađivačkepostupke (5),

može obrazložiti svoje prijedloge;

ovaj posao dijeli po proizvodima uzimajući uobzir poglavlja ili odjeljke Harmoniziranogsustava tako da rezultate svog rada podnosi Odborubarem na kvartalnoj osnovi. Tehnički odbor ovajposao završava u roku od jedne godine i trimjeseca od primitka zahtjeva Odbora.

3.   Na osnovu načela navedenih u stavku 1.:

(a)

Odbor periodično razmatra tumačenja i mišljenjaTehničkog odbora u skladu s okvirnim rokovimapredviđenima u podtočkama i., ii. i iii. stavka 2. točke(c), a radi potvrđivanja takvih tumačenja i mišljenja.Odbor može od Tehničkog odbora zatražiti da poboljša ilirazradi svoj rad i/ili izvrši nove pristupe. Radiispomoći Tehničkom odboru, Odbor mora navesti razlogezahtjevu za dodatnim radom i – ako je primjereno –predložiti drukčije pristupe;

(b)

po dovršenju radova navedenih u podtočkama i., ii. iiii. stavka 2. točke (c) Odbor razmatra rezultate vezanouz njihove ukupne sukladnosti.

4.   Ministarska konferencija rezultate programa rada na usklađivanjuutvrđuje u Prilogu koji je sastavni dio ovog Sporazuma (6). Ministarska konferencija utvrđuje okvirni rok za stupanje nasnagu tog Priloga.


(1)  Podrazumijeva se da je ova odredba bez štete po odluku donesenu radidefiniranja „domaće industrije” ili „proizvoda domaće industrije” ili sličnih pojmovagdje god se oni primjenjuju.

(2)  Vezano za pravila o podrijetlu primijenjenima na javnenabave ova odredba ne stvara dodatne obveze koje sučlanice već preuzele po GATT-u 1994.

(3)  Za zahtjeve podnesene tijekom prve godine od danastupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, od država članicase zahtijeva samo da ocjenu donesu što je mogućebrže.

(4)  Ako je propisan kriterij advalorem, u pravilu o podrijetlu određuje se imetoda računanja tog postotka.

(5)  Ako je propisan kriterij postupka proizvodnjeili prerade, točno se određuje postupak na osnovukojeg se određuje podrijetlo dotičnogproizvoda.

(6)  Istodobno se razmatraju mjere vezano uz rješavanje sporova kojise odnose na carinsko razvrstavanje.


PRILOG I.

TEHNIČKI ODBOR ZA PRAVILA O PODRIJETLU

Odgovornosti

1.

Stalne odgovornosti Tehničkog odbora uključuju sljedeće:

(a)

da na zahtjev bilo kojeg člana Tehničkog odbora razmotri konkretne tehničke probleme nastale u svakodnevnoj primjeni pravila o podrijetlu od strane članica i da na osnovu dostavljenih činjenica daje savjetodavna mišljenja o prikladnim rješenjima;

(b)

da daje informacije i savjete na sva pitanja koja se odnose na utvrđivanje podrijetla robe koja može postaviti neka članica ili Odbor;

(c)

da izrađuje i dostavlja periodične izvještaje o tehničkim aspektima djelovanja i statusa ovog Sporazuma;

(d)

da godišnje preispituje tehničke aspekte provedbe i korištenja dijelova II. i III.

2.

Tehnički odbor obavlja i druge takve zadaće koje Odbor od njega zahtijeva.

3.

Tehnički odbor pokušava dovršiti svoj rad na konkretnim pitanjima, posebno onima s kojima bi mu se obratile članice ili Odbor, u razumno kratkom razdoblju.

Zastupanje

4.

Svaka članica ima pravo biti zastupljena u Tehničkom odboru. Svaka članica može imenovati jednog zastupnika i jednog ili više zamjenika koji su njezini predstavnici u Tehničkom odboru. Članica tako zastupljena u Tehničkom odboru dalje se naziva „članom” Tehničkog odbora. Zastupnicima članova u Tehničkom odboru mogu na sjednicama Tehničkog odbora ispomagati savjetnici. WTO Tajništvo također može prisustvovati tim sjednicama u statusu promatrača.

5.

Članove CCC-a koji nisu članice WTO-a može na sjednicama Tehničkog odbora zastupati jedan zastupnik i jedan ili više zamjenika. Takvi zastupnici također prisustvuju sjednicama Tehničkog odbora kao promatrači.

6.

Uz odobrenje predsjednika Tehničkog odbora glavni tajnik CCC-a (dalje u ovom Prilogu nazivan „glavnim tajnikom”) može predstavnike vlada koje nisu članice WTO-a niti članovi CCC-a, kao i predstavnike međunarodnih vladinih i trgovinskih organizacija, pozivati da sjednicama Tehničkog odbora prisustvuju kao promatrači.

7.

O imenovanjima zastupnika, zamjenika i savjetnika za sjednice Tehničkog odbora obavješćuje se glavni tajnik.

Sjednice

8.

Tehnički odbor zasjeda prema potrebi, a najmanje jednom godišnje.

Poslovnik

9.

Tehnički odbor bira svog predsjednika i donosi poslovnik.


PRILOG II.

ZAJEDNIČKA IZJAVA O PREFERENCIJALNIM PRAVILIMA O PODRIJETLU

1.

Svjesni da neke članice primjenjuju povlaštena pravila o podrijetlu, različita od nepovlaštenih pravila o podrijetlu, članice su se ovime dogovorile o sljedećem.

2.

Za potrebe ove Zajedničke izjave povlaštena pravila o podrijetlu se definiraju kao oni zakoni, propisi i upravne odluke u općoj primjeni koje bilo koja članica primjenjuje za određivanje da li je neka roba podobna za tretman prema ugovornim ili autonomnim trgovinskim režimima kojima se odobravaju carinske povlastice povoljnije od onih prema stavku 1. članka I. GATT-a 1994.

3.

Članice su se dogovorile da će osigurati:

(a)

da kod donošenja upravnih odluka u općoj primjeni budu jasno definirani zahtjevi koje treba ispuniti, posebno:

i.

u slučajevima primjene kriterija za promjenu carinskog razvrstavanja, takvo pravilo o podrijetlu mora jasno određivati tarifne brojeve ili podbrojeve u okviru carinske nomenklature na koje se pravilo odnosi;

ii.

u slučajevima primjene kriterija ad valorem u postocima, u pravilima o podrijetlu mora se navesti i metoda za računanje tih postotaka;

iii.

u slučajevima propisivanja kriterija postupka proizvodnje ili prerade, mora se točno odrediti postupak proizvodnje ili prerade na osnovu kojeg se određuje podrijetlo robe;

(b)

da se njihova povlaštena pravila o podrijetlu osnivaju na pozitivnom određenju. Povlaštena pravila o podrijetlu koja određuju na osnovu čega se ne određuje podrijetlo robe (negativno određenje) dopuštena su u pojašnjavanju pozitivnog određenja ili u pojedinim slučajevima gdje pozitivno određenje povlaštenog podrijetla nije potrebno;

(c)

da njihovi zakoni, propisi, sudske i upravne odluke u općoj primjeni, koji se odnose na povlaštena pravila o podrijetlu, budu objavljena kao da podliježu odredbama stavka 1. članka X. GATT-a 1994. i u skladu s tim odredbama;

(d)

da se na zahtjev izvoznika, uvoznika ili neke osobe koja za to ima opravdan razlog, njihove ocjene podrijetla robe donesu što je moguće brže, najkasnije 150 dana (1) nakon podnošenja zahtjeva za ocjenu podrijetla, a pod uvjetom da su dostavljeni svi potrebni elementi. Zahtjev za takvu ocjenu podrijetla mora se prihvatiti prije nego što se započne trgovati dotičnom robom i može se prihvatiti kasnije u svakom trenutku. Takve ocjene podrijetla vrijede tri godine pod uvjetom da činjenice i uvjeti, uključujući povlaštena pravila o podrijetlu na osnovi kojih je ocjena donesena ostanu neizmijenjeni. Pod uvjetom da su stranke unaprijed obaviještene, takve ocjene ne vrijede ako se pri preispitivanju prema točki (f) donese odluka suprotna toj ocjeni podrijetla. Takve ocjene se objavljuju prema odredbama točke (g);

(e)

da se pri unošenju promjena u njihova povlaštena pravila o podrijetlu ili pri donošenju novih povlaštenih pravila o podrijetlu, retroaktivno ne primjenjuju takve promjene koje su utvrđene u njihovim zakonima ili propisima i koje su bez štete po te zakone ili propise;

(d)

da se sve upravne radnje koje članica poduzme u vezi s određivanjem povlaštenog podrijetla mogu preispitati po redovnim, arbitražnim ili upravnim sudovima ili po postupcima neovisnima o nadležnom tijelu koje je donijelo ocjenu podrijetla, a koji sudovi ili postupci mogu dovesti do promjene ili poništenja ocjene;

(e)

da se svakom informacijom, koja je po naravi povjerljiva ili koja je – radi primjene povlaštenih pravila o podrijetlu – dostavljena na povjerljivoj osnovi, te vlasti postupaju kao sa strogo povjerljivom informacijom koja se ne odaje bez posebnog dopuštenja osobe ili vlade koja ju je dostavila, osim u opsegu u kojem bi se odavanje moglo zahtijevati u sudskim postupcima.

4.

Članice su suglasne da Tajništvu hitno dostave svoja povlaštena pravila o podrijetlu, uključivo popis povlaštenih sporazuma na koje se ta pravila primjenjuju, kao i sudske i upravne odluke opće primjene koje se odnose na njihova povlaštena pravila o podrijetlu, a koja važe na dan stupanja na snagu WTO Sporazuma za članicu o kojoj se radi. Osim toga, članice se slažu da – što je moguće prije – Tajništvu dostave svaku izmjenu svojih povlaštenih pravila o podrijetlu ili nova povlaštena pravila o podrijetlu. Tajništvo članicama dostavlja popis informacija koje je primilo i koje su mu na raspolaganju.


(1)  Za zahtjeve podnesene tijekom prve godine od dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, od država članica se zahtijeva samo da ocjenu donesu što je moguće brže.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

161


21994A1223(13)


L 336/151

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O POSTUPCIMA IZDAVANJA UVOZNIH DOZVOLA

ČLANICE,

Uzimajući u obzir multilateralne trgovinske pregovore,

Želeći unaprijediti ciljeve GATT-a 1994.,

Uzimajući u obzir specifične trgovinske, razvojne i financijske potrebe članica zemalja urazvoju,

Prepoznajući koristi postupka automatskog izdavanja uvoznih dozvola u određene svrhe tečinjenice da se takvi postupci ne bi koristili za ograničavanje trgovine,

Prepoznajući da se postupci za izdavanje uvoznih dozvola mogu primijeniti s ciljemprovedbe mjera poput onih usvojenih na temelju odgovarajućih odredbi GATT-a 1994.,

Prepoznajući odredbe GATT-a 1994. u dijelu u kojem se odnose na postupke izdavanjauvoznih dozvola,

Želeći osigurati da se postupci izdavanja uvoznih dozvola ne primjenjuju u suprotnosti snačelima i obvezama iz GATT-a 1994,

Prepoznajući da se tijek međunarodne trgovine može usporiti neodgovarajućom primjenompostupaka izdavanja uvoznih dozvola,

Uvjerene da sustav uvoznih dozvola, posebno postupak izdavanja neautomatskih uvoznihdozvola mora biti primijenjen pregledno i predvidljivo,

Prepoznajući da postupak izdavanja neautomatskih dozvola ne bi smio značiti veće upravnesmetnje od onih koje su nužne za provedbu odgovarajućih mjera,

Želeći pojednostaviti i učiniti transparentnim upravne postupke i praksu u međunarodnojtrgovini i osigurati pravednu i nepristranu primjenu i provedbu takvih postupaka iprakse,

Želeći uspostaviti savjetodavni mehanizam i brzo, učinkovito i nepristrano rješavanjesporova nastalih na temelju ovog Sporazuma,

SPORAZUMNE SU:

Članak 1.

Opće odredbe

1.   Za potrebe ovog Sporazuma, izdavanje uvoznih dozvola određuje se kao upravnipostupak (1) koji se primjenjuje kod režima uvoznih dozvola, a za što je potrebnoodgovarajućem upravnom tijelu podnijeti zahtjev ili druge dokumente (različiteod onih koji se traže za potrebe carinjenja), kao preduvjet za uvoz na carinskipodručje članice uvoznice.

2.   Članice osiguravaju da upravni postupci, koji se primjenjuju radi provedberežima uvoznih dozvola, budu sukladni odgovarajućim odredbama GATT-a 1994.,uključujući njemu pripadajuće dodatke i protokole, kako se to tumači ovimSporazumom, a s ciljem sprečavanja narušavanja trgovine do kojeg bi moglo doćiradi neodgovarajuće provedbe tih postupaka, uzimajući u obzir ciljevegospodarskog razvitka te financijske i trgovinske potrebe članica zemalja urazvoju (2).

3.   Postupovna pravila za izdavanje uvoznih dozvola su neutralna i provode sepravično i nepristrano.

4.

(a)

Pravila i sve informacije koje se obnose na podnošenjezahtjeva, uključujući i pravila za utvrđivanje podobnosti osoba,poduzeća i institucija za podnošenje takvih zahtjeva, kao iupravnih tijela kojima se takvi zahtjevi podnose i popisproizvoda koji podliježu sustavu uvoznih dozvola, objavljuju seu publikacijama o kojima se šalje obavijest Odboru za uvoznedozvole, sukladno članku 4. (dalje u tekstu ovog Sporazuma:„Odbor”) na način kojim se vladama (3) i trgovcima omogućava da budu upoznati s tim pravilima.Obavijest se u tom smislu objavljuje, gdje god je to praktičkiizvedivo, 21 dan prije dana stupanja na snagu tih pravila ali, usvakom slučaju, ne kasnije od njihovog stupanja na snagu. Sviizuzeci, odstupanja ili izmjene u vezi s pravilima o postupcimaizdavanja uvoznih dozvola ili popisa proizvoda koji podliježuuvoznim dozvolama, također se objavljuju na isti način i u istimrokovima kako je gore navedeno. Primjerci tih publikacija morajubiti dostupni Tajništvu WTO-a.

(b)

Članicama koje žele dostaviti svoje pisane primjedbe, omogućujese da rasprave o tim primjedbama na vlastiti zahtjev. Članica nakoju se primjedbe odnose, na odgovarajući način razmatraspomenute primjedbe, kao i rezultate rasprave.

5.   Obrasci za podnošenje zahtjeva i, gdje je to slučaj, obrasci za obnavljanjeuvozne dozvole, moraju biti što je moguće jednostavniji. Prilikom podnošenjazahtjeva, mogu se tražiti dokumenti i podaci koji se smatraju nužno potrebnim zapropisno funkcioniranje režima dozvola.

6.   Postupci podnošenja zahtjeva za uvoznu dozvolu i, gdje je to slučaj,postupci za obnavljanje uvozne dozvole, moraju biti što je moguće jednostavniji.Podnositeljima zahtjeva omogućuje se razumni rok za podnošenje zahtjeva zaizdavanje uvozne dozvole. Kad je određen krajnji rok za podnošenje zahtjeva, tajrok iznosi najmanje 21 dan, uz mogućnost produženja istog roka ako u tomrazdoblju ne pristigne dovoljno zahtjeva. Podnositelji zahtjeva obraćaju se sasvojim zahtjevom samo jednom upravnom tijelu. Kad je zaista neophodno uključitiviše od jednog upravnog tijela, podnositelji zahtjeva ne trebaju se obraćati naviše od tri upravna tijela.

7.   Ni jedan zahtjev se ne odbija radi manjih pogrešaka u dokumentaciji, koje nemijenjaju osnovne podatke koji su u njoj sadržani. Na propuste ili greške udokumentaciji ili postupku koje očito nisu počinjene s namjerom prijevare iligrubog nemara, ne primjenjuje se kazna stroža od one koje je potrebna da poslužikao upozorenje.

8.   Uvoz za koji je izdana dozvola ne odbija se radi manjih razlika uvrijednosti, količini ili težini u odnosu na one navedene u dozvoli, a do kojihje došlo zbog razlika nastalih tijekom isporuke, razlika kakve su svojstveneisporukama u rasutom stanju te ostalih manjih razlika koje su uobičajene utrgovinskoj praksi.

9.   Devizna sredstva, potrebna za plaćanje uvoza za koji je izdana dozvola, dajuse na raspolaganje posjednicima uvoznih dozvola po istoj osnovi po kojoj se dajuna raspolaganje uvoznicima robe za koju nisu potrebne uvozne dozvole.

10.   U vezi sa sigurnosnim izuzecima primjenjuju se odredbe članka XXI. GATT-a1994.

11.   Odredbe ovog Sporazuma ne zahtijevaju niti od koje članice otkrivanjepovjerljivih podataka, čime bi se moglo onemogućiti provođenje zakona ili bi sena neki drugi način djelovalo protivno javnom interesu ili bi se štetilolegitimnim poslovnim interesima pojedinih poduzeća, bilo javnih iliprivatnih.

Članak 2.

Automatsko izdavanje uvoznih dozvola (4)

1.   Automatsko izdavanje uvoznih dozvola definira se kao izdavanje uvoznihdozvola pri čemu je odobrenje zahtjeva zajamčeno u svim slučajevima i koje je usuglasnosti sa zahtjevima iz stavka 2.(a).

2.   Pored odredbi iz stavaka 1. do uključivo stavka 11. članka 1., te stavka1. ovog članka, na postupke automatskog izdavanja uvoznih dozvolaprimjenjuju se sljedeće odredbe (5):

(a)

postupci automatskog izdavanja dozvola ne smiju se provoditi nanačin ograničavajućeg učinka na uvoz koji podliježe automatskomdavanju uvozne dozvole. Za postupke automatskog davanja uvoznedozvole smatra se da imaju ograničavajući učinak na trgovinuosim ako, između ostalog:

i.

je bilo koja osoba, tvrtka ili institucija,koja ispunjava zakonske uvjete članice uvoznice zaobavljanje uvoznih poslova koji uključujuproizvode koji podliježu automatskom izdavanjuuvozne dozvole, jednako podobna za podnošenjezahtjeva za izdavanje uvozne dozvole i zadobivanje iste;

ii.

se zahtjevi za izdavanje uvoznih dozvola mogupodnijeti svaki radni dan prije carinjenjarobe;

iii.

se zahtjevi za izdavanje uvozne dozvole,podneseni na odgovarajućem i ispunjenom obrascu,odobre odmah po primitku, u upravno prihvatljivomopsegu, ali u roku od najviše 10 radnihdana;

(b)

članice priznaju da automatsko izdavanje uvoznih dozvola možebiti potrebno svaki put kad nisu predviđeni neki drugiprimjereni postupci. Automatsko izdavanje uvoznih dozvola možese provoditi tako dugo dok traju okolnosti koje su dovele douvođenja tog postupka i tako dugo dok se upravni ciljevi, kojičine pozadinu tog postupka, ne mogu postići na neki prikladnijinačin.

Članak 3.

Neautomatsko izdavanje dozvola

1.   Za postupke neautomatskog izdavanja uvoznih dozvola primjenjuju se sljedećeodredbe, pored onih iz stavka 1. do uključivo stavka 11. članka 1. Postupcineautomatskog izdavanja uvoznih dozvola definiraju se kao izdavanje uvoznihdozvola koje nije obuhvaćeno definicijom iz stavka 1. članka 2.

2.   Neautomatsko izdavanje dozvola nema ograničavajuće učinke niti učinkenarušavanja trgovine, pored onih koji proizlaze iz uvođenja ograničenja.Postupci neautomatskog izdavanja dozvola moraju po svom opsegu i trajanjuodgovarati mjeri zbog čijeg se provođenja primjenjuju i ne smiju predstavljatidodatno upravno opterećenje nego li je to zaista nužno da bi se mjeraprovela.

3.   Kada se uvozna dozvola traži za svrhe koje nisu provođenje količinskihograničenja, članice objavljuju dovoljno informacija za druge članice i trgovce,na temelju kojih se može utvrditi osnova za davanje i/ili dodjelu uvoznihdozvola.

4.   Kada neka članica pruža mogućnost osobama, tvrtkama ili institucijama zatraženje izuzeća ili odstupanja od nekog od uvjeta za davanje uvoznih dozvola,ona tu činjenicu uključuje u informacije koje objavljuje u skladu sa stavkom 4.članka 1., kao i informaciju o tome kako se podnosi zahtjev i, do mjere u kojojje to moguće, navesti okolnosti pod kojima bi se takvi zahtjevi uzimali urazmatranje.

5.

(a)

Na zahtjev bilo koje članice, koja je zainteresirana zatrgovinu predmetnim proizvodom, članice dostavljaju sve bitnepodatke u vezi s:

i.

upravnom provođenju ograničenja;

ii.

uvoznim dozvolama koje su odobrene u zadnjemrazdoblju;

iii.

raspodjelom takvih dozvola između zemalja kojeisporučuju predmetni proizvod;

iv.

kada je izvedivo, statističke podatke o uvozu(na primjer. vrijednost i/ili obujam) u odnosu naproizvode koji podliježu davanju uvozne dozvole.Od članica zemalja u razvoju, u vezi s tim se neočekuje uvođenje dodatnih upravnih ilifinancijskih opterećenja.

(b)

Članice koje raspodjeljuju kvote putem davanja uvoznih dozvola,objavljuju sveukupan obujam tih kvota po količini i/ilivrijednostima, početni i zaključni datum trajanja kvota i svepromjene vezane uz to, u rokovima navedenim u stavku 4. članka1., tako da se vlade i trgovci upoznaju s timinformacijama.

(c)

Ako se kvote raspodjeljuju između zemalja koje isporučuju teproizvode, članica koja primjenjuje ova ograničenja odmahizvještava sve druge članice koje su zainteresirane za isporukutog proizvoda, o udjelima u trenutačno dodijeljenim kvotama,specificiranim po količini ili vrijednosti, a koji sudodijeljeni zemljama koje isporučuju predmetni proizvod, teobjavljuje tu informaciju u rokovima navedenim u stavku 4.članka 1., tako da se vlade i trgovci upoznaju s timinformacijama.

(d)

Kada je potrebno odrediti neki raniji početni rok za primjenukvota, informacija iz stavka 4. članka 1., objavljuje se urokovima navedenim u stavku 4. članka 1., tako da se vlade itrgovci upoznaju s tim informacijama.

(e)

Svaka osoba, poduzeće ili institucija, koja ispunjava pravne iupravne zahtjeve članica uvoznica, smatraju se jednako podobnomza podnošenje zahtjeva za izdavanje uvozne dozvole i njezinorazmatranje. Ako se zahtjev ne odobri, podnositelju zahtjeva se,na njegov zahtjev, navodi razlog za odbijanje zahtjeva i on imapravo na žalbu ili reviziju takve odluke, u skladu s domaćimzakonodavstvom ili postupcima članice uvoznice.

(f)

Rok za obradu zahtjeva ne smije, osim kad to nije moguće zbogna koje članica ne može utjecati, biti duži od 30 dana ako sezahtjevi uzimaju u razmatranje onim redom kojim pristižu, npr.sukladno načelu „prvi na granici – prvi uslužen”, i ne duži od60 dana ako se svi zahtjevi razmatraju zajedno. U ovom drugomslučaju, početnim datumom za razmatranje zahtjeva smatra seposljednji dan objavljenog roka za podnošenje zahtjeva.

(g)

Razdoblje važenja uvozne dozvole mora biti razumno dugo i netako kratko da onemogući ostvarenje uvoza. Rok važenja uvoznedozvole ne smije onemogućavati uvoz iz udaljenih izvora, osim uspecijalnim slučajevima kad se uvozom moraju zadovoljitinepredviđene kratkoročne potrebe.

(h)

Kod provedbe kvota članice ne smiju spriječiti ostvarivanjeuvoza u skladu s izdanim dozvolama i ne smiju destimuliratipotpuno iskorištavanje kvota.

(i)

Prilikom izdavanja uvoznih dozvola, članice uzima se u obzirpoželjnost izdavanja dozvola za proizvode u ekonomičnimkoličinama.

(j)

Prilikom dodjele uvoznih dozvola, članice uzimaju u obzirostvareni uvoz podnositelja zahtjeva. S tim u vezi ispituju jesuli uvozne dozvole, koje su prije bile izdane podnositeljimazahtjeva, bile u potpunosti iskorištene tijekom novijeg oglednograzdoblja. Kad dozvole nisu bile u potpunosti iskorištene,članica ispituju razloge te ih uzimaju u obzir prilikom dodjelenovih uvoznih dozvola. Također vode računa o tome da se osigurarazumna raspodjela uvoznih dozvola novim uvoznicima, uzimajući uobzir poželjnost izdavanja dozvola za proizvode u rentabilnimkoličinama. S tim u vezi posebna pozornost se posvećuje onimuvoznicima koji uvoze proizvode podrijetlom iz članica zemalja urazvoju, a naročito iz najslabije razvijenih državačlanica.

(k)

Kad se kvote ostvaruju putem dozvola koje nisu raspodijeljeneizmeđu zemlja koje isporučuju te proizvode, nositeljidozvola (6) mogu slobodno birati izvore uvoza. Kad su kvoteraspodijeljene između zemalja koje isporučuju te proizvode, uuvoznoj dozvoli jasno se određuje zemlja ili zemlje.

(l)

Prilikom primjene stavka 8. članka 1., kod budućih dodjelauvoznih dozvola mogu se provesti kompenzacijske prilagodbe uslučajevima gdje je uvoz prekoračio razinu prethodnedozvole.

Članak 4.

Institucije

Osniva se Odbor za uvozne dozvole, koji se sastoji od predstavnika svakečlanice. Odbor iz svojih redova izabire predsjednika i potpredsjednika, a sastaje seprema potrebi, kako bi se članicama pružila prilika da se posavjetuju o svimpitanjima vezano uz provedbu ovog Sporazuma i promicanje njegovih ciljeva.

Članak 5.

Obavješćivanje

1.   Članice koje uvode postupke za izdavanje dozvola ili neke promjene u timpostupcima, u roku od 60 dana o tome obavješćuju Odbor.

2.   Obavijesti o uvođenju postupaka za izdavanje dozvola uključuju sljedećepodatke:

(a)

popis proizvoda na koje se odnose postupci za izdavanjedozvola;

(b)

mjesto gdje se mogu dobiti informacije o ispunjavanju uvjeta zaizdavanje dozvole;

(c)

nadležna upravno tijela kojima se podnose zahtjevi;

(d)

datum i naziv publikacije u kojoj su objavljeni postupci zaizdavanje dozvola;

(e)

naznaka da li je izdavanje dozvola automatsko ili neautomatsko,u skladu s definicijama iz članaka 2. i 3.;

(f)

kod postupaka automatskog izdavanja dozvola, njihovu upravnusvrhu;

(g)

kod postupaka neautomatskog izdavanja dozvola, naznaku mjerekoja se provodi putem postupka davanja dozvola; i

(h)

predviđeno trajanje postupka izdavanja dozvole ako se ono možeprocijeniti s određenom vjerojatnošću, a ako ne, razlog zbogkojeg se taj podatak ne može navesti.

3.   U obavijestima o izmjeni u postupcima izdavanja uvoznih dozvola navode segore navedeni elementi, ako je promjena nastala u vezi s njima.

4.   Članice obavješćuju Odbor o publikacijama u kojima su objavljeni podaci izstavka 4. članka 1.

5.   Svaka zainteresirana članica koja smatra da neka druga članica nijeobavijestila ovu instituciju o postupku izdavanja uvoznih dozvola ili opromjenama postupka u skladu s odredbama iz stavaka 1. do 3., može na toskrenuti pažnju toj drugoj članici. Ako druga članica ne dostavi traženuobavijesti odmah nakon tog upozorenja, prva članica može sama obavijestiti opostupku izdavanja uvoznih dozvola ili promjene tog postupka, uključujući sveodgovarajuće podatke kojima raspolaže.

Članak 6.

Savjetovanje i rješavanje sporova

Savjetovanje i rješavanje sporova vezano uz sva pitanja koja utječe na provedbuovog Sporazuma, provodi se u skladu s odredbama iz članka XXII. i XXIII. GATT-a1994., na način kako je to razrađeno i definirano Dogovorom o rješavanjusporova.

Članak 7.

Preispitivanje

1.   Odbor, prema potrebi, ali najmanje jednom u dvije godine, vršipreispitivanje provedbe i ostvarivanja ovog Sporazuma, uzimajući u obzir njegoveciljeve te prava i obveze sadržane u njemu.

2.   Kao osnovu za preispitivanje u Odboru, Tajništvo izrađuje izvješće očinjeničnom stanju, koje se temelji na informacijama dostavljenim u skladu sčlankom 5., na odgovorima sadržanim u godišnjem upitniku o postupcima zaizdavanje uvoznih dozvola (7) i drugim relevantnim i pouzdanim informacijama kojima Odbor raspolaže.To izvješće sadržava kratki pregled gore navedenih informacija, uz posebnonavođenje svih promjena i novih okolnosti do kojih je došlo tijekom provjerenograzdoblja te uz uključivanje svih drugih informacija koje Odbordogovori.

3.   Članice se obvezuju ispuniti godišnji upitnik o postupcima izdavanja uvoznihdozvola bez odlaganja i u cijelosti.

4.   Odbor izvještava Vijeće za trgovinu robom o svim zbivanjima tijekomrazdoblja obuhvaćenog takvim preispitivanjem.

Članak 8.

Završne odredbe

1.   Bez suglasnosti ostalih članica nikakve se rezerve ne mogu izraziti uodnosu na bilo koju odredbu iz ovog Sporazuma.

2.

(a)

Svaka članica osigurava, najkasnije do dana stupanja nasnagu WTO sporazuma za tu članicu, usklađenost svojihzakona, propisa i upravnih postupaka s odredbama ovogSporazuma.

(b)

Svaka članica izvještava Odbor o svim promjenama svojihzakona i propisa i o promjenama u načinu provođenja tihzakona i propisa.


(1)  Postupke pod nazivom „izdavanje dozvola” kao i ostale slične upravne postupke.

(2)  Ništa u ovom Sporazumu ne uzima se na način kojim bi se dovodilo upitanje osnovu, opseg ili trajanje neke mjere koja se provodi postupkomdavanja uvozne dozvole.

(3)  Za potrebe ovog Sporazuma, smatra se da izraz „vlade” uključuje nadležna tijelaEuropskih zajednica.

(4)  Postupcima izdavanja uvoznih dozvola koje zahtijevaju sigurnost koja nemaograničavajući učinak na uvoz, smatraju se postupci koji ulaze u kategorijudefiniranu stavcima 1. i 2.

(5)  Članica zemlja u razvoju, koja nije potpisnica Sporazuma o postupcimaizdavanja uvoznih dozvola zaključenog 12.travnja 1979. i koja ima specifične poteškoće vezano uzzahtjeve iz točke (a) podtočaka ii. i iii. može, nakon notifikacijeOdboru, odgoditi primjenu zahtjeva iz tih točaka za najviše dvijegodine od dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u za tučlanicu.

(6)  Ponekad se nazivaju „nositelji kvota”.

(7)  U opticaju se nalazi pod izvornim nazivom „Dokument L/3515” GATT-a 1947., od 23. ožujka 1971.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

166


21994A1223(14)


L 336/156

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O SUBVENCIJAMA I KOMPENZACIJSKIM MJERAMA


ČLANICE SU SUGLASNE:

DIO I.

OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Definicija subvencije

1.1.   Za potrebe ovog Sporazuma, smatra se da subvencija postojiako:

(a)

(1)

postoji financijska pomoć vlade ili bilokojeg državnog tijela na teritoriju članice (daljeu tekstu ovog Sporazuma: „vlada”), tj.kada:

i.

praksa vlade uključuje izravan prijenossredstava (npr. premije, zajmovi idokapitalizacija), potencijalne izravne prijenosesredstava ili obveza (npr. jamstva zazajmove);

ii.

vlada se odrekne ili ne naplati prihod kojise inače plaća (npr. fiskalne mjere kao što suporezni krediti) (1);

iii.

vlada osigurava robu ili pruža usluge, osimopće infrastrukture, ili kupuje robu;

iv.

vlada izvršava plaćanja u fondove, ilizadužuje ili daje nalog privatnom tijelu da obavijednu ili više vrsta djelatnosti navedenih pod (i)do (iii) u gornjem tekstu, koje bi inače bile unadležnosti države pa se praksa ne razlikuje upravom smislu od prakse koju vlada normalnoprimjenjuje;

ili

(2)

postoji bilo koji vid pomoći prihodu ilicijeni u smislu članka XVI. GATT-a 1994.;

i

(b)

time se ostvaruje korist.

1.2.   Subvencija prema definiciji iz stavka 1. potpada pod odredbe dijela II.,ili dijela III. ili V. samo ako je takva subvencija specifična u skladu sodredbama članka 2.

Članak 2.

Specifičnost

2.1.   Kako bi se utvrdilo je li subvencija, prema definiciji iz članka 1.stavka 1., specifična za neko poduzeće, industriju ili grupu poduzećaili industrija (dalje u tekstu ovog Sporazuma „određena poduzeća”) u okviru nadležnosti tijela kojidaje subvencije, primjenjuju se sljedeća načela:

(a)

Kada tijelo nadležno za dodjelu subvencija, ili propisiprema kojima takvo tijelo radi, izričito ograničava pristupsubvenciji određenim poduzećima, takva se subvencija smatraspecifičnom.

(b)

Kada tijelo nadležno za dodjelu subvencija, ili propisiprema kojima takvo tijelo radi, uspostavlja objektivnekriterije ili uvjete (2) kojima se utvrđuje podobnost za dobivanje subvencijei iznos subvencije, tada nema specifičnosti pod uvjetom daje pristup subvenciji automatski i da se strogo poštujuodgovarajući kriteriji i uvjeti. Ti kriteriji i uvjetimoraju biti jasno navedeni u zakonu, propisu ili drugomslužbenom dokumentu, tako da je moguća njihovaprovjera.

(c)

Ako, bez obzira na prividnu nespecifičnost koja proizlaziiz primjene načela izloženih u točkama (a) i (b), postojerazlozi za vjerovanje da bi subvencija u stvarnosti moglabiti specifična, mogu se razmotriti i drugi čimbenici. Tičimbenici su: ograničeni broj određenih poduzeća kojikoristi program subvencije, pretežito korištenje od straneodređenih poduzeća, davanje nerazmjerno velikih iznosasubvencija određenim poduzećima i način na koji je tijelonadležno za subvencije koristio svoju slobodu u odlučivanjuo dodjeli subvencije (3). Kod primjene ove točke u obzir treba uzeti stupanjraznolikosti gospodarskih aktivnosti koje su u nadležnostitijela za dodjelu subvencija, kao i vremensko razdobljetijekom kojeg se program subvencije provodio.

2.2.   Subvencija koja je ograničena na određena poduzeća smještena unutarizabranog zemljopisnog područja u okviru nadležnosti tijela za dodjelusubvencija je specifična. Za potrebe ovog Sporazuma specifičnom sesubvencijom ne smatra određivanje ili izmjena opće primjenljivih poreznihstopa od strane nadležnih državnih tijela na svim razinama.

2.3.   Svaka subvencija koja potpada pod odredbe članka 3. smatra sespecifičnom.

2.4.   Svako utvrđivanje specifičnosti u skladu s odredbama ovog članka jejasno potkrijepljeno pozitivnim dokazima.

DIO II.

ZABRANJENE SUBVENCIJE

Članak 3.

Zabrana

3.1.   Osim onoga što je određeno Sporazumom o poljoprivredi, sljedećesubvencije, u okviru značenja članka 1. su zabranjene:

(a)

subvencije ovisne, de jure ili de facto  (4), bilo isključivo ili kao jedan od nekoliko drugihuvjeta, o izvršenju izvoza, uključujući one navedene uPrilogu I. (5);

(b)

subvencije ovisne, bilo isključivo ili kao jedan odnekoliko drugih uvjeta, o uporabi domaće nad uvezenomrobom.

3.2.   Članica ne odobrava niti provodi subvencije iz stavka 1.

Članak 4.

Pravni lijekovi

4.1.   Kad neka članica ima razloga vjerovati da druga članica odobrava iliprovodi neku od zabranjenih subvencija, ta članica može zatražitikonzultacije s tom drugom članicom.

4.2.   Zahtjev za konzultacijama iz stavka 1. treba sadržavati izjavu odostupnim dokazima u pogledu postojanja i prirode subvencije o kojoj seradi.

4.3.   Nakon zahtjeva za konzultacijama iz stavka 1., članica za koju sevjeruje da odobrava ili provodi subvenciju o kojoj se radi, pristupakonzultacijama što je prije moguće. Svrha tih konzultacija je razjašnjavanječinjenica u vezi sa stanjem i postizanje uzajamno zadovoljavajućegrješenja.

4.4.   Ako se u roku od 30 dana (6) od zahtjeva za konzultacijama ne postigne uzajamno zadovoljavajućerješenje, bilo koja članica, stranka u tim konzultacijama može predatipredmet Tijelu za rješavanje sporova („DSB”) radi žurnog ustanovljenja panela, osim ako DSB neodluči konsenzusom o ne uspostavi panela.

4.5.   Nakon što je ustanovljen, panel može zatražiti pomoć od Stalne skupinestručnjaka (7) (dalje u tekstu ovog Sporazuma „PGE” (Permanent Group of Experts)) s ciljem utvrđivanjaje li mjera o kojoj se radi zabranjena subvencija. Ako se to zatraži,„PGE” odmah ispituje dokaz kojise odnosi na postojanje i prirodu mjere, te članici koja primjenjuje iliprovodi mjeru pruža priliku da dokaže da ta mjera ne predstavlja zabranjenusubvenciju. PGE izvještava o svojim zaključcima panel u roku kojeg odredipanel. Panel bez izmjena prihvaća zaključke PGE po pitanju predstavlja li tamjera zabranjenu subvenciju ili ne.

4.6.   Panel dostavlja svoje konačno izvješće strankama u sporu. Izvješće sedostavlja svim članicama u roku od 90 dana od dana utvrđivanja sastava inadležnosti panela.

4.7.   Ako se za mjeru u pitanju utvrdi da predstavlja zabranjenu subvenciju,panel daje preporuku članici koja daje subvenciju da je povuče bezodlaganja. S tim u vezi, panel u svojoj preporuci navesti rok u kojem mjeramora biti povučena.

4.8.   U roku od 30 dana od dostave izvješća panela svim članicama, DSB usvajaizvješće osim ako jedna od stranaka u sporu službeno ne obavijesti DSB osvojoj odluci da uloži žalbu ili ako DSB ne odluči konsenzusom da ne usvojiizvješće.

4.9.   U slučaju kad se podnosi žalba na izvješće panela, Prizivno tijelodonosi odluku u roku od 30 dana od dana kada stranka u sporu službenoobavijesti o svojoj namjeri da uloži žalbu. Ako Prizivno tijelo smatra da nemože usvojiti izvješće u roku od 30 dana, ono izvještava DSB pisanim putem orazlozima za nepridržavanje roka i ujedno navodi rok u kojem smatra da možedostaviti svoje izvješće. Postupak, ni u kom slučaju, ne traje duže od 60dana. DSB usvaja izvješće Prizivnog tijela te ga stranke u sporu bezuvjetnoprihvaća osim ako DSB ne odluči konsenzusom da neće usvojiti izvješće u rokuod 20 dana od dostave istog članicama (8).

4.10.   U slučaju da se ne postupi po preporuci DSB-a u roku kojeg je naveopanel, a koji počinje teći od dana usvajanja izvješća panela ili Prizivnogtijela, DSB odobrava članici tužiteljici poduzimanje primjerene (9) protumjere, osim ako DSB ne odluči konsenzusom odbiti zahtjev zaprotumjerom.

4.11.   U slučaju da neka stranka u sporu zatraži arbitražu prema članku 22.stavku 6. Dogovora o rješavanju sporova („DSU”), arbitar određuje jesu li protumjereprimjerene (9).

4.12.   Za sporove koji se vode u skladu s ovim člankom, osim rokova posebnopropisanih ovim člankom, rokovi za vođenje takvih sporova koji se moguprimijeniti prema DSU se smanjuju za polovicu.

DIO III.

SUBVENCIJE PROTIV KOJIH SE MOGU PODUZETI MJERE

Članak 5.

Negativni učinci

Niti jedna članica ne bi smjela, davanjem subvencija iz članka 1. stavaka1. i 2., prouzročiti negativne učinke za interes ostalih članica,tj.:

(a)

štetu za domaću proizvodnju druge članice (10);

(b)

poništenje ili umanjenje pogodnosti koje izravno ili neizravnoproizlaze iz GATT-a 1994., posebno pogodnosti koncesija premačlanku II. GATT-a 1994. (11);

(c)

ozbiljnu štetu za interese neke druge članice (12).

Ovaj se članak ne odnosi na subvencije za poljoprivredne proizvode kako jeto određeno člankom 13. Sporazuma o poljoprivredi.

Članak 6.

Ozbiljna šteta

6.1.   Smatra se da postoji ozbiljna šteta u smislu stavka (c) članka 5. uslučaju:

(a)

ukupnog ad valoremsubvencioniranja (13) nekog proizvoda preko 5 posto (14);

(b)

subvencije za pokrivanje operativnih gubitaka nekeindustrije;

(c)

subvencije za pokrivanje operativnih gubitaka nekogpoduzeća, osim jednokratnih mjera koje su nepovratne i nemogu se ponoviti za to poduzeće i koje se daju samo kako bise osiguralo vrijeme za pronalaženje dugoročnih rješenja teizbjegli trenutni socijalni problemi;

(d)

izravnog oprosta duga, tj. oprosta duga prema državi, tepomoći za otplatu duga (15).

6.2.   Bez obzira na odredbe stavka 1., ozbiljna šteta se ne utvrđuje akočlanica koja daje subvenciju dokaže da subvencija u pitanju nije prouzročilaniti jednu od posljedica navedenih u stavku 3.

6.3.   Ozbiljna se šteta u smislu stavka (c) članka 5. može utvrditi uslučaju postojanja jednog ili više uvjeta:

(a)

posljedica subvencije je sprečavanje ili ometanje uvozasličnog proizvoda neke druge članice na tržište članice kojadaje subvenciju;

(b)

posljedica subvencije je sprečavanje ili ometanje izvozasličnog proizvoda neke druge članice na tržište trećezemlje;

(c)

posljedica subvencije je značajno sniženje cijenesubvencioniranog proizvoda u usporedbi s cijenom sličnogproizvoda neke druge članice na istom tržištu ilisprečavanje povišenja cijena, pad cijena ili gubitak prodajena istom tržištu;

(d)

posljedica subvencije je povećanje udjela određenogsubvencioniranog primarnog proizvoda ili robe (16) članice koja vrši subvencioniranje na svjetskomtržištu u odnosu na njezin prosječan udjel tijekomprethodnog trogodišnjeg razdoblja pod uvjetom da topovećanje pokazuje stalan trend tijekom razdoblja u kojem sudavane subvencije.

6.4.   Za potrebe stavka 3. točke (b), sprečavanje ili ometanje izvoza značisvaki slučaj u kojem je utvrđeno da su nastale promjene relativnih udjela natržištu na štetu nesubvencioniranog sličnog proizvoda (i to kroz primjerenoreprezentativno razdoblje dovoljno da pokaže jasna kretanja u razvojutržišta tog proizvoda, a koji, u normalnim uvjetima, treba biti najmanjejednu godinu) u skladu s odredbama stavka 7. „Promjena u relativnim udjelima natržištu” obuhvaćabilo koju od sljedećih situacija: (a) postoji povećanje tržišnog udjelasubvencioniranog proizvoda; (b) udjel subvencioniranog proizvoda na tržištuostaje isti u uvjetima u kojima bi se, da nema subvencioniranja, taj udiotrebao smanjiti; (c) udjel subvencioniranog proizvoda na tržištu sesmanjuje, ali sporije nego što bi bio slučaj da nema subvencije.

6.5.   Za potrebe stavka 3. točke (c), smanjenje cijene uključuje svaki slučaju kojem je takvo smanjenje cijene dokazano uspoređivanjem cijenasubvencioniranog proizvoda s cijenama nesubvencioniranog sličnog proizvodaisporučenog na isto tržište. Uspoređivanje se vrši na istoj razini trgovinei u usporediva vremena, vodeći računa o svakom čimbeniku koji utječe nausporedivost cijena. Međutim, ako takvo izravno uspoređivanje nije moguće,postojanje smanjenja cijena može se utvrditi na temelju izvoznih jediničnihvrijednosti.

6.6.   Svaka članica čijem je tržištu, navodno, nanesena ozbiljna šteta,stavlja na raspolaganje, u skladu s odredbama točke 3. Priloga V., strankamau sporu koji nastaje u skladu s člankom 7., kao i panelu ustanovljenom uskladu s člankom 7. stavkom 4., sve bitne informacije koje se mogu dobiti uvezi s promjenama udjela na tržištu stranaka u sporu, kao i u vezi cijenaproizvoda o kojima se radi.

6.7.   Smatra se da sprečavanje ili ometanje nije uzrokovalo ozbiljnu štetuu skladu sa stavkom 3. ako se tijekom određenog razdoblja utvrdipostojanje bilo koje od sljedećih okolnosti (17):

(a)

zabrana ili ograničenje izvoza sličnog proizvoda iz članicekoja se žali ili uvoza iz članice koja se žali na tržištetreće zemlje;

(b)

odluka vlade zemlje uvoznice, koja ima monopol u trgoviniili državnu trgovinu da skrene, iz nekomercijalnih razloga,uvoz iz članice koja se žali na neku drugu zemlju ilizemlje;

(c)

prirodne katastrofe, štrajkovi, prekidi u prijevozu ilineka druga viša sila koja bitno utječe na proizvodnju,kakvoću, količine ili cijene proizvoda raspoloživog za izvoziz članice koja se žali;

(d)

postojanje dogovora kojima se ograničava izvoz iz članicekoja se žali;

(e)

namjerno smanjenje izvoznih mogućnosti proizvoda u pitanjuiz članice koja se žali (uključujući, inter alia, situaciju da su poduzeća članice kojase žali samostalno preusmjerile izvoz tog proizvoda na novatržišta);

(f)

neusklađenost sa standardima i drugim propisanim uvjetima uzemlji uvoza.

6.8.   U slučaju nepostojanja okolnosti iz stavka 7., postojanje ozbiljne štetetreba utvrditi na temelju informacija dostavljenih ili prikupljenih odstrane panela, uključujući informacije dostavljene u skladu s odredbamaPriloga V.

6.9.   Ovaj članak se ne odnosi na subvencije za poljoprivredne proizvode uskladu s člankom 13. Sporazuma o poljoprivredi.

Članak 7.

Pravni lijekovi

7.1.   S izuzetkom odredaba članka 13. Sporazuma o poljoprivredi, uvijek kadneka članica ima razloga vjerovati da neka subvencija iz članka 1., kojuodobrava ili provodi druga članica, nanosi štetu, poništava ili umanjujekorist ili nanosi ozbiljnu štetu njenoj domaćoj proizvodnji, ta članica možezatražiti konzultacije s tom drugom zemljom članicom.

7.2.   Zahtjev za konzultacijama iz stavka 1. treba sadržavati izjavu kojasadrži dokaz o (a) postojanju i prirodi subvencije, i (b) šteti koju je onananijela domaćoj proizvodnji, ili poništavanju ili umanjenju koristi iliozbiljnoj šteti (18) nanijetoj interesima članice koja traži konzultacije.

7.3.   Na zahtjev za konzultacijama iz stavka 1., članica za koju se vjeruje daodobrava ili provodi takvu praksu subvencioniranja, pristupa konzultacijamašto je brže moguće. Svrha konzultacija je razjašnjavanje činjenica u vezi sasituacijom i postizanje uzajamno prihvatljivog rješenja.

7.4.   Ako konzultacije ne dovedu do uzajamno prihvatljivog rješenja u roku od60 dana (19), svaka članica stranka u tim konzultacijama može predati predmetDSB-u radi ustanovljavanja panela, osim ako DSB ne odluči konsenzusom da sepanel ne ustanovljava. Sastav panela i njegove nadležnosti utvrđuju se uroku od 15 dana od dana njegovog ustanovljenja.

7.5.   Panel razmatra predmet i dostavlja svoje konačno izvješće strankama usporu. Izvješće se dostavlja svim članicama u roku od 120 dana od datumautvrđivanja sastava i nadležnosti panela.

7.6.   U roku od 30 dana od dostave izvješća panela svim članicama, DSB (20) usvaja izvješće osim ako jedna od stranaka u sporu službeno neobavijesti DSB o svojoj odluci da uloži žalbu ili ako DSB konsenzusom nedonese odluku o neusvajanju izvješća.

7.7.   U slučaju kada se podnosi žalba na izvješće panela, Prizivno tijelodonosi odluku u roku od 60 dana od dana kad stranka u sporu službenoobavijesti o svojoj namjeri ulaganja žalbe. Ako Prizivno tijelo zaključi dane može usvojiti izvješće u roku od 60 dana, ono izvještava DSB pisanimputem o razlozima zakašnjenja i navodi istodobno rok u kojem smatra da možedostaviti svoje izvješće. Postupak niti u kojem slučaju ne može trajati dužeod 90 dana. DSB usvaja izvješće prizivnog tijela kojeg stranke u sporubezuvjetno prihvaćaju osim ako DSB ne odluči konsenzusom da neće usvojitiizvješće Prizivnog tijela u roku od 20 dana od dostave istog članicama (21).

7.8.   U slučaju kad se usvoji izvješće panela ili Prizivnog tijela kojim seutvrđuje da neka subvencija ima negativne utjecaje na interese druge članiceu smislu članka 5., članica koja odobrava ili provodi takvu subvencijupoduzima odgovarajuće korake za uklanjanje negativnih utjecaja ili povlačisubvenciju.

7.9.   U slučaju da zemlja članica ne poduzme odgovarajuće korake za uklanjanjenegativnih utjecaja subvencije ili ne povuče subvenciju u roku od šestmjeseci nakon usvajanja izvješća panela ili Prizivnog tijela, DSB odobravačlanici koja se žali poduzimanje protumjera, razmjernih stupnju i prirodinegativnih utjecaja čije je postojanje utvrđeno, osim ako DSB konsenzusom nedonese odluku o odbacivanju takvog zahtjeva.

7.10.   U slučaju kad stranka u sporu traži arbitražu u skladu sa člankom 22.stavkom 6. DSU-a, arbitar određuje jesu li protumjere razmjerne stupnju iprirodi negativnih utjecaja čije je postojanje utvrđeno.

DIO IV.

SUBVENCIJE PROTIV KOJIH SE NE MOGU PODUZETI MJERE

Članak 8.

Subvencije protiv kojih se ne mogu poduzeti mjere

8.1.   Sljedeće se smatra subvencijama protiv kojih se ne mogu poduzetimjere (22):

(a)

subvencije koje nisu specifične u smislu članka 2.;

(b)

subvencije koje jesu specifične u smislu članka 2., alikoje ne ispunjavaju sve uvjete iz stavka 2. točaka (a), (b)ili (c) dalje u tekstu.

8.2.   Bez obzira na odredbe dijela III. i V., protiv sljedećih sesubvencija ne mogu poduzeti mjere:

(a)

pomoć za aktivnosti istraživanja koje obavljaju poduzećaili visokoobrazovne ili istraživačke ustanove na ugovornojosnovi s poduzećima ako (23)  (24)  (25)

pomoć pokriva (26) ne više od 75 posto troškova industrijskihistraživanja (27) ili 50 posto troškova predkonkurentnih razvojnihaktivnosti (28), (29)

pod uvjetom da je ta pomoć ograničena isključivo na:

i.

troškove osoblja (istraživačkog osoblja,tehničara te ostalog pomoćnog osoblja zaposlenogisključivo na istraživačkim aktivnostima);

ii.

troškove instrumenata, opreme, zemljišta izgrada korištenih isključivo i stalno (osim kadasu na raspolaganju na komercijalnoj osnovi) zaistraživačke aktivnosti;

iii.

troškove savjetodavnih ili sličnih uslugakorištenih isključivo za istraživačke aktivnosti,uključujući ranija istraživanje, tehničko znanje,patente itd.;

iv.

dodatne režijske troškove nastale izravno kaorezultat istraživačke aktivnosti;

v.

ostale tekuće troškove (kao što su troškovimaterijala, nabavki i slično) koji su nastaliizravno kao rezultat istraživačkeaktivnosti.

(b)

pomoć nedovoljno razvijenim regijama unutar teritorijačlanice koja se odobrava u skladu s općim okviromregionalnog razvoja (30) i koja je nespecifična (prema značenju iz članka 2.)za odabrane regije pod uvjetom da:

i.

svaka nedovoljno razvijena regija mora bitizemljopisno područje koje ima jasne granice iutvrđeni gospodarski i administrativniidentitet;

ii.

se regija smatra nedovoljno razvijena natemelju neutralnih i objektivnih kriterija (31), koji pokazuju da poteškoće regijeproizlaze iz okolnosti koje su više negoprivremene; ti kriteriji moraju biti jasnonavedeni u zakonu, propisu ili drugom službenomdokumentu, tako da ih je moguće provjeriti;

iii.

kriteriji uključuju mjerenje gospodarskograzvoja temeljeno na najmanje jednom od sljedećihčimbenika:

bilo dohotku po glavi stanovnika ili dohotku podomaćinstvu, ili bruto nacionalnom proizvodu postanovniku, koji ne smije biti veći od 85 postoprosjeka za teritorij o kojemu je riječ;

stopi nezaposlenosti, koja mora biti barem 110posto prosječne stope za teritorij o kojemu jeriječ;

koje se mjeri tijekom trogodišnjeg razdoblja;to mjerenje, međutim, može biti i složeno tesadržavati druge čimbenike.

(a)

pomoć za prilagođivanje postojećih pogona (32) novim zahtjevima zaštite okoliša koji su uvedeninovim zakonom i/ili propisima, a koji imaju za posljedicuveća opterećenja i financijsko opterećenje za poduzeća, poduvjetom da je pomoć:

i.

jednokratna nepovratna mjera; i

ii.

da je ograničena na 20 posto troškovaprilagodbe; i

iii.

da ne pokriva troškove zamjene ifunkcioniranja ulaganja pribavljenog kao pomoć,koje moraju u potpunosti snositi poduzeća; i

iv.

da je izravno vezana za smanjenje štetnihutjecaja i onečišćenja koje poduzeće planira i daje razmjerna tom smanjenju, te da ne pokrivanikakve uštede troškova proizvodnje koji bi timemogli biti postignuti; i

v.

da je na raspolaganju svim poduzećima kojemogu ugraditi novu opremu i/ili uvesti noveproizvodne postupke.

8.3.   O programu subvencioniranja na kojeg se odnose odredbe stavka 2. članicatreba unaprijed obavijestiti Odbor u skladu s odredbama iz dijela VII. Svakatakva obavijest treba biti dovoljno jasna i detaljna kako bi ostale članicemogle ocijeniti usklađenost programa s uvjetima i kriterijima relevantnihodredaba stavka 2. Članice također godišnje ažuriraju takve obavijesti,posebno putem informacija o globalnom troškovima za svaki programpojedinačno, kao i o svakoj izmjeni programa, te takve ažurirane obavijestidostavljaju Odboru. Ostale članice mogu zatražiti informacije o pojedinimslučajevima subvencioniranja prema programu (33) o kojem je članica obavijestila Odbor.

8.4.   Na zahtjev neke članice, Tajništvo proučava obavijest koja je sačinjenau skladu sa stavkom 3., a može, ako je to potrebno, zatražiti dodatneinformacije u vezi programa kojeg je članica prijavila od same članice. Orezultatima, Tajništvo izvještava Odbor. Odbor, na zahtjev, žurno ispitujenalaze Tajništva (ili, ako nije zatraženo ispitivanje od strane Tajništva,ispituju samu notifikaciju) radi utvrđivanja jesu li ispunjeni uvjeti ikriteriji iz stavka 2. Postupak predviđen ovim stavkom treba biti završennajkasnije tijekom prvog redovitog sastanka Odbora nakon obavijesti oprogramu subvencioniranja, pod uvjetom da su između obavijesti i redovitogsastanka Odbora prošla najmanje dva mjeseca. Postupak ispitivanja obavijestiopisan u ovom stavku također se primjenjuje, na zahtjev, i na bitne izmjeneprijavljenog programa u godišnjim ažuriranjima iz stavka 3.

8.5   Na zahtjev zemlje članice, ispitivanje iz stavka 4. koje je proveoOdbor, ili slučaj kada Odbor nije u mogućnosti donijeti odluku, kao ikršenje uvjeta iz programa subvencioniranja za svaki zaseban slučaj,dostavlja se na obveznu arbitražu. Arbitražno tijelo svoje zaključkeprezentira članicama u roku od 120 dana od dana kada je predmet podnesenarbitražnom tijelu. Osim ako nije drukčije navedeno u ovom stavku, naarbitražu koja se vrši u skladu s ovim člankom, primjenjuje se DSU.

Članak 9.

Konzultacije i pravni lijekovi

9.1.   Ako tijekom provedbe programa iz članka 8. stavka 2. i bez obzira na tošto je program u skladu s kriterijima iz tog stavka, članica utemeljenovjeruje da je taj program prouzročio ozbiljnu štetu za domaću proizvodnju tečlanice, kao što je uzrokovanje štete koju bi bilo teško popraviti, tačlanica može zatražiti konzultacije s članicom koja odobrava ili provodisubvenciju.

9.2.   Na zahtjev za konzultacijama iz stavka 1., članica koja odobrava iliprovodi program subvencioniranja odmah započinje konzultacije. Svrha tihkonzultacija je razjasniti činjenice u vezi situacije te postići uzajamnoprihvatljivo rješenje.

9.3.   Ako se konzultacijama iz stavka 2. ne postigne uzajamno prihvatljivorješenje u roku od 60 dana od zahtjeva za konzultacijama, članica koja jetražila konzultacije može predati predmet Odboru.

9.4.   U slučaju kad se predmet predaje Odboru, Odbor odmah ispitujeodgovarajuće činjenice i dokaz o šteti iz stavka 1. Ako Odbor utvrdi datakva šteta postoji, on može članici koja odobrava subvencije savjetovati daizmijeni program tako da ta šteta bude uklonjena. Odbor prezentira svojezaključke u roku od 120 dana od dana kad mu je predmet predan u skladu sastavkom 3. U slučaju da se preporuka ne poštuje u roku od šest mjeseci,Odbor dozvoljava članici koja je tražila konzultacije da poduzmeodgovarajuće protumjere razmjerne vrsti i stupnju utvrđene štete.

DIO V.

KOMPENZACIJSKE MJERE

Članak 10.

Primjena VI. članka GATT-a 1994. (34)

Članice poduzimaju sve potrebne korake kako bi osigurale da je uvođenjekompenzacijske pristojbe (35) na neki proizvod koji se uvozi s teritorija jedne članice na teritorijdruge članice u skladu s odredbama članka VI. GATT-a 1994. i uvjetima ovogSporazuma. Kompenzacijske se pristojbe mogu uvesti isključivo na temeljuispitnog postupka koji započinje i vodi se u skladu s odredbama ovog Sporazuma iSporazuma o poljoprivredi.

Članak 11.

Pokretanje i tijek ispitnog postupka

11.1.   S izuzetkom odredbe članka 6., ispitni postupak radi utvrđivanjapostojanja, stupnja i učinka subvencije pokreće se (36) na temelju pisanog zahtijeva domaće proizvodnje ili u njezinoime.

11.2.   Zahtjev iz stavka 1. treba sadržavati dokaz o postojanju (a)subvencije i, ako je moguće, visini subvencije, (b) štete u smislučlanka VI. GATT-a 1994. kao što se tumači ovim Sporazumom, i (c) uzročneveze između subvencioniranog uvoza i navodne štete. Samo tvrdnja, akonije zasnovana na odgovarajućim dokazima, ne može se smatrati dovoljnomza ispunjenje uvjeta ovog stavka. Zahtjev treba sadržavati informacijekoje su na raspolaganju podnositelju zahtjeva, a odnose se nasljedeće:

i.

identitet podnositelja zahtjeva i opis obujma i vrijednostidomaće proizvodnje sličnog proizvoda. Kada se pisani zahtjevpodnosi u ime domaće proizvodnje, u zahtjevu treba navestipopis svih poznatih domaćih proizvođača sličnog proizvoda(ili udruga domaćih proizvođača sličnog proizvoda) i, u onojmjeri u kojoj je to moguće, opis obujma i vrijednosti domaćeproizvodnje sličnog proizvoda koji pokrivaju tiproizvođači;

ii.

potpun opis navodno subvencioniranog proizvoda, nazivzemlje ili zemalja podrijetla ili izvoza, naziv svakogpoznatog izvoznika ili stranog proizvođača te popis osoba zakoje je poznato da uvoze taj proizvod;

iii.

dokaz o postojanju, visini i vrsti subvencije;

iv.

dokaz da je navodnu štetu domaćoj proizvodnji prouzročiosubvencionirani uvoz kroz posljedice subvencija; ovaj dokazuključuje informacije o kretanju obujma navodnosubvencioniranog uvoza, o učinku tog uvoza na cijene sličnogproizvoda na domaćem tržištu te o posljedicama uvoza nadomaću proizvodnju, kako to pokazuju relevantni čimbenici ipokazatelji koji se odnose na stanje u domaćoj proizvodnji,kao što je navedeno u članku 15. stavcima 2. i 4.

11.3.   Tijela vlade ispituju točnost i primjerenost dokaza iz zahtjeva kako biustanovili opravdava li dokaz u dovoljnoj mjeri pokretanje ispitnogpostupka.

11.4.   Ispitni postupak prema stavku 1. ne pokreće se ako vlada ne utvrdi, natemelju ispitivanja izraženog (37) stupnja podrške ili protivljenja zahtjevu domaćih proizvođačasličnog proizvoda, da je zahtjev podnesen od strane ili u ime domaćeproizvodnje (38). Smatra se da je zahtjev podnesen „od strane ili u ime domaćeproizvodnje” ako gapodupiru oni domaći proizvođači čija zajednička proizvodnja čini više od 50posto ukupne proizvodnje sličnog proizvoda kojeg proizvodi onaj dio domaćeproizvodnje koji ili podržava ili se suprotstavlja zahtjevu. Međutim,pokreće se bilo kakav postupak, ako je postotak domaćih proizvođača kojiizričito podržavaju zahtjev manji od 25 % od ukupne proizvodnje sličnogproizvoda proizvedenog od strane domaće proizvodnje.

11.5.   Nadležna tijela izbjegavaju objavljivanje zahtjeva za pokretanjeispitnog postupka, osim ako nije donesena odluka o pokretanjupostupka.

11.6.   Ako, u posebnim okolnostima, te nadležna tijela odluče započeti ispitnipostupak, iako nisu primile pisani zahtjev od strane ili u ime domaćeproizvodnje za pokretanje takvog postupka, one to čine samo onda kadraspolažu s dovoljnim dokazima o postojanju subvencije, šteti ili uzročnojvezi kako je opisano u stavku 2., da bi mogle opravdati pokretanje ispitnogpostupka.

11.7.   Dokazi o subvenciji i šteti razmatraju se istodobno (a) prilikomodlučivanja je li potrebno pokrenuti ispitni postupak ili ne i (b) dalje,tijekom ispitnog postupka, s početkom ne kasnije od najranijeg datuma nakoji se, u skladu s odredbama ovog Sporazuma, mogu primijeniti privremenemjere.

11.8.   U slučajevima kada se proizvodi ne uvoze izravno iz zemlje podrijetlaveć se izvoze u članicu uvoznicu putem posrednika, odredbe ovog Sporazumaprimjenjuju se u cijelosti s time što se, u svrhu ovog Sporazuma, smatra dase transakcija ili transakcije obavljaju između zemlje podrijetla i članiceuvoznice.

11.9.   Zahtjev iz stavka 1. odbija se, a ispitni postupak odmah obustavlja, čimsu se odgovarajuća nadležna tijela uvjerila da nema dovoljno dokaza opostojanju subvencije ili štete koji bi opravdali daljnji postupak. Odmah sepokreće postupak u slučajevima kad je visina subvencije minimalna (de minimis), ili kad je obujam subvencioniranoguvoza, stvarnog ili potencijalnog ili šteta, zanemariva. U svrhu ovogstavka, smatra se da je visina subvencije minimalna (deminimis) ako je visina subvencije manja od 1 posto ad valorem.

11.10.   Ispitni postupak ne ometa postupak carinjenja.

11.11.   Ispitni postupak se, osim u posebnim slučajevima, okončava u roku odjedne godine, a niti u kojem slučaju ne traje duže od 18 mjeseci odzapočinjanja.

Članak 12.

Dokazi

12.1.   Zainteresirane članice i sve zainteresirane stranke u ispitnom postupkuo kompenzacijskoj pristojbi su obaviještene o svim potrebnim podacima kojenadležna tijela zahtijevaju, te one imaju dovoljno vremena da pisanim putemdostave sve dokaze koje smatraju bitnima za taj postupak.

12.1.1.

Izvoznicima, stranim proizvođačima ili zainteresiranimčlanicama se, po primitku upitnika korištenih u ispitnompostupku o kompenzacijskoj pristojbi daje rok od najmanje 30dana za odgovor (39). Odgovarajuća pažnja se posvećuje svakom zahtjevu zaproduženje 30-dnevnog roka i, na temelju iskazanog razloga,takvo produženje valja odobriti gdje je god moguće.

12.1.2.

Ovisno o zahtjevu za zaštitu povjerljivih informacija,dokaz kojeg je u pisanom obliku dostavila jednazainteresirana članica ili stranka odmah se stavlja naraspolaganje ostalim zainteresiranim članicama ili strankamakoje sudjeluju u postupku.

12.1.3.

Čim ispitni postupak započne, nadležna tijela dostavljajucjelovit tekst pisanog zahtjeva iz članka 11. stavka 1.poznatim izvoznicima (40) i nadležnim tijelima članice izvoznice, kao i drugimzainteresiranim strankama, na njihov zahtjev. Zahtjevima zazaštitom povjerljivih informacija posvećuje se puna pažnja uskladu sa stavkom 4.

12.2.   Zainteresirane članice i zainteresirane stranke imaju također pravo, izopravdanih razloga, dati informacije i usmenim putem. U slučaju kada setakve informacije daju usmenim putem, od zainteresiranih članica izainteresiranih stranaka naknadno se traži da tako iznijete podatke iznesupisanim putem. Bilo koja odluka nadležnih tijela može se temeljitiisključivo na onim informacijama i argumentima koji su postojali u pismenojevidenciji tog tijela i koji su bili na raspolaganju zainteresiranimčlanicama i zainteresiranim strankama sudionicama u istrazi, pri čemu sepropisno vodilo računa o potrebi da se zaštite povjerljiveinformacije.

12.3.   Uvijek kada je to izvedivo, nadležna tijela svim zainteresiranimčlanicama i zainteresiranim strankama pravovremeno daju mogućnost uvida usve podatke koji su bitni za iznošenje njihovih slučajeva, koji nisupovjerljivi prema definiciji iz stavka 4., i koje nadležna tijela koriste upostupku o kompenzacijskoj pristojbi, kako bi na temelju tih informacijamogli izraditi iskaze.

12.4.   Svaka informacija koja je po svojoj prirodi povjerljiva (na primjer zatošto bi njeno otkrivanje predstavljalo značajnu prednost za konkurenciju ilibi njeno otkrivanje imalo u znatnoj mjeri negativan učinak na osobu kojadaje takvu informaciju ili za osobu od koje je dobivena), ili koju stranke upostupku daju kao povjerljivu su, na temelju iskazanog valjanog razloga,smatrane takvima od strane nadležnih tijela. Takve informacije se neotkrivaju bez posebne dozvole stranke koja ih je dala (41).

12.4.1.

Nadležna tijela traže od zainteresiranih članica ilizainteresiranih stranaka koje pružaju povjerljiveinformacije, dostavljanje njihovih sažetaka, koji nisupovjerljivog karaktera. Ti sažeci su dovoljno detaljni daomogućuju razumijevanje suštine povjerljivih informacija. Uiznimnim slučajevima te članice ili stranke mogu ukazati načinjenicu da se te informacije ne mogu sažeti. U takvimiznimnim slučajevima mora se dati izjava o tome zašto seinformacije ne mogu sažeti.

12.4.2.

Ako nadležna tijela utvrde da zahtjev za povjerljivostinije opravdan te ako davatelj informacije nije voljan nitiobjaviti informaciju niti dozvoliti njeno objavljivanje uopćenitom ili sažetom obliku, nadležna tijela moguzanemariti takvu informaciju osim ako se iz odgovarajućihizvora može potvrditi da su te informacije točne (42).

12.5.   Osim u okolnostima iz stavka 7., nadležna tijela za vrijeme ispitnogpostupka, u vezi s točnosti, zadovoljavaju se informacijama primljenim odzainteresiranih stranaka na temelju kojih se zasnivaju njihovinalazi.

12.6.   Prema potrebi, nadležna tijela mogu provoditi ispitni postupak napodručju drugih članica, pod uvjetom da o tome pravovremeno obavijeste tučlanicu i da se ta članica ne protivi postupku. Osim toga, nadležna tijelamogu obavljati ispitni postupak i u prostorijama nekog poduzeća i mogupregledati spise poduzeća ako (a) se poduzeće s time slaže i (b) ta članicaje o tome izvještena i tome se ne protivi. Postupci iz Priloga VI.primjenjuju se na postupke na lokacijama poduzeća. Ovisno o zahtjevima zazaštitu povjerljivih informacija, nadležna tijela rezultate svih takvihpostupaka stavljaju na raspolaganje, ili se brinu za njihovo objavljivanjeprema stavku 8, poduzećima kojih se oni tiču, a mogu te rezultate učinitidostupnima i podnositeljima zahtjeva za pokretanje ispitnogpostupka.

12.7.   U slučajevima kad neka zainteresirana članica ili zainteresirana strankaodbija pristup do potrebnih informacija, ili na neki drugi način ne osigurapotrebne informacije u razumnom roku ili znatno otežava ispitni postupak,preliminarne i konačne odluke, pozitivne ili negativne, mogu biti donijetena bazi dostupnih činjenica.

12.8.   Prije donošenja konačne odluke, nadležna tijela izvještavaju svezainteresirane članice i zainteresirane stranke o bitnim činjenicama koje serazmatraju i koje čine temelj za odluku o primjeni konačnih mjera. Takvoobjavljivanje se obavlja u vremenu dovoljnom strankama za obranu svojihinteresa.

12.9.   Za potrebe ovog Sporazuma, izraz „zainteresirane stranke” uključuje:

i.

izvoznika ili stranog proizvođača ili uvoznika proizvodakoji je predmet postupka, ili trgovinsku ili poslovnu udrugučije većinsko članstvo čine proizvođači, izvoznici iliuvoznici takvog proizvoda; i

ii.

proizvođača sličnog proizvoda u članici uvoznici ilitrgovinsku i poslovnu udrugu čija većina članova proizvodisličan proizvod na teritoriju članice uvoznice.

Ovaj pregled ne sprečava članice da dozvole uključivanje drugihzainteresiranih stranaka, stranih ili domaćih, uz one koje su naprijednavedene.

12.10.   Nadležna tijela daju mogućnost industrijskim potrošačima proizvoda kojise ispituje, te, u slučajevima kada se proizvod uobičajeno prodaje umaloprodaji, i predstavničkim udrugama potrošača, da pruže informacije kojesu važne za ispitni postupak, a u pogledu subvencioniranja, štete i uzročneveze.

12.11.   Nadležna tijela vode računa o poteškoćama s kojima se susrećuzainteresirane stranke, posebno mala poduzeća, pri dostavljanju traženihinformacija, i pružaju svu pomoć koja je moguća.

12.12.   Gore navedeni postupci nemaju za cilj sprečavanje nadležnih tijelačlanice u brzom postupanju vezano za pokretanje ispitnog postupka, donošenjepreliminarnih ili konačnih odluka, bez obzira da li su one pozitivne ilinegativne, ili od primjene privremenih ili konačnih mjera, u skladu sodgovarajućim odredbama ovog Sporazuma.

Članak 13.

Konzultacije

13.1.   Što je moguće prije nakon prihvaćanja zahtjeva iz članka 11., a u svakomslučaju prije pokretanja bilo kakvog ispitnog postupka, članice čijiproizvodi mogu biti predmet takvog postupka pozivaju se na konzultacije sciljem razjašnjenja situacije u vezi predmeta iz članka 11. stavka 2. sciljem postizanja uzajamno prihvatljivog rješenja.

13.2.   Nadalje, tijekom razdoblja ispitnog postupka, članicama čiji suproizvodi predmet ispitnog postupka omogućen je nastavak konzultacija radirazjašnjenja stvarne situacije i postizanja uzajamno prihvatljivogrješenja (43).

13.3.   Bez obzira na obvezu razumnog omogućavanja konzultacija, odredbe koje seodnose na konzultacije nemaju namjeru spriječiti nadležna tijela nekečlanice da hitno postupe u pogledu pokretanja ispitnog postupka, postizanjapreliminarnih ili konačnih odluka, bilo afirmativnih ili negativnih, niti uprimjeni privremenih ili konačnih mjera, u skladu s odredbama ovogSporazuma.

13.4.   Članica koja namjerava pokrenuti ispitni postupak ili koja takavpostupak vodi dozvoljava, na zahtjev, članici ili članicama čiji proizvodisu predmet postupka, pristup dokaznim materijalima koji nisu povjerljivi,uključujući sažetke povjerljivih podataka, a koji se koriste za pokretanjeili vođenje ispitnog postupka.

Članak 14.

Izračunavanje visine subvencije u smislu koristi primatelju

Za potrebe dijela V., sve metode koje nadležna tijela koriste zaizračunavanje pomoći dodijeljene primatelju prema članku 1. stavku 1.trebaju biti sadržane u nacionalnom zakonodavstvu ili važećim propisimačlanice o kojoj se radi, a njihova primjena na svaki pojedini slučaj trebabiti jasna i objašnjena na primjeren način. Osim toga, svaka takva metodatreba biti u skladu sa sljedećim smjernicama:

(a)

davanje temeljnog kapitala od strane vlade ne smatra seostvarivanjem koristi, osim ako se odluka o ulaganju možesmatrati nekonzistentnom s uobičajenom praksom ulaganja(uključujući davanje rizičnog kapitala) privatnih ulagača napodručju te članice;

(b)

zajam kojeg je odobrila vlada ne smatra se ostvarivanjemkoristi, osim ako postoji razlika između iznosa kojeg poduzećeprimatelj zajma plaća na državni zajam i iznosa kojeg bipoduzeće plaćala na usporediv komercijalni zajam kojeg bipoduzeće moglo stvarno dobiti na tržištu. U tom slučaju koristje razlika između dva iznosa;

(c)

državno jamstvo za zajam ne smatra se ostvarivanjem koristi,osim ako postoji razlika između iznosa kojeg poduzeće primateljjamstva plaća na zajam s državnim jamstvom i iznosa kojeg bipoduzeće plaćalo na usporediv komercijalni zajam u slučaju danema državnog jamstva. U tom slučaju koristi se razlika izmeđuta dva iznosa usklađena za bilo kakve razlike utroškovima;

(d)

isporuka roba ili usluga ili kupnja robe od strane države nesmatra se ostvarivanjem koristi, osim ako se isporuka vrši zanaknadu manju od odgovarajuće ili ako se kupnja obavlja zanaknadu veću od odgovarajuće. Primjerenost naknade utvrđuje se uodnosu na važeće tržišne uvjete za te robe i usluge u zemljiisporuke ili kupnje (uključujući cijenu, kakvoću, raspoloživost,mogućnost plasmana, prijevoz i ostale kupoprodajneuvjete).

Članak 15.

Utvrđivanje štete (44)

15.1.   Utvrđivanje štete za potrebe članka VI. GATT-a 1994. temelji se nasigurnim dokazima i uključuje objektivno ispitivanje ne samo (a) obujmasubvencioniranog uvoza i utjecaja subvencioniranog uvoza na cijene sličnogproizvoda na domaćem tržištu (45) nego i (b) posljedičnog učinka takvog uvoza na domaću proizvodnjutih proizvoda.

15.2.   U pogledu obujma subvencioniranog uvoza, nadležna tijela razmatraju jeli došlo do značajnog povećanja subvencioniranog uvoza, bilo u apsolutnomiznosu ili relativno u odnosu na proizvodnju ili potrošnju u članiciuvoznici. U pogledu učinka subvencioniranog uvoza na cijene, nadležna tijelarazmatraju je li, kao posljedica subvencioniranog uvoza došlo do značajnogsniženja cijena u usporedbi sa cijenama sličnog proizvoda u članiciuvoznici, ili je li učinak takvog uvoza općenito značajno sniženje cijena,ili sprečavanje povišenja cijena do kojeg bi inače došlo. Niti jedan od ovihčimbenika pojedinačno, a niti nekoliko njih ne može bezuvjetno imatiodlučujući utjecaj prilikom donošenja odluke.

15.3.   Kada je uvoz proizvoda iz više od jedne zemlje istodobno predmetispitnog postupka o kompenzacijskoj pristojbi, tijela nadležna za ispitnipostupak mogu kumulativno procijeniti učinke takvog uvoza jedino ako utvrdeda: (a) je visina subvencioniranja određena prilikom uvoza iz svake zemljeveća od de minimis prema definiciji iz članka 11.stavka 9. i da obujam uvoza iz svake zemlje nije zanemariv i (b) da jekumulativna procjena učinaka takvog uvoza opravdana u svjetlu uvjetatržišnog natjecanja između uvoznih proizvoda i uvjetima tržišnog natjecanjaizmeđu uvoznih proizvoda i sličnih domaćih proizvoda.

15.4.   Ispitivanje utjecaja subvencioniranog uvoza na domaću proizvodnju trebaobuhvatiti procjenu svih relevantnih gospodarskih čimbenika i pokazateljakoji utječu na stanje u toj proizvodnji, uključujući stvarni i mogući padproizvodnje, prodaje, tržišnog udjela, dobiti, produktivnosti, rentabilnostiili iskorištenosti kapaciteta; čimbenike koji utječu na domaće cijene;stvarne i potencijalne negativne učinke na novčani tijek, zalihe,zaposlenost, osobne dohotke, gospodarski rast, sposobnost prikupljanjakapitala ili ulaganja i, u slučaju poljoprivrede, jesu li programi državnepomoći više opterećeni. Ovaj pregled nije potpun, i niti jedan od ovihčimbenika, a niti nekoliko njih ne može bezuvjetno imati odlučujući utjecajprilikom donošenja odluke.

15.5.   Potrebno je dokazati da subvencionirani uvoz, kroz učinke (46) subvencija, uzrokuje štetu u smislu ovog Sporazuma. Dokazivanjeuzročne veze između subvencioniranog uvoza i štete nanesene domaćojproizvodnji temelji se na ispitivanju svih relevantnih dokaza kojimanadležna tijela raspolažu. Nadležna tijela također ispituju sve ostalečimbenike, osim subvencioniranog uvoza, koji istodobno mogu nanijeti štetudomaćoj proizvodnji, a šteta uzrokovana ostalim čimbenicima ne smije sepripisati subvencioniranom uvozu. Čimbenici koji mogu biti važni u ovompogledu obuhvaćaju, između ostalog, obujam i cijene nesubvencioniranog uvozatog proizvoda, smanjenje potražnje ili promjene u načinu potrošnje,restriktivnu trgovinsku praksu i tržišno natjecanje između stranih i domaćihproizvođača, razvoj tehnologije i izvozna dostignuća, te produktivnostdomaće proizvodnje.

15.6.   Učinak subvencioniranog uvoza procjenjuje se odnosu na domaćuproizvodnju sličnog proizvoda ako dostupni podaci omogućuju odvojenoutvrđivanje te proizvodnje na temelju kriterija kao što su proizvodniproces, prodaja i dobit proizvođača. Ako takvo odvojeno utvrđivanjeproizvodnje nije moguće, učinci subvencioniranog uvoza procjenjuju seispitivanjem proizvodnje najuže grupe ili asortimana proizvoda, kojiuključuje sličan proizvod, a za kojeg se mogu dobiti potrebneinformacije.

15.7.   Utvrđivanje prijetnje materijalnom štetom temelji se na činjenicama,a ne samo na navodima, nagađanju ili nejasnim mogućnostima. Promjenaokolnosti zbog kojih bi moglo doći do situacije u kojoj bi subvencijaprouzročila štetu mora biti jasno predviđena i neminovna. Kodutvrđivanja prijetnje materijalnom štetom, nadležna tijela morajurazmotriti, između ostalog, čimbenike kao što su:

i.

vrsta subvencije ili subvencija i trgovinske učinke koji ćevjerojatno iz njih proizići;

ii.

značajan stupanj porasta subvencioniranog uvoza na domaćetržište koja ukazuje na vjerojatnost bitno povećanoguvoza;

iii.

dovoljan slobodno raspoloživ ili očekivan značajan porastkapaciteta izvoznika, koji ukazuje na vjerojatnost značajnogpovećanja subvencioniranog izvoza na tržište članiceuvoznice, uzimajući u obzir raspoloživost drugih izvoznihtržišta da apsorbiraju dodatni izvoz;

iv.

ulazi li roba iz uvoza u zemlju po cijenama koje imaznačajan snižavajući ili ograničavajući učinak na domaćecijene i vjerojatno povećanu potražnju za daljnjim uvozom,i

v.

zalihe proizvoda koji se ispituje.

Niti jedan od ovih čimbenika pojedinačno ne može bezuvjetno imatiodlučujući utjecaj prilikom donošenja odluke, no sveukupnost čimbenika kojise razmatraju mora dovesti do zaključka da je daljnji subvencionirani izvozneminovan te da će, ako se ne poduzmu zaštitne mjere, nastati materijalnašteta.

15.8.   U pogledu slučajeva gdje postoji prijetnja štetom zbog subvencioniranoguvoza, razmatra se primjena kompenzacijskih mjera, a odluka se donosi sposebnom pažnjom.

Članak 16.

Definicija domaće proizvodnje

16.1.   Za potrebe ovog Sporazuma, izraz „domaća proizvodnja” tumači se, s izuzetkom odredbe stavka 2., kao izrazkoji se odnosi na cjelinu domaćih proizvođača sličnih proizvoda ili na onedomaće proizvođače čija proizvodnja određenog proizvoda čini pretežan dioukupne domaće proizvodnje tih proizvoda, osim u slučaju kad su proizvođačipovezani (47) s izvoznicima ili uvoznicima ili su sami uvoznici navodnosubvencioniranog proizvoda ili sličnog proizvoda iz drugih zemalja pa seizraz „domaćaproizvodnja” možetumačiti kao izraz koji se odnosi na ostale proizvođače.

16.2.   U iznimnim slučajevima, teritorij neke članice se može, za proizvodnjukoja se ispituje, podijeliti na dva ili više konkurentnih tržišta, aproizvođači unutar svakog od tih tržišta mogu se smatrati posebnomproizvodnjom ako: (a) proizvođači unutar tog tržišta prodaju svu ili gotovosvu svoju proizvodnju tog proizvoda na tom tržištu, i (b) se potražnja natom tržištu ne podmiruje u značajnoj mjeri od strane proizvođača togproizvoda koji je lociran drugdje na teritoriju. U takvim se okolnostimamože utvrditi da postoji šteta čak i onda kad najveći dio ukupne domaćeproizvodnje njome nije pogođen, pod uvjetom da postoji koncentracijasubvencioniranog uvoza na takvo izolirano tržište i pod dodatnim uvjetom dasubvencionirani uvoz uzrokuje štetu proizvođačima cijele ili gotovo cijeleproizvodnje unutar tog tržišta.

16.3.   Kada se domaću proizvodnju promatra kao proizvođače na određenompodručju, tj. jednom tržištu prema definiciji u stavku 2., kompenzacijskepristojbe se uvode samo na one proizvode koji su namijenjeni za krajnjupotrošnju na tom području. Kada važeći zakon članice uvoznice ne dozvoljavauvođenje kompenzacijskih pristojbi na toj osnovi, članica uvoznica možeuvesti kompenzacijske pristojbe bez ograničenja samo (a) ako je izvoznicimadana prilika da prestanu izvoziti po subvencioniranim cijenama na topodručje ili da na neki drugi način pruže jamstva u skladu s člankom 18.,ako u tom pogledu nije odmah bilo pruženo odgovarajuće jamstvo, i (b) ako setakve pristojbe ne mogu uvesti samo na proizvode određenih proizvođača kojisnabdijevaju to područje.

16.4.   Kada su dvije ili više zemalja prema odredbama stavka 8. točke (a)članka XXIV. GATT-a 1994. dostigle takvu razinu integracije da imajukarakteristike jednog, jedinstvenog tržišta, proizvodnja unutar cjelokupnogpodručja integracije smatra se domaćom proizvodnjom iz stavaka 1. i2.

16.5.   Odredbe članka 15. stavka 6. primjenljive su na ovaj članak.

Članak 17.

Privremene mjere

17.1.   Privremene mjere mogu se primijeniti samo ako:

(a)

je započet ispitni postupak u skladu s odredbama članka11., te je o tome dana javna obavijest, a zainteresiranimčlanicama ili strankama je pružena mogućnost da predočeinformacije i daju komentare;

(b)

donesena je prethodna potvrda o postojanju subvencije, teda subvencionirani uvoz nanosi štetu domaćoj proizvodnji;i

(c)

odgovarajuća nadležna tijela procijene da su takve mjerepotrebne da se spriječi šteta do koje bi došlo za vrijemeispitnog postupka

17.2.   Privremene mjere mogu biti u obliku privremenih kompenzacijskihpristojbi osiguranih gotovinskim depozitima ili jamstvima u visiniprivremeno utvrđenog iznosa subvencije.

17.3.   Privremene mjere ne primjenjuju se prije isteka roka od 60 dana odpočetka ispitnog postupka.

17.4.   Primjena privremenih mjera ograničava se na što je moguće kraćerazdoblje, ne dulje od četiri mjeseca.

17.5.   U primjeni privremenih mjera primjenjuju se odgovarajuće odredbe članka19.

Članak 18.

Preuzimanje obveza

18.1.   Postupak se može (48) obustaviti ili okončati bez uvođenja privremenih mjera ilikompenzacijskih pristojbi nakon primitka zadovoljavajućih dobrovoljnihdogovora o preuzimanju obveza kojima:

(a)

se vlada članice izvoznice slaže ukloniti ili ograničitisubvenciju ili poduzeti ostale mjere koje utječu na tesubvencije; ili

(b)

izvoznik je suglasan da izvrši reviziju cijena tako danadležna tijela budu zadovoljna jer je štetno djelovanjesubvencije uklonjeno. Povećanje cijena u skladu s takopreuzetim obvezama nije veće nego što je neophodno da bi seeliminirao iznos subvencije. Poželjno je da povećanja cijenabudu manja od iznosa subvencije ako je takvo povećanjecijena dovoljno da se ukloni šteta nanesena domaćojproizvodnji.

18.2.   Preuzimanje obveza ne traži se niti prihvaća ako nadležna tijela članiceuvoznice ne donesu prethodnu jasnu potvrdu subvencioniranja i šteteuzrokovane takvim subvencioniranjem te, u slučaju preuzimanja obveza odstrane izvoznika, ne dobiju suglasnost članice izvoznice.

18.3.   Preuzimanje obveza ne mora biti prihvaćeno, ako nadležna tijela članiceuvoznice smatraju da je takvo prihvaćanje nepraktično, na primjer ako jebroj stvarnih ili potencijalnih izvoznika prevelik ili zbog drugih razloga,uključujući i razloge opće politike. Ako dođe do takvog slučaja, nadležnatijela, tamo gdje je to primjenljivo, predočuju izvozniku razloge koji su ihnaveli na to da smatraju preuzimanje obveze neodgovarajućim, te, u mjeri ukojoj je to moguće, daju izvozniku priliku da iznese svojeprimjedbe.

18.4.   Ako se ponuđeno preuzimanje obveza prihvati, ispitni postupak osubvencioniranju i šteti ipak se dovršava ako to želi članica izvoznica iliako to odluči članica uvoznica. tom slučaju, ako se donese negativna odlukao subvenciji ili o šteti preuzeta obveza automatski prestaje važiti osim uslučajevima kad takva odluka velikim dijelom ovisi o preuzetoj obvezi. Utakvim slučajevima nadležna tijela mogu zatražiti da se obveza zadržitijekom razumnog vremenskog razdoblja, a u skladu s odredbama ovogSporazuma. U slučaju da se donese pozitivna odluka o subvenciji i šteti,preuzeta obveza se nastavlja, u skladu s njezinim uvjetima i odredbama ovogSporazuma.

18.5.   Nadležna tijela članice uvoznice mogu predložiti preuzimanje obvezepromjene cijene, ali niti jednog izvoznika se ne primorava da prihvati takvuobvezu. Činjenica da vlade ili izvoznici ne nude preuzimanje obveze opromjeni cijena, ili ne prihvaćaju poziv da to učine, ne dovodi ni na kojinačin u pitanje razmatranje slučaja. Međutim, nadležna tijela mogu slobodnoutvrditi da je prijetnja nastankom štete vjerojatnija ako se subvencioniraniuvoz nastavi.

18.6.   Nadležna tijela članice uvoznice mogu zatražiti od bilo koje vlade iliizvoznika koji je prihvatio obvezu da periodički dostavlja informacije važneza ostvarivanje preuzete obveze i da dozvoli provjeru podataka u vezi spreuzetom obvezom. U slučaju kršenja obveze, nadležna tijela članiceuvoznice mogu, prema ovom Sporazumu i u skladu s njegovim odredbama poduzetihitne radnje koje mogu rezultirati izravnom primjenom privremenih mjera,koristeći se najboljim podacima kojima raspolažu. U takvim slučajevima,konačne pristojbe se mogu uvesti u skladu s ovim Sporazumom za proizvodekoji su plasirani u potrošnju ne više od 90 dana prije primjene privremenihmjera, s time da se takvo retroaktivno određivanje pristojbe ne primjenjujuna uvoz koji je plasiran u potrošnju prije kršenja preuzete obveze.

Članak 19.

Uvođenje i ubiranje kompenzacijskih pristojbi

19.1.   Ako, nakon što su uloženi razumni napori za dovršenje konzultacija, nekačlanica donese konačnu odluku o postojanju i visini subvencije i o tome da,kroz učinke subvencije, subvencionirani uvoz nanosi štetu, ona može uvestikompenzacijsku pristojbu u skladu s odredbama ovog članka ako se subvencijaili subvencije ne povuku.

19.2.   Odluku o uvođenju kompenzacijske pristojbe u slučajevima kad su sviuvjeti za uvođenje ispunjeni, te odluka da li je visina kompenzacijskepristojbe koja se uvodi puni iznos subvencije ili manji, donose nadležnatijela članice uvoznice. Poželjno je da uvođenje bude moguće na teritorijusvih članica, te da pristojba bude manja od ukupnog iznosa subvencije ako bitakva manja pristojba bila dovoljna za uklanjanje štete domaćoj proizvodnji,te da se utvrde postupci koji bi omogućili nadležnim tijelima uzimanje uobzir navoda domaćih zainteresiranih stranaka (49) na čije bi interese uvođenje kompenzacijske pristojbe moglo imatinegativni utjecaj.

19.3.   Kada se kompenzacijske pristojbe uvedu za bilo koji proizvod, one seubiru u odgovarajućim iznosima u svakom slučaju, na nediskriminatornojosnovi, na uvoz tog proizvoda iz svih izvora za koje je ustanovljeno da susubvencionirani i da uzrokuju štetu, s izuzetkom uvoza iz onih izvora kojisu se odrekli bilo kakvih takvih subvencija ili koji su preuzeli obveze uskladu s odredbama ovog Sporazuma. Svaki izvoznik čiji izvoz podliježekonačnoj kompenzacijskoj pristojbi, ali koji nije bio stvarno ispitivan izdrugih razloga, a ne zbog odbijanja suradnje, ima pravo na hitnu revizijukako bi nadležna tijela žurno odredila posebnu stopu kompenzacijskepristojbe za tog izvoznika.

19.4.   Kompenzacijska pristojba se ne uvodi (50) niti na jedan uvezeni proizvod u iznosu većem od subvencije za kojuje ustanovljeno da postoji, izračunanom u obliku subvencioniranja pojedinici subvencioniranog i izvezenog proizvoda.

Članak 20.

Retroaktivnost

20.1.   Privremene mjere i kompenzacijske pristojbe primjenjuju se samo zaproizvode koji su plasirani u potrošnju nakon što je odluka prema članku 17.stavku 1. odnosno prema članku 19. stavku 1. stupila na snagu, uz izuzećapredviđena ovim člankom.

20.2.   Kada se izvrši konačno utvrđivanje štete (ali ne i prijetnje štetom ilimaterijalnog zaostajanja u razvoju industrije) ili, u slučaju konačne odlukeo prijetnji štetom, kada bi učinak subvencioniranog uvoza, u slučaju da nemaprivremenih mjera, doveo do utvrđivanja štete, kompenzacijske pristojbe moguse uvesti retroaktivno za razdoblje tijekom kojeg su se primjenjivaleprivremene mjere, ako su postojale.

20.3.   Ako je konačna kompenzacijska pristojba veća od iznosa osiguranogagotovinskim depozitom ili jamstvom, razlika se ne naplaćuje. Ako je konačnapristojba manja od iznosa osiguranoga gotovinskim depozitom ili jamstvom,preplaćena sredstva se vraćaju, ili se jamstvo vraća po hitnompostupku.

20.4.   Osim kako je to navedeno u stavku 2., kada je utvrđeno da postojiprijetnja štetom ili materijalnim zaostajanjem (ali sama šteta još nijenastupila) konačna kompenzacijska pristojba se može uvesti samo od danautvrđivanja prijetnje štetom ili materijalnim zaostajanjem, a svakigotovinski polog uplaćen tijekom razdoblja primjene privremenih mjeraisplaćuje se i jamstva se vraćaju po hitnom postupku.

20.5.   Kad je konačna odluka negativna, svaki gotovinski polog uplaćen tijekomrazdoblja primjene privremenih mjera isplaćuje se, a sva se jamstva vraćajupo hitnom postupku.

20.6.   U kritičnim okolnostima kad nadležna tijela ustanove za tajsubvencionirani proizvod da je šteta koja je teško popravljiva prouzročenamasivnim uvozom u relativno kratkom razdoblju proizvoda koji ostvarujekorist od subvencioniranja isplaćenog ili danog protivno odredbama GATT-a1994. i ovog Sporazuma i kada se uvođenje kompenzacijskih pristojbiretroaktivno na taj uvoz smatra nužnim kako bi se spriječilo ponovnonastajanje takve štete, konačne kompenzacijske pristojbe mogu se uvesti nauvoz koji je plasiran u potrošnju najviše 90 dana prije datuma primjeneprivremenih mjera.

Članak 21.

Trajanje i revizija kompenzacijskih pristojbi i preuzetih obveza

21.1.   Kompenzacijska pristojba ostaje na snazi samo tako dugo i u onoj mjerikoliko je potrebno da se suzbije djelovanje subvencioniranja koje uzrokuještetu.

21.2.   Nadležna tijela razmatraju potrebu za daljnjim produženjem, tamo gdje jeto opravdano, na vlastitu inicijativu ili, pod uvjetom da je od uvođenjakonačne kompenzacijske pristojbe proteklo razumno vremensko razdoblje, nazahtjev bilo koje zainteresirane stranke koja dostavi pozitivne informacijekoje dokazuju potrebu za revizijom. Zainteresirane stranke imaju pravotražiti od nadležnih tijela ispitivanje je li produženo nametanje pristojbenužno za neutralizaciju subvencioniranja, hoće li se šteta vjerojatnonastaviti ili ponoviti ako se pristojba ukine ili izmijeni, ili i jedno idrugo. Ako, kao rezultat revizije iz ovog stavka, nadležna tijela utvrde dakompenzacijska pristojba nije više opravdana, ista se odmah ukida.

21.3.   Neovisno o odredbama stavaka 1. i 2., svaka konačna kompenzacijskapristojba ukida se ne kasnije od pet godina od uvođenja pristojbi (ili oddatuma zadnje revizije u skladu sa stavkom 2. ako je ta revizija obuhvatilai subvencioniranje i štetu, ili prema ovom stavku), osim ako nadležna tijelane utvrde, revizijom započetom prije tog datuma i na temelju vlastiteinicijative ili na temelju zahtjeva koji je na odgovarajući načinobrazložen, a koji je podnesen od strane ili u ime domaće proizvodnje urazumnom vremenskom razdoblju prije tog datuma, da bi prestanak primjenepristojbe vjerojatno doveo do nastavka ili do ponovnog nastankasubvencioniranja i štete (51). Pristojba može ostati na snazi dok se ne sazna rezultat takverevizije.

21.4   Odredbe članka 12. u pogledu dokaza i postupaka primjenjuju se na svakureviziju koja se obavlja prema ovom članku. Svaka takva revizija obavlja sepo hitnom postupku i obično se zaključuje u roku od 12 mjeseci od datumanjenog započinjanja.

21.5.   Odredbe ovog članka primjenjuju se mutatismutandis na preuzete obveze prema članku 18.

Članak 22.

Javno obavješćivanje i objašnjavanje rezultata ispitnog postupka

22.1.   Kada nadležna tijela smatraju da postoji dovoljno dokaza kojiopravdavaju započinjanje ispitnog postupka prema članku 11., članica iličlanice čiji proizvodi su predmet postupka kao i ostale zainteresiranestranke poznate nadležnima tijelima, o tome su obaviještene, a daje se ijavna obavijest.

22.2.   Javna obavijest o započinjanju ispitnog postupka sadrži, ili na druginačin stavlja na raspolaganje putem posebnog izvještaja, odgovarajućeinformacije o sljedećem (52):

i.

nazivu zemlje izvoznice ili zemalja izvoznica i proizvoda okojemu je riječ;

ii.

datum započinjanja ispitnog postupka;

iii.

opis prakse ili praksa subvencioniranja koja seispituje;

iv.

sažetak čimbenika na kojima se temelji navodna šteta;

v.

adresa na koju zainteresirane članice i stranke trebajuslati predstavke; i

vi.

rokovi u kojima zainteresirane članice i stranke moguiznijeti svoje stavove.

22.3.   Javno se objavljuju sve prethodne ili konačne odluke, bez obzira na tojesu li pozitivne ili negativne, o odlukama o prihvaćanju obveza premačlanku 18., o prestanku takve obveze, te o prestanku važenja konačnekompenzacijske pristojbe. Svaka takva obavijest navodi se dovoljno detaljno,ili se to čini na drugi način kroz zasebno izvješće, rezultate ispitnogpostupka i zaključke donesene po svim pitanjima sa činjenicama i zakonimakoje nadležna tijela smatraju bitnima u donošenju odluke. Sve takveobavijesti i izvješća upućuju se članici ili članicama te ostalimzainteresiranim strankama za koje se zna da imaju određeni interes utome.

22.4.   Javna obavijest o uvođenju privremenih mjera sadrži, ili na nekidrugi način stavlja na raspolaganje putem zasebnog izvješća, dovoljnodetaljna objašnjenja za preliminarne zaključke o postojanju subvencije ištete i navode se sva činjenična i zakonska pitanja koja su dovela doprihvaćanja ili neprihvaćanja argumenata. Takva obavijest ili izvješćesadržava posebno, uz odgovarajuće poštivanje zahtjeva za zaštitompovjerljivih informacija, sljedeće:

i.

imena dobavljača ili, ako je to neizvedivo, imenaodgovarajućih zemalja isporuke;

ii.

opis proizvoda koji je dovoljan za potrebecarinjenja;

iii.

utvrđenu visinu subvencije i osnovu na kojoj je utvrđenopostojanje subvencije;

iv.

razmatranja koja su važna za utvrđivanje štete prema članku15.;

v.

osnovne razloge koji su doveli do odluke.

22.5.   Javna obavijest o okončanju ili obustavljanju ispitnog postupka uslučaju pozitivne odluke kojom se traži uvođenje konačne pristojbe iliprihvaćanje neke obveze sadrži, ili se na drugi način stavlja naraspolaganje putem zasebnog izvještaja, sve relevantne informacije očinjeničnim i zakonskim pitanjima te razlozima koji su doveli do uvođenjakonačnih mjera ili do prihvaćanja obveza, uz odgovarajuće poštivanjezahtjeva za zaštitom povjerljivih informacija. Posebno obavijest iliizvještaj sadrže informacije sadržane u stavku 4., kao i razloge zaprihvaćanje ili neprihvaćanje argumenata ili žalbi koje su navelezainteresirane članice te uvoznici i izvoznici.

22.6.   Javna obavijest o okončanju ili obustavljanju ili odgodi istrage nakonprihvaćanja dogovora o preuzimanju obveza u skladu s člankom 18. sadrži, ilise na drugi način stavlja na raspolaganje putem zasebnog izvještaja, onajdio dogovora koji nije povjerljiv.

22.7.   Odredbe ovog članka primjenjuju se mutatismutandis na započinjanje i izvršenje revizije prema članku 21. kaoi na odluke iz članka 20. o retroaktivnoj primjeni pristojbi.

Članak 23.

Sudska revizija

Svaka članica čije nacionalno zakonodavstvo sadrži odredbe o kompenzacijskimmjerama ima arbitražne ili upravne sudove ili sudske postupke u svrhu, izmeđuostalog, brze revizije upravnih postupaka u vezi s konačnim odlukama irevizijama odluka u smislu članka 21. Ti sudovi ili postupci su neovisni onadležnim upravnim tijelima odgovornim za tu odluku ili reviziju i osiguranjepristupanja reviziji svim zainteresiranim strankama koje su sudjelovale uupravnom sudskom postupku i koje su izravno i pojedinačno pogođene upravnimparnicama.

DIO VI.

INSTITUCIJE

Članak 24.

Odbor za subvencije i kompenzacijske mjere i pomoćna tijela

24.1.   Ovime se osniva Odbor za subvencije i kompenzacijske mjere sastavljen odpredstavnika svih zemalja članica. Odbor izabire predsjednika i sastaje senajmanje dva puta godišnje, i u drugim slučajevima kako je predviđenoodgovarajućim odredbama ovog Sporazuma, na zahtjev bilo koje članice. Odborobavlja one dužnosti koje su određene ovim Sporazumom ili koje mu povjerečlanice, te pruža članicama mogućnost konzultacija o pitanjima koja seodnose na provedbu ovog Sporazuma ili daljnjem ispunjenju ciljeva Sporazuma.Tajništvo WTO-a djeluje kao tajništvo Odbora.

24.2.   Odbor može, prema potrebi, osnovati pomoćna tijela.

24.3.   Odbor osniva Stalnu grupu stručnjaka (PGE) sastavljenu od pet nezavisnihosoba, visoko kvalificiranih na području subvencija i trgovinskih odnosa.Stručnjake bira Odbor, a jedan od njih mijenja se svake godine. Od PGE-a semože zatražiti da pomogne panelu prema članku 4. stavku 5. Odbor možetakođer tražiti mišljenje o postojanju i vrsti neke subvencije.

24.4.   Bilo koja članica može konzultirati PGE koji može dati mišljenje oprirodi subvencije koju neka članica planira uvesti ili koju već koristi. Tamišljenja su povjerljiva i na njih se ne smije pozivati u postupcima premačlanku 7.

24.5.   U izvršavanju svojih zadataka, Odbor i sva pomoćna tijela se mogukonzultirati i tražiti informacije od bilo kojeg izvora kojeg smatrajuprimjerenim. Međutim, prije nego što Odbor ili neko njegovo tijelo zatražetakvu informaciju od izvora koji je unutar nadležnosti neke članice, o tomeizvješćuje tu članicu.

DIO VII.

OBAVJEŠĆIVANJE I NADZOR

Članak 25.

Obavješćivanje

25.1.   Članice su suglasne da se, bez obzira na odredbe stavka 1. članka XVI.GATT-a 1994., obavijesti o subvencijama dostave najkasnije do 30. lipnjasvake godine i da one odgovaraju odredbama stavka 2. do 6.

25.2.   Članice obavješćuju o svakoj subvenciji prema definiciji iz članka 1.stavka 1. koja je specifična u smislu članka 2., a koja se odobrava iliprovodi na njihovom teritoriju.

25.3.   Sadržaj obavijesti treba biti dovoljno specifičan da ostale članicemogu procijeniti trgovinske učinke i shvatiti djelovanje prijavljenihprograma subvencioniranja. S tim u vezi, i bez obzira na sadržaj i oblikupitnika o subvencijama (53), članice vode računa o tome da njihove obavijesti sadržesljedeće informacije;

i.

oblik subvencije (tj. prijenos sredstava, zajam, poreznaolakšica itd.);

ii.

subvenciju po jedinici ili, u slučajevima kad to nijemoguće, ukupni iznos ili godišnji iznos iz proračuna za tusubvenciju (navodeći, po mogućnosti, prosječnu subvenciju pojedinici u prethodnoj godini);

iii.

cilj politike i/ili namjenu subvencije;

iv.

trajanje i/ili bilo kakve druge rokove vezane zasubvenciju;

v.

statističke podatke koji omogućavaju procjenu trgovinskihučinaka subvencije.

25.4.   Kad specifični navodi iz stavka 3. nisu navedeni u notifikaciji, tadasama obavijest treba sadržavati objašnjenje.

25.5.   Ako se subvencije daju specifičnim proizvodima ili sektorima, obavijestitrebaju biti organizirane po proizvodu ili sektoru.

25.6.   Članice koje smatraju da na njihovim područjima nema mjera kojezahtijevaju obavijest prema stavku 1. članka XVI. GATT-a 1994. i po ovomSporazumu o tome pisanim putem obavješćuju Tajništvo WTO-a.

25.7.   Članice priznaju da obavijesti o nekoj mjeri ne utječe na njezin pravnistatus po GATT-u 1994. i ovom Sporazumu, niti rezultate prema ovomSporazumu, niti vrstu same mjere.

25.8.   Svaka članica može, u bilo koje vrijeme, zatražiti pisanim puteminformaciju o vrsti i obujmu bilo koje subvencije koju odobrava ili provodidruga članica (uključujući subvenciju iz dijela IV.), ili objašnjenjerazloga zbog kojih se smatra da neka specifična mjera ne podliježe obveziobavješćivanja.

25.9.   Članice od kojih se to zatraži, daju odgovarajuću informaciju što jemoguće brže i na razumljiv način i spremne su, na zahtjev, dati dodatneinformacije članici koja to traži. Posebno, trebaju dati dovoljno podatakada druga članica može procijeniti njihovo pridržavanje uvjetima ovogSporazuma. Svaka članica koja smatra da nije primila takvu informaciju možeo tome obavijestiti Odbor.

25.10.   Svaka članica koja smatra da o nekoj mjeri druge članice koja ima učinkesubvencije nije obaviještena u skladu s odredbama stavka 1. članka XVI.GATT-a 1994. i s odredbama ovog Sporazuma može o tome obavijestiti tu drugučlanicu. Ako se nakon toga navodna o subvenciji odmah ne obavijesti, tačlanica može sama obavijestiti Odbor o navodnoj subvenciji.

25.11.   Članice odmah izvještavaju Odbor bez odlaganja o svim prethodnim ilikonačnim postupcima poduzetima u pogledu kompenzacijskih pristojbi. Tiizvještaji su dostupni u Tajništvu WTO-a i ostalim članicama radi uvida.Članice također dostavljaju, na polugodišnjoj osnovi, izvještaje o svimpostupcima u vezi kompenzacijskih pristojbi poduzetima tijekom prethodnihšest mjeseci. Polugodišnji izvještaji dostavljaju se u dogovorenomstandardnom obliku.

25.12.   Svaka članica izvještava Odbor (a) o tome koja su od njezinih tijelanadležna za započinjanje i vođenje ispitnih postupaka iz članka 11., i (b) odomaćim postupcima koji reguliraju pokretanje i vođenje takvihistraga.

Članak 26.

Nadzor

26.1.   Odbor razmatra nove i potpune obavijesti u skladu sa stavkom 1. člankaXVI. GATT-a 1994. i u skladu sa člankom 25. stavkom 1. ovog Sporazuma naposebnim sjednicama koje se održavaju svake treće godine. Obavijestidostavljene u godinama između toga (obavijesti kojima se ažuriraju podaci)razmatraju se na svakom redovitom sastanku Odbora.

26.2.   Odbor razmatra izvještaje predane u skladu sa člankom 25. stavkom 11.tijekom svakog redovitog sastanka Odbora.

DIO VIII.

ČLANICE ZEMLJE U RAZVOJU

Članak 27.

Poseban i različiti tretman članica zemalja u razvoju

27.1.   Članice priznaju da subvencije mogu igrati važnu ulogu u programimagospodarskog razvoja članica zemalja u razvoju.

27.2.   Zabrana iz članka 3. stavka 1. točke (a) ne primjenjuje sena:

(a)

članice zemlje u razvoju iz Priloga VII.;

(b)

ostale članice zemlje u razvoju u trajanju od osam godinaod datuma stupanja na snagu WTO Sporazuma, ovisno ousklađenosti s odredbama stavka 4.

27.3.   Zabrana iz članka 3. stavka 1. točke (b) ne primjenjuje se na članicezemlje u razvoju kroz razdoblje od pet godina, i ne primjenjuje se nanajslabije razvijene zemlje članice u trajanju od osam godina, od datumastupanja na snagu WTO Sporazuma.

27.4.   Svaka članica zemlja u razvoju iz stavka 2. točke (b) postupno ukidasvoje izvozne subvencije u roku od osam godina, po mogućnosti na progresivannačin. Međutim, članica zemlja u razvoju ne povećava razinu izvoznihsubvencija (54), i uklanja ih u roku kraćem od roka predviđenog ovim stavkom kaduporaba takvih izvoznih subvencija nije u skladu s njezinim razvojnimpotrebama. Ako neka članica zemlja u razvoju smatra nužnim primjenjivatitakve subvencije i duže od 8-godišnjeg razdoblja, ona najkasnije godinu danaprije isteka tog razdoblja započinje konzultacije s Odborom koji, nakonispitivanja svih važnih gospodarskih, financijskih i razvojnih potrebačlanice zemlje u razvoju, utvrđuje je li produženje tog razdoblja opravdano.Ako Odbor utvrdi da je produženje opravdano, ta članica zemlja u razvojuodržava godišnje konzultacije s Odborom radi utvrđivanja nužnostizadržavanja subvencija. Ako pak Odbor ne dođe do takve odluke, članicazemlja u razvoju postupno ukida preostale izvozne subvencije u roku od dvijegodine od kraja zadnjeg dozvoljenog razdoblja.

27.5.   Članica zemlja u razvoju koja je postigla izvoznu konkurentnost s nekimproizvodom postupno ukida izvozne subvencije za taj proizvod (te proizvode)kroz razdoblje od dvije godine. Međutim, u slučaju članice zemlje u razvojuiz Priloga VII. koja je postigla izvoznu konkurentnost za jedan ili višeproizvoda, izvozne subvencije na takve proizvode se ukidaju postupno krozrazdoblje od osam godina.

27.6.   Izvozna konkurentnost za neki proizvod postoji ako je izvoz članicezemlje u razvoju tim proizvodom dosegao udjel od barem 3,25 posto usvjetskoj razmjeni tog proizvoda u dvije uzastopne kalendarske godine.Izvozna konkurentnost postoji ili (a) na temelju obavijesti od stranečlanice zemlje u razvoju koja je postigla izvoznu konkurentnost, ili (b) natemelju izračunavanja kojeg je poduzelo Tajništvo WTO-a na zahtjev bilo koječlanice. Za potrebe ovog stavka, proizvod se definira kao naslov poglavljanomenklature Harmoniziranog sustava. Odbor razmatra primjenu ove odredbe petgodina nakon datuma stupanja na snagu WTO Sporazuma.

27.7.   Odredbe članka 4. ne primjenjuju se na članicu zemlju u razvoju uslučaju izvoznih subvencija koje odgovaraju odredbama stavka 2. do 5. U tomslučaju odgovarajuće su odredbe članka 7.

27.8.   U smislu članka 6. stavka 1. ne pretpostavlja se da subvencija kojuodobrava članica zemlja u razvoju dovodi do ozbiljne štete, prema definicijiu ovom Sporazumu. Takva ozbiljna šteta, kad je primjenljiva po odredbamastavka 9, dokazuje se pozitivnim dokazom u skladu s odredbama članka 6.stavaka 3. do 8.

27.9.   U pogledu subvencija protiv kojih se mogu poduzeti mjere, a koje nekačlanica zemlja u razvoju odobrava ili održava osim onih iz članka 6. stavka1., mjere u skladu s člankom 7. ne smiju biti odobrene niti poduzete ako sene dokaže postojanje poništenja ili umanjenja carinskih koncesija ili drugihobveza prema GATT-u 1994. koje proizlaze kao rezultat takve subvencije, i totako da se sprečava ili ometa uvoz sličnog proizvoda druge članice natržište članice zemlje u razvoju koja subvencionira ili ako ne dođe do šteteza domaću proizvodnju na tržištu neke članice uvoznice.

27.10.   Svaki ispitni postupak o kompenzacijskoj pristojbi za proizvodpodrijetlom iz članice zemlje u razvoju obustavlja se čim nadležnatijela utvrde:

(a)

da sveukupna visina subvencija odobrenih za određeniproizvod ne prelazi 2 posto njegove vrijednosti izračunanena jediničnoj osnovi; ili

(b)

da je obujam subvencioniranog uvoza manji od 4 postoukupnog uvoza sličnog proizvoda u članicu uvoznicu, osim akouvoz iz zemalja u razvoju članica čiji pojedinačni uvozipredstavljaju manje od 4 posto skupno ne iznosi preko 9posto ukupnog uvoza sličnog proizvoda u članicuuvoznicu.

27.11.   Za one članice zemlje u razvoju iz stavka 2. točke (b) koje su ukinuleizvozne subvencije prije isteka osmogodišnjeg razdoblja od dana stupanja nasnagu WTO Sporazuma, i za one članice zemlje u razvoju iz Priloga VII., broju stavku 10. točki (a) je 3 posto, a ne 2 posto. Ova odredba se primjenjujeod dana kad je Odbor obaviješten o uklanjanju izvoznih subvencija, i takodugo dok članica zemlja u razvoju koja je dala takvu obavijest ne odobriizvozne subvencije. Ova odredba prestaje važiti osam godina nakon danastupanja na snagu WTO Sporazuma.

27.12.   Odredbe stavka 10. i 11. uređuju svaku odluku o deminimis prema članku 15. stavku 3.

27.13.   Odredbe dijela III. ne primjenjuju se na izravno opraštanje dugova,subvencije za pokriće socijalnih troškova, u bilo kojem obliku, uključujućiustupanje državnog prihoda i drugi prijenos obveza kad se takve subvencijedaju u okviru programa privatizacije i u izravnoj vezi s programomprivatizacije zemlje u razvoju članice, pod uvjetom da su i takav program iodgovarajuća subvencija odobreni za jedan ograničeni vremenski period i dasu prijavljeni Odboru te da program dovodi do konačne privatizacije togpoduzeća.

27.14.   Odbor, na zahtjev neke zainteresirane članice, pristupa revizijispecifične prakse izvoznih subvencija neke zemlje u razvoju članice radiispitivanja odgovara li takva praksa njezinim razvojnim potrebama.

27.15.   Odbor, na zahtjev neke zainteresirane članice zemlje u razvoju, pristupareviziji specifične kompenzacijske mjere radi ispitivanja je li ista uskladu s odredbama stavka 10. i 11. kad se primjenjuju na zemlju u razvojučlanicu.

DIO IX.

PRIJELAZNI DOGOVORI

Članak 28.

Postojeći programi

28.1.   Programi subvencioniranja koji su bili uspostavljeni na području nekečlanice prije dana kada je ta članica potpisala WTO Sporazum, a kojinisu u skladu s odredbama ovog Sporazuma:

(a)

o njima se obavješćuje Odbor najkasnije 90 dana od danastupanja na snagu WTO Sporazuma za tu članicu; i

(b)

usklađuju se s odredbama ovog Sporazuma u roku od trigodine od dana stupanja na snagu WTO Sporazuma za tu članicudo kojeg roka nisu podložni odredbama dijela II.

28.2.   Niti jedna članica ne proširuje djelokrug bilo kojeg takvog programa,niti se takav program obnavlja nakon isteka njegovog roka važnosti.

Članak 29.

Prijelaz na tržišno gospodarstvo

29.1.   Članice u procesu prijelaza s središnjeg planiranoga gospodarstva natržišno, slobodno-poduzetničko gospodarstvo mogu primjenjivati programe imjere nužne za taj prijelaz.

29.2.   Za takve članice, programi subvencioniranja iz članka 3., o kojima jeobaviješteno u skladu sa stavkom 3. postupno se ukidaju ili usklađuju sčlankom 3. u roku od sedam godina od datuma stupanja na snagu WTOSporazuma. U tom slučaju članak 4. se ne primjenjuje. Osim toga, tijekomtog istog razdoblja:

(a)

Za programe subvencioniranja koji ulaze u predmet iz članka6. stavka 1. točke (d) ne mogu se poduzeti mjere u skladu sčlankom 7.;

(b)

U pogledu ostalih subvencija protiv koji se mogu poduzetimjere, primjenjuju se odredbe članka 27. stavka 9.

29.3.   O programima subvencioniranja iz članka 3. obavješćuje se Odbor što jemoguće prije nakon dana stupanja na snagu WTO Sporazuma. Daljnje obavijestio takvim subvencijama mogu se nadalje odvijati do dvije godine od danastupanja na snagu WTO Sporazuma.

29.4.   U iznimnim slučajevima članicama iz stavka 1. Odbor može dozvolitiodstupanja od prijavljenih programa i mjera te vremenskog okvira ako se taodstupanja smatraju nužnima za proces transformacije.

DIO X.

RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 30.

Odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994. kako ih razrađuje i primjenjujeDogovor o rješavanju sporova (DSU) primjenjuju se na konzultacije i narješavanje sporova prema ovom Sporazumu, osim kada je ovdje izričito drukčijeodređeno.

DIO XI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 31.

Privremena primjena

Odredbe članka 6. stavka 1. i odredbe članaka 8. i 9. primjenjuju se krozrazdoblje od pet godina, počevši od dana stupanja na snagu WTO Sporazuma.Najkasnije 180 dana prije kraja tog razdoblja, Odbor ispituje djelovanje tihodredaba radi odlučivanja o produžetku njihove primjene, bilo u sadašnjem ilinekom izmijenjenom obliku, za dodatno razdoblje.

Članak 32.

Ostale završne odredbe

32.1.   Ne može se poduzimati bilo kakva specifična akcija protiv subvencijadruge članice osim u skladu s odredbama GATT-a 1994., na način kako ihtumači ovaj Sporazum (55).

32.2.   Ne mogu se izraziti rezerve u pogledu primjene bilo koje od odredabaovog Sporazuma bez suglasnosti drugih članica.

32.3.   Sukladno stavku 4., odredbe ovog Sporazuma primjenjuju se na ispitnepostupke i revizije postojećih mjera, započetih prema zahtjevima koji supodneseni na dan ili nakon dana stupanja na snagu WTO Sporazuma za nekučlanicu.

32.4.   U smislu članka 21. stavka 3., smatra se da su postojeće kompenzacijskemjere uvedene na dan koji nije kasniji od dana stupanja na snagu WTOSporazuma za neku članicu, osim u slučajevima u kojima domaće zakonodavstvoneke članice koje je na snazi tog dana već sadrži odredbu iste vrste kao itaj stavak.

32.5.   Svaka članica poduzima sve potrebne mjere, općeg ili posebnog karaktera,kako bi osigurala, najkasnije do dana stupanja na snagu WTO Sporazuma za tučlanicu, sukladnost svojih zakona, propisa i administrativnih postupaka sodredbama ovog Sporazuma onako kako se one mogu primijeniti na tučlanicu.

32.6.   Svaka članica obavješćuje Odbor o svim promjenama u svojim zakonima ipropisima bitnim za ovaj Sporazum i o provedbi takvih zakona ipropisa.

32.7.   Odbor godišnje vrši pregled primjene i djelovanja ovog Sporazuma, vodećiračuna o njegovim ciljevima. Odbor godišnje izvještava Vijeće za trgovinurobama o promjenama tijekom razdoblja koje obuhvaćaju takvipregledi.

32.8.   Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.


(1)  U skladu s odredbama članka XVI. GATT-a 1994.(napomena uz članak XVI.) i odredbama priloga I.do III. ovom Sporazumu, oslobađanje od plaćanjacarina ili poreza na izvozni proizvod onih carinaili poreza koji se primjenjuju na sličan proizvodkada je namijenjen domaćoj potrošnji, ilismanjenje takvih carina ili poreza u iznosima kojine prelaze stvarne iznose, ne smatra sesubvencijom.

(2)  Objektivni kriteriji ili uvjeti, kako se koriste uovom Sporazumu, znače kriterije ili uvjete koji suneutralni, koji ne daju prednost određenimpoduzećima pred drugima i koji su ekonomski poprirodi te horizontalni po primjeni, kao što su brojzaposlenih ili veličina poduzeća.

(3)  S time u vezi posebno se uzimaju u obzir informacijeo učestalosti kojom se zahtjevi za subvencijamaodobravaju ili odbijaju, te o razlozima takvihodluka.

(4)  Ovaj standard je ispunjen kada činjenice pokazuju daje odobravanje subvencije, iako zakonski nijeuvjetovano izvršenjem izvoza, zapravo vezano zastvarni ili predviđeni izvoz ili izvoznu zaradu.Sama činjenica da se neka subvencija daje poduzećimakoja izvoze neće se samo zbog toga smatrati izvoznomsubvencijom u smislu ove odredbe.

(5)  Mjere iz Priloga I. koje ne predstavljaju izvoznesubvencije nisu zabranjene niti ovom niti bilo kojomdrugom odredbom ovog Sporazuma.

(6)  Svi rokovi navedeni u ovom članku mogu se dogovorno produžiti.

(7)  Kako je to utvrđeno člankom 24.

(8)  Ako u tom roku nije planiran sastanak DSB-a, sastanak se trebaodržati u ovu svrhu.

(9)  Ovaj izraz ne znači da su dozvoljene protumjere koje su nesrazmjerneu svjetlu činjenice da su subvencije o kojima se radi u ovimodredbama zabranjene.

(10)  Izraz „šteta domaćoj proizvodnji” ovdjese koristi u istom smislu kao i u dijelu V.

(11)  Izraz „poništenje ili umanjenje” koristise u ovom Sporazumu u istom smislu kao u odgovarajućimodredbama GATT-a 1994., a postojanje takvog poništenjaili umanjenja utvrđuje se u skladu s primjenom tihodredaba.

(12)  Izraz „ozbiljna šteta za interese nekedruge članice” koristi se u ovom ugovoru uistom smislu kao u stavku 1. članka XVI. GATT-a 1994., auključuje i prijetnju ozbiljnom štetom.

(13)  Ukupno ad valoremsubvencioniranje izračunava se u skladu s odredbamaPriloga IV.

(14)  Budući da se očekuje da će civilni zrakoplovi bitipredmet posebnih pravila o multilateralnoj trgovini,prag iz ove točke ne odnosi se na civilnezrakoplove.

(15)  Članice primaju na znanje da, u slučaju kad sefinanciranje na bazi tantijema za program civilnogzrakoplovstva ne otplaćuje u cijelosti zbog toga štoje razina stvarne prodaje pala ispod razineplanirane prodaje, to samo po sebi ne čini ozbiljnuštetu u smislu ove točke.

(16)  Osim ako se u razmjeni tog proizvoda ili te robe neprimjenjuju posebna multilateralno prihvaćenapravila.

(17)  Činjenica da su neke okolnosti navedene u ovom stavku, ne dajeim, samima po sebi, nikakav legalni status u smislu bilo GATT-a1994. ili ovog Sporazuma. Te okolnosti ne smiju biti izolirane,sporadične niti na neki drugi način beznačajne.

(18)  U slučaju kad se zahtjev odnosi na subvenciju za koju se smatra da ćedovesti do ozbiljne štete u smislu stavka 1. članka 6, raspoložividokaz ozbiljne štete može biti ograničen na dokaz o tome jesu liuvjeti iz stavka 1. članka 6. ispunjeni ili ne.

(19)  Svi rokovi navedeni u ovom članku mogu dogovorno biti produženi.

(20)  Ako u tom roku nije predviđen sastanak DSB-a, održavat će se u ovusvrhu.

(21)  Ako u tom roku nije predviđen sastanak DSB-a, treba ga održati u ovusvrhu.

(22)  Priznaje se da članice daju znatnu državnu potporu za različitenamjene i da sama činjenica da takva potpora postoji nepodrazumijeva kvalifikaciju subvencija kao onih protiv kojih sene mogu poduzeti mjere u skladu s odredbama ovog članka nitiograničava sama po sebi mogućnost zemalja članica da daju takvupomoć.

(23)  Budući da se pretpostavlja da će trgovina civilnimzrakoplovima biti predmet zasebnih multilateralnihsporazuma, odredbe ove točke ne odnose se na tajproizvod.

(24)  Najkasnije 18 mjeseci nakon stupanja na snagu WTOSporazuma, Odbor za subvencije i kompenzacijskemjere, predviđen člankom 24. (dalje u tekstu ovogSporazuma „Odbor”) ispitat ćedjelovanje odredbi točke 2. podtočke (a) kako bi seizvršile sve potrebne izmjene i poboljšala provedbatih odredbi. Pri razmatranju mogućih modifikacija,Odbor će pažljivo ispitati definicije kategorijanavedenih u ovoj točki u svjetlu iskustva zemaljačlanica s istraživačkim programima i radom u drugimrelevantnim međunarodnim institucijama.

(25)  Odredbe ovog Sporazuma ne primjenjuju se na osnovneistraživačke aktivnosti koje neovisno vrše višeobrazovne ili istraživačke ustanove. Izraz„osnovna istraživačkaaktivnost” znači proširenje općegznanstvenog i tehničkog znanja koje nije povezano sindustrijskim ili komercijalnim ciljevima.

(26)  Dozvoljene razine pomoći protiv koje se ne mogupoduzeti mjere iz ovog podstavka određuju se premaukupnim prihvatljivim troškovima nastalima tijekomcijelog trajanja pojedinog projekta.

(27)  Izraz „industrijskoistraživanje” znači planirano istraživanjeili kritično ispitivanje u svrhu otkrivanja novogznanja, s ciljem da to znanje može biti korisno urazvoju novih proizvoda, procesa ili usluga, ili upoboljšanju postojećih proizvoda, procesa iliusluga.

(28)  Izraz „predkonkurentna razvojnaaktivnost” znači prijenos rezultataindustrijskog istraživanja na plan, kopiju ili nacrtza novi, modificirani ili usavršeni proizvod, procesili uslugu, bilo za prodaju ili uporabu, uključujućikreiranje prvog prototipa koji se neće moćikoristiti za komercijalnu uporabu. Taj izraz možeobuhvaćati nadalje konceptualno formuliranje iprojektiranje proizvoda, procesa ili usluga teinicijalne demonstracije ili probne projekte, s timeda se ti isti projekti ne mogu preurediti nitikoristiti za industrijsku primjenu ili komercijalnueksploataciju. On ne obuhvaća rutinske iliperiodične izmjene na postojećim proizvodima,proizvodnim linijama, prerađivačkim procesima,uslugama i ostalim stalnim operacijama iako takveizmjene mogu predstavljati poboljšanja.

(29)  U slučaju aktivnosti koja spaja industrijskoistraživanje i predkonkurentnu razvojnu aktivnost,dozvoljena razina pomoći protiv koje se ne mogupoduzeti mjere ne prelazi jednostavni prosjekprihvatljivih razina pomoći protiv koje se ne mogupoduzeti mjere primjenjive na gore navedene dvijekategorije, izračunate na bazi svih prihvatljivihtroškova navedenih u podtočkama od i. do v. ovetočke.

(30)  „Opći okvir regionalnog razvoja” značida programi regionalnih subvencija čine dio jedneinterno konzistentne i opće primjenjive regionalnerazvojne politike i da se subvencije za regionalnirazvoj ne daju u posebne zemljopisne točke kojenemaju, ili gotovo da nemaju nikakvog utjecaja narazvoj regije.

(31)  „Neutralni i objektivnikriteriji” znači kriterije koji ne dajuveću prednost određenim regijama od onoga što jeprimjereno kako bi se uklonile ili smanjileregionalne razlike u okviru politike regionalnograzvitka. U tom pogledu programi regionalnihsubvencija sadrže plafone pomoći koja se može datisvakom subvencioniranom projektu. Ti plafonimoraju biti različiti u skladu sa stupnjemrazvitka regije kojoj se pomaže i izraženi u viduinvesticijskih troškova ili troška za otvaranjenovih radnih mjesta. U okviru plafona pomoći,raspodjela pomoći će biti dovoljno rasprostranjenai jednakomjerna, a time će se izbjeći da pojedinapoduzeća uglavnom koriste subvencije, kao idavanje nesrazmjerno velikih iznosa subvencijeodređenim poduzećima, a kako je to predviđenočlankom 2.

(32)  Izraz „postojeći pogoni” značipogone koji su u radu već najmanje dvije godine uvrijeme donošenja novih zahtjeva za zaštituokoliša.

(33)  Potvrđuje se da ništa u ovoj odredbi o obavješćivanju ne zahtijevadavanje povjerljivih informacija, uključujući i povjerljive poslovneinformacije.

(34)  Pozivanje na odredbe iz dijela II. i III. moguće je paralelno spozivanjem na odredbe dijela V.; međutim, u pogledu učinaka nekeodređene subvencije na domaće tržište članice uvoznice, na raspolaganjuje samo jedan oblik pomoći (ili kompenzacijska pristojba, ako suispunjeni uvjeti iz dijela V., ili protumjera prema člancima 4. ili 7.).U svezi subvencija protiv kojih se ne mogu poduzeti mjere u skladu sodredbama dijela IV., ne može se pozvati na odredbe dijela III. i V.Međutim, ispitivanje mjera iz stavka 1. točke (a) članka 8. može seprovesti radi utvrđivanja jesu li one specifične u smislu članka 2. ilinisu. Osim toga, u slučaju subvencije iz stavka 2. članka 8. odobrenihna temelju programa koji nije prijavljen u skladu sa stavkom 3. članka8., moguće je pozvati se na odredbe dijela III. ili V., ali će se takvasubvencija tretirati kao subvencija protiv koje se ne mogu poduzetimjere ako se ustanovi da odgovara uvjetima iz stavka 2. članka 8.

(35)  Izraz „kompenzacijska pristojba” znači posebnu pristojbu uvedenu u svrhukompenziranja subvencije koja se daje izravno ili neizravno naproizvodnju, preradu ili izvoz neke robe, prema stavku 3. članka VI.GATT-a 1994.

(36)  Izraz „pokrećese”, kakose koristi dalje u tekstu, znači postupak kojim članica formalnozapočinje ispitni postupak u skladu s člankom 11.

(37)  U slučaju rascjepkanih industrija koje uključuju izuzetno velik brojproizvođača, nadležna tijela mogu utvrditi podršku ili protivljenje,koristeći statistički valjane tehnike uzorkovanja.

(38)  Članice su svjesne da na teritoriju određenih članica radnici domaćihproizvođača sličnog proizvoda ili predstavnici takvih radnika moguizraditi ili podržati zahtjev za pokretanjem ispitnog postupka izstavka 1.

(39)  Kao općenito pravilo, rok za izvoznike će se računatiod datuma primitka upitnika, za koji će se u ovusvrhu smatrati da je primljen tjedan od dana kada jeposlat primatelju ili je proslijeđen odgovarajućemdiplomatskom predstavniku članice izvoznice, ili uslučaju posebnog carinskog teritorija članice WTO-a,službenom predstavniku teritorije izvoznice.

(40)  Podrazumijeva se da, kada je u pitanju izrazitoveliki broj uključenih izvoznika, da se cjelovittekst pisanog zahtjeva u tom slučaju mora predočitisamo nadležnim tijelima članice izvoznice, iliodgovarajućem trgovinskom udruženju, koje zatimšalje kopije izvoznicima kojih se to tiče.

(41)  Članice su svjesne toga da se na teritoriju nekih članica možetražiti objava povjerljivih informacija prema točno određenomzaštitnom nalogu.

(42)  Članice se slažu da se zahtjevi za povjerljivošću nesmiju samovoljno odbiti. Članice se također slažu danadležna tijela mogu zahtijevati odricanje odzahtjeva za povjerljivošću samo za informacije kojesu važne za ispitni postupak.

(43)  Posebno je važno, u skladu s odredbama ovog stavka, da se ne donesenikakva pozitivna odluka, bilo privremena ili konačna, a da se nepruži razumna prilika za konzultacije. Takve konzultacije mogu datiosnovu za postupak prema odredbama dijela II., III. ili X.

(44)  Prema ovom Sporazumu, izraz „šteta”, ako nije drukčije navedeno, znači materijalnuštetu domaćoj proizvodnji, prijetnju materijalnom štetom domaćojproizvodnji ili materijalno zaostajanje razvoja takve proizvodnje i bitće tumačeno u skladu s odredbama ovog članka.

(45)  Kroz cijeli ovaj Sporazum izraz „sličan proizvod” („produit similaire”) će se tumačiti kaoproizvod koji je identičan, to jest u potpunosti isti s promatranimproizvodom, ili u slučaju da takvog proizvoda nema, s drugimproizvodom koji nije u potpunosti isti, ali ima odlike vrlo sličnepromatranom proizvodu.

(46)  Koji su navedeni u stavcima 2. i 4.

(47)  Za potrebe ovog stavka, proizvođači će se smatrati povezanim sizvoznicima ili s uvoznicima samo ako: (a) jedan od njih izravno ilineizravno kontrolira drugoga; ili (b) i jednog i drugog izravno ilineizravno kontrolira treća osoba; ili (c) oni zajedno izravno ilineizravno kontroliraju treću osobu, pod uvjetom da postoji osnova zavjerovanje ili sumnju da je posljedica veze takva da će prouzročitidrukčije ponašanje proizvođača o kojemu je riječ u odnosu naproizvođače koji nisu povezani. Za potrebe ovog stavka, smatrat ćese da jedan kontrolira drugog kada je prvi zakonski ili poslovno napoložaju na kojem može ograničavati ili usmjeravati onog drugog.

(48)  Riječ „može”neće se tumačiti u smislu da dozvoljava istodobno nastavakpostupka i primjenu preuzetih obveza, s izuzetkom odredbe ustavku 4.

(49)  Za potrebe ovog stavka, izraz „domaće zainteresirane stranke” uključuje ipotrošače i industrijske korisnike uvoznog proizvoda koji je predmetispitnog postupka.

(50)  U ovom Ugovoru, izraz „uvesti” koristi se u značenju definitivnog ilikonačnog zakonskog uvođenja ili ubiranja pristojbe ili poreza.

(51)  Kada je iznos kompenzacijske pristojbe određen retrospektivno,rezultati zadnjeg postupka procjenjivanja koji utvrđuje da nikakvapristojba nije potrebna neće sami po sebi zahtijevati da nadležnatijela okončaju konačnu pristojbu.

(52)  Kad nadležna tijela objavljuju informacije i odluke premaodredbama ovog članka u posebnom izvješću, one osiguravaju datakvo izvješće bude lako dostupno javnosti.

(53)  Odbor će osnovati Radnu skupinu za reviziju sadržaja i oblikaupitnika sadržanog u BISD 9S/193-194.

(54)  Za članicu zemlju u razvoju koja na dan stupanja na snagu WTOsporazuma ne odobrava izvozne subvencije, ovo poglavlje seprimjenjuje na temelju visine izvoznih subvencija odobrenih u1986.

(55)  Namjera ovog stavka nije spriječiti postupak prema drugimodgovarajućim odredbama GATT-a 1994., ako su odgovarajuće.


PRILOG I.

ILUSTRATIVNI POPIS IZVOZNIH SUBVENCIJA

(a)

Davanje izravnih subvencija od strane vlade poduzeću ili industriji uzuvjet realizacije izvoza.

(b)

Zadržavanje vrijednosti valute ili slične prakse koje obuhvaćaju premiju naizvoz.

(c)

Troškovi internog transporta i vozarine na izvozne pošiljke, kojeosiguravaju vlade ili za koje vlade daju nalog, pod povoljnijim uvjetimanego za domaće pošiljke.

(d)

Osiguranje od strane vlade ili njezinih tijela, bilo izravno ili neizravnopreko državno-mandatnih shema, uvezenih ili domaćih proizvoda ili usluga zauporabu u proizvodnji izvoznih roba, pod povoljnijim uvjetima nego zaosiguranje sličnih ili izravno konkurentnih proizvoda ili usluga za uporabuu proizvodnji roba za domaću potrošnju, ako su ti uvjeti (u slučajuproizvoda) povoljniji od komercijalno dostupnih (1) uvjeta na svjetskom tržištu za njihove izvoznike.

(e)

Potpuno ili djelomično oslobođenje, smanjenje ili odgoda, posebno vezano zaizvoz, izravnih poreza (2) ili troškova za socijalnu pomoć plaćenih ili plativih od straneindustrijskih ili komercijalnih poduzeća (3)

(f)

Odobravanje posebnih popusta vezanih izravno za izvoz i izvoznurealizaciju, povrh onih odobrenih u vezi s proizvodnjom za domaću potrošnju,u izračunavanju osnovice na koju se plaćaju izravni porezi.

(g)

Oslobođenje od plaćanja neizravnih poreza ili umanjenje neizravnihporeza (2), u vezi s proizvodnjom i distribucijom izvezenih proizvoda, povrhonih poreza koji se plaćaju na proizvodnju i distribuciju sličnih proizvodakad se prodaju za domaću potrošnju.

(h)

Izuzeće, popust ili odgoda plaćanja kumulativnih neizravnih porezaprethodne faze (2) na robe ili usluge korištene u proizvodnji izvezenih proizvoda prekoizuzeća, popusta ili odgode plaćanja sličnih kumulativnih neizravnih porezaprethodne faze na robe ili usluge korištene u proizvodnji sličnih proizvodakad se prodaju za domaću potrošnju; s time, međutim, da kumulativnineizravni porezi prethodne faze mogu biti izuzeti, umanjeni ili odgođeni naizvezene proizvode čak i onda kad nisu izuzeti, umanjeni ili odgođeni naslične proizvode kod prodaje za domaću potrošnju, ako se kumulativnineizravni porezi prethodne faze plaćaju na proizvodna sredstva koja sepotroše u proizvodnji izvezenog proizvoda (što čini normalni otpad) (4). Ova točka se tumači u skladu sa smjernicama o potrošnji proizvodnihsredstava u proizvodnom postupku iz Priloga II.

(i)

Umanjenje ili povrat uvoznih troškova (2) preko onih troškova koji se plaćaju na uvezena proizvodna sredstvakoja se troše u proizvodnji izvezenog proizvoda (što predstavlja normalnipopust za otpad); s time, međutim, da u posebnim slučajevima poduzeće možekoristiti proizvodna sredstva s domaćeg tržišta u količini koja odgovarauvezenim proizvodnim sredstvima, te iste kakvoće i karakteristika kaouvezena proizvodna sredstva, kao zamjenu za ista kako bi koristila prednostiove odredbe ako se uvoz i odgovarajuće izvozne operacije odvijaju unutarjednog razumnog vremenskog perioda koji ne prelazi dvije godine. Ova točkase tumači u skladu sa smjernicama o potrošnji proizvodnih sredstava uproizvodnom procesu iz Priloga II. i sa smjernicama za određivanje sustavapovrata u slučaju supstitucije kao izvoznih subvencija iz Priloga III.

(j)

Davanje od strane vlada (ili specijalnih institucija pod kontrolom vlade)programa jamstva ili osiguranja izvoznih kredita, programa osiguranja ilijamstva od povišenja troškova izvezenih proizvoda ili programa rizikatečaja, sa stopama premija koje su neadekvatne za pokriće dugoročnihtroškova i gubitaka programa.

(k)

Dotacija od strane vlade (ili specijalnih institucija koje su pod kontrolomdržave i/ili djeluju u nadležnosti države) izvoznih kredita ispod stopa kojeone moraju stvarno platiti za tako korištena sredstva (ili bi morale platitida se zadužuju na međunarodnim tržištima kapitala kako bi dobile sredstva sistim dospijećem za naplatu i istim drugim kreditnim uvjetima tedenominirana u istoj valuti kao izvozni kredit), ili plaćanje od stranevlada, u cijelosti ili djelomično, troškova koje su izvoznici ilifinancijske institucije imali pri dobivanju kredita, ako se koriste zaosiguranje neke materijalne prednosti na području izvoznih kreditnihuvjeta.

Pod uvjetom, međutim, da ako je neka članica stranka u međunarodnom sporazumuo službenim izvoznim kreditima u kojem najmanje dvanaest prvobitnih članicaovog Sporazuma čini stranke počevši od 1. siječnja1979. (ili nekom kasnijem Sporazuma kojeg su usvojile teprvobitne članice), ili ako u praksi neka članica primjenjuje odredbe okamatnim stopama iz relevantnog Sporazuma, izvozna kreditna praksa koja je uskladu s tim odredbama neće se smatrati izvoznom subvencijom zabranjenomovim Sporazumom.

(l)

Svako drugo terećenje državnog proračuna koje čini izvoznu subvenciju usmislu članka XVI. GATT-a 1994.


(1)  Izraz „komercijalno dostupnih” znači da je izbor između domaćeg i uvoznogproizvoda neograničen i da ovisi isključivo o komercijalnimuvjetima.

(2)  U svrhu ovog Ugovora:

Izraz „izravniporezi”označava poreze na plaće, dobit, kamatu, rente, tantijeme i na sveostale oblike dohotka, te poreze na vlasništvo nekretnina;

Izraz „uvoznitroškovi”označava carine, pristojbe i ostale fiskalne troškove koji nisunigdje drugdje navedeni u ovoj opasci, a plaćaju se na uvoz;

Izraz „neizravniporezi”označava porez na prodaju, trošarinu, promet, dodanu vrijednost ifranšizu, zatim taksene marke, porez na prijenos, inventar i opremu,pogranične poreze te sve ostale poreze osim izravnih poreza iuvoznih troškova:

Neizravni porezi „prethodne faze” su porezi koji se plaćaju na robe ili usluge korištene izravnoili neizravno u proizvodnji proizvoda;

„Kumulativni” neizravni porezi su porezi koji se plaćajuu više faza kad ne postoji mehanizam za naknadno priznavanje porezaako se robe ili usluge koje podliježu plaćanju poreza u jednoj faziproizvodnje koriste u nekoj narednoj fazi proizvodnje.

„Umanjenje” poreza obuhvaća povrat poreza ili popust na porez;

„Umanjenje ilipovrat”obuhvaćaju potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja uvoznihtroškova ili odgodu plaćanja uvoznih troškova.

(3)  Članice priznaju da odgoda ne mora biti jednaka izvoznoj subvenciji,primjerice kad se plaćaju odgovarajući kamatni troškovi. Članiceponovno potvrđuju načelo da cijene za robe u transakcijama izmeđuizvoznih poduzeća i stranih kupaca pod njihovom ili pod istomkontrolom moraju u svrhu carinjenja biti one cijene koje bi seplaćale samostalnim poduzećima koja djeluju udaljeno. Svaka članicasmije upozoriti drugu članicu na administrativne ili druge praksekojima se eventualno krši ovaj načelo, a koje dovode do značajneuštede direktnih poreza u izvoznim transakcijama. U takvimslučajevima članice će normalno pokušati riješiti svoje nesuglasicekoristeći pogodnosti postojećih bilateralnih ugovora o porezima ilidrugih specifičnih međunarodnih mehanizama, bez štete za prava iobveze članice po GATT-u 1994., uključujući pravo na konzultacijestvoreno prethodnom rečenicom.

Stavak (e) nije predviđen da spriječi članicu u poduzimanju mjeraradi onemogućavanja dvostrukog oporezivanja dohotka iz stranogizvora kojeg su zaradila njezina poduzeća ili poduzeća neke drugečlanice.

(4)  Stavak (h) se ne primjenjuje na sustave oporezivanja dodanevrijednosti niti na usklađivanje graničnog poreza umjesto istih;problem pretjeranog smanjenja poreza na dodanu vrijednost pokrivenje isključivo sa stavkom (g).


PRILOG II.

Smjernice o potrošnji proizvodnih sredstava u proizvodnom postupku (1)

I.

1.

Sustavi popusta na neizravne poreze mogu dozvoljavati izuzeće,umanjenje ili odgodu kumulativnih neizravnih poreza prethodne faze kojise plaćaju na ona proizvodna sredstva koja se troše u proizvodnjiizvezenog proizvoda (te čine normalni odbitak za otpad). Isto tako,shema povrata priznaje sniženje ili povrat uvoznih troškova koji seplaćaju na proizvodna sredstva koja se troše u proizvodnji izvezenogproizvoda (te čine normalni odbitak za otpad).

2.

Ilustrativni popis izvoznih subvencija iz Priloga I. ovom Sporazumupoziva se na izraz „proizvodna sredstva koja se troše u proizvodnji izvezenogproizvoda” ustavcima (h) i (i). Prema stavku (h), sheme sniženja neizravnih porezamogu predstavljati izvoznu subvenciju samo u onim slučajevima kad dovodedo oslobađanja od plaćanja, sniženja ili odgode kumulativnih neizravnihporeza prethodne faze povrh iznosa takvih poreza koji se stvarno plaćajuna proizvodna sredstva koja se troše u proizvodnji izvezenog proizvoda.Prema stavku (i) sheme povrata mogu predstavljati izvoznu subvencijusamo u onim slučajevima kad dovode do oslobađanja od plaćanja ilipovrata uvoznih troškova povrh onih koji se stvarno plaćaju naproizvodna sredstva koja se troše u proizvodnji izvezenog proizvodna.Oba stavka određuju da se normalni odbitak za otpad mora izvršiti urezultatima koji se odnose na potrošnju proizvodnih sredstava uproizvodnji izvezenog proizvoda. Stavak (i) osim toga predviđa isupstituciju, kada je primjerena.

II.

Pri ispitivanju troše li se proizvodna sredstva u proizvodnji izvezenog proizvoda,kao dijelu ispitnog postupka o kompenzacijskoj pristojbi prema ovom Sporazumu,nadležna tijela trebaju postupiti na sljedećoj osnovi:

1.

Kada se tvrdi da neka shema smanjenja neizravnih poreza, ili neka shemapovrata, donosi subvenciju zbog prevelikog popusta ili pretjeranogpovrata neizravnih poreza ili uvoznih troškova na proizvodna sredstvakoja se troše u proizvodnji izvezenog proizvoda, nadležna tijela morajuponajprije utvrditi ima li članica izvoznica i primjenjuje li nekisustav ili postupak pomoću kojeg je moguće potvrditi koja proizvodnasredstva se troše u proizvodnji izvezenog proizvoda i u kojimkoličinama. Kad se ustanovi da se takav sustav ili postupak primjenjuje,nadležna tijela tada trebaju pregledati sam sustav ili postupak da videje li on razuman, učinkovit u predviđenu svrhu, te temelji li se na općeprihvaćenim komercijalnim praksama u zemlji izvoza. Nadležna tijela mogusmatrati nužnim izvršiti, u skladu sa člankom 12. stavkom 6., određenapraktična ispitivanja radi provjere informacija ili kako bi se samiuvjerili da se sustav ili postupak učinkovito primjenjuje.

2.

Kad takav sustav ili postupak ne postoji, ili kad nije razuman, ili kadpostoji i kad se smatra razumnim, ali je ustanovljeno da se neprimjenjuje ili da se ne primjenjuje učinkovito, daljnje ispitivanječlanice izvoznice na temelju stvarnih korištenih pogonskih sredstavatrebalo bi se obaviti u kontekstu određivanja je li došlo do viškaplaćanja. Ako nadležna tijela smatraju nužnim, daljnje ispitivanje bi seprovelo u skladu sa stavkom 1.

3.

Nadležna tijela trebaju tretirati proizvodna sredstva kao fizičkiugrađena ako se ta proizvodna sredstva koriste u proizvodnom postupku iako su fizički prisutna u izvezenom proizvodu. Članice primaju do znanjada neko proizvodno sredstvo ne mora biti prisutno u konačnom proizvodu uistom obliku u kojem je ušlo u proizvodni proces.

4.

Pri utvrđivanju količine nekog određenog proizvodnog sredstva koje setroši u proizvodnji izvezenog proizvoda, valja uzeti u obzir „normalni odbitak zaotpad” i takavotpad treba tretirati kao potrošen u proizvodnji izvezenog proizvoda.Izraz „otpad” odnosise na onaj dio danog proizvodnog sredstva koji nema neku samostalnufunkciju u proizvodnom procesu, ne troši se u proizvodnji izvezenogproizvoda (zbog kao što su neefikasnosti) i kojeg isti proizvođač nenadoknađuje, ne koristi i ne prodaje.

5.

Odluka nadležnih tijela o tome je li je sporni odbitak za otpad„normalan”treba voditi računa o samom proizvodnom procesu, prosječnom iskustvu uzemlji izvoza, te o drugim tehničkim faktorima, već prema potrebi.Nadležna tijela moraju imati na umu da je važno pitanje da li tijela učlanici izvoznici imaju razumno izračunanu količinu otpada, ako se takoličina namjerava uključiti u popust ili sniženje poreza ilipristojbe.


(1)  Proizvodna sredstva potrošena u proizvodnom procesu su fizički ugrađenasredstva, energija, goriva i ulje korišteni u proizvodnom procesu tekatalizatori koji se troše tijekom uporabe radi dobivanja izvoznogproizvoda.


PRILOG III.

SMJERNICE ZA ODREĐIVANJE SUSTAVA POVRATA U SLUČAJU SUPSTITUCIJE KAO IZVOZNE SUBVENCIJE

I.

Sustavi povrata mogu priznati refundiranje ili povrat uvoznih troškova za proizvodna sredstva koja se troše u proizvodnom procesu nekog drugog proizvoda i u slučaju kada izvoz ovog potonjeg proizvoda sadrži domaća proizvodna sredstva iste kvalitete i s istim karakteristikama kao proizvodna sredstva koja nadomještaju uvezena proizvodna sredstva. Prema stavku (i) Ilustrativnog popisa izvoznih subvencija iz Priloga I., sustavi povrata u slučaju supstitucije mogu činiti subvenciju ako dovode do pretjeranog povrata izvoznih troškova prvotno plaćenih na uvezena proizvodna sredstva za koja se povrat traži.

II.

Pri ispitivanju nekog sustava povrata u slučaju supstitucije kao dijelu ispitnog postupka o kompenzacijskoj pristojbi prema ovom Sporazumu, nadležna tijela trebaju postupiti na sljedeći način:

1.

Stavak (i) Ilustrativnog popisa određuje da se proizvodna sredstva s domaćeg tržišta mogu koristiti kao nadomjestak za uvezena proizvodna sredstva u proizvodnji nekog proizvoda za izvoz pod uvjetom da ta proizvodna sredstva budu jednaka po količini i kakvoći te da imaju iste karakteristike kao uvezena proizvodna sredstva koja nadomještaju. Važno je da postoji neki sustav ili postupak za provjeru koji omogućava tijelima članice izvoznice osiguranje te da one dokažu kako količina proizvodnih sredstava za koja se traži povrat ne prelazi količinu sličnih izvezenih proizvoda, u bilo kojem obliku, i kako nema povrata izvoznih troškova preko onih prvobitno plaćenih na uvoz tih proizvodnih sredstava.

2.

Kad se tvrdi da sustav povrata u slučaju supstitucije dovodi do subvencije, nadležna tijela prvo pristupaju utvrđivanju imaju li nadležna tijela članice izvoznice i primjenjuju li sustav ili postupak provjere. Pošto se utvrdi da se takav sustav ili postupak primjenjuje, nadležna tijela ispituju verifikacijske postupke kako bi utvrdili jesu li oni razumni, učinkoviti za predviđenu svrhu, i temelje li se na opće prihvaćenim komercijalnim praksama u zemlji izvoza. Ako se utvrdi da postupci zadovoljavaju ovo ispitivanje i da se stvarno primjenjuju, pretpostavlja se da ne postoji nikakva subvencija. Nadležna tijela mogu smatrati nužnim da obave, u skladu sa člankom 12. stavkom 6., određena praktična ispitivanja u svrhu provjere informacija ili kako bi se sami uvjerili da se verifikacijski postupci stvarno primjenjuju.

3.

Kad ne postoje verifikacijski postupci, ili kad isti nisu razumni, ili kad takvi postupci postoje i smatraju se razumnima, ali se ustanovi da se ne primjenjuju ili da se ne primjenjuju učinkovito, može postojati subvencija. U takvim slučajevima bilo bi potrebno izvršiti daljnje ispitivanje od strane nadležnih tijela na temelju stvarnih transakcija o kojima je riječ radi utvrđivanja je li došlo do prekomjernog plaćanja. Ako nadležna tijela smatraju nužnim, izvršilo bi se daljnje ispitivanje u skladu sa stavkom 2.

4.

Postojanje odredbe o povratu u slučaju supstitucije po kojoj je izvoznicima dozvoljen izbor posebnih uvoznih pošiljaka na koje se traži povrat ne smije se samo po sebi smatrati da donosi subvenciju.

5.

Smatra se da prekomjerni povrat uvoznih troškova u smislu stavka (i) postoji u slučaju kad su vlade platile kamatu na sva sredstva refundirana po njihovim shemama za povrat, i to u visini stvarno plaćene ili plative kamate.


PRILOG IV.

IZRAČUNAVANJE UKUPNE AD VALOREM SUBVENCIJE (ČLANAK 6. STAVAK 1. TOČKA (a)) (1)

1.

Bilo koje izračunavanje visine subvencije u smislu članka 6. stavka 1. točke (a) vrši se u obliku troška za vladu koja odobrava subvenciju.

2.

S izuzetkom odredaba stavaka 3. do 5, pri utvrđivanju prelazi li ukupna stopa subvencioniranja 5 posto vrijednosti proizvoda, vrijednost proizvoda se izračunava kao ukupna vrijednost prodaje poduzeća primatelja (2) u zadnjem 12-mjesečnom razdoblju, za kojeg podaci o prodaji postoje, prije roka u kojem je subvencija odobrena (3).

3.

U slučaju kad je subvencija vezana za proizvodnju ili prodaju proizvoda, vrijednost proizvoda se izračunava kao ukupna vrijednost prodaje tog proizvoda za poduzeće primatelja u zadnjem 12-mjesečnom razdoblju, za kojeg podaci o prodaji postoje, prije razdoblja u kojem je subvencija odobrena.

4.

U slučaju kada poduzeće primatelj započinje s radom, smatra se da postoji ozbiljna šteta ako sveukupna stopa subvencioniranja prelazi 15 posto ukupno uloženih sredstava. U smislu ovog stavka, razdoblje uhodavanja ne prelazi prvu godinu proizvodnje (4)

5.

U slučaju kada se poduzeće primatelj nalazi u zemlji s inflacijskim gospodarstvom, vrijednost proizvoda se izračunava kao ukupna prodaja poduzeća primatelja (ili prodaja relevantnog proizvoda, ako je subvencija vezana) u prethodnoj kalendarskoj godini indeksirana za stopu inflacije u 12 mjeseci prije mjeseca u kojem se subvencija treba odobriti.

6.

Pri određivanju ukupne stope subvencioniranja u određenoj godini, subvencije odobrene po raznim programima i od strane raznih tijela na području jedne članice se zbrajaju.

7.

Subvencije odobrene prije dana stupanja na snagu WTO Sporazuma, čije pogodnosti su namijenjene budućoj proizvodnji, ulaze u sveukupnu stopu subvencioniranja.

8.

Subvencije protiv kojih se ne mogu poduzeti mjere prema relevantnim odredbama ovog Sporazuma ne ulaze u obračun visine subvencije u smislu članka 6. stavka 1. točke (a).


(1)  Trebalo bi napraviti dogovor između članica, prema potrebi, o stvarima koje nisu specificirane u ovom Prilogu ili koje trebaju daljnja objašnjenja u svrhu članka 6. stavka 1. točke (a).

(2)  Poduzeće primatelj je poduzeće na području članice koja odobrava subvenciju.

(3)  U slučaju subvencija vezanih za poreze vrijednost proizvoda se izračunava kao ukupna vrijednost prodaje poduzeća primatelja u fiskalnoj godini u kojoj je donesena mjera vezana za porez.

(4)  Situacija uhodavanja obuhvaća i slučajeve u kojima su date financijske obveze za razvoj proizvoda ili za izgradnju objekata za proizvodnju proizvoda koji uživaju pogodnosti subvencije, čak i ako proizvodnja nije započela.


PRILOG V.

POSTUPCI ZA PRIKUPLJANJE INFORMACIJA U SVEZI S OZBILJNOM ŠTETOM

1.

Svaka članica surađuje u prikupljanju dokaza kojeg panel treba ispitati upostupcima prema članku 7. stavcima 4. do 6. Stranke u sporu i svakazainteresirana treća članica izvještava DSB čim se prizovu odredbe članka 7.stavka 4. o organizaciji odgovornoj za provedbu ove odredbe na njezinomteritoriju i o postupcima koje treba koristiti radi poštivanja zahtjeva zainformiranjem.

2.

U slučajevima kad se predmeti predaju DSB-u prema članku 7. stavku 4., DSB,na zahtjev, pokreće postupak za dobivanje takve informacije od tijelačlanice koja odobrava subvencije kakav je potreban za utvrđivanje postojanjai visine subvencije, vrijednosti ukupne prodaje poduzeća koja primajusubvencije, kao i informacije potrebne za analizu negativnih utjecajasubvencioniranih proizvoda (1). Taj postupak može obuhvaćati, kada je to primjereno, dostavupitanja tijelu članice koja vrši subvencioniranje i članice koja podnositužbu radi prikupljanja informacija, kao i radi razjašnjenja i dobivanjadetaljnih informacija s kojima strane u sporu raspolažu kroz postupkeprijavljivanja prema dijelu VII. (2).

3.

U slučaju posljedica na tržištima trećih zemalja, neka stranka u sporu možeprikupljati informacije, uključujući i putem pitanja tijelu treće zemlječlanice, potrebne za analizu negativnih utjecaja, koje inače članicatužiteljica ili od članica koja vrši subvencioniranje ne daje naraspolaganje. Ovaj zahtjev treba provoditi tako da se ne nametne nepotrebniteret na treću stranu članicu. Posebno, ne treba očekivati da ta članicaizvrši analizu tržišta ili cijena specijalno u tu svrhu. Informacija kojutreba dati je ona informacija s kojom članica već raspolaže ili koju moželako dobiti (npr. najnoviji statistički podaci koje su relevantnestatističke službe prikupile, ali koji još nisu objavljeni, carinski podacio uvozu i deklariranim vrijednostima proizvoda itd.). Međutim, ako nekastranka u sporu poduzme detaljnu analizu tržišta na svoj trošak, tijelatreće zemlje članice olakšavaju zadaću osobi ili poduzeću koje provodi takvuanalizu i takvoj osobi ili poduzeću dozvoljen je pristup do svih informacijakoje državna tijela normalno ne smatraju povjerljivima.

4.

DSB određuje jednog predstavnika kojemu je zadaća pomagati u postupkuprikupljanja informacija. Jedina namjena tog predstavnika je osiguranjepravovremenog iznošenja na vidjelo onih informacija koje su nužne u svrhubrzog multilateralnog razmatranja spora. Posebno, predstavnik možepredlagati način za najučinkovitije traženje potrebnih informacija tepoticati suradnju stranaka.

5.

Proces prikupljanja informacija prema stavcima 2. do 4. treba biti dovršenu roku od 60 dana od dana kada je predmet predan DSB-u prema članku 7.stavku 4. Informacije prikupljene tijekom tog postupka su predane panelukojeg je ustanovio DSB-a u skladu s odredbama dijela X. Te informacijetrebaju sadržavati, između ostalog, podatke u vezi visine subvencije (i,kada je potrebno, vrijednost ukupne prodaje subvencioniranih poduzeća),cijene subvencioniranog proizvoda, cijene nesubvencioniranog proizvoda,cijene ostalih dobavljača na tržištu, promjene u isporuci subvencioniranogproizvoda tržištu te promjene u udjelima na tržištu. One također trebajusadržavati dokaz kojim se pobija tužba, kao i sve ostale informacije koje bipanel savjet smatrao relevantnima tijekom donošenja svojih zaključaka.

6.

Ako članica koja vrši subvencioniranje i/ili treća zemlja članica nesurađuje u procesu prikupljanja informacija, članica tužiteljica iznosi svojslučaj ozbiljne štete na temelju dokaza kojima raspolaže, zajedno sčinjenicama i slučajevima nesuradnje članice koja vrši subvencioniranjei/ili treće zemlje članice. U slučaju neraspolaganja informacijama zbogpomanjkanja suradnje članice koja vrši subvencioniranje i/ili treće zemlje,panel može kompletirati predmet prema potrebi oslanjajući se na najboljeinformacije kojima inače raspolaže.

7.

U donošenju svoje odluke, panel treba izvući negativne zaključke izslučajeva nesuradnje bilo koje stranke uključene u proces prikupljanjainformacija.

8.

Pri odlučivanju o korištenju bilo najboljih raspoloživih informacija bilonegativnih zaključaka, panel razmatra mišljenja DSB-ovog predstavnikaimenovanog prema stavku 4. o razumnosti bilo kojih zahtjeva za informacijomi o naporima koje su stranke uložile da ispune te zahtjeve uz punu suradnjui pravovremeno.

9.

Ništa u procesu prikupljanja informacija neće ograničavati mogućnost panelada traži takve dodatne informacije koje smatra bitnima za pravilnorješavanje spora, a koje nisu bile na odgovarajući način zatražene ilipripremljene tijekom tog postupka. Međutim, normalno panel ne smije tražitidodatne informacije za kompletiranje predmeta u slučaju kada bi teinformacije jačale položaj jedne određene stranke, a nepostojanje tihinformacija u predmetu je rezultat nerazumne nesuradnje te stranke u procesuprikupljanja informacija.


(1)  U slučajevima kada treba dokazati postojanje ozbiljne štete.

(2)  DSB će prikupljati informacije tako da vodi računa o potrebi zaštiteonih informacija koje su po svojoj prirodi povjerljive ili koje jebilo koja članica uključena u postupak prikupljanja informacija dalakao povjerljive.


PRILOG VI.

ISPITNI POSTUPAK NA LICU MJESTA U SKLADU SA ČLANKOM 12. STAVKOM 6.

1.

Nakon pokretanja ispitnog postupka, nadležna tijela članice izvoznice te poduzeća za koje se zna da su s tim u vezi moraju biti obaviještene o namjeri da se provede ispitni postupak na licu mjesta.

2.

Ako se u iznimnim slučajevima, u ekipu koja provodi ispitni postupak namjerava uključiti i nevladine stručnjake, o tome treba obavijestiti poduzeća i nadležna tijela članice izvoznice. Svi nevladini stručnjaci podliježu strogim sankcijama u pogledu povjerljivosti ispitnog postupka.

3.

Standardna praksa mora biti dobivanje izričite suglasnosti obuhvaćenih poduzeća članice izvoznice prije konačnog zakazivanja posjete.

4.

Čim je zatražena suglasnost primljena, nadležna tijela bi trebala obavijestiti nadležna tijela članice izvoznice o nazivima i adresama poduzeća koja su obuhvaćena posjetom, kao i o dogovorenim datumima.

5.

Obavijest poduzećima u pitanju treba biti poslana dovoljno unaprijed prije same posjete.

6.

Posjete radi objašnjenja upitnika organiziraju se isključivo na zahtjev poduzeća izvoznika. U slučaju takvog zahtjeva nadležna tijela mogu sami sebe staviti na raspolaganje firmi; takva se posjeta može obaviti samo (a) ako nadležna tijela članice uvoznice obavijeste predstavnike nadležnih tijela te članice i (b) ako se prva članica ne protivi posjeti.

7.

Budući da je osnovna svrha ispitnog postupka na licu mjesta provjera informacija ili dobivanje detaljnih podataka, postupak treba obaviti nakon što se primi odgovor na upitnik osim ako poduzeće ne pristane na drukčiji postupak, a nadležna tijela članice izvoznice pristanu na posjetu pošto od tijela koja provode ispitni postupak prime o tome obavijest; nadalje, standardna praksa mora biti da se prije posjete tih poduzeća izvijeste općenito o prirodi informacija koje treba provjeriti i o daljnjim informacijama koje trebaju pružiti, iako se time ne isključuje mogućnost traženja dodatnih pojedinosti na licu mjesta, što može ovisiti o tamo dobivenim informacijama.

8.

Na upite ili pitanja koja postave tijela ili poduzeća članice izvoznice, a koji su bitni za uspjeh ispitnog postupka na licu mjesta trebalo bi, kad god je to moguće, odgovoriti prije posjete.


PRILOG VII.

ČLANICE ZEMLJE U RAZVOJU IZ ČLANKA 27. STAVKA 2. TOČKE (a)

Članice zemlje u razvoju koje nisu podložne odredbama članka 3. stavka 1. točke (a) u smislu članka 27. stavka 2. točke (a) jesu:

(a)

Najmanje razvijene zemlje koje su kao takve odredili Ujedinjeni narodi, a koje su članice WTO-a.

(b)

Svaka od sljedećih zemalja u razvoju koje su članice WTO-a ulazi u djelokrug odredaba koje su primjenljive na ostale zemlje u razvoju članice prema članku 27. stavku 2. točke (b) kad bruto nacionalni proizvod po glavi stanovnika dosegne vrijednost od $ 1 000 godišnje (1): Bolivija, Kamerun, Kongo, Côte d'Ivoire, Dominikanska Republika, Egipat, Gana, Gvatemala, Gvajana, Indija, Indonezija, Kenija, Maroko, Nikaragva, Nigerija, Pakistan, Filipini, Senegal, Šri Lanka i Zimbabve.


(1)  Uvrštavanje zemalja u razvoju članica u popis iz stavka (b) bazira se na najnovijim podacima Svjetske banke o bruto nacionalnom dohotku po glavi stanovnika.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

197


21994A1223(15)


L 336/184

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O ZAŠTITNIM MJERAMA

ČLANICE,

Imajući na umu opći cilj članica da unaprijede i ojačaju sustav međunarodne trgovine natemelju GATT-a 1994.;

Prepoznajući potrebu razjašnjavanja i jačanja disciplina GATT-a 1994, a posebno onih izčlanka XIX. (hitni postupci pri uvozu određenih proizvoda), da se ponovno uspostavimultilateralni nadzor nad zaštitnim mjerama i ukinu mjere koje izmiču takvomnadzoru;

Prepoznajući važnost strukturnih prilagodbi i potrebe jačanja, a ne ograničavanja,tržišnog natjecanja na međunarodnim tržištima; i

Prepoznajući nadalje da je u tu svrhu potrebno zaključiti jedan sveobuhvatni sporazum,koji se primjenjuje na sve članice i temelji na osnovnim načelima GATT-a 1994.,

SPORAZUMNE SU:

Članak 1.

Opće odredbe

Ovim se Sporazumom utvrđuju pravila za primjenu zaštitnih mjera, pod kojima sepodrazumijevaju mjere predviđene u članku XIX. GATT-a 1994.

Članak 2.

Uvjeti

1.   Članica (1) može primjenjivati zaštitne mjere na neki proizvod samo ako je tačlanica utvrdila, u skladu s niže navedenim odredbama, da se takav proizvoduvozi na njezino državno područje u toliko povećanim količinama, bilo uapsolutnom smislu ili u odnosu na domaću proizvodnju, te pod takvim uvjetimakoji nanose ili prijete nanošenjem ozbiljne štete domaćoj industriji kojaproizvodi slične ili izravno konkurentne proizvode.

2.   Zaštitne mjere primjenjuju se na uvozni proizvod, neovisno o njegovompodrijetlu.

Članak 3.

Ispitni postupak

1.   Članica može primijeniti neku zaštitnu mjeru tek nakon što nadležno tijeločlanice provede ispitni postupak u skladu s postupcima koji su prethodnoutvrđeni i objavljeni u skladu sa člankom X. GATT-a 1994. Taj postupak uključujeodgovarajuću javnu obavijest svim zainteresiranim strankama i javne rasprave ilidruge načine priopćavanja, putem kojih uvoznici, izvoznici i drugezainteresirane stranke mogu iznijeti dokaze i svoja mišljenja, uključujući ipriliku da odgovore na izlaganja drugih strana i da iznesu mišljenja, izmeđuostalog, o tome da li bi primjena neke zaštitne mjere bila od javnog interesa.Nadležna tijela objavljuju izvješće koje sadrži njihove nalaze i obrazloženezaključke u vezi sa svim odgovarajućim činjenicama, koji se odnose na stvarnostanje i pravni temelj.

2.   Informacije, koje su po svojoj naravi povjerljive, ili koje se daju upovjerenju, vezano uz razmatrani slučaj, nadležna tijela moraju tretirati kaotakve. Te se informacije ne smiju otkrivati bez dopuštenja stranke koja ih jedala. Od stranaka koje daju povjerljive informacije može se zatražiti da dostavenjihov sažetak koji neće biti povjerljiv ili, ako stranke naznače da informacijenije moguće sažeti, razlozi zašto se ne može dostaviti sažetak. Međutim, akonadležna tijela ustanove da zahtjev za povjerljivosti nije opravdan, te akodavatelj informacije nije voljan niti objaviti takvu informaciju niti dozvolitinjezino objavljivanje u općenitom ili sažetom obliku, vlasti mogu takvuinformaciju zanemariti, osim ako se iz odgovarajućih izvora može potvrditi da sute informacije točne.

Članak 4.

Utvrđivanje ozbiljne štete ili prijetnje ozbiljne štete

1.   Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

„ozbiljnašteta”znači značajno ukupno slabljene položaja domaćeproizvodnje;

(b)

„prijetnjaozbiljne štete” znači ozbiljnu štetu koja je očitoneizbježna u skladu s odredbama stavka 2. Utvrđivanje prijetnjeozbiljne štete temelji se na činjenicama, a ne samo na navodima,nagađanju ili nejasnim mogućnostima;

(c)

prilikom utvrđivanja štete ili prijetnje ozbiljne štete,„domaćaproizvodnja” znači cjelinu proizvođača sličnih iliizravno konkurentnih proizvoda koji djeluju na državnom područjuneke članice, ili one čija ukupna proizvodnja sličnih iliizravno konkurentnih proizvoda predstavlja pretežit dio ukupnedomaće proizvodnje tih proizvoda.

2.

(a)

Tijekom ispitnog postupka provedenog s ciljem da se utvrdi dali je povećani uvoz prouzročio ili prijeti nanošenjem ozbiljneštete domaćoj proizvodnji u smislu ovog Sporazuma, nadležnatijela ocjenjuju sve činjenice bitne za predmet i količinskimjerljive činjenice koje utječu na stanje u promatranojindustriji, a posebno stupanj i iznos povećanoga uvozapredmetnog proizvoda u apsolutnim i relativnim količinama, udiodomaćeg tržišta preuzet takvim povećanim uvozom, promjene uobujmu prodaje, proizvodnje, produktivnosti, iskorištenjuproizvodnih kapaciteta, dobiti i gubicima te zaposlenosti.

(b)

Utvrđivanje stanja na koje se odnosi točka (a) neće seprovesti, osim ako ispitni postupak pokaže, na temeljuobjektivnih dokaza, da postoji uzročna veza između povećanoguvoza tog proizvoda i ozbiljne štete ili prijetnje ozbiljneštete. Kad ozbiljnu štetu domaćoj proizvodnji nanose istodobno idrugi čimbenici, koji nisu u vezi s povećanim uvozom, takvašteta ne pripisuje se povećanom uvozu.

(c)

Nadležna tijela odmah objavljuju, u skladu s odredbama članka3., podrobnu analizu ispitivanog slučaja, kao i prikaz značajaispitanih čimbenika.

Članak 5.

Primjena zaštitnih mjera

1.   Svaka članica može primjenjivati zaštitne mjere samo u onom opsegu koliko jeto potrebno da bi se spriječila ili popravila ozbiljna šteta i da bi se olakšalaprilagodba. Ako se primjenjuje količinsko ograničenje, takva mjera ne smijesmanjiti obujam uvoza ispod razine jednog nedavnog razdoblja koje čini prosjekuvoza u proteklom trogodišnjem razdoblju za koje postoje statistički podaci,osim ako ne postoji jasno opravdanje da je potreban drugačiji opseg kako bi sespriječila ili popravila ozbiljna šteta. Članice bi trebale odabrati mjere kojesu najprimjerenije za postizanje ovih ciljeva.

2.

(a)

Kada se između zemalja dobavljača dodjeljuju kvote, članicakoja primjenjuje ograničenja može tražiti dogovor u vezi sdodjelom određenog udjela u kvoti sa svim članicama posebnozainteresiranim za isporuku predmetnog proizvoda. U slučajevimakad takva metoda nije praktički izvediva ta članica drugimčlanicama, koje su zainteresirane za isporuku predmetnogproizvoda, može dodijeliti udjele u kvoti razmjerno isporukamatih članica tijekom prethodnog oglednog razdoblja, u smislukoličine ili vrijednosti uvoza proizvoda, s time da se uzmu uobzir svi posebni čimbenici koji su mogli imati ili imajuutjecaja na trgovinu tim proizvodom.

(b)

Svaka članica može odstupiti od odredbi iz točke (a) poduvjetom da su provedena savjetovanja iz članka 12. stavka 3.,pod pokroviteljstvom Odbora za zaštitne mjere, navedenog učlanku 13. stavku 1., i da su tom Odboru predočeni jasni dokazii. da se uvoz iz određenih članica povećao u postotku koji jenerazmjeran ukupnom povećanju uvoza tog proizvoda u oglednomrazdoblju, ii. da su razlozi za odstupanje od odredbi iz točke(a) opravdani i iii. da su uvjeti za takvo odstupanje jednaki zasve dobavljače. Trajanje svake od tih mjera ne smije seprodužiti više od početnog razdoblja iz članka 7. stavka 1. Ovose odstupanje ne smije dopustiti u slučaju prijetnje ozbiljneštete.

Članak 6.

Privremene zaštitne mjere

U kritičnim okolnostima, kad bi odgoda mogla prouzročiti teško otklonjivu štetu,članica može poduzeti privremene zaštitne mjere na temelju prethodnog utvrđivanjapostojanja jasnih dokaza da je povećani uvoz prouzročio ili prijeti nanošenjemozbiljne štete. Privremena mjera ne smije trajati dulje od 200 dana, tijekom kojegrazdoblja treba biti udovoljeno zahtjevima iz članaka 2. do 7. i članka 12. Takvemjere mogu biti u obliku povećanja carina koje se moraju žurno refundirati akonaknadno ispitivanje prema članku 4. stavku 2. ne utvrdi da je povećani uvozprouzročio ili prijeti nanošenjem ozbiljne štete domaćoj proizvodnji. Razdobljetrajanja privremene mjere računa se kao dio početnog razdoblja i svakog produljenjaprema članku 7. stavcima 1. do 3.

Članak 7.

Trajanje i preispitivanje zaštitnih mjera

1.   Članice primjenjuju zaštitne mjere samo kroz ono razdoblje koliko je tonužno da bi se spriječila ili popravila ozbiljna šteta i da bi se olakšalaprilagodba. To razdoblje ne smije biti dulje od četiri godine, osim ako seproduži u skladu sa stavkom 2.

2.   Razdoblje iz stavka 1. može se produžiti pod uvjetom da su nadležna tijelačlanice uvoznice utvrdila, u skladu s postupcima navedenim u člancima 2. do 5.,da je zaštitna mjera i dalje potrebna kako bi se spriječila ili popravilaozbiljna šteta i da postoje dokazi o prilagodbi industrije, te uz uvjet da sepoštuju odgovarajuće odredbe iz članka 8. i 12.

3.   Ukupno razdoblje primjene neke zaštitne mjere, uključujući tu i razdobljeprimjene bilo koje privremene mjere, razdoblje početne primjene i svakoproduženje tog razdoblja, ne smije biti duže od osam godina.

4.   Kako bi se olakšala prilagodba u situaciji kad se, na temelju obavijesti usmislu članka 12. stavka 1., predviđa trajanje neke zaštitne mjere duže odgodinu dana, članica koja primjenjuje tu mjeru je progresivno ublažava upravilnim razmacima tijekom razdoblja primjene. Ako primjena takve mjere potrajeduže od tri godine, članica koja primjenjuje takvu mjeru preispituje postojećestanje najkasnije na sredini razdoblja njezinog trajanja i, ako je to prikladno,povlači mjeru ili ubrzava njezino ublažavanje. Mjera produžena u skladu sastavkom 2. ne smije biti restriktivnija nego li je bila na kraju početnograzdoblja i mora se i dalje ublažavati.

5.   Ni jedna zaštitna mjera ne primjenjuje se ponovo na uvoz nekog proizvoda nakoji se je već primjenjivala takva mjera, a poduzeta nakon dana stupanja nasnagu WTO sporazuma, u vremenskom razdoblju koje je po trajanju jednako onometijekom kojeg je takva mjera bila prethodno primjenjivana, s time da torazdoblje neprimjenjivanja bude najmanje dvije godine.

6.   Bez obzira na odredbe stavka 5., zaštitna mjera u trajanju od 180 danaili manje može se ponovno primijeniti na uvoz nekog proizvoda:

(a)

ako je protekla najmanje jedna godina od datuma uvođenja nekezaštitne mjere na uvoz tog proizvoda;

(b)

ako takva zaštitna mjera nije bila primijenjena na istiproizvod više od dva puta u petogodišnjem razdoblju koje jeneposredno prethodilo danu uvođenja te mjere.

Članak 8.

Razina koncesija i drugih obveza

1.   Članica koja predlaže primjenu zaštitne mjere ili traži produženje zaštitnemjere, nastoji održati približno jednaku razinu koncesija i drugih obveza onojkoja je uspostavljena na temelju GATT-a 1994. između nje i članica izvoznicakoje bi bile pogođene takvom mjerom u skladu s odredbama članka 12. stavka 3.Kako bi se postigao taj cilj, članice o kojima se radi mogu dogovoriti bilokakve odgovarajuće načine za trgovinsku kompenzaciju nepovoljnih učinaka takvemjere na njihovu trgovinsku razmjenu.

2.   Ako se ne postigne dogovor u roku od 30 dana kroz savjetovanje na temeljučlanka 12. stavka 3., tada će pogođene članice izvoznice moći, najkasnije 90dana od primjene mjere, suspendirati, po isteku 30 dana od dana kada je Vijećeza trgovinu robom primilo pisanu obavijest o suspenziji, primjenu približnojednakih koncesija ili drugih obveza prema GATT-u 1994., na trgovinu članicekoja primjenjuje zaštitnu mjeru, o čijoj se suspenziji Vijeće za trgovinuslaže.

3.   Pravo na suspenziju iz stavka 2. ne primjenjuje se tijekom prve tri godineprimjene zaštitne mjere, pod uvjetom da je zaštitna mjera poduzeta kao rezultatapsolutnog povećanja uvoza i da je mjera u skladu s odredbama ovogSporazuma.

Članak 9.

Članice zemlje u razvoju

1.   Zaštitne mjere ne primjenjuju se na proizvod podrijetlom iz članice zemlje urazvoju, sve dok udio uvoza tog proizvoda ne prelazi 3 %, te pod uvjetom dačlanice zemlje u razvoju s udjelom u uvozu manjim od 3 % zajednički ne čine višeod 9 % uvoza tog proizvoda (2).

2.   Članica zemlja u razvoju ima pravo produžiti razdoblje primjene zaštitnemjere do dvije godine više od najdužeg razdoblja predviđenog člankom 7. stavkom3. Bez obzira na odredbe članka 7. stavka 5., članica zemlja u razvoju ima pravoponovno primijeniti zaštitnu mjeru na uvoz proizvoda koji je već bio podvrgnuttakvoj mjeri, poduzetoj nakon dana stupanja na snagu WTO sporazuma, i to nakonvremenskog razdoblja koji predstavlja pola razdoblja tijekom kojeg je ta mjerabila ranije primjenjivana, pod uvjetom da je razdoblje neprimjenjivanja najmanjedvije godine.

Članak 10.

Postojeće mjere na temelju članka XIX.

Članice trebaju okončati sve zaštitne mjere poduzete u skladu s člankom XIX.GATT-a 1947. koje su postojale na dan stupanja na snagu WTO Sporazuma, najkasnije uroku od osam godina nakon njihove prve primjene ili pet godina od dana stupanja nasnagu WTO sporazuma, ovisno o tome koji od tih rokova uslijedi kasnije.

Članak 11.

Zabrana i ukidanje određenih mjera

1.

(a)

Članica ne poduzima niti traži bilo kakve hitne mjere vezane zauvoz određenog proizvoda, kako je to predviđeno člankom XIX.GATT-a 1994., osim ako je takva mjera u skladu s odredbama togčlanka, a primjenjuje se u skladu s ovim Sporazumom.

(b)

Nadalje, niti jedna članica ne traži, poduzima ili primjenjujebilo kakva svojevoljna ograničenja izvoza, dogovore oograničenju tržišta ili neke slične mjere u vezi s izvozom iliuvozom (3), (4). U to su uključene mjere koje neka članica poduzme samaili u sporazumu ili dogovoru između dvije ili više članica.Svaka takva mjera, koja bude na snazi na dan stupanja na snaguWTO sporazuma, mora se uskladiti s ovim Sporazumom ili postupnoukinuti u skladu sa stavkom 2.

(c)

Ovaj Sporazum se ne primjenjuje na mjere koje je tražila,poduzela ili primjenjuje neka članica u skladu s odredbamaGATT-a 1994. izvan članka XIX., i multilateralnim trgovinskimsporazumima iz Dodatka 1. A koji ne uključuju ovaj Sporazum, iliu skladu s protokolima i sporazumima ili aranžmanima zaključenimu okviru GATT-a 1994.

2.   Postupno ukidanje mjera na koje se odnosi stavak 1. točka (b) provodi seprema vremenskom rasporedu kojeg zainteresirane članice predoče Odboru zazaštitne mjere najkasnije u roku od 180 dana nakon dana stupanja na snagu WTOSporazuma. U tim rasporedima se predviđa postupno ukidanje ili usklađivanje sovim Sporazumom svih mjera iz stavka 1., u razdoblju koje ne prelazi četirigodine od dana stupanja na snagu WTO sporazuma, uz uvjet da taj rok možeprekoračiti najviše jedna specifična mjera po članici uvoznici (5), ali ne duže od 31. prosinca 1999. Svakotakvo izuzeće se mora uzajamno dogovoriti između izravno zainteresiranih članicai o tome se mora obavijestiti Odbor za zaštitne mjere koji takav prijedlograzmatra i odobrava u roku od 90 dana od stupanja na snagu WTO sporazuma. UDodatku ovog Sporazuma navodi se mjera za koju je dogovoreno da pripada u ovoizuzeće.

3.   Članice ne potiču niti podupiru javna ili privatna poduzeća na usvajanje iliodržavanje nevladinih mjera koje su jednake onima iz stavka 1.

Članak 12.

Obavješćivanje i savjetovanje

1.   Svaka članica odmah obavješćuje Odbor za zaštitne mjere o:

(a)

pokretanju ispitnog postupka u vezi s ozbiljnom štetom iliprijetnjom da ona nastupi, te o razlozima za pokretanje togpostupka;

(b)

utvrđivanju postojanja ozbiljne štete ili prijetnje ozbiljneštete zbog povećanog uvoza;

(c)

donošenju odluke o uvođenju ili produžetku zaštitnemjere.

2.   Prilikom slanja obavijesti prema stavku 1. točkama (b) i (c), članica kojapredlaže uvođenje ili produženje zaštitne mjere mora Odboru za zaštitne mjeredostaviti sve informacije u vezi s time, koje uključuju dokaze o ozbiljnoj štetiili prijetnji ozbiljne štete zbog povećanog uvoza, točan opis predmetnogproizvoda i predložene mjere, predloženi datum uvođenja mjere, predviđenotrajanje mjere i vremenski raspored njezinog progresivnog ublažavanja. U slučajuprodužavanja neke mjere, treba također predočiti dokaze o prilagodbi industrijena koju se mjera odnosi. Vijeće za trgovinu robom i Odbor za zaštitne mjere mogutražiti i dodatne informacije, koje smatraju potrebnima, od članice kojapredlaže uvođenje ili produžavanje takve mjere.

3.   Članica koja predlaže primjenu ili produženje neke zaštitne mjere, osiguravaodgovarajuću priliku za prethodna savjetovanja s onim članicama koje su bitnozainteresirane kao izvoznice predmetnog proizvoda, s ciljem, između ostalog,provjeravanja informacija dostavljenih u skladu sa stavkom 2., razmjenemišljenja o mjeri i postizanje dogovora o načinima za postizanje cilja iz članka8. stavka 1.

4.   Svaka članica mora obavijestiti Odbor za zaštitne mjere prije poduzimanjaprivremenih mjera iz članka 6. Savjetovanja započinju odmah nakon uvođenja takvemjere.

5.   Rezultati savjetovanja u smislu ovog članka, kao i rezultati preispitivanjana polovini vremenskog razdoblja primjene mjere u smislu članka 7. stavka 4.,svi oblici kompenzacija u smislu članka 8. stavka 1. te predložene suspenzijekoncesija i drugih obveza u smislu članka 8. stavka 2., članice kojih se totiče, moraju odmah biti podneseni Vijeću za trgovinu robom.

6.   Članice moraju odmah obavijestiti Odbor za zaštitne mjere o svojim zakonima,propisima i upravnim postupcima koji se odnose na zaštitne mjere, kao i sveizmjene istih.

7.   Članice koje primjenjuju mjere na koje se odnosi članak 10. i članak 11.stavak 1., koje su postojale na dan stupanja na snagu WTO sporazuma, moraju otakvim mjerama obavijestiti Odbor za zaštitne mjere, najkasnije u roku od 60dana od stupanja na snagu WTO sporazuma.

8.   Svaka članica može obavijestiti Odbor za zaštitne mjere o svim zakonima,propisima, upravnim postupcima i o svim mjerama i akcijama koje su predmetomovog Sporazuma, a koje nisu podnesene drugim članicama od kojih se to traži ovimSporazumom.

9.   Svaka članica može obavijestiti Odbor za zaštitne mjere o svim nevladinimmjerama iz članka 11. stavka 3.

10.   Sve obavijesti Vijeću za trgovinu robom, koje se spominju u ovom Sporazumu,uobičajeno se dostavljaju putem Odbora za zaštitne mjere.

11.   Odredbe ovog Sporazuma u vezi sa slanjem obavijesti, od niti jedne članicene traže otkrivanje povjerljivih informacija čije bi otkrivanje onemogućiloprovođenje zakona ili bi na neki drugi način bilo suprotno javnom interesu ilibi štetilo legitimnim poslovnim interesima pojedinih poduzeća, bilo javnih iliprivatnih.

Članak 13.

Nadzor

1.   Osniva se Odbor za zaštitne mjere koji je u nadležnosti Vijeća zatrgovinu robom, kojem slobodno može pristupiti svaka članica koja iskažesvoju želju da u njemu sudjeluje. Odbor ima sljedeće funkcije:

(a)

nadgledanje i podnošenje godišnjeg izvješća Vijeću za trgovinurobom o općem provođenju ovog Sporazuma te davanje preporuka zanjegovo poboljšavanje;

(b)

utvrđivanje, na zahtjev pogođene članice, o tome jesu li sepoštovali postupovni zahtjevi ovog Sporazuma u vezi sa zaštitnimmjerama, te izvještavanje o svojim nalazima Vijeća za trgovinurobom;

(c)

pomoć članicama, ako one to traže, u njihovim savjetovanjima, uskladu s odredbama ovog Sporazuma;

(d)

ispitivanje mjera iz članka 10. i članka 11. stavka 1.,praćenje postupnog ukidanja takvih mjera te odgovarajućeizvješćivanje Vijeća za trgovinu robom;

(e)

provjera, na zahtjev članice koja uvodi zaštitnu mjeru, da lisu prijedlozi za suspenziju koncesija i drugih obveza„približno jednaki” te odgovarajuće izvještavanje Vijeća zatrgovinu robom;

(f)

primanje i provjera svih obavijesti predviđenih ovim Sporazumomte odgovarajuće izvještavanje Vijeća za trgovinu robom; i

(g)

obavljanje svih drugih djelatnosti u vezi s ovim Sporazumomkoje bi moglo odrediti Vijeće za trgovinu robom.

(2)   Kako bi pomoglo Odboru u obavljanju nadzora, Tajništvo godišnje izrađujeizvješće o činjeničnom stanju provođenja ovog Sporazuma, na temelju obavijesti idrugih pouzdanih informacija kojima raspolaže.

Članak 14.

Rješavanje sporova

Odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994., na način kako je to razrađeno iodređeno Dogovorom o rješavanju sporova, primjenjuju se na savjetovanja i rješavanjesporova nastalih u vezi s ovim Sporazumom.


(1)  Carinska unija može primjenjivati zaštitnu mjeru kao jedinstvena cjelinaili u ime neke države članice. Kad carinska unija primjenjuje zaštitnumjeru kao jedinstvena cjelina, svi uvjeti za utvrđivanje ozbiljne šteteili prijetnje ozbiljne štete temeljit će se, prema ovom Sporazumu, nauvjetima koji postoje u dotičnoj carinskoj uniji kao cjelini. Kad sezaštitna mjera provodi u ime neke države članice, svi uvjeti zautvrđivanje ozbiljne štete ili prijetnje nastankom ozbiljne štete,temeljit će se na uvjetima koji postoje u dotičnoj državi članici itakva se mjera mora ograničiti na državu članicu. Niti jedna od odredbiiz ovog Sporazuma ne utječe na tumačenje odnosa između članka XIX. istavka 8. članka XXIV. GATT-a 1994.

(2)  Član mora odmah obavijestiti Povjerenstvo o zaštitnim mjerama poduzetimau skladu s člankom 9. stavkom 1.

(3)  Uvozna kvota, koja se primjenjuje kao zaštitna mjera uskladu s odgovarajućim odredbama GATT-a 1994. i ovogSporazuma, može se – na temelju uzajamnog dogovora –administrativno provoditi od strane članiceizvoznice.

(4)  Primjeri sličnih mjera uključuju prilagođavanje izvoza,sustave praćenja izvoznih i uvoznih cijena, nadzor naduvozom ili izvozom, obvezne uvozne kartele idiskrecijske programe davanja uvoznih i izvoznihdozvola, koje svaka za sebe imaju cilj pružanjazaštite.

(5)  Jedini takav izuzetak, na koji imaju pravo Europske zajednice, naveden jeu Dodatku ovom Sporazumu.


PRILOG

Izuzeće prema članku 11. stavku 2.

Članice

Proizvod

Ukidanje

EZ/Japan

Putnički automobili, terenska vozila, lagana komercijalna vozila, laki kamioni (do 5 tona) te ista vozila u potpuno rastavljenom obliku (CKD-kompleti)

31. prosinca 1999.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

203


21994A1223(16)


L 336/191

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


OPĆI SPORAZUM O TRGOVINI USLUGAMA

ČLANICE,

PREPOZNAJUĆI sve veći značaj trgovine uslugama za rast i razvoj svjetskogagospodarstva;

ŽELEĆI uspostaviti multilateralni okvir načela i pravila za trgovinu uslugama s ciljempovećanja takve trgovine pod uvjetima transparentnosti i postupne liberalizacije kaosredstva promicanja gospodarskog rasta svih trgovinskih partnera i razvoja u zemljama urazvoju;

ŽELEĆI što prije postići veću razinu liberalizacije trgovine uslugama putem uzastopnihrundi multilateralnih pregovora usmjerenih na promicanje interesa svih sudionika natemelju uzajamne koristi i postizanja ukupne ravnoteže prava i obveza, a uz primjerenopoštovanje ciljeva nacionalnih politika;

PREPOZNAJUĆI pravo članica na propisivanje i donošenje novih propisa o pružanju usluga nasvojem državnom području radi udovoljavanja ciljevima nacionalnih politika ipriznavajući posebne potrebe zemalja u razvoju da s obzirom na postojeću nesrazmjernostvezano za stupanj razvijenosti propisa o uslugama u različitim državama koriste topravo;

ŽELEĆI olakšati sve značajnije sudjelovanje zemalja u razvoju u trgovini uslugamauključujući i povećanje njihova izvoza usluga, među ostalim, putem jačanja njihoveunutarnje sposobnosti pružanja usluga i njihove učinkovitosti i konkurentnosti;

UZIMAJUĆI POSEBNO U OBZIR ozbiljne poteškoće najnerazvijenijih zemalja s obzirom nanjihovu posebnu gospodarsku situaciju i njihove razvojne, trgovinske i financijskepotrebe;

SPORAZUMNE SU:

DIO I.

PODRUČJE PRIMJENE I DEFINICIJA

Članak 1.

Područje primjene i definicija

1.   Ovaj Sporazum se primjenjuje na mjere članica koje imaju utjecaja natrgovinu uslugama.

2.   Za potrebe ovog Sporazuma trgovina uslugama se određuje kao pružanjeusluge:

(a)

s državnog područja jedne članice na državno područje drugečlanice;

(b)

na državnom području jedne članice korisniku usluga izdruge članice;

(c)

od strane pružatelja usluge jedne članice, krozkomercijalnu prisutnost na državnom području neke drugečlanice;

(d)

od strane pružatelja usluge iz jedne članice, krozprisutnost fizičkih osoba iz te članice na državnom područjuneke druge članice.

3.   Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

„mjerečlanica” znači mjere poduzete odstrane:

i.

središnjih, regionalnih ili lokalnih vlada itijela; te

ii.

nevladinih organizacija u izvršenju ovlastikoje su im povjerile središnje, regionalne ililokalne vlade ili tijela.

Pri ispunjavanju svojih obveza po ovom Sporazumu svakačlanica poduzima razumne raspoložive mjere kako bi osiguralada na svojem državnom području regionalne i lokalne vlade itijela te nevladine organizacije ispunjavaju obveze.

(b)

„usluge” znači svaka usluga u svim sektorimaosim usluga pruženih u obavljanju vladinih ovlasti;

(c)

„usluga pružena u obavljanju vladinih funkcija” znači svakausluga koja se ne pruža na komercijalnoj osnovi niti uuvjetima konkurencije s jednim ili više pružateljausluga.

DIO II.

OPĆE OBVEZE I DISCIPLINE

Članak II.

Tretman najpovlaštenije nacije

1.   S obzirom na sve mjere na koje se odnosi ovaj Sporazum svaka članica,odmah i bezuvjetno, odobrava uslugama i pružateljima usluga bilo koje drugečlanice ne manje povoljan tretman od onog koji odobrava uslugama ipružateljima usluga bilo koje treće zemlje.

2.   Članica može primjenjivati mjere koje nisu u skladu sa stavkom 1. ovogčlanka ako su te mjere navedene u Prilogu o izuzećima od primjene članka II.i ako udovoljavaju uvjetima iz tog Priloga.

3.   Odredbe ovog Sporazuma ne tumače se na način da bilo koju članicusprečavaju u pružanju ili odobravanju povlastica susjednim zemljama s ciljemolakšavanja razmjene lokalno pružanih i korištenih usluga ograničenih nasusjedna granična područja.

Članak III.

Transparentnost

1.   Svaka članica objavljuje bez odlaganja sve relevantne mjere općeprimjene koje se odnose ili utječu na provedbu ovog Sporazuma, najkasnije dotrenutka stupanja na snagu takvih mjera, osim u slučajevima izvanrednihsituacija. Objavljuju se također i međunarodni sporazumi koji imaju veze iliutječu na trgovinu uslugama, a kojih je članica potpisnica.

2.   Kada objavljivanje iz stavka 1. nije moguće, takve informacije trebajubiti dostupne javnosti na drugi način.

3.   Svaka članica bez odlaganja, barem jednom godišnje, obavještava Vijećeza trgovinu uslugama o uvođenju svakog novog ili o promjeni postojećegzakona, propisa ili upravnih smjernica koji značajno utječu na trgovinuuslugama na koje se odnose njezine specifične obveze po ovomSporazumu.

4.   Svaka članica bez odlaganja odgovara na sve zahtjeve neke druge članicekoji se odnose na određene informacije o svim mjerama opće primjene ili omeđunarodnim sporazumima u smislu stavka 1. Svaka članica, također,uspostavlja jedan ili više informacijskih centara za pružanje specifičnihinformacija drugim članicama na njihov zahtjev o svim takvim pitanjima, kaoi o pitanjima koja podliježu obvezi notifikacije iz stavka 3. Informacijskicentar se osniva u roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Sporazumao osnivanju WTO-a (u daljem tekstu: „Sporazum o WTO-u”). Odgovarajuća fleksibilnost može se dogovoriti zapojedine članice - zemlje u razvoju vezano uz rok u kojem one morajuosnovati informacijske centre. Informacijski centri ne moraju bitidepozitari za zakone i ostale propise.

5.   Svaka članica može Vijeću za trgovinu uslugama notificirati sve mjerekoje je poduzela neka druga članica, a za koju smatra da utječe na provedbuovog Sporazuma.

Članak III. a

Objavljivanje povjerljivih podataka

Nijednom odredbom ovog Sporazuma od članica se ne zahtijeva pružanjepovjerljivih podataka čije bi objavljivanje priječilo provedbu zakona ili bi nadrugi način bilo protivno javnom interesu ili bi moglo štetiti legitimnimkomercijalnim interesima pojedinih javnih ili privatnih poduzeća.

Članak IV.

Povećanje sudjelovanja zemalja u razvoju

1.   Povećanje sudjelovanje članica - zemalja u razvoju u svjetskojtrgovini olakšava se putem usuglašenih specifičnih obveza s različitimčlanicama u skladu s dijelovima III. i IV. ovog Sporazuma, i odnose sena:

(a)

jačanje njihove domaće sposobnosti pružanja usluga idjelotvornosti i konkurentnosti, između ostalog, pristupomtehnologiji na komercijalnoj osnovi;

(b)

poboljšanje njihova pristupa distribucijskim kanalima iinformacijskim mrežama; i

(c)

liberalizaciju pristupa tržištu u sektorima i oblicimapružanja usluga koje su u njihovom izvoznom interesu.

2.   Razvijene zemlje članice i, koliko je to moguće, ostale članice, uroku od dvije godine od stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u,uspostavljaju kontaktne centre koji pružateljima usluga članica izzemalja u razvoju olakšavaju pristup informacijama povezanim s njihovimtržištima, a u vezi s:

(a)

komercijalnim i tehničkim aspektima pružanja usluga;

(b)

registracijom, priznavanjem i dobivanjem profesionalnihkvalifikacija; i

(c)

dostupnošću uslužnih tehnologija.

3.   U provedbi stavaka 1. i 2. posebna se prednost daje najnerazvijenijimzemljama članicama. Posebno se uzimaju u obzir ozbiljne poteškoćenajnerazvijenijih zemalja u vezi s prihvaćanjem usuglašenih specifičnihobveza, a s obzirom na njihovu posebnu gospodarsku situaciju i razvojne,trgovinske i financijske potrebe.

Članak V.

Gospodarska integracija

1.   Ovaj Sporazum ne sprečava niti jednu članicu u tome da bude strankaili da pristupi nekom sporazumu o liberalizaciji trgovine uslugama poduvjetom da takav sporazum:

(a)

obuhvaća značajan broj sektora (1); i

(b)

ne sadržava niti osigurava ukidanje u najvećoj mogućojmjeri svake diskriminacije među strankama u smislu člankaXVII., u sektorima na koje se odnosi podstavak (a),putem:

i.

ukidanja postojećih diskriminacijskih mjera;i/ili

ii.

zabranom novih ili strožih diskriminacijskihmjera;

stupanjem na snagu takvog sporazuma ili u nekom drugomrazumnom roku, osim za mjere dopuštene sukladno člancimaXI., XII., XIV. i XIV. a.

2.   Pri ocjeni jesu li ispunjeni uvjeti iz stavka 1.(b) razmatra se odnostog sporazuma prema širem procesu gospodarske integracije ili liberalizacijetrgovine između zemalja na koje se on odnosi.

3.

(a)

U slučajevima kad su zemlje u razvoju stranke takvogsporazuma kao što je navedeno u stavku 1., omogućuje sefleksibilnost u pogledu uvjeta utvrđenih u stavku 1.,posebno u pogledu podstavka (b) sukladno sa stupnjem razvojatih zemalja i to kako ukupne razvijenosti, tako irazvijenosti pojedinih sektora i podsektora.

(b)

Bez obzira na stavak 6., kod sporazuma navedenih u stavku1. sklopljenih isključivo između zemalja u razvoju,povoljniji tretman može se dati pravnim osobama u vlasništvuili pod kontrolom fizičkih osoba iz stranaka takvogsporazuma.

4.   Svaki sporazum iz stavka 1. usmjeren je olakšavanju trgovine izmeđustranaka tog sporazuma te, ni u kojem slučaju, prema bilo kojoj članiciizvan takvog sporazuma ne povećava ukupnu razinu prepreka trgovini uslugamau sektorima ili podsektorima obuhvaćenim takvim sporazumom, u odnosu narazinu primjenjivu prije sklapanja takvog sporazuma.

5.   Ako kod sklapanja, proširenja ili svake značajne izmjene nekog sporazumaiz stavka 1. članica namjerava povući ili izmijeniti neku specifičnu obvezu,a da to nije u skladu s odredbama i uvjetima utvrđenim u obvezujućemrasporedu te članice, ona u roku od najmanje 90 dana obavještava o takvojpromjeni ili povlačenju i primjenjuje postupak utvrđen u stavcima 2., 3. i4. članka XXI.

6.   Pružatelj usluga bilo koje druge članice, koji je pravna osoba osnovanau skladu sa zakonima stranke sporazuma iz stavka 1., ima pravo na tretmanpriznat tim sporazumom pod uvjetom da ima stvarnu poslovnu aktivnost nadržavnom području stranaka takvog sporazuma.

7.

(a)

Članice koje su stranke nekog sporazuma iz stavka 1.notificiraju bez odlaganja svaki takav sporazum ili svakoproširenje ili značajnu promjenu takvog sporazuma Vijeću zatrgovinu uslugama. Vijeću također dostavljaju i odgovarajućeinformacije koje ono od njih zatraži. Vijeće može osnovatiradnu skupinu za razmatranje takvog sporazuma ili proširenjaili promjene takvog sporazuma koja izvještava Vijeće osukladnosti takvog sporazuma s ovim člankom.

(b)

Članice koje su stranke nekog sporazuma iz stavka 1. kojise primjenjuje na temelju dogovorenih rokova, o njegovojprovedbi periodično izvještavaju Vijeće za trgovinuuslugama. Vijeće može osnovati radnu skupinu za razmatranjetakvih izvješća ako to ocijeni potrebnim.

(c)

Na osnovu izvješća radnih skupina navedenih u podstavcima(a) i (b), Vijeće može strankama, ako to smatra primjerenim,davati preporuke.

8.   Članica koja je stranka nekog sporazuma iz stavka 1. ne može tražitinadoknadu za trgovinske povlastice koje neka druga članica ima od takvogsporazuma.

Članak V. a

Sporazumi o integraciji tržišta rada

Ovaj Sporazum ne sprečava niti jednu članicu da bude stranka nekogsporazuma koji uspostavlja punu integraciju (2) tržišta rada između stranaka takvog sporazuma pod uvjetomda:

(a)

takav sporazum izuzima građane stranaka takvog sporazuma odzahtjeva u vezi s dozvolom za boravak i rad;

(b)

se takav sporazum notificira Vijeću za trgovinu uslugama.

Članak VI.

Domaće zakonodavstvo

1.   U sektorima u kojima su preuzete specifične obveze, svaka članicaosigurava da se sve mjere opće primjene koje utječu na trgovinu uslugamaprovode na razuman, objektivan i nepristran način.

2.

(a)

Svaka članica, što je prije moguće, uspostavlja redovne,arbitražne ili upravne sudove ili postupke koji na zahtjevpružatelja usluga na kojeg se neka mjera odnosi osiguravajubrzo preispitivanje i prikladne pravne lijekove zaadministrativne odluke koje utječu na trgovinu uslugama..Kad takvi postupci ne ovise o tijelu nadležnom za donošenjeupravne odluke, članica osigurava da postupci omogućavajuobjektivno i nepristrano preispitivanje;

(b)

Odredbe točke (a) ne tumače se u smislu da od članicezahtijevaju uspostavljanje takvih sudova i postupaka ako tonije u skladu s njihovim ustavom ili pravnim sustavom.

3.   U slučajevima kad se za pružanje usluge za koju je preuzeta specifičnaobveza zahtjeva odobrenje, nadležna tijela članice obavještavajupodnositelja zahtjeva o odluci, u razumnom roku od podnošenja zahtjeva kojese sukladno domaćem zakonodavstvu i propisima smatra cjelovitim. Na zahtjevpodnositelja zahtjeva nadležna tijela članice bez nepotrebnog odgađanja dajuinformaciju o stanju predmeta.

4.   Vijeće za trgovinu uslugama, putem odgovarajućih tijela koja možeosnovati, razrađuje potrebne discipline kako bi se osiguralo da mjerekoje se odnose na zahtjeve i postupke vezane uz kvalifikacije, tehničkestandarde i licencije ne stvaraju nepotrebne prepreke u trgoviniuslugama. Cilj disciplina je, između ostalog, osigurati da takvizahtjevi:

(a)

budu zasnovani na objektivnim i transparentnim kriterijima,kao što su stručnost i sposobnost za pružanje usluga;

(b)

ne budu složeniji nego što je potrebno za osiguranjekvalitete usluge;

(c)

u slučaju postupaka izdavanja dozvola sami po sebi nepredstavljaju ograničenje u pružanju usluge.

5.

(a)

U sektorima u kojima su članice preuzele specifične obveze,članica – do stupanja na snagu disciplina donesenih u timsektorima u skladu sa stavkom 4. – ne primjenjuju zahtjev zaizdavanje dozvola, zahtjeve za kvalifikaciju i tehničkestandarde koji takve specifične obveze poništavaju iliumanjuju na način koji:

i.

nije u skladu s kriterijima iz stavka 4.točaka (a), (b) ili (c); i

ii.

ta članica nije mogla razumno očekivati udoba kad su u tim sektorima preuzete specifičneobveze;

(b)

Kada se određuje postupa li neka članica u skladu sobavezom iz stavka 5. točke (a) u obzir se uzimajumeđunarodni standardi odgovarajućih međunarodnihorganizacija (3) koje primjenjuje ta članica.

6.   U sektorima u kojima su preuzete specifične obveze u vezi sprofesionalnim uslugama, svaka članica predviđa odgovarajuće postupke zaprovjeru stručnosti stručnjaka neke druge članice.

Članak VII.

Priznavanje

1.   Članica može priznati stečeno obrazovanje ili iskustvo, udovoljenezahtjeve ili licencije i certifikate za pružatelje usluga izdane u određenojzemlji za potrebe ispunjenja standarda ili kriterija, u cjelini ilidjelomično. Takvo priznavanje, koje se može postići usklađivanjem ilidrukčije, može se sporazumno dogovoriti ili utanačiti s određenom zemljomili se može autonomno priznati.

2.   Članica, koja je stranka postojećeg ili budućeg sporazuma ili dogovorana koji se odnosi stavak 1., ostalim zainteresiranim članicama pružaodgovarajuću mogućnost za pristupanje takvom sporazumu ili dogovoru ili zasklapanje sličnih sporazuma ili dogovora. Kod autonomnog priznavanja,članica pruža svakoj drugoj članici odgovarajuću mogućnost dokazivanja radipriznavanja obrazovanja, iskustva, dozvola ili potvrda stečenih na državnompodručju te druge članice ili udovoljenja zahtjevima na državnom području tedruge članice.

3.   Članica ne izdaje priznanje na način koji bi predstavljao sredstvodiskriminacije među državama u primjeni njezinih standarda i kriterija zaodobravanje, licenciranje ili certificiranje dobavljača usluga ili koji bipredstavljao prikriveno ograničavanje trgovine uslugama.

4.   Svaka članica:

(a)

u roku od 12 mjeseci od dana kada Sporazum o WTO-u za njustupa na snagu, obavješćuje Vijeće za trgovinu uslugama opostojećem priznavanju mjera i navesti da li su takve mjereosnovane na sporazumima ili dogovorima na koje se odnosistavak 1.;

(b)

bez odgađanja izvješćuje Vijeće za trgovinu uslugama ootvaranju pregovora o sporazumima ili dogovorima kojeuređuje stavak 1., a radi pružanja odgovarajuće mogućnostisvakoj članici da iskaže svoj interes za sudjelovanjem upregovorima prije nego što oni uđu u ključnu fazu;

(c)

bez odgađanja izvješćuje Vijeće za trgovinu uslugama ousvajanju novih mjera priznavanja ili o značajnim promjenamapostojećih mjera te navodi da li su takve mjere osnovane nasporazumu ili dogovoru koje uređuje stavak 1.

5.   Kad je to primjereno, priznanje bi se trebalo temeljiti namultilateralno dogovorenim kriterijima. U primjerenom slučaju članice usuradnji s međunarodnim i nevladinim organizacijama rade na utvrđivanju iusvajanju međunarodnih standarda i kriterija priznavanja i zajedničkihmeđunarodnih standarda za obavljanje trgovine uslugama i za profesionalnodjelovanje.

Članak VIII.

Monopoli i isključivi pružatelji usluga

1.   Svaka članica osigurava da svaki monopolski pružatelj usluga na njezinomdržavnom području pri pružanju monopolskih usluga na tom tržištu ne djelujena način koji nije u skladu s obvezama članice prema članku II. i posebnimobvezama.

2.   Kad se monopolski pružatelj usluga članice, izravno ili prekopridruženog trgovačkog društva, natječe za pružanje usluga izvan područjasvojih monopolskih prava i kad on podliježe specifičnim obvezama te članice,članica osigurava da takav pružatelj usluga svoj monopolski položaj nezlorabi radi djelovanja na njezinom državnom području na način koji nije uskladu s takvim specifičnim obvezama.

3.   Vijeće za trgovinu uslugama može, na zahtjev članice koja ima razlogavjerovati da monopolski pružatelj usluga neke druge članice djeluje na načinkoji nije u skladu sa stavkom 1. ili 2., zahtijevati da članica kojauspostavlja, podržava ili odobrava takvog pružatelja usluga pruži određenepodatke o njegovom poslovanju.

4.   Ako nakon stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u članica dodijelimonopolska prava u vezi s pružanjem usluge na koju se odnose specifičneobveze, članica to notificira Vijeću za trgovinu uslugama najkasnije trimjeseca prije namjeravane provedbe davanja monopolskih prava i primjenjujeodredbe stavaka 2., 3. i 4. članka XXI.

5.   Odredbe tog članka se primjenjuju i na slučajeve isključivih pružateljausluga kada članica, formalno ili činjenično, (a) odobri ili uspostavi malibroj pružatelja usluga i (b) stvarno spriječi konkurenciju među timpružateljima na svom državnom području.

Članak IX.

Poslovna praksa

1.   Članice prepoznaju da određena poslovna praksa pružatelja usluga,različita od one na koju se odnosi članak VIII., može ograničitikonkurenciju, a time i trgovinu uslugama.

2.   Svaka članica, na zahtjev bilo koje druge članice se savjetuje radiuklanjanja prakse navedene u stavku 1. Članica koja primi zahtjev razmatraga u potpunosti te surađuje na način da dostavlja sve javno dostupne podatkekoji nisu povjerljivi i u vezi su s tim pitanjem. Članica kojoj jedostavljen zahtjev pruža članici koja je dostavila zahtjev i druge dostupnepodatke, ali pod uvjetom da to dopušta domaće zakonodavstvo i da je sčlanicom koja je dostavila zahtjev sklopljen zadovoljavajući sporazum ozaštiti povjerljivosti podataka.

Članak X.

Izvanredne zaštitne mjere

1.   Multilateralno se pregovara o pitanju izvanrednih zaštitnih mjera natemelju načela nediskriminacije. Rezultati takvih pregovora stupaju na snagunajkasnije tri godine od dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u.

2.   U razdoblju prije stupanja na snagu rezultata pregovora iz stavka 1.,svaka članica može, bez obzira na odredbe stavka 1. članka XXI., Vijeću zatrgovinu uslugama notificirati svoju namjeru da promijeni ili povučespecifičnu obvezu pod uvjetom da Vijeću navede razlog uslijed kojeg tapromjena ili povlačenje ne može čekati istek trogodišnjeg razdoblja sukladnosa stavkom 1. članka XXI.

3.   Odredbe stavka 2. prestaju se primjenjivati tri godine od dana stupanjana snagu Sporazuma o WTO-u.

Članak XI.

Plaćanja i prijenosi plaćanja

1.   Osim u okolnostima navedenima u članku XII. članica ne primjenjujeograničenja na međunarodne prijenose i plaćanja za tekuće transakcije u vezisa specifičnim obvezama.

2.   Ništa u ovom Sporazumu ne utječe na prava i obveze članica Međunarodnogmonetarnog fonda prema člancima Sporazuma o Međunarodnom monetarnom fondu,uključivo s deviznim plaćanjima koja su u skladu s člancima Sporazuma, poduvjetom da ta članica na nijedno kapitalno plaćanje ne primjenjujeograničenja koja nisu u skladu sa specifičnim obvezama vezano uz takvetransakcije, osim prema članku XII. ili na zahtjev Međunarodnog monetarnogfonda.

Članak XII.

Ograničenja radi zaštite bilance plaćanja

1.   U slučaju kad se pojave ili prijete ozbiljne poteškoće u bilanciplaćanja ili inozemnim plaćanjima, članica može usvojiti i primjenjivatiograničenja trgovine uslugama za koje je preuzela posebne obveze, uključivoza plaćanja ili prijenose za transakcije koje se odnose na takve obveze.Prepoznaje se da zbog određenih poteškoća s bilancom plaćanja članice kojesu u procesu gospodarskog razvoja ili gospodarske tranzicije, moguzahtijevati primjenu ograničenja radi osiguranja, između ostalog, održavanjarazine financijskih rezervi potrebnih za provedbu programa gospodarskograzvoja ili gospodarske tranzicije.

2.   Ograničenja iz stavka 1.:

(a)

ne diskriminiraju članice;

(b)

u skladu su s člancima Sporazuma o Međunarodnom monetarnomfondu;

(c)

izbjegavaju nepotrebne štete tržišnim, gospodarskim ifinancijskim interesima bilo koje druge članice;

(d)

ne prelaze ograničenja, potrebna za savladavanje okolnostiopisanih u stavku 1.;

(e)

privremena su i postupno se ukidaju u skladu s poboljšanjemstanja spomenutog u stavku 1.

3.   Pri određivanju utjecaja takvih ograničenja, članice mogu prednost datipružanju usluga koje su važnije za njihove gospodarske ili razvojneprograme. Međutim, takva ograničenja se ne usvajaju niti zadržavaju radizaštite pojedinog sektora usluga.

4.   Sva ograničenja usvojena ili zadržana prema stavku 1. ili sve njihovepromjene odmah se notificiraju Glavnom vijeću.

5.

(a)

Članice koje primjenjuju odredbe ovog članka odmah se oograničenjima usvojenima po ovom članku konzultiraju sOdborom za ograničenja u vezi s bilancom plaćanja.

(b)

Ministarska konferencija utvrđuje postupke (4) periodičnih konzultacija radi omogućavanja davanjaprikladnih preporuka toj članici.

(c)

Pri takvim konzultacijama ocjenjuje se stanje bilanceplaćanja te članice i ograničenja usvojena ili zadržanaprema ovom članku, uzimajući u obzir, između ostalog,čimbenike kao što su:

i.

narav i opseg poteškoća s bilancom plaćanja ifinancijskih poteškoća prema inozemstvu;

ii.

inozemno gospodarsko i trgovinsko okruženječlanice koja se konzultira;

iii.

moguće raspoložive alternativne korektivnemjere.

(d)

Konzultacije se odnose na usklađenost bilo kojihograničenja sa stavkom 2., posebno na postupno ukidanjeograničenja na temelju stavka 2.(e).

(e)

Pri takvim konzultacijama prihvaćaju se svi statističkipodaci i druge činjenice predložene od Međunarodnogmonetarnog fonda u vezi vanjske trgovine, monetarnih rezervii bilance plaćanja, a zaključci se temelje na ocjeniMeđunarodnog monetarnog fonda o bilanci plaćanja ifinancijskom stanju prema inozemstvu članice koja sekonzultira.

6.   Ako članica koja nije članica Međunarodnog monetarnog fonda želiprimijeniti odredbe ovog članka, Ministarska konferencija utvrđuje postupakpreispitivanja i sve druge potrebne postupke.

Članak XIII.

Vladine javne nabave

1.   Članci II., XVI. i XVII. ne primjenjuju se na zakone, propise ilizahtjeve koji uređuju nabavu usluga koju vladina tijela obavljaju za potrebevlade kad se ta nabava ne obavlja radi preprodaje ili komercijalne prodajeusluga.

2.   U roku od dvije godine od dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-uprovode se multilateralni pregovori o vladinoj javnoj nabaviusluga.

Članak XIV.

Opći izuzeci

Podložno zahtjevu da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi kodpostojanja sličnih uvjeta predstavljao sredstvo proizvoljne ili neopravdanediskriminacije među državama ili koji bi predstavljao prikrivenoograničavanje trgovine uslugama, ništa u ovom Sporazumu ne tumači se usmislu da bi sprečavalo članicu u usvajanju i provedbi mjera:

(a)

potrebnih radi zaštite javnog morala ili održavanja javnogreda (5);

(b)

potrebnih radi zaštite života ili zdravlja ljudi, životinja ilibiljaka;

(c)

potrebnih radi osiguravanja usklađenosti sa zakonima ilipropisima koji nisu nesukladni odredbama ovog Sporazuma,uključivo onima u vezi s:

i.

sprečavanjem obmane ili prevare iliprevladavanjem učinka neizvršenja po Sporazumima ouslugama;

ii.

zaštitom privatnosti osoba u vezi s obradom iširenjem osobnih podataka te zaštitompovjerljivosti osobnih podataka i računa;

iii.

sigurnošću;

(d)

koji nisu u skladu s člankom XVII., pod uvjetom da razlika utretmanu ima za svrhu osiguranje pravednog ili učinkovitog (6) obračunavanja ili ubiranja izravnih poreza vezano uzusluge ili pružatelje usluga drugih članica;

(e)

koje nisu u skladu s člankom II., pod uvjetom da razlika utretmanu proizlazi iz nekog sporazuma o izbjegavanju dvostrukogoporezivanja ili iz odredbi o izbjegavanju dvostrukogoporezivanja sadržanih u bilo kojem drugom međunarodnomsporazumu ili dogovoru koji obvezuje članicu.

Članak XIV. a

Izuzeci vezani uz sigurnost

1.   Ništa u ovom Sporazumu ne tumači se na način da:

(a)

se od bilo koje članice zahtjeva dostava informacija čijeodavanje bi ona smatrala protivnim bitnim interesimasigurnosti; ili

(b)

da sprečava bilo koju članicu da poduzima djelovanje kojesmatra potrebnim za zaštitu bitnih interesasigurnosti:

i.

vezano uz pružanje usluga koje se izravno ilineizravno obavljaju u svrhu opskrbe vojnihsnaga;

ii.

vezano uz fisijske ili fuzijske materijaleili uz materijale iz kojih se dobivaju;

iii.

za vrijeme rata ili drugih izvanrednih stanjau međunarodnim odnosima; ili

(c)

da sprečava sudjelovanje članice u poduzimanju djelovanja uskladu s njezinim obvezama prema Povelji Ujedinjenih narodas ciljem održavanja međunarodnog mira i sigurnosti.

2.   Vijeće za trgovinu uslugama se u najvećoj mogućoj mjeri obavještava omjerama poduzetima sukladno stavku 1. točkama (b) i (c) te o njihovomprestanku.

Članak XV.

Subvencije

1.   Članice prepoznaju da u određenim okolnostima subvencije mogu narušavatitrgovinu uslugama. Članice stupaju u pregovore radi oblikovanja potrebnihmultilateralnih disciplina za izbjegavanje takvih učinaka (7). Pregovori se odnose i na prikladnost mjera protiv subvencioniranja.Pri takvim pregovorima se prepoznaje uloga subvencija u razvojnim programimazemalja u razvoju te se uzimaju u obzir potrebe članica, posebno zemalja urazvoju, za fleksibilnošću na tom području. Za svrhu takvih pregovoračlanice razmjenjuju informacije vezano uz sve subvencije koje se odnose natrgovinu uslugama, a koje one daju domaćim pružateljima usluga.

2.   Svaka članica koja smatra da na nju nepovoljno utječu subvencije drugečlanice može zahtijevati savjetovanje s tom članicom po takvim pitanjima.Takvi se zahtjevi razmatraju s razumijevanjem.

DIO III.

POSEBNE OBVEZE

Članak XVI.

Pristup tržištu

1.   U vezi pristupa tržištu kroz oblike pružanja usluga navedene u člankuI., svaka članica uslugama i pružateljima usluga neke druge članice odobravatretman koji nije nepovoljniji od onog predviđenog uvjetima i ograničenjimakoji su dogovoreni i navedeni u njenom obvezujućem rasporedu. (8)

2.   Mjere koje članica ne zadržava ili ne usvaja, na dijelu ili nacijelom državnom području, ako drukčije nije navedeno u njenomobvezujućem rasporedu, u sektorima u kojima je preuzela obveze pristupatržištu određene su kao:

(a)

ograničenja broja pružatelja usluga, u obliku brojčanihkvota, monopola, isključivih pružatelja usluga ili zahtjevaza ispitivanje gospodarskih potreba;

(b)

ograničenja ukupne vrijednosti uslužnih transakcija iliimovine u obliku brojčanih kvota ili zahtjeva zaispitivanjem gospodarskih potreba;

(c)

ograničenja ukupnog broja uslužnih poslova ili ukupnekoličine uslužnih proizvoda izražene u navedenim brojčanimjedinicama u obliku kvota ili zahtjeva za ispitivanjemgospodarskih potreba; (9)

(d)

ograničenja ukupnog broja fizičkih osoba koje se moguzaposliti u pojedinom sektoru usluga ili koje pružateljusluga može zaposliti, koje su potrebne za pružanje određeneusluge i koje su izravno povezane s time u obliku brojčanihkvota ili zahtjeva za ispitivanjem gospodarskihpotreba;

(e)

mjere koje ograničavaju ili zahtijevaju određene vrstepravnih subjekata ili zajedničkog pothvata kroz kojepružatelj usluga može pružati usluge; i

(f)

ograničenja sudjelovanja stranog kapitala izražena najvišimpostotkom stranog učešća ili ukupnom vrijednošćupojedinačnog ili ukupnog stranog ulaganja.

Članak XVII.

Nacionalni tretman

1.   U sektorima navedenima u njenom obvezujućem rasporedu, a ovisno o svimuvjetima i odredbama utvrđenima u njemu, svaka članica uslugama ipružateljima usluga neke druge članice vezano uz sve mjere koje utječu napružanje usluga odobrava tretman koji nije nepovoljniji od onog koji onadaje vlastitim sličnim uslugama i vlastitim sličnim pružateljimausluga. (10)

2.   Članica može zahtjevu iz stavka 1. udovoljiti time što uslugama ilipružateljima usluga neke druge članice odobrava tretman formalno jednaktretmanu koji daje vlastitim sličnim uslugama i vlastitim sličnimpružateljima usluga ili tretman formalno različit od takvogtretmana.

3.   Smatra se da je formalno jednak ili formalno različit tretmannepovoljniji ako uvjete konkurencije mijenja u odnosu na slične usluge ilislične pružatelje usluga neke druge članice u korist usluga ili pružateljausluga članice.

Članak XVIII.

Dodatne obveze

Članice mogu dogovoriti obveze vezane uz mjere koje utječu na trgovinuuslugama, a koje nije obvezno navesti u obvezujućem rasporedu prema članku XVI.ili XVII., uključivo one vezano uz pitanja odredbi i standarda ili pitanjadavanja dozvola. Takve obveze se unose u obvezujući raspored članice.

DIO IV.

POSTUPNA LIBERALIZACIJA

Članak XIX.

Pregovaranje o posebnim obvezama

1.   Radi ostvarenja ciljeva ovog Sporazuma članice pristupaju narednimrundama pregovora koji započinju najkasnije pet godina od dana stupanja nasnagu Sporazuma o WTO-u i koji se periodički nastavljaju kasnije, a s ciljempostizanja sve veće postupne liberalizacije. Takvi pregovori idu u smjerusmanjenja ili ukidanja nepovoljnih učinaka mjera na trgovinu uslugama, a sciljem osiguranja učinkovitog pristupa tržištu zbog promicanja interesa svihsudionika na uzajamno korisnoj osnovi i radi osiguranja ukupne ravnotežeprava i obveza.

2.   Postupak liberalizacije se odvija uz primjereno poštovanje ciljevanacionalne politike i stupnja razvijenosti, i to ukupne razvijenosti irazvijenosti po pojedinim sektorima pojedinih članica. Primjenjuje seprimjerena fleksibilnost za pojedine članice - zemlje u razvoju radiotvaranja nekih sektora, liberalizacije nekih tipova transakcija, postupnogproširenja pristupa tržištu u skladu sa stanjem njihove razvijenosti i, kodotvaranja njihova tržišta stranim pružateljima usluga, radi poticanja takvihuvjeta pristupa koji idu za postizanjem ciljeva navedenih u člankuIV.

3.   Za svaku rundu pregovora određuju se smjernice i postupci. Radidonošenja takvih smjernica Vijeće za trgovinu uslugama ocjenjuje trgovinuuslugama, i to ukupno i po sektorima, s obzirom na ciljeve ovog Sporazuma,uključivo ciljeve utvrđene u stavku 1. članka IV. Smjernice za pregovoreutvrđuju načine za tretman liberalizacije koje su članice neovisno preuzeleu razdoblju od prethodnih pregovora, kao i načine posebnog tretmana zanajnerazvijenije zemlje članice prema odredbama stavka 3. člankaIV.

4.   Postupak postupne liberalizacije, u svakoj takvoj rundi, unapređujebilateralnim, plurilateralnim ili multilateralnim pregovorima usmjerenima napovećanje opće razine specifičnih obveza koje članice preuzimaju po ovomSporazumu.

Članak XX.

Obvezujući raspored specifičnih obveza

1.   vaka članica utvrđuje obvezujući raspored specifičnih obveza kojepreuzima sukladno s dijelom III. ovog Sporazuma. S obzirom na sektore ukojima se preuzimaju takve obveze svaki obvezujući rasporedsadrži:

(a)

uvjete i ograničenja pristupa tržištu;

(b)

uvjete i odredbe nacionalnog tretmana;

(c)

poduzimanja u vezi dodatnih obveza;

(d)

kad je primjereno, vremenski okvir za provedbu takvihobveza; i

(e)

dan stupanja na snagu takvih obveza.

2.   Mjere koje nisu u skladu s člancima XVI. i XVII. unose se u stupac kojise odnosi na članak XVI. U tom se slučaju smatra da tako uneseni podataksadrži uvjete ili odredbe i prema članku XVII.

3.   Obvezujući rasporedi posebnih obveza prilažu se ovom Sporazumu ipredstavljaju njegov sastavni dio.

Članak XXI.

Izmjene obvezujućeg rasporeda

1.

(a)

Članica (dalje u ovom članku: „članica koja mijenjaraspored”) može, u skladu s odredbama ovogčlanka, promijeniti ili povući neku obvezu iz svojegobvezujućeg rasporeda u svako doba po isteku tri godine oddana stupanja na snagu te obveze.

(b)

Članica koja mijenja raspored svoju namjeru izmjene ilipovlačenja obveze prema ovom članku notificira Vijeću zatrgovinu uslugama najkasnije tri mjeseca prije predviđenogdana primjenjivanja promjene ili povlačenja obveze.

2.

(a)

Na zahtjev svake članice na čije povlastice mogu utjecatinamjeravane izmjene i povlačenje obveza (dalje u ovomčlanku: „pogođena članica”), a koje je članica notificiralasukladno s podstavkom 1.(b), članica koja mijenja rasporedstupa u pregovore radi postizanja dogovora o potrebnimkompenzacijskim prilagodbama. Pri takvim pregovorima i udogovoru, članice nastoje održati opću razinu uzajamnihobveza pogodnih za trgovinu koje nisu nepovoljnije od onihkoje su bile predviđene obvezujućim rasporedom posebnihobveza.

(b)

Kompenzacijske se prilagodbe sastavljaju na osnovi načelanajpovlaštenije nacije.

3.

(a)

Ako se ne postigne dogovor između članice koja mijenjaraspored i pogođene članice prije isteka razdobljapredviđenog za takve pregovore, pogođena članica može slučajpodnijeti arbitraži. Sve pogođene članice koje žele zadržatieventualno pravo na naknadu moraju sudjelovati uarbitraži.

(b)

Ako nijedna pogođena članica ne zahtijeva arbitražu,članica koja mijenja raspored ima pravo provesti namjeravanuizmjenu ili povlačenje obveza.

4.

(a)

Članica koja mijenja raspored ne može izmijeniti ili povućisvoju obvezu dok ne izvrši kompenzacijske prilagodbe uskladu sa zaključcima arbitraže.

(b)

Ako članica koja mijenja raspored izmijeni ili povučeobvezu ne udovoljivši zaključcima arbitraže, svaka pogođenačlanica koja je sudjelovala u arbitraži može, sukladno s timzaključcima, izmijeniti ili povući jednaku korist. Bezobzira na članak II., takva izmjena ili povlačenje može seprovesti isključivo prema članici koja mijenjaraspored.

5.   Vijeće za trgovinu uslugama određuje postupke ispravljanja ili izmjeneobvezujućih rasporeda. Svaka članica, koja - prema ovom članku promijeni ilipovuče obvezu iz obvezujućeg rasporeda, obvezna je promijeniti rasporedsukladno s tim postupcima.

DIO V.

INSTITUCIONALNE ODREDBE

Članak XXII.

Savjetovanja

1.   Svaka članica prihvaća s razumijevanjem i daje odgovarajuću priliku zakonzultacije u vezi prigovora koje neka članica može podnijeti vezano uzpitanja koja utječu na provedbu ovog Sporazuma. Na takve konzultacijeprimjenjuje se Dogovor o rješavanju sporova (DSU).

2.   Na zahtjev članice Vijeće za trgovinu uslugama ili Tijelo za rješavanjesporova (DSB) mogu s bilo kojom članicom ili članicama održati konzultacijevezano za pitanja za koja nije moguće naći zadovoljavajuće rješenje putemkonzultacija u smislu stavka 1.

3.   Članica se, vezano uz mjeru neke druge članice za koji je mjerodavanmeđunarodni sporazum, a koja se odnosi na izbjegavanje dvostrukogoporezivanja, ne može pozvati na članak XVII., na ovaj članak niti na članakXXIII. U slučaju neslaganja članica o tome potpada li mjera pod nadležnosttakvog sporazuma, svaka članica može to pitanje iznijeti pred Vijeće zatrgovinu uslugama (11). Vijeće daje spor na arbitražu. Odluka arbitra je konačna iobvezujuća za članice.

Članak XXIII.

Rješavanje sporova i provedba

1.   Ako neka članica smatra da druga članica ne izvršava svoje obveze ilispecifične obveze prema ovom Sporazumu, može se primijeniti Dogovor orješavanju sporova (DSU) radi postizanja uzajamno zadovoljavajućeg rješenjaspora.

2.   Ako DSB smatra da su okolnosti dovoljno ozbiljne da opravdavaju takvuakciju, on može članici ili članicama odobriti suspenziju primjene obveza ispecifičnih obveza prema nekoj drugoj članici ili nekim drugim članicamasukladno s člankom 22. DSU-a.

3.   Ako neka članica smatra da je neka korist od specifične obveze nekedruge članice sukladno Dijelu III. ovog Sporazuma koju je ona realnoočekivala, poništena ili umanjena uslijed primjene neke mjere koja nijeprotivna odredbama ovog Sporazuma, ona može primijeniti DSU. Ako DSU utvrdida je ta mjera poništila ili umanjila takvu povlasticu, pogođena članica imapravo na uzajamno zadovoljavajuću prilagodbu sukladno sa stavkom 2. člankaXXI. koja može obuhvatiti promjenu ili povlačenje mjere. U slučaju da seizmeđu članica ne može postići dogovor, primjenjuje se članak 22.DSU-a.

Članak XXIV.

Vijeće za trgovinu uslugama

1.   Vijeće za trgovinu uslugama obavlja povjerene mu zadaće za provedbu ovogSporazuma i radi podupiranja njegovih ciljeva. Vijeće može osnivati pomoćnatijela koja smatra prikladnima za učinkovito obavljanje svojihzadaća.

2.   Vijeće i, ako Vijeće ne odluči drukčije, njegova pomoćna tijela otvorenasu za sudjelovanje predstavnika svih članica.

3.   Predsjednika Vijeća izabiru članice.

Članak XXV.

Tehnička suradnja

1.   Pružatelji usluga članica kojima je potrebna pomoć takve vrste mogukoristiti usluge kontaktnih centara sukladno sa stavkom 2. člankaIV.

2.   Tehničku pomoć zemljama u razvoju na multilateralnoj razini pružaTajništvo, a o njoj odlučuje Vijeće za trgovinu uslugama.

Članak XXVI.

Odnos s ostalim međunarodnim organizacijama

Glavno vijeće donosi odgovarajuće odredbe o konzultacijama i suradnji sUjedinjenim narodima i njihovim specijaliziranim agencijama, kao i s ostalimmeđuvladinim organizacijama koje se bave uslugama.

DIO VI.

ZAVRŠNE ODREDBE

Članak XXVII.

Uskraćivanje povlastica

Članica može uskratiti povlastice iz ovog Sporazuma:

(a)

pružanja usluge, ako ustanovi da se usluga pruža s državnogpodručja ili na državnom području nečlanice ili članice na kojučlanica koja uskraćuje povlasticu ne primjenjuje Sporazum oWTO-u;

(b)

u slučaju pružanja usluge pomorskog prijevoza, ako ustanovida:

i.

se usluga pruža brodom registriranim pozakonima nečlanice ili članice na koju članicakoja uskraćuje povlasticu ne primjenjuje Sporazumo WTO-u; i

ii.

uslugu pruža osoba koja u cjelini ilidjelomično posluje brodom i/ili brod koristi izzemlje nečlanice ili članice na koju članica kojauskraćuje povlasticu ne primjenjuje Sporazum oWTO-u;

(c)

se usluga pruža pružatelju usluga koji je pravna osoba, akoustanovi da taj nije pružatelj usluga druge članice ili da jepružatelj usluga članice na koju članica koja uskraćuje neprimjenjuje Sporazum o WTO-u.

Članak XXVIII.

Definicije

Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

„mjera” znači bilo koja mjera članice, bilo u obliku zakona, propisa,pravila, postupka, odluke ili upravne mjere ili u nekom drugomobliku;

(b)

„pružanjeusluga”obuhvaća proizvodnju, distribuciju, plasiranje na tržište,prodaju i isporuku usluga;

(c)

„mjerečlanica koje utječu na trgovinu uslugama” obuhvaćaju mjere koje seodnose na:

i.

kupovinu, plaćanje ili korištenje usluga;

ii.

pristup uslugama i korištenje usluga u vezi spružanjem usluge od strane članica kojezahtijevaju da se usluge općenito javnonude;

iii.

prisutnost, uključivo komercijalnu prisutnost,osoba članice radi pružanja usluge na državnompodručju neke druge članice;

(d)

„komercijalna prisutnost” znači svaka vrsta poslovanja iliprofesionalnog osnivanja, uključivo putem:

i.

osnivanja, kupnje ili održavanja pravne osobe;ili

ii.

stvaranja i održavanja podružnice ilipredstavništva,

na državnom području članice, a radi pružanja usluge;

(e)

„sektor” usluge znači:

i.

u vezi sa specifičnom obvezom, jedan ili višeili sve podsektore te usluge, kako je navedeno uobvezujućem rasporedu članice;

ii.

inače, cjelinu tog sektora usluge, uključivosve njegove podsektore;

(f)

„uslugadruge članice” znači usluga:

i.

koja se pruža s državnog područja ili nadržavnom području te druge članice ili, u slučajupomorskog prijevoza, koja se pruža brodomregistriranim po zakonima te druge članice ilikoju pruža osoba te druge članice koja uslugupruža time što - u cjelini ili djelomično -poslujebrodom i/ili brod koristi; ili

ii.

koju, u slučaju pružanja usluge putemkomercijalne prisutnosti ili prisutnosti fizičkeosobe, obavlja pružatelj usluga te drugečlanice;

(g)

„pružateljusluga”znači svaka osoba koja pruža uslugu; (12)

(h)

„monopolski pružatelj usluge” znači svaka javna ili privatna osobakoja je na određenom tržištu na državnom području članice kaoisključivog pružatelja tih usluga odobrila ili formalno iličinjenično uspostavila ta članica;

(i)

„korisnikusluga”znači svaka osoba koja prima ili koristi usluge;

(j)

„osoba” znači fizička ili pravna osoba;

(k)

„fizičkaosoba druge članice” znači fizička osoba koja boravi nadržavnom području te druge članice ili neke druge članice i kojapo zakonima te druge članice:

i.

ima državljanstvo te druge članice; ili

ii.

ima pravo stalnog boravišta u toj drugojčlanici, u slučaju članice koja:

1.

nema državljana; ili

2.

osobama koje imaju u njoj stalno boravištedaje isti tretman kakav, vezano za mjere kojeutječu na trgovinu uslugama, daje i svojimdržavljanima i koje su notificirane prilikomnjezina primanja u Sporazum o WTO-u ili njezinapristupanja Sporazumu o WTO-u, a pod uvjetima danijedna članica nije dužna takvim osobama datitretman povoljniji od onog koji bi ta drugačlanica dala takvim osobama. Takva notifikacijaobuhvaća jamstvo da ta članica prema osobama sastalnim boravištem preuzima iste obveze sukladnosa svojim zakonima i propisima kao i druge članiceza svoje državljane;

(l)

„pravnaosoba”znači svaki pravni subjekt osnovan ili drukčije organiziranprema važećem pravu, bilo radi stjecanja dobiti ili iz drugograzloga, bilo u privatnom vlasništvu ili u vlasništvu države,uključivo svaku korporaciju, trust, ortaštvo, zajedničkipothvat, individualno vlasništvo ili drugo;

(m)

„pravnaosoba druge članice” znači pravna osoba koja je:

i.

osnovana ili drukčije organizirana prema pravute druge članice i koja stvarno posluje nadržavnom području te članice ili neke drugečlanice; ili

ii.

koja je, u slučaju pružanja usluge putemkomercijalne prisutnosti, u vlasništvu ili podnadzorom:

1.

fizičkih osoba te članice; ili

2.

pravnih osoba te druge članice navedenih upodstavku i.;

(n)

pravna osoba je:

i.

„u vlasništvu” osobačlanice, ako je više od 50 % vlasničkog udjela uvlasništvu osoba te članice;

ii.

„pod nadzorom” osobačlanice ako takve osobe imaju ovlast imenovativećinu njezinih direktora ili drugačije zakonitovoditi njezine poslove;

iii.

„povezana” s drugom osobomkad je pod njezinom nadzorom ta druga osoba; ilikad je ona pod nadzorom te druge osobe; ili kad sui ona i ta druga osoba obje pod nadzorom isteosobe;

(o)

„izravniporezi”obuhvaćaju sve poreze na ukupni prihod, na ukupni kapital ili naelemente prihoda ili kapitala, uključivo poreze na dobit odotuđivanja imovine, poreze na nekretnine, nasljedstva i darovete poreze na ukupni iznos nadnica ili plaća koje je isplatilopoduzeće kao i poreze na povećanje kapitala.

Članak XXIX.

Prilozi

Prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.


(1)  U smislu broja sektora, opsega obuhvaćene trgovine ioblika pružanja usluge. Da bi se zadovoljili oviuvjeti sporazumi ne bi smjeli unaprijed isključivatiniti jedan oblik pružanja usluga.

(2)  Takvo povezivanje, u pravilu, omogućava građanima stranaka na koje seodnosi pravo slobodnog ulaska na tržišta zapošljavanja stranaka teuključuje mjere vezane uz uvjete plaća i druge uvjete zapošljavanjai socijalnih povlastica.

(3)  Pojam „mjerodavne međunarodneorganizacije” odnosi se na međunarodnatijela u kojima je članstvo otvoreno mjerodavnimtijelima svih članica WTO-a.

(4)  Podrazumijeva se da su postupci prema stavku 5.jednaki postupcima iz GATT-a 1994.

(5)  Na izuzetak vezano uz javni red može se pozvati samo kadpostoji stvarna i ozbiljna prijetnja nekom temeljnominteresu društva.

(6)  Mjere kojima je svrha osiguranje pravednog i učinkovitogobračuna ili plaćanja izravnih poreza obuhvaćaju mjerekoje neka članica donosi prema svom poreznom sustavu, akoje:

i.

se primjenjuju na nerezidentne pružateljeusluga vezano uz priznavanje činjenice da seporezna obveza nerezidenta određuje s obzirom naoporezive stavke koje imaju izvore i koje senalaze na teritoriju članice; ili

ii.

se primjenjuju na nerezidente radiosiguravanja uvođenja ili oporezivanja nateritoriju članice; ili

iii.

se primjenjuju na nerezidente ili rezidenteradi sprječavanja izbjegavanja ili utaje porezaili, uključujući sukladnost s mjerama; ili

iv.

se primjenjuju na korisnike usluga koje sepružaju na teritoriju ili s teritorija drugečlanice radi osiguravanja da se takvim korisnicimaobračunavaju ili od njih ubiru porezi s izvorimana teritoriju članice; ili

v.

prave razliku između pružatelja usluga kojipodliježu porezu po osnovi stavaka koji seoporezuju po cijelom svijetu i drugih pružateljausluga, a u vezi s priznavanjem razlike u naraviporezne osnovice među njima; ili

vi.

određuju, raspoređuju ili razmjernoraspodjeljuju prihod, profit, dobit, gubitak,odbitak ili zaduženje rezidentnih osoba iliekspozitura ili između srodnih osoba ilipodružnica iste osobe, a u cilju zaštite osnoveoporezivanja članice.

Porezni pojmovi i koncepti iz stavka (d) članka XIV. i izove bilješke određeni su u skladu s poreznim određenjimai konceptima, ili ekvivalentnim ili sličnim definicijamai konceptima, iz domaćeg prava članice koja poduzimamjere.

(7)  Budući program rada određuje kako i u kojem okvirnom roku se vodepregovori o takvim višestranim mjerama.

(8)  Ako članica prihvati obvezu vezanu za obavljanje usluga prema načinuopisanom u podstavku 2.(a) članka I., te ako je prekograničnokretanje kapitala nedjeljivi dio usluge, članica mora dozvolititakvu transakciju. Ako članica prihvati obvezu vezanu za obavljanjeusluga prema načinu opisanom u podstavku 2.(c) članka I., time seobvezala da dopušta vezane transakcije kapitala na svojteritorij.

(9)  Podstavak 2.(c) ne pokriva mjere kojima članicaograničava inpute za obavljanje usluga.

(10)  Specifične obveze na koje se odnosi ovaj članak ne trebaju bitishvaćene kao poziv bilo kojoj članici da nadomjesti nedostatke kojisu rezultat stranog karaktera usluge ili pružatelja usluge.

(11)  Pitanje u vezi sa sporazumima o izbjegavanju dvostrukog oporezivanjakoji su postojali na dan stupanja na snagu WTO Sporazuma se možeiznijeti pred Vijeće za trgovinu uslugama samo uz pristanak obijustranaka u takvom sporazumu.

(12)  Kada uslugu ne pruža izravno pravna osoba, nego kao drugioblik tržišne prisutnosti, kroz podružnicu ilipredstavništvo, pružatelj usluge (pravna osoba) kroztakvu djelatnost podliježe tretmanu za sve pružateljeusluga na koje se odnosi Sporazum. Takav tretman širi sena prisustvo kroz koje se usluge pružaju, a ne treba seproširiti na bilo koji drugi dio pružatelja smještenogizvan teritorija na kojem se usluga pruža.


Prilog članku II. - izuzeća

Područje primjene

1.

Ovaj prilog navodi uvjete pod kojima se članica, pri stupanju na snagu ovog Sporazuma, izuzima od svojih obveza prema stavku 1. članka II.

2.

Sa svakim novim izuzećem koje se zatraži nakon dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, postupa se u skladu sa stavkom 3. članka IX. tog Sporazuma.

Preispitivanje

3.

Vijeće za trgovinu uslugama preispituje sva izuzeća odobrena na rok duži od 5 godina. Prvo takvo preispitivanje provodi se najkasnije 5 godina nakon stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u.

4.

Vijeće za trgovinu uslugama u postupku preispitivanja:

(a)

razmatra postoje li još uvjeti koji su doveli do potrebe izuzeća; i

(b)

određuje dan bilo kojeg daljnjeg preispitivanja.

Prestanak

5.

Izuzeće članice od njenih obveza prema stavku 1. članka II. Sporazuma s obzirom na pojedine mjere prestaje na dan predviđen u izuzeću.

6.

Načelno, takva izuzeća ne prelaze rok od 10 godina. U svakom slučaju, oslobađanja ovise o sljedećim rundama pregovora o liberalizaciji trgovine.

7.

Po završetku razdoblja izuzeća, članica notificira Vijeću za trgovinu uslugama da li je nesukladna mjera usklađena sa stavkom 1. članka II. Sporazuma.

Popisi uz članak II. - Izuzeća

(Dogovorni popisi izuzeća na temelju stavka 2. članka II. ovdje se prilažu originalnom primjerku Sporazuma o WTO-u).


Prilog o kretanju fizičkih osoba koje pružaju usluge prema Sporazumu

1.

Ovaj se Prilog primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe koje su pružatelji usluga članice, te na fizičke osobe članice koje je, radi pružanja usluga, zaposlio pružatelj usluge članice.

2.

Sporazum se ne primjenjuje na mjere koje utječu na fizičke osobe koje traže pristup tržištu zaposlenja članice niti na mjere vezano za državljanstvo, boravište ili zapošljavanje na trajnoj osnovi.

3.

U skladu s dijelovima III. i IV. Sporazuma članice mogu dogovoriti posebne obveze koje se primjenjuju na kretanje svih kategorija fizičkih osoba koje pružaju usluge prema Sporazumu. Fizičkim osobama, na koje se primjenjuju posebne obveze, dopušta se pružanje usluge sukladno s uvjetima te obveze.

4.

Sporazum ne sprečava niti jednu članicu da primjenjuje mjere za reguliranje ulaza fizičkih osoba na njezino državno područje ili njihova zadržavanja na njezinom državnom području, uključivo mjera potrebnih za zaštitu integriteta fizičkih osoba i za osiguranje urednog kretanja fizičkih osoba preko njezinih granica, a pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi poništio ili umanjio povlastice koje su nekoj članici dane na temelju njenih specifičnih obveza (1).


(1)  Sama činjenica zahtijevanja viza za fizičke osobe nekih članica ili ne zahtijevanja viza za fizičke osobe drugih članica neće se smatrati poništenjem ili umanjivanjem povlastica prema specifičnim obvezama.


Prilog o uslugama zračnog prijevoza

1.

Ovaj prilog se primjenjuje na mjere koje utječu na trgovinu uslugama zračnog prijevoza, navedenim ili nenavedenim u obvezujućem rasporedu. Potvrđuje se da sve specifične obveze ili obveze preuzete prema ovom Sporazumu ne umanjuju niti utječu na obveze članice prema bilateralnim ili multilateralnim sporazumima koji su na snazi na dan stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u.

2.

Sporazum, uključivši postupke rješavanja sporova, se ne primjenjuje na mjere koje utječu na:

(a)

prava prometa koja su odobrena; ili

(b)

usluge koje se izravno odnose na korištenje prometnih prava,

osim one određene u stavku 3. ovog priloga.

3.

Sporazum se primjenjuje na mjere koje utječu na:

(a)

usluge popravka i održavanja zrakoplova;

(b)

prodaju i marketing usluga zračnog prijevoza;

(c)

usluge računalnog sustava rezervacija (RRS).

4.

Na Sporazumom predviđene postupke rješavanja sporova može se pozvati samo kad je članica preuzela obveze ili specifične obveze i kad su iscrpljeni postupci rješavanja sporova iz bilateralnih ili drugih multilateralnih sporazuma ili utanačenja.

5.

Vijeće za trgovinu uslugama periodično, najmanje svakih pet godina, preispituje kretanja u sektoru zračnog prijevoza i provedbu ovog Priloga radi razmatranja moguće daljnje primjene Sporazuma na ovom području.

6.

Definicije:

(a)

„usluge popravka i održavanja zrakoplova” znače poslove obavljane na zrakoplovu ili njegovom dijelu dok je zrakoplov povučen iz prometa i ne obuhvaćaju tzv. linijsko održavanje;

(b)

„prodaja i marketing usluga zračnog prijevoza” znače mogućnost zračnog prijevoznika za slobodnu prodaju i plasman usluga zračnog prijevoza, uključivo sve aspekte marketinga poput istraživanja tržišta, oglašavanja i distribucije. Te djelatnosti ne obuhvaćaju određivanje cijena usluga zračnog prijevoza niti primjenjivih uvjeta;

(c)

„usluge računalnog sustava rezervacija (RRS)” znače usluge koje pružaju računalni sustavi koji sadrže informacije o redovima letenja, slobodnim mjestima, cijenama karata i pravilima za izdavanje karata i koje omogućuju rezervaciju ili izdavanje karata;

(d)

„prometna prava” znače, za usluge navedene ili nenavedene u redovima letenja, prava opsluživanja i/ili prijevoza - uz naplatu ili u najmu - putnika, tereta i pošte iz, do, unutar ili preko državnog područja članice, uključivo točke koje se opslužuju, rute letova, vrste obavljanog prometa, predviđene kapacitete, naplaćivane cijene te kriterije određivanja zračnih prijevoznika, uključivo kriterije broja zračnih prijevoznika i vlasništva i kontrole nad njima.


Prilog o financijskim uslugama

1.   Područje primjene i određenje pojmova:

(a)

ovaj Prilog se primjenjuje na mjere koje utječu na pružanjefinancijskih usluga. Upućivanje na pružanje financijskih usluga u ovomePrilogu znači pružanje usluge kako je određeno u stavku 2. članka I.Sporazuma;

(b)

za potrebe stavka 3.(b) članka I. Sporazuma „usluge pružene u obavljanju vladinihovlasti” značesljedeće:

i.

aktivnosti koje obavlja središnja banka ili monetarnavlast ili neke druge javni subjekti u provođenjumonetarne politike ili politike deviznih mjera;

ii.

aktivnosti koji čine dio zakonskog sustava socijalnesigurnosti ili javnih mirovinskih fondova; i

iii.

ostale aktivnosti koje javni subjekt obavlja za računvladinih izvora ili s njihovim jamstvima ili uz primjenufinancijskih sredstava vlade;

(c)

u smislu stavka 3.(b) članka I. Sporazuma, ako članica dopušta da nekeposlove navedene u podstavcima (b)ii. ili (b)iii. ovog stavka, njezinipružatelji financijskih usluga obavljaju u konkurenciji s javnimustanovama ili nekim pružateljem financijske usluge, „usluge” obuhvaćaju takveposlove;

(d)

stavak 3.(c) članka I. Sporazuma ne primjenjuje se na usluge na koje seprimjenjuje ovaj Prilog.

2.   Domaći propisi:

(a)

bez obzira na druge odredbe Sporazuma, članicu ništa ne sprečava upoduzimanju mjera opreza, uključivo mjere za zaštitu ulagača,depozitara, vlasnika polica i osoba kojima je pružatelj financijskeusluge dužan povjeriti financijska sredstva ili mjere za osiguranjeintegriteta i stabilnosti financijskog sustava. Kad takve mjere nisusukladne s odredbama Sporazuma, članica ih ne koristi kao sredstvo zaizbjegavanje svojih obveza ili obveza prema Sporazumu;

(b)

ništa se u Sporazumu ne tumači u smislu da se od članice zahtijevaotkrivanje informacija koje se odnose na osobne poslove i računekorisnika ili sve druge povjerljive ili zaštićene informacije koje su uposjedu javnih subjekata.

3.   Priznavanje:

(a)

članica može priznati mjere opreza neke druge države pri određivanjukako se primjenjuju mjere članice koje se odnose na financijske usluge.Takvo priznavanje, koje se može postići usklađivanjem ili drugačije,može se osnivati na sporazumu ili dogovoru s tom državom ili se možedati samostalno;

(b)

članica koja je stranka takvog postojećeg ili budućeg sporazuma ilidogovora iz podstavka (a), pruža drugim zainteresiranim članicamaodgovarajuću priliku za pregovore o njihovu pristupanju takvom sporazumuili dogovoru pri okolnostima postojanja ekvivalentnih propisa, nadzora,provedbe tih propisa, a ako je primjereno, postupaka vezano za podjeluinformacija između stranaka u tom sporazumu ili dogovoru. Kad članicapriznavanje daje neovisno, pruža svakoj drugoj članici odgovarajućupriliku za dokazivanje postojanja takvih okolnosti;

(c)

kad članica razmatra priznavanje mjera opreza neke druge države neprimjenjuje se stavak 4.(b) članka VII.

4.   Rješavanje sporova

Tijela za sporove vezano za mjere opreza i druga financijska pitanja imaju potrebnastručna mišljenja o određenoj spornoj financijskoj usluzi.

5.   Definicije

Za potrebe ovog Priloga:

(a)

financijska usluga je svaka usluga financijske naravi koju pružapružatelj financijske usluge članice. Financijske usluge obuhvaćaju sveusluge osiguranja i srodne osiguranju, te sve bankovne i drugefinancijske usluge (osim osiguranja). Financijske usluge obuhvaćajusljedeće aktivnosti:

Usluge osiguranja i u vezi s osiguranjem:

i.

izravno osiguranje (uključivo suosiguranje):

(A)

životno osiguranje;

(B)

neživotno osiguranje;

ii.

reosiguranje i ponovno ustupanje;

iii.

posredovanje pri osiguranju, kao što je zastupanje iagencijsko posredništvo;

iv.

pomoćne usluge u vezi s osiguranjem, poputkonzultantskih usluga, aktuarskih usluga, usluga ocjenerizika i usluge namirenja tražbina;

Bankovne i ostale financijske usluge (osim osiguranja):

v.

prihvaćanje depozita i ostalih novčanih sredstava kojase vraćaju;

vi.

davanje zajmova svih vrsta, uključivo potrošačkih ihipoterkarnih kredita, preuzimanja naplate dugova ifinanciranje trgovinskog poslovanja;

vii.

financijski leasing;

viii.

sve usluge plaćanja i prijenosa novca, uključujućikredite, kreditne i debitne kartice, putničke čekove ibankovne mjenice;

ix.

jamstva i obveze;

x.

trgovanje za vlastiti račun ili za račun stranke - naburzi, na vanburzovnom tržištu i drukčije -sljedećim:

(A)

vrijednosnim papirima (uključivo čekovima,mjenicama i potvrdama o depozitu);

(B)

devizama;

(C)

izvedenim instrumentima, uključivo sterminskim ugovorima i opcijama, ali ne iograničavajući se na njih;

(D)

tečajnim razlikama i instrumentima tečajnihrazlika, uključivo proizvodima poput swapova idogovora o tečajevima;

(E)

prenosivim vrijednosnim papirima;

(F)

drugim vrijednosnim papirima i financijskimsredstvima, uključivo sa zlatom u polugama;

xi.

sudjelovanje u izdavanju svih vrsta vrijednosnihpapira, uključivo njihovu (javnu ili privatnu) kupnju iplasiranje u svojstvu agenta te pružanje usluga koje seodnose na takva izdavanja;

xii.

brokerski novčani poslovi;

xiii.

upravljanje financijskim sredstvima, poput upravljanjagotovinom i upravljanja portfeljima, svi obliciupravljanja zajedničkim ulaganjima, upravljanjemirovinskim fondovima, čuvanje, usluge deponiranja ipovjerbe;

xiv.

usluge obračunavanja i prebijanja financijskihsredstava, uključivo vrijednosnih papira, izvedenihproizvoda i drugih utrživih instrumenata;

xv.

pružanje i prijenos financijskih informacija i obradafinancijskih podataka i pripadajućih programa popružateljima drugih financijskih usluga;

xvi.

savjetodavne, posredničke i druge pomoćne financijskeusluge vezano za sve poslove navedene u podstavcima v.do xv., uključivo s informacijama o kreditima ianalizama kredita, istraživanjima i savjetima vezanimaza ulaganja i portfelje, savjete vezane uz kupnju ivezano za korporativno prestrukturiranje istrategije;

(b)

pružatelj financijske usluge znači svaku fizičku ili pravnu osobučlanice koja želi pružati ili pruža financijske usluge, ali pojam„pružateljfinancijske usluge”ne uključuje javne subjekte;

(c)

„javnisubjekt”znači:

i.

vladu, središnju banku ili monetarnu vlast članice ilisubjekt u vlasništvo ili pod nadzorom članice, koja jenačelno angažirana u provođenju vladinih funkcija iliaktivnosti za vladine potrebe, isključivši subjekte kojisu načelno angažirani u pružanju financijskih usluga nakomercijalnoj osnovi; ili

ii.

privatni subjekt koji obavlja funkcije koje uobičajenoobavlja središnja banka ili monetarna vlast kad obavljate funkcije.


Drugi prilog o financijskim uslugama

1.

Bez obzira na članak II. Sporazuma i stavak 1. i 2. Priloga članku II. Izuzeća, članica može u roku od 60 dana koji počinje četiri mjeseca po stupanju na snagu Sporazuma o WTO-u u tom Prilogu navesti mjere koje se odnose na financijske usluge koje nisu sukladne sa stavkom 1. članka II. Sporazuma.

2.

Bez obzira na članak XXI. Sporazuma, članica može u roku od 60 dana koje počinje četiri mjeseca po stupanju na snagu Sporazuma o WTO-u dopuniti, promijeniti ili povući sve ili dio posebnih obveza koje su navedene u njenom obvezujućem rasporedu, a koje se odnose na financijske usluge.

3.

Vijeće za trgovinu uslugama određuje postupke potrebne za primjenu stavaka 1. i 2.


Prilog o pregovorima o uslugama pomorskog prijevoza

1.

Članak II. i Prilog članku II. izuzeća, uključivši zahtjev da se u Prilogu navede svaka mjera koju članica želi zadržati, a koja je nesukladna s tretmanom najpovlaštenije nacije, stupa na snagu za međunarodni pomorski prijevoz, pomoćne usluge i pristup korištenju lučkih objekata:

(a)

na dan provedbe, koji treba odrediti sukladno sa stavkom 4. ministarske odluke o pregovorima o uslugama pomorskog prijevoza; ili

(b)

ako takvi pregovori ne uspiju, na dan konačnog izvješća Skupine za pregovaranje uslugama pomorskog prijevoza predviđene u toj Odluci.

2.

Stavak 1. ne primjenjuje se niti na jednu posebnu obvezu koja je navedena u obvezujućem rasporedu članice i koja se odnosi na usluge pomorskog prijevoza.

3.

U razdoblju od završetka pregovora spomenutih u stavku 1. do dana provedbe, članica može bez davanja naknade dopuniti, promijeniti ili povući sve ili dio posebnih obveza u ovom sektoru, a bez obzira na odredbe članka XXI.


Prilog o telekomunikacijama

1.   Ciljevi

Prepoznajući posebnosti sektora telekomunikacijskih usluga, posebno njegovu dvojnuulogu kao posebnog sektora gospodarske aktivnosti i kao sredstva podrške drugimgospodarskim aktivnostima, članice su se dogovorile o sljedećem Prilogu s ciljemrazrade odredbi Sporazuma vezano za mjere koje utječu na pristup javnimtelekomunikacijskim mrežama i uslugama i na njihovo korištenje. Sukladno s tim,Prilog sadrži napomene i odredbe dodane Sporazumu.

2.   Područje primjene:

(a)

ovaj Prilog se primjenjuje na sve mjere članice koje utječu na pristupjavnim telekomunikacijskim mrežama i uslugama i na njihovokorištenje (1);

(b)

ovaj Prilog se ne primjenjuje na mjere koje utječu na kabelski prijenosradijskih ili televizijskih programa i na difuziju radijskih ilitelevizijskih programa;

(c)

u ovom Prilogu ništa se ne tumači u smislu:

i.

da od članice zahtijeva da pružatelju usluge neke drugečlanice odobri uspostavljanje, izgradnju, pribavljanje,unajmljivanje, korištenje i vođenje radatelekomunikacijskih mreža ili pružanjetelekomunikacijskih usluga različitih od onihpredviđenih u njenom obvezujućem rasporedu; ili

ii.

da od članice zahtijeva (ili da od članice zahtijeva dapružatelja usluge pod njezinom jurisdikcijom obveže na)uspostavljanje, izgradnju, pribavljanje, unajmljivanje ivođenje rada telekomunikacijskih mreža ili pružanjetelekomunikacijskih usluga koje se općenito ne pružajujavnosti.

3.   Definicije

Za potrebe ovog Priloga:

(a)

„telekomunikacije” znače prijenos i prijem signalaelektromagnetskim putem;

(b)

„javnatelekomunikacijska usluga” znači svaku telekomunikacijsku uslugu za kojučlanica, izričito ili činjenično, zahtijeva da se pruža javnosti. Takveusluge mogu, između ostalog, obuhvaćati telegraf, telefon, teleks iprijenos podataka koji se načelno sastoje od prijenosa, u stvarnomvremenu, korisničkih informacija između dviju ili više točaka, a bezpromjene oblika ili sadržaja korisničkih informacija od jednog do drugogkraja;

(c)

„javnatelekomunikacijska mreža” znači javnu telekomunikacijsku infrastrukturukoja omogućava telekomunikacije između definiranih završnih točakamreže;

(d)

„unutar-korporacijske telekomunikacije” znače telekomunikacije putem kojih sekomunicira unutar trgovačkog društva ili s njegovim podružnicama,poslovnicama i - sukladno s domaćim zakonodavstvom - povezanimdruštvima. Za te svrhe „podružnice”, „poslovnice” i - kad je primjenjivo - „povezana društva” definiraju se od stranesvake članice. „Unutar-korporacijske telekomunikacije” u ovom Prilogu ne obuhvaćaju komercijalne inekomercijalne usluge koje se pružaju (tj. koje su namijenjene)trgovačkim društvima koje nisu u odnosu podružnice, poslovnice ilipovezanog društva, ili koje se pružaju korisnicima ili potencijalnimkorisnicima;

(e)

svako pozivanje na neki stavak ili podstavak ovog Priloga obuhvaća svetočke tog stavka ili podstavka.

4.   Transparentnost

U primjeni članka III. Sporazuma, svaka članica osigurava javno dostupne odgovarajućepodatke o uvjetima koji utječu na pristup javnim telekomunikacijskim mrežama iuslugama i na njihovo korištenje, uključivo s: cijenama i drugim uvjetima usluge;podacima o tehničkim sučeljima za takve mreže i usluge; informacijama o tijelimanadležnima za izradu i usvajanje standarda koji utječu na pristup i korištenje;uvjetima koji vrijede za priključenje krajnjih i drugih uređaja te zahtjevimavezanim za prijavljivanje, registraciju i davanje dozvola ako takvi zahtjevipostoje.

5.   Pristup javnim telekomunikacijskim mrežama i uslugama i njihovokorištenje:

(a)

svaka članica osigurava da se svakom pružatelju usluge druge članiceodobri pristup javnim telekomunikacijskim mrežama i uslugama i njihovokorištenje za pružanje usluge uključene u njenom obvezujućem rasporedupod razumnim i nediskriminacijskim uvjetima. Ta obveza se, izmeđuostalog, primjenjuje na stavke (b) do (f) (2);

(b)

svaka članica pružateljima usluga druge članice osigurava pristup bilokojoj telekomunikacijskoj mreži ili usluzi ili njihovo korištenje, i tokad se one protežu odnosno pružaju unutar ili preko granica te članice,uključivo pristup privatnim unajmljenim vezama i njihovo korištenje, teu tu svrhu na temelju stavaka (e) i (f) osigurava da takvim pružateljimausluga bude dopušteno:

i.

kupiti ili unajmiti i priključiti krajnje ili drugeuređaje za sučeljavanje s mrežom i potrebne za pružanjeusluge;

ii.

povezati privatne unajmljene ili vlastite veze s javnimtelekomunikacijskim mrežama i uslugama ili s vezama kojeje unajmio ili koje su u vlasništvu drugog pružateljausluge; i

iii.

pri pružanju svih usluga koje nisu potrebne zaosiguranje dostupnosti telekomunikacijskih mreža iusluga javnosti, koristiti radne protokole po izborupružatelja usluge;

(c)

svaka članica pružateljima usluga bilo koje druge članice osiguravamogućnost korištenja javnih telekomunikacijskih mreža i usluga zaprijenos informacija unutar ili preko granica, uključivo zaunutarkorporacijske telekomunikacije takvih pružatelja usluga, kao i zapristup na državnom području neke članice informacijama sadržanima ubazama podataka ili drugačije pohranjenima u strojno čitljivom obliku.Svaka nova mjera ili promijenjena mjera članice, koja značajno utječe natakvo korištenje, notificira se i podliježe konzultacijama sukladno smjerodavnim odredbama Sporazuma;

(d)

bez obzira na prethodni stavak, članica može poduzeti mjere potrebneradi osiguranja sigurnosti i povjerljivosti poruka, pod uvjetom da setakve mjere ne primjenjuju na način koji bi predstavljao sredstvoproizvoljne ili neopravdane diskriminacije ili prikrivenog ograničavanjatrgovine uslugama;

(e)

svaka članica osigurava da se pristupu javnim telekomunikacijskimmrežama i uslugama i njihovom korištenju ne nametne uvjet koji nijepotreban da bi se:

i.

operaterima javnih telekomunikacijskih mreža ipružateljima javnih telekomunikacijskih usluga osiguralamogućnost za javne usluge, posebno njihova sposobnost dasvoje mreže i usluge učine dostupnima javnosti;

ii.

zaštitila tehnička cjelovitost javnihtelekomunikacijskih mreža i usluga; ili

iii.

osiguralo da pružatelji usluga bilo koje druge članicepružaju samo usluge dopuštene na temelju obveza uobvezujućem rasporedu članice;

(f)

pod uvjetom da ispunjavaju kriterije utvrđene u stavku (e), uvjetipristupa javnim telekomunikacijskim mrežama i uslugama i njihovokorištenje mogu obuhvaćati:

i.

ograničenja preprodaje takvih usluga ili korištenjatakvih usluga zajedno s nekim drugim;

ii.

zahtjeve za korištenje propisanih tehničkih sučelja,uključivo sučeljnih protokola, za povezivanje takvihmreža i usluga;

iii.

kad je potrebno, zahtjeve za mogućnost međusobnogfunkcioniranja takvih usluga i zahtjeve za promicanjeciljeva utvrđenih u stavku 7.(a);

iv.

odobrenje tipa terminala ili druge opreme koja sesučeljava s mrežom, te tehničkih zahtjeva vezanih uzpriključivanje takve opreme na njihovu mrežu;

v.

ograničenja povezivanja privatnih unajmljenih ilivlastitih veza s takvim mrežama ili uslugama ili svezama koje je unajmio ili koje ima u vlasništvu drugipružatelj usluge; ili

vi.

obavješćivanje, registraciju i davanje dozvole;

(g)

bez obzira na prethodne stavke ovog odjeljka, članice zemlje u razvojumogu sukladno sa svojim stupnjem razvijenosti postaviti razumne uvjetepristupa javnim telekomunikacijskim mrežama i uslugama i njihovakorištenja koji su potrebni radi jačanja njihove unutarnjetelekomunikacijske infrastrukture i unutarnje sposobnosti pružanjausluga, te radi povećanja njihova učešća u međunarodnoj trgovinitelekomunikacijskim uslugama. Takvi uvjeti navode se u obvezujućemrasporedu članice.

6.   Tehnička suradnja:

(a)

članice priznaju da je učinkovita i razvijena telekomunikacijskainfrastruktura država, posebno zemalja u razvoju, bitna za povećanjenjihove trgovine uslugama. Radi toga, članice odobravaju i ohrabrujusudjelovanje, u najvećem mogućem opsegu, razvijenih zemalja i zemalja urazvoju i njihovih operatera javnih telekomunikacijskih mreža ipružatelja javnih telekomunikacijskih usluga i drugih subjekata urazvojnim programima međunarodnih i regionalnih organizacija, uključivoMeđunarodne telekomunikacijske udruge, Programa Ujedinjenih naroda zarazvoj i Međunarodne banke za obnovu i razvoj;

(b)

članice ohrabruju i podržavaju telekomunikacijsku suradnju međuzemljama u razvoju na međunarodnoj, regionalnoj i subregionalnojrazini;

(c)

u suradnji s mjerodavnim međunarodnim organizacijama, članice, kad jeto moguće, zemljama u razvoju daju na raspolaganje informacije vezano zatelekomunikacijske usluge i razvoj na području telekomunikacija iinformatičke tehnologije radi pomoći pri snaženju njihova unutarnjegsektora telekomunikacijskih usluga;

(d)

članice posvećuju posebnu pažnju mogućnostima najnerazvijenijih zemaljada ohrabre strane pružatelje telekomunikacijskih usluga i pomoć priprijenosu tehnologije, osposobljavanju i drugim aktivnostima kojepotpomažu razvoj njihove telekomunikacijske infrastrukture i povećanjenjihove trgovine telekomunikacijskim uslugama.

7.   Odnos prema međunarodnim organizacijama i sporazumima:

(a)

članice priznaju važnost međunarodnih normi za globalnu kompatibilnostmogućnosti međusobnog funkcioniranja telekomunikacijskih mreža i usluga,te se obvezuju promicati takve norme kroz rad mjerodavnih međunarodnihtijela, uključivo Međunarodne telekomunikacijske udruge i Međunarodneorganizacije za normizaciju;

(b)

članice priznaju ulogu međuvladinih i nevladinih organizacija isporazuma, posebno ulogu Međunarodne telekomunikacijske udruge, upostizanju učinkovitog funkcioniranja unutarnjih i sveukupnihtelekomunikacijskih usluga. Kad je to primjereno, članice dogovarajuprikladna rješenja za savjetovanja s takvim organizacijama po pitanjimakoja bi se pojavila pri provođenju ovog Priloga.


(1)  Ovaj stavak znači da svaka članica treba osigurati da se obvezepod ovim Prilogom primjenjuju sukladno s pružateljem uslugajavnih telekomunikacijskih mreža, ma koje mjere bileneophodne.

(2)  Pojam „nediskriminacijski” se podrazumijeva u smislu da se odnosina tretman najpovlaštenije nacije i na državni tretman kako suodređeni u Sporazumu te da odražava za sektor specifičnokorištenje tog pojma u značenju „uvjeta koji nisu nepovoljnijiod onih koji se, pri sličnim okolnostima, daju bilo kojem drugomkorisniku sličnih javnih telekomunikacijskih mreža iliusluga”.


Prilog o pregovorima o osnovnim telekomunikacijama

1.

Članak II. i Prilog članku II. izuzeća, uključivši zahtjev za navođenje u Prilogu svih mjera koje nisu sukladne s tretmanom najpovlaštenije nacije, a koje članica želi zadržati, stupa na snagu za osnovne telekomunikacije:

(a)

na dan provedbe kojeg treba odrediti prema stavku 5. ministarske odluke o pregovorima o osnovnim telekomunikacijama; ili

(b)

u slučaju neuspješnih pregovora, na dan konačnog izvješća Skupine za pregovore o osnovnim telekomunikacijama predviđenog u toj Odluci.

2.

Stavak 1. ne primjenjuje se niti na jednu od posebnih obveza vezano uz osnovne telekomunikacije koje su navedene u obvezujućem rasporedu članice.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

228


21994A1223(17)


L 336/214

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


SPORAZUM O TRGOVINSKIM ASPEKTIMA PRAVA INTELEKTUALNOGVLASNIŠTVA

ČLANICE,

ŽELEĆI smanjiti nepravilnosti i prepreke u međunarodnoj trgovini, i uzimajući u obzirpotrebu za promicanjem učinkovite i primjerene zaštite prava intelektualnog vlasništva iosiguranja da mjere i postupci za ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva sami posebi ne postanu prepreke zakonitoj trgovini;

PREPOZNAJUĆI, u tom cilju, potrebu za novim pravilima i disciplinama vezano uz:

(a)

primjenljivost temeljnih načela GATT-a 1994. i mjerodavnih međunarodnihsporazuma ili konvencija o pravu intelektualnog vlasništva;

(b)

odredbe odgovarajućih normi i načela u vezi s dostupnošću, obujmom iuporabom trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva;

(c)

određivanje učinkovitih i prikladnih mjera za ostvarivanje trgovinskihaspekata prava intelektualnog vlasništva, uzimajući u obzir razlike unacionalnim pravnim sustavima;

(d)

određivanje učinkovitih i djelotvornih postupaka za multilateralnosprečavanje i rješavanje sporova između vlada; i

(e)

prijelazne dogovore s ciljem što potpunijeg sudjelovanja u rezultatimapregovora;

PREPOZNAJUĆI potrebu za multilateralnim okvirom načela, pravila i disciplina u područjumeđunarodne trgovine krivotvorenom robom;

PREPOZNAJUĆI da su prava intelektualnog vlasništva privatna prava;

PREPOZNAJUĆI istaknute ciljeve javne politike nacionalnih sustava za zaštituintelektualnog vlasništva, uključujući razvojne i tehnološke ciljeve;

PREPOZNAJUĆI također posebne potrebe najmanje razvijenih država članica u vezi s najvećommogućom fleksibilnošću u primjeni zakona i odredaba u zemlji kako bi mogli stvoritistabilnu i održivu tehnološku bazu;

NAGLAŠAVAJUĆI važnost smanjivanja napetosti postizanjem osnaženih obveza da se sporovi opitanjima trgovinskih aspekata prava intelektualnog vlasništva rješavaju putemmultilateralnih postupaka;

ŽELEĆI da se uspostavi veza koja pruža obostrano podršku između WTO-a i Svjetskeorganizacije za intelektualno vlasništvo (dalje u tekstu „WIPO”), kao i drugih nadležnih međunarodnih organizacija;

SPORAZUMNE SU:

DIO I.

OPĆE ODREDBE I TEMELJNA NAČELA

Članak 1.

Priroda i obujam obveza

1.   Članice određuju stupanje na snagu odredbi ovog Sporazuma. Članice mogu,ali nisu na to obvezane, primjenjivati u svojem zakonodavstvu veću razinuzaštite nego što se traži ovim Sporazumom, pod pretpostavkom da takvazaštita nije u suprotnosti s odredbama ovog Sporazuma. Članice su slobodneodrediti odgovarajuću metodu primjene odredaba ovog Sporazuma unutarvlastitog pravnog sustava i prakse.

2.   Za potrebe ovog Sporazuma, naziv „intelektualno vlasništvo” odnosi se na sve kategorijeintelektualnog vlasništva koje su predmetom 1. do 7. odjeljka II.dijela.

3.   Članice odobravaju državljanima drugih članica tretman u skladu sodredbama ovog Sporazuma (1). U vezi s relevantnim pravima intelektualnog vlasništva,državljanima drugih članica smatraju se one fizičke ili pravne osobe koje biispunjavale kriterij za pravo na zaštitu koje pružaju Pariška konvencija(1967.), Bernska konvencija (1971.), Rimska konvencija i Ugovor ointelektualnom vlasništvu u vezi s integriranim krugovima, kad bi svečlanice WTO-a bile članice i tih konvencija. (2) Svaka članica koja koristi mogućnosti predviđene stavkom 3. članka5. ili stavkom 2. članka 6. Rimske konvencije dužna je o tome izvijestitikao što je predviđeno tim odredbama Vijeće za trgovinske aspekte Pravaintelektualnog vlasništva („Vijeće za TRIPS”).

Članak 2.

Konvencije o intelektualnom vlasništvu

1.   U vezi s dijelovima II., III. i IV. ovog Sporazuma, članice se usklađujus člancima 1. do 12. i člankom 19. Pariške konvencije (1967.).

2.   Ništa u dijelovima I. do IV. ovog Sporazuma ne odstupa od postojećihobveza koje članice imaju jedna prema drugoj sukladno Pariškoj konvenciji,Bernskoj konvenciji, Rimskoj konvenciji i Ugovoru o intelektualnomvlasništvu u vezi s integriranim krugovima.

Članak 3.

Nacionalni tretman

1.   Svaka članica državljanima ostalih članica odobrava tretman koji nijemanje povoljan od onog kojeg odobrava svojim vlastitim državljanima u vezisa zaštitom (3) intelektualnog vlasništva, uz pridržavanje izuzetaka koji su većodređeni u, redom, Pariškoj konvenciji (1967.), Bernskoj konvenciji (1971.),Rimskoj konvenciji ili Ugovoru o intelektualnom vlasništvu u vezi sintegriranim krugovima. U vezi s izvođačima, proizvođačima fonograma iradio-difuznih organizacija, ova se obveza odnosi samo na prava određenaovim Sporazumom. Svaka članica koja se koristi mogućnostima određenim učlanku 6. Bernske konvencije (1971.) ili u stavku 1. točki (b) članka 16.Rimske konvencije obavješćuje o tome kao što je to predviđeno u odredbamaVijeća TRIPS-a.

2.   Članice se mogu koristiti izuzecima koji su dopušteni u stavku 1. u vezisa sudskim i upravnim postupcima, uključujući određivanje adrese za primanjepošiljaka ili postavljanje zastupnika u okviru nadležnosti članice, samo akosu takvi izuzeci potrebni da bi se osigurala usklađenost sa zakonima iodredbama, a koji ne odstupaju od odredaba ovog Sporazuma te ako se takvapraksa ne primjenjuje na način koji bi predstavljao prikriveno ograničavanjetrgovine.

Članak 4.

Tretman najpovlaštenije nacije

U vezi sa zaštitom intelektualnog vlasništva, svaka prednost, pogodnost,povlastica ili izuzimanje koje jedna članica daje državljanima ostalihzemalja odmah i bezuvjetno vrijedi i za državljane svih ostalih članica.Izuzete od te obveze su svaka prednost, pogodnost, povlastica ili izuzimanjekoje članica odobri:

(a)

koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma o pravnoj pomoći iliizvršavanju opće naravi i koje nisu posebno ograničene nazaštitu intelektualnog vlasništva;

(b)

odobrenih u skladu s odredbama Bernske konvencije (1971.) iliRimske konvencije kojima se odobrava da se ne postupa u skladu snacionalnim tretmanom nego u skladu s tretmanom u drugojzemlji;

(c)

u vezi s pravima izvođača, proizvođačima fonograma iradio-difuznih organizacija koja nisu određena ovimSporazumom;

(d)

koje proizlaze iz međunarodnih sporazuma u vezi sa zaštitomintelektualnog vlasništva koji su stupili na snagu prijestupanja na snagu WTO Sporazuma, pod pretpostavkom da se VijećeTRIPS-a obavijesti o takvim sporazumima i da oni nepredstavljaju namjernu ili nepravednu diskriminaciju državljanaostalih članica.

Članak 5.

Multilateralni sporazumi o stjecanju ili održavanju zaštite

Obveze koje proizlaze iz članaka 3. i 4. ne odnose se na postupke određenemultilateralnim sporazumima koji su sklopljeni pod pokroviteljstvom WIPO-a uvezi sa stjecanjem ili primjenom prava intelektualnog vlasništva.

Članak 6.

Iscrpljenje

Radi rješavanja sporova koji proizlaze iz ovog Sporazuma, pridržavajući seodredaba članaka 3. i 4., ništa se iz ovog Sporazuma ne smije koristiti radipokretanja pitanja iscrpljenja prava intelektualnog vlasništva.

Članak 7.

Ciljevi

Zaštita i ostvarivanje prava intelektualnog vlasništva treba doprinijetipromicanju tehnoloških inovacija te transferu i širenju tehnologije, naobostranu korist proizvođača i korisnika tehnoloških saznanja i na način kojipozitivno doprinosi društvenom i gospodarskom blagostanju i uravnoteženju pravai obveza.

Članak 8.

Načela

1.   Članice mogu, kod izrade ili izmjene svojih zakona i propisa, prihvatitimjere potrebne za zaštitu javnog zdravlja i prehrane i promicati javniinteres u područjima koja su od vitalne važnosti za njihovdruštveno-gospodarski i tehnološki razvoj, pod pretpostavkom da su te mjereu skladu s odredbama ovog Sporazuma.

2.   Odgovarajuće mjere, pod pretpostavkom da su u skladu s odredbama ovogSporazuma, mogu biti potrebne za sprečavanje zloporabe prava intelektualnogvlasništva od strane njihova nositelja ili pribjegavanja postupcima kojibezrazložno ograničavaju trgovinu ili koji nepovoljno utječu na međunarodnitransfer tehnologije.

DIO II.

STANDARDI U VEZI S DOSTUPNOŠĆU, OBUJMOM I UPORABOM PRAVA INTELEKTUALNOGVLASNIŠTVA

Odjeljak 1.

Autorska prava i srodna prava

Članak 9.

Odnos prema Bernskoj konvenciji

1.   Članice su dužne pridržavati se članaka 1. do 21. Bernske konvencije(1971.) i njezinog Dodatka. Međutim, članice nemaju prava niti obvezaprema ovom Sporazumu u vezi s pravima priznatim člankom 6.bis teKonvencije ili pravima izvedenima iz njega.

2.   Zaštita autorskog prava proteže se na način izražavanja, a ne naideje, postupke, metode rada ili matematičke koncepte kaotakve.

Članak 10.

Računarski programi i zbirke podataka

1.   Računarski programi, bilo u izvornom ili objektnom kodu, zaštićujuse kao književna djela prema Bernskoj konvenciji (1971.).

2.   Zbirke podataka ili druge građe, bilo čitljive strojno ili u drugomobliku, koje zbog odabira ili uređenja njihova sadržaja čineintelektualne tvorevine, zaštićene su kao takve. Takva zaštita, koja sene proteže na same podatke ili građu, ne dovodi u pitanje niti jednoautorsko pravo koje postoji u samim podacima ili građi.

Članak 11.

Pravo najma

Za autore i njihove pravne slijednike članica osigurava, barem u vezi sračunarskim programima i kinematografskim djelima, pravo odobravanja ilizabrane komercijalnog iznajmljivanja javnosti izvornika ili umnoženihprimjeraka njihovih djela zaštićenih autorskim pravom. Članica se oslobađanavedene obveze u vezi s kinematografskim djelima osim ako takvoiznajmljivanje ne dovodi do rasprostranjenog umnožavanja takvog djela kojeosjetno šteti isključivom pravu umnožavanja priznatom u toj članici autorimai njihovim pravnim slijednicima. U vezi s računarskim programima, ova seobveza ne primjenjuje na najam u kojem sam program nije bitan ciljiznajmljivanja.

Članak 12.

Trajanje zaštite

Uvijek kada se rok za zaštitu djela, koje nije fotografsko ili djeloprimijenjene umjetnosti, računa na drugoj osnovi a ne na životu fizičkeosobe, takav rok neće biti kraći od 50 godina od kraja kalendarske godine ukojoj je djelo objavljeno uz ovlaštenje, ili, ako nije objavljeno uzovlaštenje u roku od 50 godina od stvaranja djela, kraći od 50 godina odkraja kalendarske godine u kojoj je stvoreno.

Članak 13.

Ograničenja i izuzeci

Članice limitiraju ograničenja ili izuzetke na isključiva prava naodređene posebne slučajeve koji nisu u suprotnosti s redovitimiskorištavanjem djela i koji neopravdano ne štete legitimnim interesimanositelja prava.

Članak 14.

Zaštita izvođača, proizvođača fonograma (tonskih snimaka) iradio-difuznih organizacija

1.   U vezi s fiksiranjem njihove izvedbe na fonogramu, izvođači imajumogućnost sprečavati sljedeće radnje koje se poduzimaju bez njihovogodobrenja: fiksiranje njihove nefiksirane izvedbe i umnožavanje takvihfiksacija. Izvođači također imaju mogućnost sprečavati sljedeće radnjekoje se poduzimaju bez njihovog odobrenja: bežično radiodifuzijskoemitiranje i priopćavanje javnosti njihove izvedbe uživo.

2.   Proizvođači fonograma imaju pravo odobriti ili zabraniti neposrednoili posredno umnožavanje svojih fonograma.

3.   Radio-difuzne organizacije imaju pravo zabraniti sljedeće radnjekoje se poduzimaju bez njihovog dopuštenja: fiksiranje, umnožavanjefiksacija, bežično radiodifuzijsko reemitiranje emisija, kao ipriopćavanje javnosti televizijskim emitiranjem istih. Kad članice nedaju to pravo radio-difuznim organizacijama, nositeljima autorskog pravana objektu emitiranja moraju omogućiti da spriječe gore navedene radnje,prema o odredbama Bernske konvencije (1971.).

4.   Odredbe članka 11. u vezi s računarskim programima primjenjuju semutatis mutandis na proizvođače fonograma isve druge nositelje prava na fonogramu sukladno unutrašnjem pravučlanice. Ako je na dan 15. travnja 1994.članica imala na snazi sustav pravedne novčane naknade za nositeljaprava u vezi s iznajmljivanjem fonograma, može se zadržati takav sustavpod pretpostavkom da komercijalno iznajmljivanje fonograma nema zaposljedicu osjetnu štetu isključivog prava umnožavanja po nositeljaprava.

5.   Rok zaštite koja se prema ovom Sporazumu pruža izvođačima iproizvođačima fonograma traje najmanje do kraja razdoblja od 50 godinaračunajući od kraja kalendarske godine zabilježbe ili izvedbe. Rokzaštite koja se daje sukladno stavku 3. traje najmanje 20 godina odkraja kalendarske godine emitiranja.

6.   Svaka članica može, u vezi s pravima određenima u stavcima 1., 2. i3., predviđati uvjete, ograničenja, izuzetke i pridržavanja do mjerekoliko je dopušteno Rimskom konvencijom. Ipak, odredbe članka 18.Bernske konvencije (1971.) primjenjuju se, mutatismutandis, i na prava izvođača i proizvođača fonograma nafonogramima.

Odjeljak 2.

Žigovi

Članak 15.

Predmet zaštite

1.   Svaki znak, ili svaka kombinacija znakova, koji mogu razlučivatirobe ili usluge jednog poduzetništva od onih drugog poduzetništva, imajumogućnost za stvaranje žiga. Takvi znakovi, posebno riječi uključujućiosobna imena, slova, brojke, figurativne elemente i kombinacije boja kaoi kombinacija takvih znakova, mogu se registrirati kao žigovi. Kadznakovi sami po sebi nemaju mogućnost razlučivanja robe ili usluga nakoje se odnose, članice mogu stvoriti uvjete da mogućnost registriranjaovisi o distinktivnosti stečenoj uporabom. Članice mogu tražiti, kaouvjet za registraciju, da znakovi budu vidno uočljivi.

2.   Stavak 1. ne smije se tumačiti tako da priječi članici da uskratiregistraciju žiga iz drugih razloga, ako to nije u suprotnosti sodredbama Pariške konvencije (1967.).

3.   Članice mogu stvoriti uvjete da registriranje ovisi o uporabi.Međutim, stvarna uporaba žiga nije uvjet za podnošenje prijave zaregistraciju. Podnesena prijava se ne smije odbiti samo zato što donamjeravane uporabe nije došlo prije isteka od tri godine od danapodnošenja prijave.

4.   Narav robe ili usluga na koje se odnosi žig ni u kojem slučaju nesmije predstavljati prepreku za registraciju žiga.

5.   Članice objavljuju svaki žig bilo prije registracije ili odmah nakonšto je registriran i moraju dati razumnu mogućnost podnositeljima žalbeda ponište registraciju. Usto, članice mogu pružiti mogućnostprotivljenja registraciji nekog žiga.

Članak 16.

Dodijeljena prava

1.   Nositelj registriranog žiga ima isključivo pravo spriječiti svetreće strane koje nemaju njegovu suglasnost da u trgovanju koriste isteili slične znakove za robu ili usluge koji su isti ili slični onima uvezi s kojima je registriran žig kada bi takva uporaba mogla imati zaposljedicu zabunu. U slučaju uporabe istog znaka za istu robu iliusluge, mogućnost zabune se pretpostavlja. Gore navedena prava ne dovodeu pitanje bilo koje ranije postojeće pravo, niti utječu na mogućnost dačlanice predvide stjecanje prava na temelju uporabe.

2.   Članak 6.bis Pariške konvencije (1967.) primjenjuje se, mutatis mutandis, na usluge. U određivanju da lije neki žig općepoznat, članice uzimaju u obzir prepoznatljivost žiga utom javnom sektoru, uključujući prepoznatljivost u samoj članici koja jestečena kao posljedica promocije žiga.

3.   Članak 6.bis Pariške konvencije (1967.) primjenjuje se, mutatis mutandis, na robu ili usluge koje nisuslične onima za koje je registriran žig, pod pretpostavkom da bi uporabatog žiga u vezi s takvom robom ili uslugama mogla upućivati napovezanost između takve robe ili usluga i nositelja registriranog žiga,i pod pretpostavkom da bi interes nositelja registriranog žiga mogaopretrpjeti štetu takvom uporabom.

Članak 17.

Izuzeci

Članice mogu predvidjeti ograničene izuzetke od prava stečenih žigom,kao primjerice poštenu uporabu opisnog nazivlja, pod pretpostavkom da takviizuzeci uvažavaju legitimne interese nositelja žiga i trećih osoba.

Članak 18.

Trajanje zaštite

Početna registracija, i svako obnavljanje registracije, žiga ne možebiti na rok kraći od sedam godina. Registracija žiga može se obnavljatineodređen broj puta.

Članak 19.

Pretpostavka uporabe

1.   Ako se radi održavanja registracije traži uporaba, registracija semože poništiti tek po isteku roka u neprekidnom trajanju od najmanje trigodine neuporabe, osim ako nositelj žiga ne predoči postojanje valjanihrazloga koji priječe njegovu uporabu. Okolnosti nastale neovisno odvolje nositelja žiga koje stvaraju zapreku za korištenje žiga, kao štosu uvozna ograničenja ili druge mjere državne vlasti u vezi s robom iliuslugama zaštićenim žigom, priznaju se kao valjani razlozi zaneuporabu.

2.   Kada žig podliježe kontroli njegova nositelja, uporaba žiga odstrane druge osobe priznaje se kao uporaba žiga u svrhu održavanjaregistracije.

Članak 20.

Druge pretpostavke

Uporaba žiga tijekom trgovanja ne opterećuje se bezrazložno posebnimzahtjevima, kao što su uporaba s drugim žigom, uporaba u posebnom obliku iliuporaba na način koji bi štetio njegovom svojstvu razlikovanja robe iliusluga jednog poduzetnika od drugog poduzetnika. To ne isključuje zahtjevkojim se propisuje korištenje žiga za identificiranje poduzetnika koji premanjemu proizvodi robe ili pruža usluge, ali ne povezujući ga, sa žigom kojirazlikuje specifičnu robu ili usluge tog poduzetnika.

Članak 21.

Licenciranje i dodjela

Članice mogu odrediti uvjete za licenciranje i dodjelu žigovapodrazumijevajući pritom da obvezno licenciranje žigova nije dopušteno i danositelj registriranog žiga ima pravo dodijeliti žig sa ili bez prijenosaposlovanja kojemu žig pripada.

Odjeljak 3.

Oznake zemljopisnog podrijetla

Članak 22.

Zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla

1.   Oznake zemljopisnog podrijetla su, za potrebe ovog Sporazuma, oznakekoje identificiraju robu s podrijetlom s državnog područja članice, iliregije ili mjesta na tom državnom području, gdje je određena kakvoća,reputacija ili druga karakteristika robe bitno povezana s njezinimzemljopisnim podrijetlom.

2.   U vezi s oznakama zemljopisnog podrijetla članice pružaju pravnasredstva zainteresiranim strankama radi sprečavanja:

(a)

uporabe u bilo kojem smislu u određivanju ilipredstavljanju robe koja bi naznačila ili sugerirala data roba potječe sa zemljopisnog područja koje nijestvarno mjesto podrijetla na način kojim se zavaravajavnost u vezi s njezinim zemljopisnimpodrijetlom;

(b)

bilo koja uporaba koja je akt nepoštenog tržišnognatjecanja u smislu članka 10.bis Pariške konvencije(1967).

3.   Članica, ex officio ako to njezinozakonodavstvo dopušta ili na zahtjev zainteresirane stranke, odbija iliponištava registraciju žiga koji sadrži ili se sastoji od oznakezemljopisnog podrijetla u vezi s robom koja ne potječe iz naznačenogdržavnog područja, ako bi uporaba oznake u žigu za takvu robu u tojčlanici mogla dovesti u javnosti do pogrešnih zaključaka u vezi snjezinim stvarnim podrijetlom.

4.   Zaštita prema stavcima 1., 2. i 3. primjenjuje se protiv oznakezemljopisnog podrijetla koja bi, premda doslovno vjerodostojna u vezi sdržavnim područjem, regijom ili mjestom iz kojeg potječe roba, ipak ujavnosti mogla stvoriti pogrešan dojam da roba potječe s drugog državnogpodručja.

Članak 23.

Dopunska zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za vina i alkoholnapića

1.   Svaka članica pruža pravna sredstva kojima zainteresirane stranemogu spriječiti uporabu oznaka zemljopisnog podrijetla kojeidentificiraju vina za vina koja ne potječu iz mjesta naznačenog tomoznakom zemljopisnog podrijetla, ili identificiraju alkoholna pića zaalkoholna pića koja ne potječu iz mjesta naznačenog tom oznakomzemljopisnog podrijetla, čak i kada je naznačeno pravo mjesto podrijetlaili kada se oznaka zemljopisnog podrijetla rabi u prijevodu ili jepopraćena izrazima kao „vrsta”, „tip”, „stil”, „imitacija” ili slično (4).

2.   Registracija žiga za vina koji sadrži ili se sastoji od oznake kojaidentificira vina ili za alkoholna pića odbija se ili poništava, ex officio ako zakonodavstvo članice to dopuštaili na zahtjev zainteresirane stranke, u vezi s takvim vinima ilialkoholnim pićima koja nemaju to podrijetlo.

3.   U slučaju homonimnih oznaka zemljopisnog podrijetla za vina, zaštitipodliježe svaka oznaka, prema odredbama stavka 4. članka 22. Svakačlanica određuje praktične uvjete pod kojima se homonimne oznakerazlikuju jedna od druge, uzimajući u obzir potrebu za osiguranjemravnopravnog tretmana proizvođača kojih se to tiče i da se ne zavaravajupotrošače.

4.   Da bi se olakšala zaštita oznaka zemljopisnog podrijetla za vina, uVijeću za TRIPS pregovara se u vezi s uspostavljanjem multilateralnogsustava izvješćivanja i registracije oznaka zemljopisnog podrijetla zavina koja se mogu zaštiti u onim članicama koje sudjeluju usustavu.

Članak 24.

Međunarodni pregovori; izuzeci

1.   Članice su suglasne otpočeti pregovore sa svrhom pojačavanja zaštitepojedinih oznaka zemljopisnog podrijetla prema članku 23. Odredbe niženavedenih stavaka 4. do 8. članice ne koriste kako bi odbile voditipregovore ili sklapati bilateralne ili multilateralne sporazume. Ukontekstu takvih pregovora, članice su voljne razmotriti stalnu primjenutih odredaba na pojedinačne oznake zemljopisnog podrijetla čija jeuporaba bila predmetom naznačenih pregovora.

2.   Vijeće za TRIPS preispituje ponovno primjenu odredaba ovog odjeljka;prvo takvo preispitivanje slijedi unutar dvije godine od stupanju nasnagu WTO Sporazuma. Sve što bi moglo utjecati na pridržavanje obvezaprema ovim odredbama može dati na znanje Vijeću, koje, na zahtjevčlanice, konzultira bilo koju drugu članicu ili članice u vezi s takvimpredmetom u vezi s kojim nije bilo moguće naći zadovoljavajuće rješenjeputem dvostranih ili višestranih konzultacija između tih članica. Vijećepoduzima dogovorene mjere radi lakše primjene i poticanja ciljeva ovogodjeljka.

3.   U provođenju ovog odjeljka, članica ne umanjuje zaštitu oznakazemljopisnog podrijetla koje su postojale u toj članici neposredno prijedana stupanja na snagu WTO Sporazuma.

4.   Ništa u ovom odjeljku ne zahtjeva od članice da spriječi stalnu isličnu uporabu određene oznake zemljopisnog podrijetla druge članicekoja identificira vina ili alkoholna pića u vezi s robom ili uslugamasvojih državljana ili osoba koje imaju u toj članici prebivalište, akoje su stalno rabile tu oznaku zemljopisnog podrijetla u vezi s istomili srodnom robom ili uslugama na državnom području te članice (a)najmanje 10 godina prije 15. travnja 1994.ili (b) u dobroj vjeri prije navedenog datuma.

5.   Kada je žig prijavljen ili registriran u dobroj vjeri ili kada suprava na žig stečena kroz uporabu u dobroj vjeri bilo:

(a)

prije datuma primjene ovih odredaba u članici kao štoje određeno u dijelu VI.; ili

(b)

prije nego što je oznaka zemljopisnog podrijetlazaštićena u njezinoj zemlji podrijetla;

mjere prihvaćene za provedbu ovog odjeljka ne dovode u pitanjesposobnost za registraciju ili valjanost registracije žiga, ilipravo na uporabu žiga, na osnovu činjenice da je takav žig identičanili sličan, s oznakom zemljopisnog podrijetla.

6.   Ništa u ovom odjeljku ne zahtjeva od članice da primjeni svojeodredbe u vezi s oznakom zemljopisnog podrijetla koje druge članice uvezi s robom ili uslugama za koje je ta oznaka identična s uobičajenimnazivom u svagdanjem jeziku kao svagdanji naziv za te robe ili usluge nadržavnom području te članice. Ništa u ovom odjeljku ne zahtjeva odčlanice da primjeni svoje odredbe u vezi s oznakom zemljopisnogpodrijetla koje druge članice u vezi s proizvodom vinove loze čija jeoznaka identična s uobičajenim nazivom vrste grožđa koja postoji nadržavnom području te članice u času stupanja na snagu WTOSporazuma.

7.   Članica može odrediti da svaki zahtjev koji je postavljen prema ovomodjeljku u vezi s uporabom ili registracijom žiga mora biti podnijetunutar pet godina nakon što je nedozvoljena uporaba zaštićene oznakepostala općepoznatom u toj članici ili nakon dana registracije žiga utoj članici, pod pretpostavkom da je žig objavljen do tog dana, ako jetaj dan raniji od dana kad je nedozvoljena uporaba postala općepoznatomu toj članici, pod pretpostavkom da oznaka zemljopisnog podrijetla nijerabljena ili registrirana s nakanom prijevare.

8.   Odredbe ovog odjeljka ni u kojem slučaju ne dovode u pitanje pravobilo koje osobe da rabi, tijekom poslovanja, svoje ime ili ime svojegposrednika u poslovanju, osim kad je to ime rabljeno na način koji bizavaravao javnost.

9.   Ne postoji obveza na temelju ovog Sporazumu da se štite oznakezemljopisnog podrijetla koje nisu zaštićene ili više nisu zaštićene uzemlji podrijetla, ili koje se u toj zemlji više ne rabe.

Odjeljak 4.

Industrijski dizajn (Modeli i uzorci)

Članak 25.

Zahtjevi za zaštitom

1.   Članice utvrđuju zaštitu samostalno stvorenim industrijskimdizajnima koji su novi ili originalni. Članice mogu odrediti da dizajninisu novi ili originalni ako se bitno ne razlikuju od poznatih dizajnaili kombinacija poznatih obilježja dizajna. Članice mogu odrediti da senavedena zaštita ne proteže na dizajne koje u bitnom dijelu nalažutehnički ili funkcionalni razlozi.

2.   Svaka članica osigurava da pretpostavke za osiguranje zaštitetekstilnih dizajna, posebno u vezi s ma kojim troškovima, ispitivanjimaili objavljivanjima, ne umanjuju bezrazložno mogućnost za traženje idobivanje navedene zaštite. Članice su slobodne odlučiti hoće liudovoljiti toj obvezi putem propisa o industrijskom dizajnu iliautorskom pravu.

Članak 26.

Zaštita

1.   Nositelj zaštićenog industrijskog dizajna ima pravo spriječiti trećeosobe koje nemaju njegovu suglasnost da izrađuju, prodaju ili uvozeproizvode koji nose ili sadržavaju dizajn koji je kopija, ili uglavnomkopija, zaštićenog dizajna, kada se takve radnje poduzimaju ukomercijalne svrhe.

2.   Članice mogu propisati ograničene izuzetke od zaštite industrijskogdizajna, pod uvjetom da ti izuzeci nisu bez razloga suprotni uobičajenomiskorištavanju zaštićenih industrijskih dizajna i da bezrazložno nedovode u pitanje legitimne interese nositelja zaštićenog industrijskogdizajna, uzimajući u obzir legitimne interese trećih osoba.

3.   Trajanje zaštite koja je predviđena iznosi najmanje 10godina.

Odjeljak 5.

Patenti

Članak 27.

Predmet patentiranja

1.   Ovisno o odredbama stavaka 2. i 3. patenti se odobravaju za koje godizume, bez obzira radi li se o proizvodu ili postupku, iz svih granatehnologije, pod pretpostavkom da su novi, rezultat inventivnosti isposobni za industrijsku primjenu. (5) U skladu sa stavkom 4. članka 65., stavkom 8. članka 70. istavkom 3. ovog članka, patenti se odobravaju i patentna prava uživajubez diskriminacije u pogledu mjesta izuma, tehnološke grane i da li suproizvodi uvezeni ili su domaće proizvodnje.

2.   Članice mogu od patentiranja izuzeti izume za koje je unutarnjihovog državnog područja sprečavanje komercijalnog iskorištavanjaneophodno radi zaštite javnog poretka ili morala, uključujući zaštituživota ili zdravlja ljudi, životinja ili bilja, ili radi izbjegavanjaozbiljne štete po okoliš, pod pretpostavkom da se takav izuzetak neučini samo zato što je iskorištavanje zabranjeno njezinimpropisima.

3.   Članice mogu također izuzeti od patentiranja:

(a)

dijagnostičke, terapeutske i kirurške metode zaliječenje ljudi ili životinja;

(b)

biljke i životinje osim mikroorganizama, i bitnebiološke postupke za proizvodnju biljaka ili životinjaosim nebioloških i mikrobioloških postupaka. Međutim,članice pružaju zaštitu biljnih vrsta bilo patentima iliučinkovitim sui generis sustavomili nekom kombinacijom navedenog. Odredbe ovog podstavkapreispituju se četiri godine nakon dana stupanja nasnagu WTO Sporazuma.

Članak 28.

Dodijeljena prava

1.   Patentom se njegovom nositelju dodjeljuju sljedeća isključivaprava:

(a)

kad je predmet patenta proizvod, sprečavanje trećihstrana koje nemaju odobrenje nositelja za izradu,uporabu, ponudu na prodaju, prodaju ili uvoz (6) u te svrhe tog proizvoda;

(b)

kad je predmet patenta postupak, sprečavanja trećihstrana koje nemaju odobrenje nositelja da rabe postupaki od: uporabe, ponude na prodaju, prodaje ili uvoza u tesvrhe barem proizvoda koji je dobiven neposredno timpostupkom.

2.   Nositelji patenta također imaju pravo patent prenositi, pravnimposlom ili putem univerzalne sukcesije, i zaključiti licenceugovore.

Članak 29.

Uvjeti za patentnu prijavu

1.   Članice zahtijevaju da podnositelj patentne prijave otkrije izumdovoljno jasno i potpuno da bi ga mogla izvesti neka osoba vješta u tomute se može tražiti od podnositelja prijave da naznači najbolji način zaizvođenje izuma koji je izumitelju poznat na dan podnošenja prijave ili,kad se poziva na pravo prvenstva, na dan prvenstva.

2.   Članice mogu tražiti od podnositelja prijave da pruži informacije uvezi s podnositeljevim odgovarajućim stranim prijavama i priznatimpravima.

Članak 30.

Izuzeci od dodijeljenih prava

Članice mogu odrediti ograničene izuzetke od isključivih pravadodijeljenih patentom, pod pretpostavkom da takvi izuzeci ne dovodebezrazložno u pitanje normalno iskorištavanje patenta i bezrazložno ne štetelegitimnim interesima nositelja patenta, uzimajući u obzir legitimneinterese trećih osoba.

Članak 31.

Daljnja uporaba bez dopuštenja nositelja prava

Kada propisi članice omogućavaju dalju uporabu (7) predmeta patenta bez dopuštenja nositelja prava, uključujućiuporabu od strane državne vlasti ili trećih osoba ovlaštenih od državnevlasti, poštuju se sljedeće odredbe:

(a)

dopuštenje za takvu uporabu razmatra se prema pojedinačnimpostignućima;

(b)

takva se uporaba može odobriti samo ako je, prije takveuporabe, namjeravani korisnik pokušao dobiti dopuštenje odnositelja prava po razložnim trgovačkim odnosima i uvjetima,a u razumnom roku nije uspio. Od takvog traženja članicamože odustati u slučaju nacionalne opasnosti ili u drugimslučajevima prijeke žurnosti ili u slučajevima javnekomercijalne uporabe. U slučajevima nacionalne opasnosti ilidrugim slučajevima prijeke žurnosti, nositelj prava, ipak,treba biti obaviješten čim je to moguće. U slučaju javnenekomercijalne uporabe, kada državna vlast ili ugovaratelj,bez istraživanja patenta, znaju ili bi trebali znati da sevaljani patent koristi ili će se koristiti od stranedržavnih vlasti ili za njih, nositelj mora o tome bitiobaviješten bez odlaganja;

(c)

obujam i trajanje takve uporabe ograničavaju se na svrhu zakoju je odobrena, a u slučaju poluvodičke tehnologije tovrijedi samo za javnu nekomercijalnu uporabu ili radiispravljanja prakse koja je nakon sudskog ili upravnogpostupka proglašena suprotnom tržišnom natjecanju;

(d)

takva je uporaba neisključiva;

(e)

takva uporaba nije prenosiva, osim s dijelom poduzeća ilireputacijom koji takvo korištenje uživa;

(f)

svaka takva uporaba odobrava se pretežno za opskrbu domaćegtržišta članice koja ju je dopustila;

(g)

odobrenje za takvu uporabu podliježe, uz primjerenu zaštitulegitimnih interesa tako ovlaštenih osoba, prestanku, ako ikada okolnosti koje su dovele do nje prestanu postojati inije vjerojatno da se ponove. Nadležno tijelo može ispitati,na obrazložen zahtjev, da li i dalje postoje takveokolnosti;

(h)

nositelju prava isplaćuje se primjerena naknada premaokolnostima svakog slučaja, uzimajući u obzir gospodarskuvrijednost odobrenja;

(i)

pravovaljanost svake odluke u vezi s odobrenjem takveuporabe podliježe sudskom ispitivanju ili drugom samostalnomispitivanju određenog višeg tijela u toj članici;

(j)

svaka odluka u vezi s naknadom predviđenom u vezi s takvomuporabom podliježe sudskom ispitivanju ili drugomsamostalnom ispitivanju određenog višeg tijela u tojčlanici;

(k)

članice nisu obvezne primjenjivati uvjete određene utočkama (b) i (f) kada se uporaba dozvoljava radiispravljanja prakse za koju je nakon sudskog ili upravnogpostupka utvrđeno da je protivna tržišnom natjecanju.Potreba za ispravljanjem prakse protivne tržišnom natjecanjumože se uzeti u obzir prigodom određivanja iznosa naknade utakvim slučajevima. Nadležna tijela imaju pravo odbitizahtjev za prestankom odobrenja ako i kada postojivjerojatnost da se okolnosti koje su dovele do odobrenjaponove;

(l)

kad se takva uporaba odobrava radi iskorištavanja patenta(„drugi patent”) koji se ne može iskorištavati bezpovrede još jednog patenta („prvi patent”),primjenjuju se sljedeći dodatni uvjeti:

i.

izum na koji se polaže pravo u drugom patentumora sadržati važan tehnološki napredak od znatnegospodarske važnosti u vezi s izumom na kojeg sepolaže pravo u prvom patentu;

ii.

nositelj prvog patenta ima pravo na uzajamnulicencu uz razložne uvjete kako bi mogao rabitiizum na koji se polaže pravo u drugom patentu;i

iii.

uporaba dopuštena u vezi s prvim patentomneprenosiva je osim uz prijenos drugogpatenta.

Članak 32.

Poništenje/gubitak

Mora postojati mogućnost sudskog ispitivanja svake odluke o poništenjuili gubitku patenta.

Članak 33.

Trajanje zaštite

Rok zaštite koja je predviđena ne prestaje prije isteka razdoblja oddvadeset godina računajući od dana prijave (8).

Članak 34.

Patenti za postupke: teret dokaza

1.   Za potrebe građanskopravnog postupka u vezi s povredom pravanositelja prava priznatih u stavku 1. točki (b) članka 28., ako jepredmet patenta postupak za dobivanje proizvoda, sud je ovlaštennaložiti tuženome da dokaže da je postupak za dobivanje identičnogproizvoda različit od patentiranog postupka. Stoga su članice dužneodrediti u najmanje jednom od niže navedenih slučajeva da seidentičan proizvod, kad je proizveden bez dopuštenja nositeljapatenta, u nedostatku dokaza o suprotnom, smatra dobivenim putempatentiranog postupka:

(a)

ako je proizvod dobiven patentiranim postupkomnov;

(b)

ako postoji velika vjerojatnost da je identičanproizvod napravljen tim postupkom, a nositelj patentaunatoč primjerenih napora nije mogao ustanoviti koji jepostupak stvarno rabljen.

2.   Svaka je članica slobodna odrediti da teret dokazivanja naznačen ustavku 1. bude na navodnom prekršitelju samo ako je ispunjen uvjet iztočke (a) ili samo ako je ispunjen uvjet iz točke (b).

3.   U pridonošenju protudokaza, moraju se uzeti u obzir legitimniinteresi tuženih za zaštitom njihove proizvodnje i poslovnihtajni.

Odjeljak 6.

Planovi rasporeda (topografije) integriranih krugova

Članak 35.

Odnos prema Ugovoru IPIC

Članice su suglasne pružiti zaštitu za planove rasporeda (topografije)integriranih krugova (naznačenih u ovom Sporazumu kao „planovi rasporeda”) u skladu s člancima 2. do7. (osim stavka 3. članka 6.), člankom 12. i stavkom 3. članka 16. Ugovora ointelektualnom vlasništvu u vezi s integriranim krugovima i, pored toga,pridržavati se odredaba koje slijede.

Članak 36.

Obujam zaštite

Pridržavajući se odredaba stavka 1. članka 37., članice smatrajuprotupravnim sljedeća djelovanja ako se poduzimaju bez dopuštenja nositeljaprava: (9) uvoz, prodaju ili na drugi način distribuciju u komercijalne svrhezaštićenih planova rasporeda, integriranog kruga u kojem je inkorporiranzaštićen plan rasporeda ili proizvoda u koje je inkorporiran takavintegrirani krug samo ako takav proizvod i dalje sadrži protupravno umnoženplan rasporeda.

Članak 37.

Djelovanja za koje nije potrebno dopuštenje nositelja prava

1.   Bez obzira na članak 36., niti jedna članica ne smatra protupravnimpoduzimanje bilo koje radnje navedene u tom članku, a u vezi sintegriranim krugom u kojem je inkorporiran protupravno umnožen planrasporeda ili bilo kojeg proizvoda u kojem je inkorporiran takavintegrirani krug, kada osoba koja poduzima te radnje ili ih naruči nezna niti bi trebala znati, u trenutku stjecanja integriranog kruga iliproizvoda koji sadrži takav integrirani krug, da je u istom inkorporiranprotupravno umnožen plan rasporeda. Članice određuju da, nakon što je taosoba dostatno obaviještena o tome da je plan rasporeda protupravnoumnožen, ta osoba može poduzeti bilo što u vezi s robom na skladištu ilinaručenom prije te obavijesti, ali je dužna platiti nositelju pravaiznos koji odgovara razumnoj naknadi koja bi se inače platila podobrovoljno ugovorenoj licenci u vezi s takvim planomrasporeda.

2.   Uvjeti postavljeni u točkama (a) do (k) članka 31. primjenjuju semutatis mutandis u slučaju bilo kojegprinudnog licenciranja plana rasporeda ili njegove uporabe od stranedržavne vlasti i za nju bez dopuštenja nositelja prava.

Članak 38.

Trajanje zaštite

1.   U članicama koje traže registraciju kao uvjet za zaštitu, rokzaštite planova rasporeda ne prestaje prije isteka razdoblja od 10godina računajući od dana podnošenja prijave za registraciju ili odprvog komercijalnog iskorištavanja bez obzira gdje u svijetu do njegadođe.

2.   U članicama koje ne traže registraciju kao uvjet za zaštitu, planovirasporeda zaštićeni su najmanje 10 godina od dana prvog komercijalnogiskorištavanja bez obzira gdje u svijetu do njega dođe.

3.   Bez obzira na stavke 1. i 2., članica može odrediti da zaštitaprestaje 15 godina nakon stvaranja plana rasporeda.

Odjeljak 7.

Zaštita neobjavljenih informacija

Članak 39.

1.   U osiguravanju učinkovite zaštite protiv nepoštene tržišne utakmicekao što je to određeno u članku 10.bis Pariške konvencije (1967.)članice štite neobjavljene informacije u skladu sa stavkom 2. i podatkekoji su predani vladama ili vladinim tijelima u skladu sa stavkom3.

2.   Naravne i pravne osobe moraju imati mogućnost sprečavanja dainformacije koje su punopravno pod njihovom kontrolom ne buduotkrivene, stečene, ili rabljene od strane trećih bez njihovapristanka na način suprotan poštenoj trgovačkoj praksi (10) sve dok takva informacija:

(a)

je tajna u smislu da nije, u svojoj cjelini ili utočnoj konfiguraciji i u sastavu svojih dijelova, općepoznata ili lako dostupna osobama unutar krugova koji seuobičajeno bave informacijama takve vrste;

(b)

ima komercijalnu vrijednost zbog tajnosti; i

(c)

je bila predmetom razumnih mjera u danim okolnostima,poduzetih od strane osobe koja punopravno kontrolirainformaciju, da bi one ostale tajna.

3.   Kada, kao uvjet za odobravanje trgovanja farmaceutskim iliagrokemijskim proizvodima u kojima se koriste nove kemijske supstancije,članice traže podnošenje neotkrivenih testova ili drugih podataka, čijaizrada iziskuje velik napor, one štite takve podatke od nepoštenekomercijalne uporabe. Uz to, članice štite takve podatke od otkrivanja,izuzev kada je ono potrebno da se zaštiti javnost ili osim ako supoduzete mjere za osiguravanje da se ti podaci zaštite od nepoštenekomercijalne uporabe.

Odjeljak 8.

Kontrola prakse protivne tržišnom natjecanju u ugovornim licencama

Članak 40.

1.   Članice se slažu da neka praksa ili uvjeti licenciranja koji se tičuprava intelektualnog vlasništva, koji ograničavaju tržišno natjecanje,mogu imati štetan učinak na trgovinu i da mogu zaustaviti prijenos iširenje tehnologije.

2.   Ništa u ovom Sporazumu ne sprečava članice da u svojem zakonodavstvuodrede koja praksa ili uvjeti licenciranja mogu u osobitim slučajevimapredstavljati zloporabu prava intelektualnog vlasništva koja ima štetanučinak na tržišno natjecanje na određenom tržištu. Kao što je goreodređeno, članica može prihvatiti, u skladu s drugim odredbama ovogSporazuma, odgovarajuće mjere za sprečavanje ili kontrolu takve praksekoje mogu uključivati primjerice odredbe o povratu isključive licence,uvjete pod kojima se sprečava dovođenje u pitanje valjanosti i prinudnolicenciranje u paketu, u svijetlu odgovarajućih zakona i propisačlanice.

3.   Svaka od članica stupa, na zahtjev, u konzultacije s bilo kojomdrugom članicom ako ima razloga vjerovati da nositelj pravaintelektualnog vlasništva, koji je državljanin ili ima prebivalište učlanici od koje su zatražene konzultacije, poduzima djela kojapredstavljaju kršenje zakona i propisa u vezi s predmetom ovog odjeljkačlanice koja traži konzultacije, i koja želi da se osigura pokoravanjetakvom zakonodavstvu, ne dovodeći u pitanje bilo koju mjeru koja se možepoduzeti prema propisima i potpunoj slobodi za krajnje odlučivanje kojeod članica. Članica kojoj se obratila druga članica razmatra predmet upotpunosti i s blagonaklonošću, te pruža dostatnu mogućnost zakonzultacije s članicom koja traži konzultacije, i surađujedostavljanjem javno dostupnih informacija koje nisu povjerljive, a važnesu za sporno pitanje te bilo koje druge informacije dostupne članici,sukladno domaćem zakonodavstvu i zaključivanju obostranozadovoljavajućih sporazuma u vezi s osiguranjem povjerljivih informacijaod strane članice koja to traži.

4.   Članica nad čijim je državljanima ili osobama s prebivalištem u njoju tijeku postupak u drugoj članici u vezi s navodnim kršenjem zakona ipropisa te druge članice u vezi s predmetom ovog odjeljka dobiva, nazahtjev, mogućnost za konzultacije s drugom članicom pod istim uvjetimapreviđenim u stavku 3.

DIO III.

PROVEDBA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA

Odjeljak 1.

Opće obveze

Članak 41.

1.   Članice osiguravaju da provedba postupaka navedenih u ovom dijelubude dostupna u njihovom zakonodavstvu kako bi se omogućile učinkovitemjere protiv bilo koje povrede prava intelektualnog vlasništvapokrivenog ovim Sporazumom, uključujući djelotvorna pravna sredstva zasprečavanje povreda i pravna sredstva dovoljno uvjerljiva za odvraćanjeod budućih povreda. Ovi postupci se primjenjuju na način kojim seizbjegava stvaranje zapreka za zakonito trgovanje i pruža sigurnost odzloporabe.

2.   Postupci u vezi s ostvarivanjem prava intelektualnog vlasništva supošteni i nepristrani. Oni nisu bespotrebno složeni ili skupi, te nezahtijevaju nerazumne vremenske rokove ili nepotrebnaodugovlačenja.

3.   Meritorne odluke u pravnim predmetima su po mogućnosti sačinjene upisanom obliku i obrazložene. Moraju biti dostupne barem strankama upostupku bez nepotrebnog odugovlačenja. Odluke o meritumu spora temeljese samo na dokazima u vezi s kojima je strankama pružena mogućnostizjašnjavanja.

4.   Stranke u postupku imaju mogućnost preispitivanja konačnih upravnihodluka od strane suda i, ovisno o odredbama o nadležnosti u pravnomporetku članice ovisno o važnosti predmeta, barem pravnih aspekataprvostupanjske sudske odluke o meritumu. Međutim, nema obveze zapružanje mogućnosti preispitivanja odluke o oslobađanju u kaznenimpredmetima.

5.   Podrazumijeva se da ovaj Dio ne stvara nikakvu obvezu osnivanjasudskog sustava za ostvarivanje prava intelektualnog vlasništvadrukčijeg od onog za ostvarivanje prava općenito, niti ne utječe nasposobnost članica da ostvaruju svoje propise općenito. Ništa u ovomdijelu ne stvara bilo kakvu obvezu u vezi s raspodjelom resursa izmeđuostvarivanja prava intelektualnog vlasništva i ostvarivanja pravaopćenito.

Odjeljak 2.

Građanskopravni i upravnopravni postupci i pravna sredstva

Članak 42.

Pošten i nepristran postupak

Članice omogućuju nositeljima prava (11) građanskopravni sudski postupak u vezi s ostvarivanjem svakog pravaintelektualnog vlasništva koje je pokriveno ovim Sporazumom. Optuženiciimaju pravo na pisanu obavijest koja se dostavlja pravodobno i sadržidovoljno pojedinosti, uključujući osnovu zahtjeva. Strankama u postupku morabiti dopušteno da budu zastupane po samostalnom pravnom zastupniku, a upostupku se ne postavljaju preteški zahtjevi u vezi s obvezatnom osobnomnazočnosti. Sve stranke u takvom postupku imaju pravo da na odgovarajućinačin potkrijepe svoje zahtjeve i da predoče sve relevantne dokaze. Postupakmora omogućiti mjere za identificiranje i zaštitu povjerljive informacije,osim ako bi to bilo suprotno postojećim ustavnim odredbama.

Članak 43.

Dokazi

1.   Sudske vlasti su ovlaštene, kad stranka ukaže na razumno dostupnedokaze koji su dovoljni da potkrijepe njezine zahtjeve i kada točnonavede dokaze koji su relevantni za dokazivanje opravdanosti njezinihzahtjeva koji su pod kontrolom suparničke stranke, naložiti protivnojstranci da predoči te dokaze, pridržavajući se u odgovarajućimslučajevima uvjeta koji osiguravaju zaštitu povjerljiveinformacije.

2.   U slučajevima u kojima stranka u postupku svojevoljno i bez valjanihrazloga odbije pristup ili na drugi način ne pruži potrebne podatke urazumnom roku ili bitno otežava postupak u vezi s ostvarivanjem prava,članica može sudskim vlastima dati pravo donošenja privremenih ikonačnih odluka, potvrdnih ili odbijajućih, na temelju predočenihpodataka, uključujući tužbeni zahtjev ili navode stranke na čiju ještetu bila uskraćena mogućnost pristupa podacima pod pretpostavkom da sestrankama omogući da budu saslušane o navodima ili dokazima.

Članak 44.

Sudski nalozi

1.   Sudske vlasti su ovlaštene naložiti stranci da odustane od povredeprava, između ostalog, sprečavanjem ulaska u trgovačke kanale podnjezinom nadležnošću uvezene robe koja uključuje povredu pravaintelektualnog vlasništva, odmah nakon obavljenog carinskog postupka.Članice nisu obvezatne takvo ovlaštenje dati sudskim vlastima u vezi sazaštićenim predmetom koji je stečen ili naručen od neke osobe kojaunaprijed nije znala niti je mogla znati da poslovanje s takvimpredmetom može prouzročiti povredu prava intelektualnogvlasništva.

2.   Bez obzira na ostale odredbe ovog dijela i pod pretpostavkom daodredbe dijela II. koje se posebno odnose na uporabu od strane državnevlasti, ili trećih osoba koje imaju dopuštenje državne vlasti, bezdopuštenja nositelja prava u skladu s tim, članice mogu ograničitipravna sredstva koja im stoje na raspolaganju protiv takve uporabe naplaćanje naknade u skladu s točkom (h) članka 31. U drugim seslučajevima primjenjuju pravna sredstva iz ovog Dijela ili, kad su tapravna sredstva nespojiva s pravom članice, na raspolaganju moraju bitideklaratorne presude i primjerena naknada.

Članak 45.

Naknada štete

1.   Sudske vlasti su ovlaštene naložiti kršitelju da nositelju pravaplati primjerenu odštetu radi naknade štete koju je nositelj pravapretrpio zbog povrede svog prava intelektualnog vlasništva od stranekršitelja koji je znao, ili je morao znati, da čini povredu.

2.   Sudske vlasti su također ovlaštene naložiti kršitelju da platinositelju prava troškove koji mogu uključivati i odgovarajuće troškovepravnog zastupanja. U odgovarajućim slučajevima članice mogu ovlastitisudske vlasti da nalože naknadu za izgubljenu zaradu i/ili plaćanjeunaprijed predviđene odštete čak i u slučaju kad kršitelj nije znao nitije morao znati da čini povredu.

Članak 46.

Ostala pravna sredstva

S ciljem učinkovitog odvraćanja od povreda prava tijela sudske vlastitrebaju imati ovlasti narediti da se roba za koju je ustanovljeno da jepredmet povrede, bez bilo kakve naknade, izbaci iz trgovačkih kanala tako dase izbjegne nanošenje štete nositelju prava ili da se, ako to nije usuprotnosti s postojećim ustavnim odredbama, uništi. Tijela sudske vlastitakođer trebaju imati ovlasti da nalože da se materijali i pribor pretežnokorišteni u stvaranju robe kojom se povređuju prava, bez bilo kakve naknade,izbace iz trgovačkih kanala tako da se opasnost od daljnje povrede svede nanajmanju mjeru. Prigodom razmatranja takvih zahtjeva uzima se u obzir odnosizmeđu ozbiljnosti povrede i naloženih pravnih sredstava kao i interesitrećih osoba. U vezi s robom s krivotvorenim žigovima, jednostavnoodstranjivanje žiga s protupravno označene robe nije dovoljno, osim uiznimnim slučajevima, da bi se omogućilo puštanje takve robe u trgovačkekanale.

Članak 47.

Pravo na informaciju

Osim ako je u neskladu s ozbiljnošću povrede, članice mogu propisati datijela sudske vlasti imaju ovlasti da nalože kršitelju da obavijestinositelja prava o identitetu trećih osoba uključenih u proizvodnju idistribuciju robe ili usluga koje su predmet povrede kao i o njihovimdistribucijskim kanalima.

Članak 48.

Naknada optuženom

1.   Sudske vlasti imaju ovlasti da nalože stranci na čiji su zahtjevpoduzete mjere i koja je zloporabila postupak ostvarivanja da pružistranci koja je pogođena neopravdanom zabranom ili ograničenjemprimjerenu odštetu za štetu pretrpljenu spomenutom zloporabom. Sudskevlasti također imaju ovlasti naložiti predlagatelju da optuženome platitroškove, koji mogu uključivati i odgovarajuće troškove pravnogzastupanja.

2.   U vezi s primjenom bilo kojeg propisa koji se odnosi na zaštitu iliostvarivanje prava intelektualnog vlasništva, članice jedino izuzimajutijela javne vlasti i službenike od odgovornosti da odgovarajućimmjerama poprave štetu kad su postupci poduzeti ili namjeravani u dobrojvjeri tijekom primjene takvih propisa.

Članak 49.

Upravni postupci

Ako se meritorno odlučivalo o građanskopravnoj odgovornosti u upravnompostupku, takav postupak je sukladan načelima jednakim u suštini onimaodređenim u ovom odjeljku.

Odjeljak 3.

Privremene mjere

Članak 50.

1.   Sudske vlasti ovlaštene su da nalože hitne i djelotvorneprivremene mjere:

(a)

radi sprečavanja nastanka povrede bilo kojeg pravaintelektualnog vlasništva, a posebno radi sprečavanjaulaza robe u trgovačke kanale u njihovoj nadležnosti,uključujući uvoznu robu odmah nakon provedbe carinskogpostupka;

(b)

radi očuvanja relevantnih dokaza vezano uz navodnepovrede prava.

2.   Sudske su vlasti ovlaštene, kad je to primjereno, privremene mjereprimijeniti bez saslušanja druge stranke, posebno u slučajevima kada bivjerojatna posljedica odlaganja bila nenadoknadiva šteta za nositeljaprava ili u slučajevima kada postoji očigledna opasnost od uništavanjadokaza.

3.   Sudske su vlasti ovlaštene tražiti od predlagatelja da pruži razumnodostupne dokaze kako bi se u dovoljnoj mjeri uvjerile da je predlagateljnositelj prava i da je predlagateljevo pravo povrijeđeno ili da postojineposredna opasnost od povrede, i naložiti predlagatelju da položikauciju ili odgovarajuće osiguranje dovoljno za zaštitu tuženog isprečavanje zloporabe.

4.   Kada su privremene mjere određene bez saslušanja druge stranke,pogođene stranke se obavješćuju najkasnije odmah po izvršenju mjera.Preispitivanje se, uključujući pravo na saslušanje, obavlja na zahtjevtuženoga u razumnom roku nakon obavijesti o mjerama, zajedno s odlukomda li će se mjere izmijeniti, ukinuti ili potvrditi.

5.   Od podnositelja zahtjeva mogu se tražiti ostale informacije potrebneza identifikaciju robe od strane tijela koje provodi privremenemjere.

6.   Ne dovodeći u pitanje stavak 4., privremene mjere poduzete natemelju stavaka 1. i 2., na zahtjev tuženika, opozivaju se ili se nadrugi način stavljaju izvan snage, ako postupak za donošenje odluke omeritumu spora nije pokrenut unutar razumnog roka, određenog od stranesudske vlasti koja je donijela odluku o takvim mjerama kada je to premapravu članice dopušteno ili, u nedostatku te odredbe, u roku ne dužem od20 radnih dana ili 31 kalendarskog dana, koji god od njih jedulji.

7.   U slučaju kada se privremene mjere ukidaju ili kada one prestajuzbog nekog čina ili propusta predlagatelja, ili kada se naknadnoustanovi da nije bilo povrede ili opasnosti od povrede pravaintelektualnog vlasništva, sudske vlasti su ovlaštene da naložepredlagatelju, na zahtjev tuženika, da plati tuženiku odgovarajućunaknadu zbog štete nanesene ovim mjerama.

8.   Ako se bilo koja privremena mjera može naložiti u upravnom postupku,taj postupak mora u osnovi biti u skladu s načelima postavljenim u ovomodjeljku.

Odjeljak 4.

Posebne pretpostavke u vezi s pograničnim mjerama (12)

Članak 51.

Zaustavljanje od strane carinskih vlasti

U skladu s niže navedenim odredbama, članice usvajaju postupke (13) koji omogućuju nositelju prava, koji ima valjane razloge za sumnjuda može doći do uvoza robe s krivotvorenim žigom ili neovlašteno umnoženihprimjeraka djela zaštićenog autorskim pravom, (14) da podnese pisani zahtjev nadležnom tijelu, bilo upravnom ilisudskom, da carinsko tijelo zaustave puštanje takve robe u slobodni opticaj.Članice mogu omogućiti primjenu takvog postupka i u vezi s robom kojom se nadrugi način povređuju prava intelektualnog vlasništva, ako su ispunjenepretpostavke iz ovog odjeljka. Članice mogu također odrediti odgovarajućepostupke od strane carinskih vlasti u vezi sa zaustavljanjem puštanja robe uvezi s kojom su povrijeđena navedena prava namijenjene izvozu s njezinogdržavnog područja.

Članak 52.

Primjena

Od svakog nositelja prava koji pokreće postupak prema članku 51.zahtjeva se pružanje prikladnog dokaza koji zadovoljava nadležna tijela da,sukladno propisima zemlje u koju se uvozi, utvrde postojanje prima facie povreda prava intelektualnog vlasništvanositelja prava, te davanje dovoljno detaljnog opisa robe kako bi bila lakoprepoznatljiva carinskim vlastima. Nadležna tijela izvješćuju predlagateljau razumnom roku o prihvaćanju zahtjeva i, kad je određeno od nadležnogtijela, o razdoblju tijekom kojeg carinsko tijelo provode te mjere.

Članak 53.

Kaucija ili ekvivalentno osiguranje

1.   Nadležna tijela ovlaštena su od predlagatelja tražiti kauciju iliekvivalentno osiguranje dovoljno da bi se zaštitio tuženik i nadležnotijelo i da se spriječi zloporaba. Takva kaucija ili ekvivalentnoosiguranje ne sprečava bezrazložno pribjegavanje istimpostupcima.

2.   Kada sukladno zahtjevu iz ovog odjeljka carinsko tijelo zaustavepuštanje u slobodni opticaj robe koja uključuje industrijskooblikovanje, patente, planove rasporeda ili neobjavljene informacije, natemelju odluke koja nije sudska ili od neke druge samostalne vlasti, arok određen člankom 55. je istekao a da je za to nadležno tijelo nijeodobrilo privremeno oslobađanje, i pod pretpostavkom da su svi ostaliuvjeti za uvoz ispunjeni, vlasnik, uvoznik ili primatelj dotične robeima pravo na njezino oslobađanje po polaganju osiguranja u iznosudovoljnom za zaštitu nositelja prava od bilo koje povrede. Plaćanjetakvog pologa ne ograničava ostala pravna sredstva dostupna nositeljuprava, a razumijeva se da se polog vraća ako nositelj prava ne postavisvoj zahtjev u razumnom roku.

Članak 54.

Obavijest o zaustavljanju

Uvoznik i predlagatelj se obavješćuju, bez odlaganja, o zaustavljanjurobe sukladno članku 51.

Članak 55.

Trajanje zaustavljanja

Ako se, u razdoblju ne dužem od deset radnih dana nakon što jepodnositelju zahtjeva dostavljena obavijest o zaustavljanju, carinsko tijelone obavijeste da je postupak za odlučivanje o meritumu predmeta pokrenulastranka koja nije tuženik, ili da je nadležno tijelo donijelo privremenemjere kojima se produžuje zaustavljanje puštanja robe, roba se pušta podpretpostavkom da su zadovoljeni svi ostali uvjeti za uvoz ili izvoz; uodgovarajućim slučajevima ovo se razdoblje može produljiti za daljnjih desetradnih dana. Ako je pokrenut postupak za meritorno odlučivanje o predmetu,revizija postupka, uključujući i pravo na saslušanje, se saziva na zahtjevtuženika, a s ciljem odlučivanja u okviru razumnog roka o tome hoće li semjere izmijeniti, opozvati ili potvrditi. Bez obzira na gore navedeno, kodobustavljanja ili ukidanja mjera zaustavljanja robe sukladno privremenimsudskim mjerama, primjenjuju se odredbe stavka 6. članka 50.

Članak 56.

Odšteta uvozniku i vlasniku robe

Nadležna tijela ovlaštena su naložiti podnositelju zahtjeva da plateuvozniku, primatelju i vlasniku robe prikladnu naknadu za svaku štetuprouzročenu neopravdanim zadržavanjem robe ili zadržavanjem robe puštene upromet sukladno članku 55.

Članak 57.

Pravo na pregled i obavješćivanje

Ne dovodeći u pitanje zaštitu povjerljivih informacija, članicepropisuju da su nadležna tijela ovlaštena da pruže dostatnu mogućnost zapregled robe zadržane od carinsko tijelo kako bi se potkrijepili zahtjevinositelja prava. Nadležna tijela također su ovlaštena dati uvozniku jednakumogućnost za pregled takve robe. Kad je donesena pozitivna odluka o meritumuspora, članice mogu ovlastiti nadležna tijela da obavijeste nositelja pravao imenima i adresama pošiljatelja, uvoznika i primatelja, i o količini terobe.

Članak 58.

Postupanje po službenoj dužnosti

Kad članice zahtijevaju da nadležna tijela djeluju samoinicijativno iobustave propuštanje robe za koju imaju primafacie dokaz o povredi prava intelektualnog vlasništva:

(a)

nadležna tijela mogu uvijek zatražiti od nositelja pravasvaku informaciju koja im može pomoći u izvršavanju oveovlasti;

(b)

uvoznik i nositelj prava je odmah obaviješten o obustavi.Kad uvoznik uloži žalbu protiv obustave kod nadležnihtijela, obustava podliježe, mutatismutandis, uvjetima iz članka 55.;

(c)

članice jedino izuzimaju tijela javne vlasti i službenikeod odgovornosti da odgovarajućim mjerama poprave štetu kadasu postupci poduzeti ili namjeravani u dobroj vjeri.

Članak 59.

Pravna sredstva

Ne dovodeći u pitanje ostala prava djelovanja koja su otvorena nositeljuprava i koja podliježu pravu tuženika na traženje preispitivanja od sudskevlasti, nadležna tijela ovlaštena su naložiti da se uništi ili ukloni roba uvezi s kojom se povređuju prava sukladno načelima iz članka 46. U vezi srobom s krivotvorenim žigom, nadležna tijela ne dozvoljavaju ponovni izvoziste robe u neizmijenjenom stanju ili podvrgavanje iste drukčijem carinskompostupku, osim u izuzetnim okolnostima.

Članak 60.

Uvoz malih količina

Članice mogu izuzeti iz primjene gore navedenih odredaba malu količinurobe nekomercijalne naravi u putničkoj osobnoj prtljazi ili poslane u malimpošiljkama.

Odjeljak 5.

Kazneni postupci

Članak 61.

Članice propisuju kaznene postupke i kazne koji se primjenjuju barem uslučajevima namjernog krivotvorenja žiga ili neovlaštenog umnožavanja djelazaštićenog autorskim pravom na komercijalnoj razini. Predviđene kazneobuhvaćaju kaznu zatvora i/ili novčane kazne dovoljne kao prevenciju,sukladno razini kazni primjenjivanih za kaznena djela odgovarajuće težine. Uodgovarajućim slučajevima, raspoložive kazne također uključuju zapljenu,oduzimanje i uništavanje dotične robe kao i svih materijala i pribora kojimaje prvenstvena namjena činjenje takvih kaznenih djela. Članice mogu odreditida se kazneni postupci i kazne primjene u drugim slučajevima povrede pravaintelektualnog vlasništva, posebno ako su počinjeni s namjerom i nakomercijalnoj razini.

DIO IV.

STJECANJE I PRIMJENA PRAVA INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA I SRODNI POSTUPCI MEĐUSTRANKAMA

Članak 62.

1.   Članice mogu tražiti, kao uvjet za stjecanje ili održavanje pravaintelektualnog vlasništva predviđenih u odjeljcima 2. do 6. dijela II.,pridržavanje razložnih postupaka i formalnosti. Takvi postupci i formalnostitrebaju biti u skladu s odredbama ovog Sporazuma.

2.   Ako stjecanje prava intelektualnog vlasništva podliježe priznavanju iliregistraciji prava, članice osiguravaju da postupci za priznavanje iliregistraciju, uz pridržavanje materijalno-pravnih uvjeta za stjecanje prava,dopuštaju priznavanje ili registraciju prava unutar razumnog roka kako bi seizbjeglo neopravdano skraćivanje razdoblja zaštite.

3.   Članak 4. Pariške konvencije (1967.) primjenjuje se mutatis mutandis za uslužne žigove.

4.   Postupci u vezi sa stjecanjem i primjenom prava intelektualnogvlasništva i, ako zakoni članice predviđaju takve postupke, opoziv uupravnom postupku i inter partes postupci kao što suprotivljenje, opoziv ili poništavanje određuju se prema općim načelimapostavljenim u stavcima 2. i 3. članka 41.

5.   Konačna upravna odluka u svim postupcima navedenim u stavku 4. podliježepreispitivanju sudske vlasti ili kvazi-sudske vlasti. Međutim, ne postojiobveza za pružanje mogućnosti za takvo preispitivanje odluka u slučajevimaneuspjelog protivljenja ili opoziva u upravnom postupku, pod pretpostavkomda razlozi za takve postupke mogu biti predmetom postupka zaponištenje.

DIO V.

SPREČAVANJE I RJEŠAVANJE SPOROVA

Članak 63.

Transparentnost

1.   Zakoni i propisi, te opće primjenljive pravomoćne sudske i upravneodluke, koji su na snazi u članici, a odnose se na predmet ovog Sporazuma(dostupnost, obujam, stjecanje, ostvarivanje i sprečavanje zloporabe pravaintelektualnog vlasništva), objavljuju se na nacionalnom jeziku ili kadatakvo objavljivanje nije dovoljno dostupno javnosti, tako da omogućujuvladama i nositeljima prava da se s njima upoznaju. Sporazumi koji se odnosena predmet ovog Sporazuma koji su na snazi između vlada ili vladinih tijelačlanice i vlade ili vladinih tijela druge članice također seobjavljuju.

2.   Članice obavješćuju Vijeće za TRIPS o zakonima i propisima navedenima ustavku 1. kako bi pomogle Vijeću u njegovom ispitivanju operativne provedbeovog Sporazuma. Vijeće pokušava umanjiti teret članica u izvršavanju oveobveze i može odlučiti da ukine obvezu izvješćivanja o takvim zakonima ipropisima direktno Vijeću ako konzultacije s WIPO-om o uspostavljanjuzajedničkog registra koji sadrži te zakone i propise budu uspješne. Vijećetakođer razmatra s tim u vezi sva tražena djelovanja u vezi s izvješćivanjemsukladno obvezama iz ovog Sporazuma koje proizlaze iz članka 6.b Pariškekonvencije (1967.).

3.   Svaka članica treba biti spremna pribaviti, kao odgovor na pisanizahtjev druge članice, onu vrstu obavijesti navedenu u stavku 1. Članica,koja ima razloga vjerovati da određena sudska odluka ili upravna odluka ilidvostrani sporazum u području prava intelektualnog vlasništva utječe nanjezina prava iz ovog Sporazuma, može također pismeno tražiti da joj seomogući pristup ili da bude obaviještena dovoljno detaljno o takvojodređenoj sudskoj odluci ili upravnoj odluci ili o bilateralnimsporazumima.

4.   Ništa iz stavaka 1., 2. i 3. ne zahtjeva da članice otkriju povjerljiveinformacije koje bi dovele u pitanje provedbu zakona ili bi na drugi načinbile suprotne javnom interesu ili bi štetile legitimnim trgovačkiminteresima određenih poduzetnika, javnih ili privatnih.

Članak 64.

Rješavanje sporova

1.   Odredbe članaka XXII. i XXIII. GATT-a 1994. razrađenih i primijenjenihDogovorom o rješavanju spora primjenjuju se na konzultacije i rješavanjesporova iz ovog Sporazuma, osim ako njime nije izričito drukčijenavedeno.

2.   Podstavak 1. točke (b) i (c) članka XXIII. GATT-a 1994. ne primjenjujuse na rješavanje sporova iz ovog Sporazuma za razdoblje od pet godina oddana stupanja na snagu WTO Sporazuma.

3.   Za vrijeme razdoblja navedenog u stavku 2., Vijeće za TRIPS ispitujeobujam i modalitete za vrste prigovora predviđenih u podstavku 1. točkama(b) i (c) članka XXIII. GATT-a 1994. podnesenih sukladno ovom Sporazumu, ipodnosi svoje preporuke Ministarskoj konferenciji na odobravanje. Bilo kojaodluka Ministarske konferencije kojom se odobravaju takve preporuke ili seprodužuje rok iz stavka 2. donosi se jedino konsenzusom, a odobrenapreporuka vrijedi za sve članice bez daljnjeg službenog postupkaprihvaćanja.

DIO VI.

PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 65.

Prijelazne odredbe

1.   Pridržavajući se odredaba stavaka 2., 3. i 4., nijedna članica nijeobvezna primjenjivati odredbe ovog Sporazuma prije isteka općeg roka odjedne godine nakon dana stupanja na snagu WTO Sporazuma.

2.   Članica zemlja u razvoju ima pravo odgoditi primjenu odredaba ovogSporazuma, osim članaka 3., 4. i 5., za daljnje razdoblje od četiri godine,kako je navedeno u stavku 1.

3.   Bilo koja druga članica koja se nalazi u procesu preobrazbe od centralnoplaniranoga gospodarstva na tržišno, gospodarstvo slobodnog poduzetništva ikoja poduzima strukturnu reformu sustava intelektualnog vlasništva i suočavase s posebnim problemima u pripremi i provedbi zakona i propisa ointelektualnom vlasništvu, može također koristiti rok odgode predviđen ustavku 2.

4.   U mjeri u kojoj je članica zemlja u razvoju dužna ovim Sporazumomproširiti zaštitu patenata za proizvode u područja tehnologije koja nisutako zaštićena na njezinom državnom području na opći datum primjene ovogSporazuma za tu članicu, kao što je određeno u stavku 2., ista može odgoditiprimjenu odredaba o patentima za proizvode iz odjeljka 5. dijela II. naspomenuta područja tehnologije na dodatno razdoblje od pet godina.

5.   Članica koja koristi prijelazno razdoblje prema stavcima 1., 2., 3. ili4. osigurava da nijedna izmjena zakona, propisa i prakse nastala u tomrazdoblju ne rezultira manjim stupnjem podudarnosti s odredbama ovogSporazuma.

Članak 66.

Najmanje razvijene države članice

1.   S obzirom na posebne potrebe i zahtjeve najmanje razvijenih državačlanica, njihovih gospodarskih, financijskih i upravnih ograničenja injihove potrebe za fleksibilnošću radi stvaranja održive tehnološke osnove,od takvih se članica ne zahtijeva da primjenjuju odredbe ovog Sporazuma,osim članaka 3., 4. i 5., u razdoblju od 10 godina od datuma primjeneodređenog stavkom 1. članka 65. Vijeće za TRIPS, na temelju urednoobrazloženog zahtjeva najmanje razvijene države članice, odobrava produženjetog razdoblja.

2.   Razvijene države članice odobravaju povlastice poduzećima iinstitucijama na svojem području u svrhu promicanja i poticanja prijenosatehnologije u najmanje razvijene države članice kako bi im omogućilestvaranje zdrave i održive tehnološke baze.

Članak 67.

Tehnička suradnja

S ciljem olakšavanja provedbe ovog Sporazuma, razvijene države članicepružaju, na traženje i prema zajednički dogovorenim uvjetima, tehničku ifinancijsku suradnju u korist zemalja u razvoju i najmanje razvijenih državačlanica. Takva suradnja uključuje pomoć pri pripremi zakona i propisa o zaštitii ostvarivanju prava intelektualnog vlasništva, kao i o sprečavanju njihovezloporabe, te uključuje i podršku u vezi s uspostavljanjem ili jačanjem domaćihureda i udruga koji se bave navedenom djelatnošću, uključujući obukuosoblja.

DIO VII.

INSTITUCIONALNI DOGOVORI; ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 68.

Vijeće za trgovinske aspekte prava intelektualnog vlasništva

Vijeće za TRIPS nadzire operativnu provedbu ovog Sporazuma i, posebno, da ličlanice udovoljavaju obvezama iz njega, te članicama daje priliku zasavjetovanje o pitanjima vezanim uz trgovinske aspekte prava intelektualnogvlasništva. Izvršava i druge zadatke koje mu dodijele članice i, posebno, pružasvaku pomoć koju one od njega zatraže u vezi s postupkom rješavanja sporova. Uizvršavanju svojih dužnosti, Vijeće za TRIPS se može savjetovati i tražitiinformacije od bilo kojeg izvora kojeg smatra prikladnim. U dogovoru s WIPO-mVijeće nastoji uspostaviti, u roku jedne godine od prvog sastanka, prikladneoblike za suradnju s tijelima te organizacije.

Članak 69.

Međunarodna suradnja

Članice su suglasne međusobno surađivati radi ukidanja međunarodne trgovinerobom kojom se povređuju prava intelektualnog vlasništva. U tu svrhuuspostavljaju i prijavljuju kontaktne točke u njihovim državnim upravama, te suspremne na razmjenu informacija o trgovini takvom robom. Posebno unapređujurazmjenu informacija i suradnju između carinskih vlasti s obzirom na trgovinurobom s krivotvorenim žigom i neovlašteno umnoženih primjeraka djela zaštićenogautorskim pravom.

Članak 70.

Zaštita postojećih predmeta zaštite

1.   Ovaj Sporazum ne odnosi se na obveze s obzirom na djelovanja koja su sezbila prije dana primjene Sporazuma za članicu o kojoj se radi.

2.   Osim ako ovim Sporazumom nije drukčije određeno, ovaj Sporazum izazivaobveze s obzirom na sve predmete zaštite koji postoje na dan primjene ovogSporazuma za dotičnu članicu, i koji su u tom trenutku u toj članicizaštićeni, ili koji ispunjavaju ili će naknadno ispuniti kriterije zazaštitu određenu ovim Sporazumom. U vezi s ovim člankom i člancima 3. i 4.,autorsko-pravne obveze u vezi s postojećim djelima su jedino određene premačlanku 18. Bernske konvencije (1971.), i obveze u vezi s pravima proizvođačafonograma i izvođačima na postojećim fonogramima određene su jedino premačlanku 18. Bernske konvencije (1971.), kao što je primjena određena premastavku 6. članka 14. ovog Sporazuma.

3.   Nema obveze ponovnog uspostavljanja zaštite predmeta zaštite koji je nadan primjene ovog Sporazuma za članicu o kojoj se radi bio javnodobro.

4.   U vezi s bilo kojim djelovanjem u vezi s određenim objektima koji sadržezaštićeni predmet zaštite povrijeđen prema propisanim uvjetima u skladu sovim Sporazumom, i koje je započelo, ili u vezi s kojim su uložena znatnasredstva, prije dana prihvaćanja WTO Sporazuma od strane te članice, svakačlanica može odrediti ograničavanje pravnih sredstava dostupnih nositeljuprava u pogledu nastavka izvođenja takvih djelovanja nakon dana primjeneovog Sporazuma za tu članicu. U takvim slučajevima članica, međutim,određuje barem plaćanje primjerene naknade.

5.   Članica nije obvezna primijeniti odredbe članka 11. i stavka 4. članka14. u vezi s originalom ili umnoženim primjercima kupljenim prije datumaprimjene ovog Sporazuma za tu članicu.

6.   Od članica se ne zahtjeva primjena članka 31., ili zahtjeva iz stavka 1.članka 27. da se patentna prava mogu uživati bez diskriminacije u pogledupodručja tehnologije, za uporabu bez dopuštenja nositelja prava kada jedopuštenje za takvu uporabu dala javna vlast prije dana kad je ovaj Sporazumpostao poznat.

7.   U slučaju prava intelektualnog vlasništva čija je zaštita uvjetovanaregistracijom, zahtjevi za zaštitu koji su neriješeni na dan primjene ovogSporazuma za dotičnu članicu, mogu se nadopuniti traženjem veće zaštiteodređene prema odredbama ovog Sporazuma. Takve nadopune ne uključuju novepredmete.

8.   Kada članica ne omogući danom stupanja na snagu WTO Sporazuma zaštitupatenta za farmaceutske i agrokemijske proizvode razmjernu svojimobvezama iz članka 27., ta članica:

(a)

bez obzira na odredbe dijela VI., od dana stupanja na snaguWTO Sporazuma propisuje način na koji je moguće podnijetiprijavu za patente za takve izume;

(b)

primjenjuje na te prijave, od dana primjene ovog Sporazuma,kriterije patentibilnosti postavljene ovim Sporazumom kao dasu ti kriteriji bili primjenjivani u toj članici na danpodnošenja ili, kad je prioritet moguć i zatražen, danprioriteta prijave; i

(c)

pruža patentnu zaštitu u skladu s ovim Sporazumom ododobravanja patenta i do ostatka patentne zaštite,računajući od dana podnošenja u skladu s člankom 33. ovogSporazuma, za onu vrstu prijava koje ispunjavaju kriterijeza zaštitu označenu u točki (b).

9.   Kada je proizvod predmet patentne prijave u članici sukladno stavku 8.točki (a), isključivo pravo prodaje dodjeljuje se, bez obzira na odredbedijela VI., za razdoblje od pet godina nakon dobivanja odobrenja za prodajuu toj članici ili dok se patent za proizvod odobri ili odbije u toj članici,kojigod je rok kraći, pod pretpostavkom da je, nakon stupanja na snagu WTOSporazuma, patentna prijava podnesena i patent za taj proizvod dodijeljen udrugoj članici i odobrenje za prodaju dobiveno u toj drugojčlanici.

Članak 71.

Izmjene

1.   Vijeće za TRIPS ispituje provedbu ovog Sporazuma nakon istekaprijelaznog razdoblja navedenog u stavku 2. članka 65. Uzimajući u obziriskustva stečena u njegovoj provedbi, Vijeće ispituje provedbu Sporazumadvije godine nakon tog roka i u istim razmacima nakon toga. Vijeće možetakođer izvršiti preispitivanje u svijetlu svakog relevantnog novog razvojakoji bi mogao opravdati promijene ili dopune ovog Sporazuma.

2.   Dopune koje služe samo u svrhu prilagođivanja višem stupnju zaštiteprava intelektualnog vlasništva postignutog, i na snazi, u drugimmultilateralnim sporazumima i prihvaćene na temelju tih sporazuma od svihčlanica WTO-a mogu se uputiti Ministarskoj konferenciji za djelovanje uskladu sa stavkom 6. članka X. WTO Sporazuma na temelju prijedlogakonsenzusom Vijeća za TRIPS.

Članak 72.

Rezerve

Rezerve se ne mogu staviti u vezi s bilo kojom odredbom ovog Sporazuma bezsuglasnosti drugih članica.

Članak 73.

Sigurnosne iznimke

Ništa se u ovom Sporazumu ne tumači:

(a)

tako da se zahtjeva od članice pružanje bilo koje informaciječije bi otkrivanje ona smatrala suprotnim svojim osnovnimsigurnosnim interesima; ili

(b)

tako da sprečava članicu da poduzme bilo koje mjere koje onasmatra potrebnim za zaštitu svojih osnovnih interesasigurnosti:

i.

u vezi s materijalima sposobnim za atomskufisiju ili materijalima od kojih se isti mogudobiti;

ii.

u vezi s trgovinom oružjem, streljivom i ratnimpotrepštinama, i takvom trgovinom drugom robom imaterijalima poduzetom izravno ili neizravno radiopskrbe vojske;

iii.

poduzetih tijekom rata ili drugih kriznihsituacija u međunarodnim odnosima; ili

(c)

da se priječi članicu u poduzimanju bilo koje mjere zaizvršavanje svojih obveza prema Povelji Ujedinjenih naroda zaodržavanje međunarodnog mira i sigurnosti.


(1)  Kada se u ovom Sporazumu spominju „državljani” treba smatrati se da su, u slučajupostojanja zasebnog carinskog područja članice WTO-a, to osobe,fizičke ili pravne, koje imaju boravište ili stvarno i pravo mjestoindustrijskog ili trgovačkog nastana na tom carinskom području.

(2)  U ovom Sporazumu „Pariška konvencija” odnosi se na Parišku konvenciju za zaštituindustrijskog vlasništva; „Pariška konvencija (1967.)” odnosi se naStokholmski akt te Konvencije od 14. srpnja1967.„Bernska konvencija” odnosi se na Bernsku konvenciju za zaštituknjiževnih i umjetničkih djela; „Bernska konvencija (1971.)” odnosi se naPariški akt te Konvencije od 24. srpnja1971.„Rimska konvencija” odnosi se na Međunarodnu konvenciju zazaštitu izvođača, proizvođača fonograma i radio-difuznihorganizacija koja je usvojena u Rimu 26.listopada 1961. Ugovor o intelektualnom vlasništvu u vezis integriranim krugovima (Ugovor IPIC) odnosi se na Ugovor ointelektualnom vlasništvu u vezi integriranim krugovima koji jeusvojen u Washingtonu 26. svibnja1984.„WTO Sporazum”odnosi se na Sporazum kojim se osniva WTO.

(3)  Za potrebe članaka 3. i 4., „zaštita” uključuje sve što se odnosi na dostupnost,stjecanje, obujam, održavanje i ostvarivanje prava intelektualnogvlasništva, kao i što se odnosi na uporabu prava intelektualnogvlasništva posebno navedenih u ovom Sporazumu.

(4)  Bez obzira na prvu rečenicu članka 42, članice mogu, u vezi s timobvezama, umjesto toga predvidjeti ostvarivanje upravnimmjerama.

(5)  Za potrebe ovog članaka, nazivi „inventivnost” i „sposoban zaindustrijsku primjenu” mogu biti kod stranaka smatraniinačicama za nazive „nepoznat” i „uporabljiv”.

(6)  Ovo pravo, kao i sva prava koja su priznata ovimSporazumom, u vezi s uporabom, prodajom, uvozomili drukčijom distribucijom robe, podliježuodredbama članka 6.

(7)  „Daljauporaba” odnosi se na uporabu drukčiju od one omogućene člankom30.

(8)  Podrazumijeva se da članice koje nemaju sustav izvornog priznavanjaprava mogu odrediti da se trajanje zaštite računa od datumapodnošenja prijave u sustavu izvornog priznavanja prava.

(9)  Naziv „nositeljprava”(right holder) u ovom odjeljku valja razumijevati u istom smislu kaonaziv „holderof the right” uUgovoru IPIC.

(10)  Za potrebe ove odredbe, „način suprotan poštenoj komercijalnojpraksi” znači u najmanju ruku praksa kaokršenje ugovora, kršenje povjerenja i poticanje na kršenje,te uključuje stjecanje neotkrivenih informacija od trećihosoba koje znaju, ili su zbog grube nepažnje propustilesaznati, da je stečeno takvom praksom.

(11)  Za potrebe ovog odjeljka, naziv „nositelj prava” uključuje saveze i udruženjakoja imaju pravnu osnovu za zahtijevanje takvih prava.

(12)  Kada članica u bitnoj mjeri ukine svaku kontrolu nad kretanjemrobe preko granice s drugom članicom s kojom čini dio carinskeunije, nije obvezatna primijeniti odredbe ovog odjeljka na tojgranici.

(13)  Podrazumijeva se da nema nikakve obveze da se takav postupakprimijeni na uvoz robe koju je na tržište druge zemlje plasiraonositelj prava ili je plasirana s njegovim odobrenjem, ili na robu utranzitu.

(14)  Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

„roba s krivotvorenim žigom” znači svaka roba,uključujući i ambalažu, koja bez odobrenja nosi žig kojije jednak žigu valjano registriranom u vezi s takvomrobom ili koji se u bitnim aspektima ne može razlikovatiod takvog žiga, i koji time povrjeđuje prava nositeljadotičnog žiga sukladno zakonima zemlje uvoza;

(b)

„neovlašteno umnoženi primjerci djela zaštićenogautorskim pravom” znači svaka roba čiji suprimjerci načinjeni bez pristanka nositelja prava iliosobe koja je ovlaštena od strane nositelja prava uzemlji proizvodnje i koji su napravljeni neposredno iliposredno od predmeta ako bi izrada takvih primjerakamogla predstavljati povredu autorskog prava ili srodnogprava prema pravu zemlje uvoza.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

248


21994A1223(18)


L 336/234

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PRILOG 2.

DOGOVOR O PRAVILIMA I POSTUPCIMA ZA RJEŠAVANJE SPOROVA


ČLANICE SU SPORAZUMNE:

Članak 1.

Opseg i primjena

1.   Pravila i postupci ovog Dogovora primjenjuju se na sporove koji su pokrenutina temelju odredaba o konzultacijama i rješavanju sporova iz sporazuma navedenihu Dodatku 1. ovom Dogovoru (dalje u tekstu: „predmetni sporazumi”). Pravila i postupci ovog Dogovora primjenjuju se i nakonzultacije i rješavanje sporova između članica o njihovog prava i obvezasukladno odredbama Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (daljeu tekstu ovog Dogovora: „WTO Sporazuma”) i ovogDogovora uzetog zasebno ili u kombinaciji s bilo kojim drugim predmetnimsporazumom.

2.   Pravila i postupci ovog Dogovora primjenjuju se ovisno o posebnim ilidodatnim pravilima i postupcima za rješavanje sporova koji su sadržani upredmetnim sporazumima i navedeni u Prilogu 2. ovom Dogovoru. Ako postojerazlike između pravila i postupaka iz ovog Dogovora i posebnih ili dodatnihpravila i postupaka iz Priloga 2., u mjeri u kojoj one postoje, prevladavajuposebna i dodatna pravila i postupci iz Priloga 2. U sporovima koji uključujupravila i postupke iz više od jednog predmetnog sporazuma, ako između posebnihili dodatnih pravila promatranih sporazuma dolazi do konflikta, a stranke se usporu ne mogu dogovoriti o pravilima i postupcima u roku od 20 dana oduspostavljanja panela, predsjedatelj Tijela za rješavanje sporova, a predviđenstavkom 1. članka 2. (dalje u tekstu: „DSB”), u roku od 10 dana od zahtjeva bilo koje članice, u konzultacijama sastrankama u sporu, određuje pravila i postupke kojih se treba pridržavati.Predsjedatelj slijedi načelo da, kad god je to moguće, treba koristiti posebnaili dodatna pravila i postupke, te da bi pravila i postupke utvrđene ovimDogovorom trebalo koristiti u mjeri potrebnoj da se izbjegne konflikt.

Članak 2.

Administrativna pitanja

1.   Niže se uspostavlja Tijelo za rješavanje sporova koje prati provedbu ovihpravila i postupaka, te odredaba o konzultacijama i rješavanju sporova izpredmetnih sporazuma, osim ako predmetnim sporazumom nije drukčije predviđeno.Sukladno tome, DSB je nadležan za ustanovljenja panela, usvajanja izvješćapanela i prizivnog tijela, praćenje provedbe pravila i preporuka, kao iodobravanja suspenzije koncesija i drugih obveza iz predmetnih sporazuma.Obzirom na sporove pokrenute prema predmetnom sporazumu, a ako se radi ovišestranom sporazumu o trgovini, izraz „članica”, koristi se dalje u tekstu samo za one članice koje sustranke tog višestranom sporazuma o trgovini. Kad DSB prati odredbe o rješavanjusporova iz višestranog sporazuma o trgovini, u donošenju odluka DSB-a ili upoduzimanju akcija u vezi s tim sporom mogu sudjelovati samo one članice koje sustranke tog sporazuma.

2.   DSB obavješćuje nadležna vijeća i panele WTO-a o napretku sporova u vezi sodredbama odnosnih predmetnih sporazuma.

3.   DSB se sastaje onoliko često koliko je to potrebno da bi obavilo poslove uonim rokovima koji su predviđeni ovim Dogovorom.

4.   Kad pravila i postupci ovog Dogovora predviđaju da DSB donese neku odluku,te odluke DSB donosi konsenzusom. (1)

Članak 3.

Opće odredbe

1.   Članice potvrđuju svoje opredjeljenje za načela rješavanja sporova koja sudo sada primjenjivala skladno članku XXII. i XXIII. GATT-a 1947., te ovdjedorađenim i izmijenjenim pravilima i postupcima.

2.   WTO sustav za rješavanje sporova od temeljnog je značaja u osiguranjusigurnosti i transparentnosti višestranog trgovinskog sustava. Članice susvjesne da on služi očuvanju prava i obveza članica sukladno predmetnimsporazumima te pojašnjenju postojećih odredbi tih sporazuma sukladno uobičajenimpravilima tumačenja javnog međunarodnog prava. Preporuke i pravila DSB-a ne moguuvećati ili umanjiti prava i obveze koji su zajamčeni predmetnimsporazumima.

3.   Za učinkovito funkcioniranje WTO-a i održavanje odgovarajuće ravnotežeizmeđu prava i obveza članica, bitno je pravovremeno rješavati situacija ukojima članica smatra da su povlastice što joj pripadaju na temelju predmetnihsporazuma izravno ili neizravno umanjene mjerama što ih poduzima drugačlanica.

4.   Preporuke i pravila DSB-a imaju za cilj postizanje zadovoljavajućeg rješenjapredmeta sukladno pravima i obvezama iz ovog Dogovora i predmetnihsporazuma.

5.   Sva rješenja predmeta koja su formalno pokrenuta sukladno odredbama okonzultacijama i rješavanju sporova predmetnih sporazuma, uključujući arbitražneodluke, u skladu su s tim sporazumima i ne poništavaju niti umanjuju povlasticekoje pripadaju bilo kojoj članici na temelju tih sporazuma niti ne sprečavajupostizanje bilo kojeg od ciljeva tih sporazuma.

6.   O međusobno prihvaćenim rješenjima predmeta koji su formalno pokrenutisukladno odredbama o konzultacijama i rješavanju sporova iz predmetnih sporazumaobavješćuju se DSB i nadležna vijeća i paneli gdje svaka članica može pokrenutibilo koje pitanje u vezi s njima.

7.   Članica, prije pokretanja spora prosuđuje hoće li djelovanje sukladno ovimpostupcima biti plodonosno. Cilj je mehanizma rješavanja sporova osiguratipozitivno rješenje spora. Najpoželjnijim, dakako, treba smatrati rješenje kojeje prihvatljivo objema strankama u sporu i u skladu je s predmetnim sporazumima.U odsutnosti obostrano prihvatljivog rješenja, obično je prvi cilj mehanizmarješavanja sporova osigurati ukidanje tih mjera ako se utvrdi da one nisu uskladu s odredbama bilo kojeg predmetnog sporazuma. Za odredbu o naknadi trebalobi se odlučiti jedino ako je mjeru nemoguće odmah povući i kao privremenomsredstvu koje se primjenjuju samo do povlačenja mjere koja nije u skladu spredmetnim sporazumom. Posljednje sredstvo kojeg ovaj Dogovor predviđa je dačlanica koja je pokrenula postupak rješavanja spora može suspendirati primjenukoncesija ili ostalih obveza sukladno predmetnim sporazumima nadiskriminacijskoj osnovi prema drugoj članici pod uvjetom da takve mjere odobriDSB.

8.   U slučajevima nepoštivanja obveza preuzetih sukladno predmetnim sporazumima,smatra se da pokretanje spora predstavlja prima facieslučaj za poništenja ili umanjenja povlastica, što znači da je pretpostavka dakršenje pravila ima štetan utjecaj na ostale članice, stranke predmetnihsporazuma. U takvim slučajevima sama članica kojoj je uložen prigovor trebadokazati da on nije utemeljen.

9.   Odredbe ovog Dogovora ne dovode u pitanje prava članica na traženjeslužbenog tumačenja odredbi predmetnog sporazuma na temelju sustava donošenjaodluka sukladno WTO Sporazumu ili predmetnom sporazumu ako je to plurilateralnisporazum o trgovini.

10.   Podrazumijeva se da svrha ili namjera zahtjeva za mirenjem i korištenjepostupaka rješavanja sporova nije neprijateljska, te da sve članice, dođe li dospora, sudjeluju u tim postupcima u dobroj vjeri u nastojanju da riješe spor.Podrazumijeva se također da se žalbe i protu žalbe iz odvojenih predmeta ne bitrebale povezivati.

11.   Ovaj se Dogovor primjenjuje jedino na nove zahtjeve za konzultacijamasukladno odredbama o konzultacijama predmetnih sporazuma, a koje su podnesene nadan ili nakon dana stupanja na snagu WTO Sporazuma. Glede sporova za koje suzahtjevi za konzultacijama podneseni sukladno GATT-u 1947. ili bilo kojem drugomsporazumu koji je prethodio predmetnom sporazumu, a prije stupanja WTO Sporazumana snagu, nastavljaju se primjenjivati odgovarajuća pravila i postupci zarješavanje sporova koji su bili na snazi neposredno prije datuma stupanja WTOSporazuma na snagu. (2)

12.   Bez obzira na odredbe stavka 11., ako je prigovor u vezi s nekim predmetnimsporazumom uložila zemlja članica u razvitku protiv članice razvijene zemlje,stranka koja je uložila prigovor ima pravo izabrati između odredbi sadržanih učlancima 4., 5., 6. i 12. ovog Dogovora i odgovarajućih odredbi Odluke od 5. travnja 1966. (BISD 14S/18), osim kada panel zarješavanje sporova smatra da su joj rokovi iz stavka 7. te Odluke nedovoljni zapripremu izvješća, a ti se rokovi mogu produžiti uz suglasnost stranke koja jeuložila prigovor. Ako postoje razlike između pravila i postupaka iz članaka 4.,5., 6. i 12. i odgovarajućih pravila i postupaka iz Odluke, prevladavaju ovadruga pravila.

Članak 4.

Konzultacije

1.   Članice potvrđuju da su odlučne učvrstiti i unaprjeđivati rješavanje sporovaputem konzultacija.

2.   U svezi mjera koje je ona poduzela na svojem teritoriju, a koje utječu nafunkcioniranje bilo kojeg predmetnog sporazuma, svaka se članica obvezujedobronamjerno razmotriti sve pritužbe druge članice te dati odgovarajuću prilikuza konzultacije. (3)

3.   Ako se zahtjev za konzultacijama podnosi na temelju nekog od predmetnihsporazuma, ako se stranke u sporu drukčije ne dogovore, ona članica kojoj jezahtjev podnesen odgovara u roku od 10 dana od dana primitka zahtjeva tezapočinje konzultacije u roku od najviše 30 dana od dana primitka zahtjeva udobroj volji i s željom da se postigne obostrano zadovoljavajuće rješenje. Akočlanica ne odgovori u roku od 10 dana od primitka zahtjeva ili ne započnekonzultacije u roku od najmanje 30 dana, ili u drugom međusobno dogovorenom rokuod dana primitka zahtjeva, tada članica koje je zatražila održavanjekonzultacija može izravno zatražiti ustanovljenje panela za rješavanjesporova.

4.   O svakom takom zahtjevu za konzultacijama članica koja zahtjeva konzultacijeobavješćuje DSB i nadležna vijeća i panele. Svi zahtjevi za konzultacijamapodnose se u pisanom obliku, trebaju sadržavati razloge zbog kojih se zahtjevpodnosi, posljedične mjere, kao i pravnu osnovu.

5.   Tijekom konzultacija sukladno odredbama predmetnog sporazuma, članice bi,prije nego što se odluče za daljnju mjeru sukladno ovom Dogovoru, trebalepokušati postići zadovoljavajuću nagodbu u predmetu spora.

6.   Konzultacije su povjerljive te ne dovode u pitanje prava bilo koje članice ubilo kojem budućem postupku.

7.   Ako se spor ne riješi konzultacijama u roku od 60 dana po danu primitkazahtjeva za konzultacijama, stranka koja je uložila prigovor može zatražitiustanovljenje panela. Stranka koja je uložila prigovor može zatražitiustanovljenje panela i tijekom razdoblja od 60 dana ako obje stranke ukonzultacijama smatraju da spor nije riješen putem konzultacija.

8.   U hitnim slučajevima, uključujući slučajeve kada se radi o kvarljivoj robi,članice započinju konzultacije u roku od najviše 10 dana od dana primitkaprigovora. Ako se spor ne uspije riješiti konzultacijama u roku od 20 dana oddana primitka prigovora, stranka koja je uložila prigovor može zatražitiuspostavljanje panela.

9.   U hitnim slučajevima, uključujući slučajeve kada se radi o kvarljivoj robi,stranke u sporu, paneli i prizivno tijelo poduzimaju sve mjere kako bi ubrzalipostupak u najvećoj mogućoj mjeri.

10.   Tijekom konzultacija, članice posvećuju posebnu pažnju specifičnimproblemima i interesima članicama zemljama u razvoju.

11.   Ako neka članica, a koja nije članica u konzultacijama, smatra dakonzultacije koje se održavaju predstavljaju za nju bitan trgovinski interessukladno stavku 1. članka XXII. GATT-a 1994., stavku 1. članka XXII. GATT-a iliodgovarajućim odredbama ostalih predmetnih sporazuma (4), ta članica može, u roku od 10 dana od dana od podnošenje zahtjeva zakonzultacijama sukladno navedenom članku, obavijestiti članice u konzultacijamai DSB o svojoj želji da se priključi konzultacijama. Ta članica se pridružujekonzultacijama ako se članica kojoj je upućen zahtjev za konzultacijama složi daje tvrdnja o bitnome interesu utemeljena. U tom slučaju one o tome obavješćujuDSB. Ako se ne prihvati zahtjev za priključivanjem konzultacijama, članica kojaje podnijela takvu molbu može zatražiti konzultacije prema stavku 1. člankaXXII. ili stavku 1. članka XXIII. GAT-a 1994., stavku 1. članka XXII. ili stavku1. članka XXIII. GATS-a ili odgovarajućim odredbama ostalih predmetnihsporazuma.

Članak 5.

Pomoć, mirenje i posredovanje

1.   Pomoć, mirenje i posredovanje, postupci su koji se poduzimaju dobrovoljnosuglase li se o tome stranke u sporu.

2.   Postupci koji uključuju pomoć, mirenje i posredovanje, a posebno mišljenjastranka u sporu izražena tijekom tih postupaka, povjerljivi su te ne dovode upitanje prava bilo koje od stranaka u bilo kojem budućem postupku.

3.   Bilo koja stranka u sporu može zatražiti u bilo koje vrijeme pomoć, mirenjeili posredovanje. Oni mogu započeti u bilo koje vrijeme te se mogu završiti ubilo koje vrijeme. Kada postupak pomoći, mirenja ili posredovanja završi,stranka koja je uložila prigovor može podnijeti zahtjev za ustanovljenjepanela.

4.   Pristupi li se postupku pomoći, mirenja ili posredovanja u roku od 60 dananakon dana primitka zahtjeva za konzultacijama, stranka koja je uložila prigovormora dopustiti rok od 60 dana po primitku zahtjeva za konzultacijama prije negošto zatraži uspostavljanje panela. Stranka koja je uložila prigovor možezatražiti uspostavljanje panela tijekom tog roka od 60 dana ako obje stranke usporu smatraju da postupak pomoći, mirenja ili posredovanja nije doveo dorješenja spora.

5.   Suglase li se stranke u sporu, postupci pomoći, mirenja ili posredovanjamogu se nastaviti i tijekom postupka pred panelom.

6.   Generalni direktor može, vršeći dužnost ex officio,ponuditi pomoć, mirenje ili posredovanje kako bi pomogao članicama u rješavanjuspora.

Članak 6.

Uspostavljanje panela

1.   Panel se uspostavlja ako to zatraži stranka koja je uložila prigovor naposljednjem sastanku DSB-a nakon onog na kojemu se zahtjev prvi put pojavio kaotočka dnevnog reda DSB-a, osim ako DSB nije na tom sastanku konsenzusom odlučione ustanoviti panel. (5)

2.   Zahtjev za uspostavljanjem panela podnosi se u pisanom obliku. U zahtjevu senavodi jesu li održane konzultacije, identificiraju specifične mjere o pitanjute daje kratak sažetak pravne osnove za ulaganje prigovora dostavan kako bi sejasno predstavio problem. U slučaju da ulagatelj prigovora zahtijevaustanovljenje panela čiji su zadaci različiti od onih uobičajenih, pisanizahtjev sadrži prijedlog teksta posebnih zadataka.

Članak 7.

Zadaci panela

1.   Zadaci panela su sljedeći, ako se stranke u sporu ne dogovore drukčije uroku od 20 dana od dana ustanovljenja panela:

„Proučiti, u svjetlurelevantnih odredbi (naziv predmetnog sporazuma/predmetnih sporazumakoje navode stranke u sporu), predmet što ga je DSB-u podnijela (imestranke u sporu) u dokumentu ... te pronaći ono što može pomoći DSB-u udonošenju preporuka ili odluka predviđenih tim sporazumom/ima”.

2.   Paneli za rješavanje spora uzimaju u razmatranje relevantne odredbe svakogpredmetnog sporazuma na kojeg su se pozvale stranke u sporu.

3.   Prilikom ustanovljenja panela, DSB može ovlastiti svoga predsjedatelja da,putem konzultacija sa strankama u sporu, izradi zadatke panela za rješavanjespora sukladno odredbama stavka 1. Tako izrađene zadatka dostavlja svimčlanicama. Ako su dogovoreni drukčiji zadaci od onih uobičajenih, bilo kojačlanica može u DSB-u pokrenuti bilo koje pitanje u vezi s tim zadatkom.

Članak 8.

Sastav panela

1.   Panel se sastoje od kvalificiranih vladinih i nevladinih pojedinaca uuključujući osobe koje su već sudjelovale u nekom panelu ili joj podnijeleslučaj, koje su bile predstavnici članice ili sporazumne stranke u GATT-u 1947ili predstavnici u vijeću ili panelu nekog od predmetnih sporazuma iliprethodnog sporazuma ili u tajništvu, te osobe koje su predavale međunarodnotrgovinsko pravo ili politiku ili objavile radove o tome ili radile kao visokidužnosnici na području trgovinske politike kod neke od članica.

2.   Članove panela trebalo bi birati imajući u vidu potrebu osiguravanjanjihovog nezavisnog djelovanja, a njihovo bi obrazovanje trebalo biti raznoliko,a iskustvo široko.

3.   Državljani članica čije su vlade (6) stranke u sporu ili treće stranke u smislu stavka 2. članka 10. nećebiti u panelu, osim ako se stranke u sporu drukčije ne dogovore.

4.   Tajništvo vodi indikativni popis vladinih i nevladinih pojedinaca kojiposjeduju kvalifikacije navedene u stavku 1., a s kojeg se mogu prema potrebipozivati članovi panela. Taj popis sadržava i registar nevladinih članova panelakoji je sastavljen 30. studenoga 1984., (BISD31S/9), i ostale registre i indikativne popise sastavljene sukladno nekom odpredmetnih sporazuma te imena osoba iz tih registra i popisa zadržati i uvrijeme stupanja na snagu WTO Sporazuma. Povremeno članice mogu predlagatiuključivanje vladinih i nevladinih pojedinca na indikativne liste, tako da dajubitne informacije o njihovom poznavanju međunarodne trgovine i područja ilipredmetnih sporazuma, te se ta imena nadodaju na popise nakon što ih DSB odobri.Uz svakog se pojedinca na popisu navodi posebno područje njegovog iskustva ilistručnosti u područjima i sektorima predmetnih sporazuma.

5.   Paneli se sastoje od tri člana, ako se stranke u sporu, u roku od 10 dana odustanovljenja panela ne dogovore da se panel sastoji od pet članova.

6.   Tajništvo predlaže imenovanja za panel strankama u sporu. Stranke u sporu nesuprotstavljaju se imenovanjima osim iz opravdanih razloga.

7.   Ako se o članovima panela ne postigne dogovor u roku od 20 dana od danaustanovljenja panela, glavni direktor, u dogovoru s predsjedateljem DSB-a ipredsjedateljima nadležnog Vijeća ili Panela, određuje se sastav panelaimenovanjem onih članova za koje on smatra da su najprikladniji sukladnoposebnim ili dodatnim pravilima i postupcima predmetnih sporazuma ili predmetnimsporazumima koji su predmet spora, nakon što se konzultira sa strankama u sporu.Predsjedatelj DSB-a obavješćuje članice o sastavu tako osnovanog panela u rokuod 10 dana nakon što je predsjedatelj primio takav zahtjev.

8.   Članice se obvezuju, kao opće pravilo dopustiti svojim dužnosnicima da radekao članovi panela.

9.   Članovi panela rade u osobnom svojstvu, a ne kao predstavnici država ilibilo koje organizacije. Članice im prema tome ne daju upute niti traže da utječuna njih kao pojedince po predmetu koji panel rješava.

10.   Kada se rješava spor između članice zemlje u razvoju i članice razvijenezemlje, u panelu je, zatraži li to članica zemlja u razvoju, barem jedan član izneke članice zemlje u razvoju.

11.   Troškove članova panela, uključujući putne troškove i troškove boravkapodmiruju se iz WTO proračuna sukladno kriterijima koje usvaja Opće vijeće natemelju preporuka Panela za proračun, financije i administraciju.

Članak 9.

Postupci u slučaju kada više članica ulaže prigovor

1.   Kada više od jedne članice traži uspostavljanje panela po istome pitanju,može se ustanoviti jedinstveni panel koji proučava te prigovore vodeći računa opravima svih članica kojih se to tiče. Kad god je to izvedivo, uspostavlja sejedinstveni panel koji ispituje takve prigovore.

2.   Jedinstveni panel organizira svoje ispitivanje slučaja i predočuje DSB-usvoje nalaze tako da ne budu narušena prava što bi ih stranke u sporu bileuživale da su njihove prigovore proučile zasebni paneli. Ako jedna od stranaka usporu to zatraži, panel podnosi zasebna izvješća o sporu. Pisani podnesak svakogod podnositelja prigovora treba biti stavljen na raspolaganje ostalimpodnositeljima prigovora i svaki podnositelj prigovora ima pravo biti nazočankad bilo koji od ostalih podnositelja prigovora izlaže panelu svojamišljenja.

3.   Ako je uspostavljen više od jednog panela za ispitivanje žalbi koji seodnose na isti predmet, u najvećoj mogućoj mjeri, ista osoba radi kao članpanela u svakom od panela, a raspored rada panela po tom predmetu jeusklađen

Članak 10.

Treće stranke

1.   Interesi stranaka u sporu i interesi ostalih članica sukladno predmetnomsporazumu koji je u pitanju u tom sporu u potpunosti se uzimaju u obzir tijekompostupka što ga vodi panel.

2.   Svakoj se članici koja je bitno zainteresirana za predmet koji vodi panel ikoja je o svom interesu obavijestila DSB (dalje u tekstu: treća stranka) dajemogućnost da je panel sasluša, kao i da se obratiti panelu putem pisanihpodnesaka. Te podneske dobivaju i stranke u sporu, a oni su sadržani i uizvješću panela.

3.   Treće stranke primaju podneske što su ih stranke u sporu dale za prvisastanak panela.

4.   Ako neka treća stranka smatra da mjera koja je već predmet postupka panela,poništava ili umanjuje povlastice što joj pripadaju po bilo kojem predmetnomsporazumu, ta se članica može odlučiti za redovne postupke rješavanja sporovasukladno ovom Dogovoru. Takav se spor upućuje prvotnom panelu kadgod je tomoguće.

Članak 11.

Funkcija panela

Funkcija je panela pomoći DSB-u u izvršavanju obveza sukladno ovom Dogovoru ipredmetnim sporazumima. Prema tome, panel bi trebao objektivno ocijeniti spor kojirješava, uključujući objektivnu ocjenu činjenica iz tog slučaja i primjenljivostrelevantnih predmetnih sporazuma odnosno usklađenost s njima, te doći do drugihnalaza koji mogu pomoći DSB-u u izradi preporuka i odluka predviđenih predmetnimsporazumima. Paneli bi se trebali redovno konzultirati sa strankama u sporu te imdati odgovarajuće prilike za donošenje obostrano zadovoljavajućeg rješenja.

Članak 12.

Postupovna pravila panela

1.   Panel se pridržava postupovnih pravila iz Priloga 3. osim ako nakonkonzultacija sa strankama u sporu ne odluči drukčije.

2.   Postupci bi panela trebali biti dovoljno fleksibilni kako bi omogućiliizradu kvalitetnih izvješća, a da se postupak nepotrebno ne odugovlači.

3.   Nakon konzultacije sa strankama u sporu članovi panela, čim je to izvedivo,a kadgod je moguće u roku od tjedan dana nakon dogovora o sastavu i zadacimapanela, utvrđuju raspored postupaka uzimajući u obzir odredbe stavka 9. članka4. ako su one relevantne.

4.   Pri određivanju rasporeda postupaka, panel ostavlja strankama u sporudovoljno vremena da pripreme svoje podneske.

5.   Paneli bi trebali postaviti točne rokove za pisane podneske stranaka usporu, a stranke bi trebale poštovati te rokove.

6.   Svaka stranka u sporu deponira svoje pisane podneske u Tajništvu kako bipravovremeno bili predani panelu i drugoj stranki ili strankama u sporu. Strankakoja podnosi prigovor uručuje svoj prvi podnesak prije no što je uručen prvipodnesak stranke koja odgovara na prigovor osim ako panel, prilikom utvrđivanjarasporeda utvrđenog stavkom 3., i nakon konzultacija sa strankama u sporu, neodluči da stranke u sporu uručuju svoje prve podneske istodobno. Kad jepredviđeno se podnesci deponiraju uzastopno, panel točno određuje rok primanjapodneska stranke koja odgovara na prigovor. Svi se kasniji pisani podnescipredaju istodobno.

7.   Kad stranke u sporu nisu uspjele doći do obostrano zadovoljavajućegrješenja, panel u obliku pisanog izvješća podnosi svoje nalaze DSB-u. U takvimslučajevima izvješće panela sadrže činjenične nalaze, primjenljivost relevantnihodredbi i temeljno obrazloženje svakog njezina nalaza i preporuke. Kad jepredmet riješen između stranaka u sporu, izvješće panela ograničava se na kratakopis slučaja i obavijest o tome da je postignuto rješenje.

8.   Kako bi postupci panela bili učinkovitiji, kao opće pravilo vrijedi da rokza provedbu ispitivanja, od dana kada je utvrđen sastavu i zadaci panela do danauručivanja konačnog izvješća strankama u sporu, ne bude dulji od šest mjeseci. Uhitnim slučajevima, uključujući one koji se odnose na kvarljivu robu, panelnastoji izdati izvješće strankama u sporu u roku od tri mjeseca.

9.   Kad panel ocijeni da ne može donijeti izvješće u roku od šest mjeseci, ili uroku od tri mjeseca u hitnim slučajevima, pisanim putem obavješćuje DSB orazlozima kašnjenja te procjenu roka u kojem donose izvješće. Rok odustanovljenja panela do uručivanja konačnog izvješća članicama ne bi ni u kojemslučaju smio biti dulji od devet mjeseci.

10.   U kontekstu konzultacija kojima članica zemlja u razvoju poduzima mjeru,stranke se u sporu mogu dogovoriti da produlje rokove određene stavcima 7. i 8.članka 4. Ako se po isteku navedenog roka stranke koje se konzultiraju ne mogusložiti da su konzultacije zaključene, predsjedatelj DSB-a, nakon konzultacijasa strankama, odlučuje o produljenju roka i za koje razdoblje. Nadalje, prilikomispitivanja prigovora protiv članice zemlje u razvoju, panel članici zemlji urazvoju ostavlja dovoljno vremena za pripremu i prezentaciju argumenata. Nitijedna radnja iz ovog stavka ne utječe na odredbe stavka 1. članka 20. i stavka4. članka 21.

11.   Kada je jedna stranka u sporu ili više njih zemlja članica u razvoju,izvješće panela izričito navodi formu u kojoj su odredbe o različitom inajpovlaštenijem tretmanu članica zemalja u razvoju korištene što čine sastavnidio predmetnih sporazuma na koje se pozvala članica zemlje u razvoju tijekompostupaka rješavanja sporova.

12.   Panel može na zahtjev stranke koja je uložila prigovor privremeno obustavitisvoj rad u bilo koje vrijeme na rok koji nije dulji od 12 mjeseci. U slučajutakvog privremenog obustavljanja, vremenski okviri postavljeni u stavcima 8. i9. ovog članka, stavku 1. članka 20. i stavku 4. članka 21., se produžuju zaonoliko vremena za koliko je rad bio obustavljen. Ako je rad panela bioobustavljen više od 12 mjeseci, ovlast za uspostavljanje panelazastarijeva.

Članak 13.

Pravo na traženje informacija

1.   Panel imati pravo tražiti informacije i tehničke savjete od bilo kojegpojedinca ili tijela koje smatra prikladnima. Međutim, prije nego što panelzatraži takve informacije ili savjete od bilo kojeg pojedinca ili tijela kojijesu u nadležnosti neke članice, informira nadležna tijela te članice. Članicabi trebala odgovoriti pravovremeno i cjelovito na svaki zahtjev za oniminformacijama koje taj panel smatra nužnima i prikladnima. Povjerljive seinformacije ne otkrivaju bez službenog odobrenja pojedinca, tijela ili vlastičlanice koji su dali te informacije.

2.   Panel može zatražiti informacije iz bilo kojeg relevantnog izvora te se možekonzultirati sa stručnjacima kako bi pribavio njihova mišljenja o određenimaspektima predmeta. U svezi s činjenicama o znanstvenim ili ostalim tehničkimpitanjima koje je pokrenula stranka u sporu, panel može zatražiti pisanoočitovanje ekspertnog tima. Pravila su ustanovljenja takvog tima i postupcinjezina rada izloženi u Prilogu 4.

Članak 14.

Povjerljivost podataka

1.   Rad panela je povjerljive naravi.

2.   Paneli izrađuje svoja izvješća bez nazočnosti stranaka u sporu na temeljupribavljenih informacija i danih iskaza.

3.   Mišljenja što su ih putem izvješća panela dali pojedini članovi panela suanonimna.

Članak 15.

Privremeno izvješće

1.   Nakon razmatranja protivnih mišljenja i usmenih obrazloženja, panel predajeopisne (činjenice i obrazloženja) dijelove nacrta izvješća stankama u sporu. Urokovima koje je odredio panel, stranke daju svoje pisane primjedbe.

2.   Nakon isteka dogovorenih rokova za predaju primjedbi stranaka u sporu, panelizdaje strankama privremeno izvješće koje uključuje opisne dijelove, kao inalaze i zaključke panela. U rokovima koje je odredio panel, stranka može panelupodnijeti pisani zahtjev za ispitivanjem točnih aspekta privremenog izvješćaprije nego što se konačno izvješće preda članicama. Na zahtjev članice, panelmora održati sastanke sa strankama o pitanjima koja su navedena u pisanimprimjedbama. Ako panel ne primi primjedbe od niti jedne stranke, privremeno seizvješće smatra konačnim izvješćem panela te se odmah predaječlanicama.

3.   Nalazi iz konačnog izvješća panela sadrže rasprave o obrazloženjima koje suse vodile tijekom izrade privremenog izvješća. Razdoblje privremenog izvješćatraje kako je to navedeno u stavku 8. članka 12.

Članak 16.

Donošenje izvješća panela

1.   Kako bi članicama ostalo dovoljno vremena za razmatranje izvješća panela, tase izvješća ne razmatraju u DSB-u s ciljem usvajanja dok ne prođe 20 dana oddana kada su razaslana članicama.

2.   Članice koje imaju primjedbe na izvješće panela iznose ih u pisanom oblikukako bi primjedbe dobile i ostale članice najmanje 10 dana prije sastanka DSB-ana kojem se razmatra izvješće panela.

3.   Stranke u sporu imaju pravo potpuno sudjelovati u razmatranju izvješćapanela u DSB-u i njihovo mišljenje je u potpunosti uneseno u zapisnik.

4.   U roku od 60 dana od dana slanja izvješća panela članicama, DSB usvajaizvješće tijekom sastanka (7) osim ako stranka u sporu ne obavijesti službeno DSB da je odlučilauložiti žalbu ili DSB odluči konsenzusom ne usvojiti izvješće. Ako stranka usporu obznani svoju odluku o ulaganju žalbu, izvješće se panela ne razmatra uDSB-u s ciljem usvajanja sve do dovršenja žalbenog postupka. Ovaj postupakusvajanja ne dovodi u pitanje pravo članica da izraze svoje mišljenje o izvješćupanela.

Članak 17.

Ponovno razmatranje na temelju žalbe

1.   DSB uspostavlja stalno prizivno tijelo. Prizivno se tijelo bavi žalbamana rješenja panela. Sastoji se od sedam osoba, od kojih tri rade napojedinom slučaju. Osobe koje rade pri prizivnom tijelo izmjenjuju se. Načinizmjene osoba utvrđuje se postupovnim pravilima prizivnog tijela.

2.   Mandat osoba koje je DSB imenovao u prizivno tijela traje četiri godine,a svaka se takva osoba može imenovati još jednom. Međutim, mandati ždrijebomodređenih tri od sedam osoba, koje su postavljene neposredno po stupanju nasnagu WTO Sporazuma, ističu krajem dviju godina. Mjesta se popunjavaju kakose isprazne. Osoba postavljena kako bi zamijenila osobu čiji mandat nijeistekao je na dužnosti u ostatku prethodnikova mandata.

3.   Prizivno se tijelo sastoji od osoba priznata ugleda i dokazanestručnosti u pravu, međunarodnoj trgovini i općenito u materiji predmetnihsporazuma. Te osobe ne smiju biti povezane s bilo kojoj vladom. Sastavprizivnoga tijela općenito odražava članstvo u WTO. Sve osobe koje rade uprizivnome tijelu su dostupne u svako vrijeme i u kratkom roku nakon najave,te su upoznate s aktivnostima oko rješavanja sporova i s ostalim relevantnimaktivnostima WTO-a. One ne sudjeluju u razmatranju sporova koji moguizazvati izravan ili neizravan sukob interesa.

4.   Samo stranke u sporu mogu uložiti žalbu na izvješće panela - ne i trećestranke. Treće stranke koje su sukladno stavku 2. članka 10. obavijestileDSB da su bitno zainteresirane za predmet spora mogu uručiti pismenepodneske prizivnom tijelu i dobiti priliku da ih ono sasluša.

5.   Opće je pravilo da postupak ne traje duže od 60 dana od dana kad jestranka u sporu službeno objavila svoju odluku o žalbi do dana kada jeprizivno tijelo distribuiralo izvješće članicama. Pri utvrđivanju svogaplana rada prizivno tijelo uzima u obzir odredbe stavka 9. članka 4. ako sete odredbe na njih odnose. Kad prizivno tijelo smatra da ne može svojeizvješće izraditi u roku od 60 dana, ono obavješćuje DSB o razlozimakašnjenja te procjeni razdoblja u kojem podnosi svoje izvješće. Postupak netraje ni u kojem slučaju dulje od 90 dana.

6.   Žalba se ograničava na pravna pitanja obuhvaćena izvješćem panela injezinim pravnim tumačenjima.

7.   Prizivno tijelo prema potrebi dobiva odgovarajuću administrativnu ipravnu pomoć.

8.   Troškove osoba koje rade u prizivnom tijelu, uključujući putne troškovei troškove boravka, podmiruju se iz WTO proračuna u skladu s kriterijimakoje usvaja Opće vijeće na temelju preporuka Odbora za proračun, financije iadministraciju.

9.   Prizivno tijelo izrađuje postupovna pravila konzultirajući se spredsjedateljem DSB-a i generalnim direktorom te ga šalje članicama naznanje.

10.   Postupak prizivnog tijela je povjerljiv. Prizivno tijelo svoja izvješćaizrađuje bez nazočnosti stranki u sporu na temelju pribavljenih informacijai danih iskaza.

11.   Mišljenja što su ih putem izvješća prizivnoga tijela izrazili pojedincikoji rade u prizivnome tijelu su anonimna.

12.   Prizivno tijelo tijekom žalbenoga postupka uzima u razmatranje svako odpitanja koja su pokrenuta u skladu sa stavkom 6.

13.   Prizivno tijelo može podržati, izmijeniti ili poništiti pravne nalaze izaključke panela.

14.   DSB usvaja izvješće prizivnoga tijela, a stranke u sporu ga bezuvjetnoprihvaćaju osim u slučaju da DSB konsenzusom odluči ne usvojiti izvješćeprizivnoga tijela u roku od 30 dana od kada se on pošalje članicama. (8) Ovaj postupak usvajanja ne dovodi u pitanje pravo članica naiznošenje njihovog mišljenja na izvješća prizivnog tijela.

Članak 18.

Komunikacija s panelom ili prizivnim tijelom

1.   Ex parte komunikacija s panelom ili prizivnim tijelomo pitanjima što ih razmatraju panel ili prizivno tijelo nijepredviđena.

2.   Pisani podnesci panelu ili prizivnome tijelu tretiraju se kao povjerljivi,ali su dostupni strankama u sporu. Ništa u ovome Dogovoru ne sprečava stranku usporu da javnosti objavljuje svoje stavove. Članice tretiraju kao povjerljiveone informacije koje druge članice podnesenu panelu ili prizivnome tijelu kojeje ta članica navela kao povjerljive. Stranka u sporu također, na zahtjev nekečlanice, daju sažetak informacija sadržanih u njenim pisanim podnescima kojinije povjerljiv te se može objaviti.

Članak 19.

Preporuke panela i prizivnoga tijela

1.   Kad panel ili prizivno tijelo zaključe da je neka mjera nespojiva s nekim odpredmetnih sporazuma, preporučuje da članica o kojoj se radi (9) dovede mjeru u sklad s tim sporazumom (10) Panel ili prizivno tijelo mogu zajedno s preporukama predložiti i načinena koje bi članica koje se to tiče mogla provesti preporuke.

2.   Sukladno stavku 2. članka 3, panel i prizivno tijelo ne mogu svojim nalazimai preporukama uvećati ili umanjiti prava i obveze iz predmetnihsporazuma.

Članak 20.

Rokovi donošenja DSB odluka

Ako se stranke u sporu nisu drukčije dogovorile, opće je pravilo da rok od danakad je DSB ustanovio panel do dana kad DSB razmatra s ciljem usvajanja izvješćepanela ili prizivnog tijela ne bude dulji od devet mjeseci ako nije uložena žalba naizvješće panela ili 12 mjeseci ako je protiv tog izvješća uložena žalba. Kad su bilopanel ili prizivno tijelo djelovali sukladno stavku 9. članka 12. ili stavku 5.članka 17., vrijeme za donošenje izvješća se produljuje za to dodatnorazdoblje.

Članak 21.

Nadzor provedbe preporuka i pravila

1.   Temelj osiguranja učinkovitog rješenja spora u korist svih članica čini brzousklađivanje s preporukama i propisima DSB-a.

2.   Glede mjera koje su bile predmetom postupaka rješavanja sporova, posebnupažnju treba posvetiti onome što pogađa interese članica zemalja urazvoju.

3.   Na sastanku DSB-a koji se održava u roku od 30 dana (11) od dana usvajanja izvješća panela ili prizivnoga tijela, članica okojoj se radi obavješćuje DSB o svojim namjerama u vezi s provedbe preporukai odluka DSB-a. Ako odmah nije moguće uskladiti se s preporukama ipropisima, članici o kojoj se radi ostavlja se razuman rok da to učini.Razuman rok je:

(a)

rok što ga predloži članica koje se to tiče, pod uvjetom da jetakav rok odobrio DSB; ili, ako nema takva odobrenja;

(b)

rok o kojem su se složile stranke u sporu u roku od 45 dana oddana usvajanja preporuka i pravila; ili ako nema takvogdogovora;

(c)

rok određen obvezujućom arbitražom u roku od 90 dana od danausvajanja preporuka i pravila (12). Arbitar (13) bi se u takvoj arbitraži trebao rukovoditi načelom darazuman rok za provedbu preporuka panela ili prizivnog tijela nebi smio biti dulji od 15 mjeseci od dana usvajanja izvješćapanela ili prizivnog tijela. Međutim, taj rok može biti i kraćiili dulji, ovisno o posebnim okolnostima.

4.   Osim kad su, sukladno stavku 9. članka 12. ili stavku 5. članka 17., panelili prizivno tijelo produljili rok za podnošenje izvješća, razdoblje od danakada je DSB ustanovio panel pa do dana određivanja razumnog roka nije dulji od15 mjeseci ako se stranke u sporu ne dogovore drukčije. Kad su bilo panel iliprizivno tijelo poduzimali radnje te time produljili vrijeme za podnošenjeizvješća, 15-mjesečni se rok produljuje za to dodatno vrijeme s tim da ukupnovrijeme nije dulje od 18 mjeseci osim ako se stranke u sporu nisu složile opostojanju izvanrednih okolnosti.

5.   Kada se ne može dogovoriti o tome postoje li ili jesu li usklađene mjerekoje su poduzete kako bi se provele preporuke i pravila, spor se rješavakorištenjem postupka za rješavanje sporova, uključujući kad god je to mogućeobraćanje prvotnom panelu. Panel šalje svoje izvješće članicama u roku od 90dana od kada joj je predan spor. Kad panel smatra da ne može donijeti izvješće utom roku, pisanim putem obavješćuje DSB o razlozima kašnjenja i procjeni vremenau kojem podnosi svoje izvješće

6.   DSB nadzire provedbu usvojenih preporuka ili pravila. Bilo koja članica ubilo koje vrijeme nakon usvajanja preporuke ili pravila može pokrenuti pitanjenjihove provedbe. Ako DSB ne odluči drukčije, pitanje provedbe preporuka ilipravila stavlja na dnevni red sastanka DSB-a nakon šest mjeseci od danautvrđivanja razumnog roka sukladno stavku 3. i ostaje na dnevnom redu DSB-adokle god ne bude riješeno. Najmanje 10 dana prije svakog takvog sastanka DSB-a,članica o kojoj se radi daje DSB-u pisano izvješće o stanju njezina napretka uprovedbi preporuka ili pravila.

7.   Ako je predmet pokrenula članica zemalja u razvoju, DSB razmatra koja binjegova daljnja akcija bila primjerena okolnostima.

8.   Ako je slučaj pokrenula članica zemalja u razvoju, DSB prilikom razmatranjakoju bi primjerenu mjeru moglo poduzeti, uzima u obzir ne samo obujam trgovinena koji se odnose osporavane mjere, nego i njihov odraz na gospodarstva članicazemalja u razvoju kojih se to tiče.

Članak 22.

Naknada i suspenzija koncesija

1.   Naknada i suspenzija koncesija ili ostalih obveza privremene su mjere kojese koriste u slučaju da se preporuke ili pravila ne provode u razumnom roku.Međutim, prednost se daje cjelovitoj provedbi preporuke za usklađivanje spredmetnim sporazumom u odnosu na naknadu, suspenziju koncesija ili ostalihobveza. Naknada je dobrovoljna i, ako se odobrava, u skladu je s predmetnimsporazumima.

2.   Ako članica koje se to tiče ne uskladi mjeru koja nije u skladu s predmetnimsporazumom ili ne uspije na drugi način udovoljiti preporukama i pravilima urazumnom roku sukladno stavku 3. članka 21., ta članica, ako se od nje tozatraži, a ne kasnije od isteka razumnog roka, započinje pregovore sa svakomstrankom koja je pokrenula postupak rješavanja sporova, s ciljem iznalaženjaobostrano prihvatljive naknade. Ako u roku od 20 dana od isteka razumnog roka nepostigne dogovor o prihvatljivoj naknadi, svaka stranka koja je pokrenulapostupak rješavanja sporova može zatražiti od DSB-a odobrenje da suspendiraprimjenu koncesija ili ostalih obveza iz predmetnih sporazuma na tučlanicu.

3.   Pri razmatranju koncesija ili ostalih obveza koje treba suspendirati,stranka koja je podnijela prigovor primjenjuje sljedeća načela ipostupke:

(a)

opće je načelo da bi stranka koja je podnijela prigovor trebalatražiti suspenziju koncesija ili ostalih obveza u istom (iliistim) sektorima kao što je onaj u kojemu su panel ili prizivnotijelo utvrdili kršenje ili drugo poništenje iliumanjenje;

(b)

ako ta stranka smatra da suspenzija koncesija ili ostalihobveza u istom (istim) sektoru nije izvediva ili učinkovita, onamože zatražiti suspenziju koncesija ili ostalih obveza u drugimsektorima iz istog sporazuma;

(c)

ako ta stranka smatra da suspenzija koncesije ili ostalihobveza nije izvediva ili učinkovita u drugim sektorima istogsporazuma i da su okolnosti dovoljno ozbiljne, ona možezatražiti suspenziju koncesija ili ostalih obveza u okviru nekogdrugog predmetnog sporazuma;

(d)

u primjeni gornjih načela, stranka uzima u obzir:

i.

trgovinu u sektoru ili skladno sporazumu kodkojeg je panel ili prizivno tijelo utvrdilokršenje ili neko drugo ukidanje ili umanjenjepovlastica, kao i važnost te trgovine za tustranku;

ii.

šire gospodarske elemente ukinuća ili umanjenjei šire gospodarske posljedice suspenzije koncesijaili ostalih obveza;

(e)

ako ta stranka odluči zatražiti odobrenje za suspenzijukoncesija ili ostalih obveza sukladno točkama (b) ili (c), ona uzahtjevu navesti razloge. Stranka upućuje zahtjev DSB-u,nadležnim vijećima, a u slučaju podnošenja zahtjeva sukladnotočki (b) odgovarajućim tijelima sektora;

(f)

za potrebe ovog stavka, „sektor” znači:

i.

u vezi robe, sve robe;

ii.

u vezi usluga, glavni sektor kako je tonavedeno u važećem „Klasifikacijskompopisu uslužnih sektora”, koji navoditakve sektore; (14)

iii.

u vezi s trgovinskim aspektima pravaintelektualnog vlasništva, svaka od kategorijaprava intelektualnog vlasništva obuhvaćena suodjeljcima 1., 2., 3., 4., 5., 6., ili 7. dijelaII., ili obveza u dijelu III. ili dijelu IV. TRIPSsporazuma;

(g)

za potrebe ovog stavka, „sporazum” znači:

i.

u vezi s robom, sporazume navedene u Dodatku1.A Sporazuma o WTO, u cjelini, kao i višestranihsporazuma o trgovini ako su stranke ne koje sporodnosi stranke tih sporazuma;

ii.

u vezi s uslugama, GATS;

iii.

u vezi s pravima intelektualnog vlasništva,TRIPS sporazum;

4.   Razina suspenzije koncesija ili ostalih obveza koju odobri DSB jednaka jerazini ukinuća ili umanjenja povlastice.

5.   DSB ne odobrava suspenziju koncesija ili ostalih obveza ako je suspenzijazabranjena predmetnim sporazumom.

6.   U situaciji iz stavka 2., DSB, na zahtjev, izdaje odobrenje za suspenzijukoncesije ili druge obveze osim ako DSB ne odluči konsenzusom odbaciti tajzahtjev u roku od 30 dana od isteka razumnog roka. Međutim, ako ta članicaprigovori na predloženu razinu suspenzije, ili tvrdi da nisu poštovana načela ipostupci iz stavka 3. u slučaju da je stranka po čijem je prigovoru vođenpostupak zatražila odobrenje suspenzije koncesije ili druge obveze u skladu sastavkom 3. točkama (b) ili (c), predmet se upućuje na arbitražu. Takvu arbitražuprovodi prvotni panel, ako su članovi panela raspoloživi ili arbitar, (15) kojega imenuje glavni direktor, a ona se dovršava u roku od 60 dana oddana isteka razumnog roka. Tijekom arbitraže ne suspendiraju se koncesije ilidruge obveze.

7.   Arbitar, (16) kada postupa sukladno stavku 6., ne ispituje narav koncesija ili drugihobveza koje se suspendiraju, već utvrđuje je li razina suspenzije jednaka raziniukinuća ili umanjenja. Arbitar može također odrediti je li predložena suspenzijakoncesija ili drugih obveza dopuštena predmetnim sporazumom. Međutim, akopredmet upućen na arbitražu sadrži tvrdnju da nisu poštovana načela i postupciizloženi u stavku 3., arbitar ispituje tu tvrdnju. Utvrdi li arbitar da nisupoštovana ta načela i postupci, stranka po čijem je prigovoru vođen postupak ihprimijeniti sukladno stavku 3. Stranke prihvaćaju odluku arbitra kao konačnu, tene zahtijevaju drugu arbitražu. DSB je pravovremeno obaviješten o odluci arbitrate na zahtjev daje odobrenje za suspenziju koncesije ili druge obveze kad jezahtjev u skladu s odlukom arbitra, osim ako DSB ne odluči konsenzusom odbacititaj zahtjev.

8.   Suspenzija koncesija ili drugih obveza je privremena i primjenjuje se samodok se mjera koja nije u skladu s predmetnim sporazumom ne ukine ili dok članicakoja mora provesti preporuke ili odluke ne izda rješenje za ukidanje iliumanjenje povlastica ili se ne postigne obostrano zadovoljavajuće rješenje. DSB,u skladu s stavkom 6. članka 21., nastavlja nadzirati provedbu usvojenihpreporuka ili odluka, uključujući one slučajeve u kojima je odobrena naknada ilisu koncesije ili druge obveze suspendirane, ali preporuke da se mjera dovede usklad s predmetnim sporazumom nisu provedene.

9.   U svezi s mjerama koje nisu u skladu s tim sporazumima, a provode ihregionalne i lokalne vlasti ili tijela na teritoriju članice može se pozvati naodredbe o rješavanja sporova iz predmetnih sporazuma. Kad DSB utvrdi da se nepoštuje neka odredba iz predmetnog sporazuma, ta članica poduzima razumne mjerekoje su joj na raspolaganju kako bi osigurala usklađivanje s tom odredbom. Uslučajevima kad nije bilo moguće osigurati usklađivanje te odredbe, primjenjujuse odredbe predmetnih sporazuma i ovog Dogovora koje se odnose na naknadu isuspenziju koncesija ili drugih obveza. (17)

Članak 23.

Unaprjeđenje multilateralnog sustava

1.   Kada članice nastoje ponovno uspostaviti stanje koje je posljedica kršenjeobveza ili ukidanja ili umanjenja povlastica iz predmetnih sporazuma iliometanja ostvarenja nekog od ciljeva predmetnog sporazuma, članice seopredjeljuju za pravila i postupke iz ovog Dogovora te se njihpridržavaju.

2.   U takvim slučajevima, članice:

(a)

ne donose odluku o posljedici prekršaja koji se dogodio ili oukidanju ili umanjenju povlastica ili ometanju ostvarenje nekogod ciljeva predmetnih sporazuma već se opredjeljuju za mehanizmerješavanja sporova sukladno pravilima i postupcima iz ovogDogovora, te je svaka takva odluka u skladu s nalazima sadržanimu izvješću panela ili prizivnog tijela kojeg je usvojio DSB ilis arbitražnom odlukom donesenom sukladno ovom Dogovoru;

(b)

slijede postupke izložene u članku 21. kako bi odredile razumnovremensko razdoblje u kojem članica treba provesti preporuke ipravila; i

(c)

slijede postupke navedene u članku 22. kako bi odredile razinususpenzije koncesija i ostalih obveza te dobile odobrenje DSB-asukladno tim postupcima prije suspenzije koncesija i ostalihobveza sukladno predmetnih sporazumima kao odgovor članici kojanije provela preporuke i pravila u razumnom roku.

Članak 24.

Posebni postupci u vezi s članicama najslabije razvijenih zemalja

1.   U svim se stadijima utvrđivanja razloga spora i postupaka rješavanja sporovaposebna pažnja posvetiti situaciji u kojoj se nalazi članica najslabijerazvijena zemalja. S tim u vezi, članice pokazuju dužnu suzdržanost u pitanjimakoja se odnose na članicu najslabije razvijenu zemlju. Ako je utvrđeno ukidanjeili umanjenje povlastica, a što je posljedica mjere koju je poduzela članicanajslabije razvijena zemlja, stranke povodom čijih su prigovora vođeni postupcipokazuju dužnu suzdržanost u traženju naknade ili odobrenja za suspenzijomprimjene koncesija ili ostalih obveza sukladno ovim postupcima.

2.   U slučajevima rješavanja sporova koji uključuju članicu najslabije razvijenuzemlju, ako zadovoljavajuće rješenje nije postignuto tijekom konzultacija,glavni direktor ili predsjedatelj DSB, na zahtjev članice najslabije razvijenezemlje, nudi svoju pomoć, mirenje ili posredovanje kako bi strankama pomogaoriješiti spor prije nego što one podnesu zahtjev za ustanovljenjem panela.Generalni direktor ili predsjedatelj DSB mogu, u pružanju navedene pomoći,konzultirati sve relevantne izvore.

Članak 25.

Arbitraža

1.   Brza i učinkovita arbitraža u okviru WTO-a kao alternativno sredstvorješavanja sporova može olakšati rješavanje određenih sporova koji se odnose napitanja koja su obje stranke jasno definirale.

2.   Osim ako nije drukčije određeno ovim Dogovorom, o arbitraži se uzajamnodogovaraju stranke, kao i o postupcima koje primjenjuju. Sve se članiceobavješćuju prije početka arbitražnog postupka o odluci da se spor rješava putemarbitraže.

3.   Ostale članice mogu postati strankom u arbitražnom postupku samo pristankomstranaka koje su dogovorile arbitražu. Stranke se dogovaraju o poštivanjuarbitražne odluke. DSB i Odbor ili Vijeće bilo kojeg nadležnog predmetnogsporazuma u vezi s kojim neka članica može pokrenuti neko pitanje, seobavješćuju o arbitražnoj odluci.

4.   Za arbitražne odluke vrijede članci 21. i 22. ovog Dogovora mutatis mutandis.

Članak 26.

1.   Prigovori kada nije došlo do prekršaja, a kako je to opisano u točki (b)članka XXIII. GATT-a 1994.

Kad se odredbe stavka 1. točke (b) članka XXIII. GATT-a 1994. moguprimijeniti na predmetni sporazum, panel ili prizivno tijelo mogu donositiodluke ili preporuke samo ako stranka u sporu smatra da joj se ukida iliumanjuje povlastica koja joj pripada izravno ili neizravno prema predmetnomsporazumu ili joj je postizanje bilo kojeg cilja tog sporazuma otežano, ašto je posljedica toga što neka članica primjenjuje mjeru, bez obzira je liona ili ne u skladu s odredbama tog sporazuma. Kad i u mjeri u kojoj takvastranka smatra, a panel ili prizivno tijelo utvrde da mjera nije protivnaodredbama predmetnog sporazuma, na koje se mogu primijeniti odredbe stavka1. točke (b) članka XXIII. GATT-a 1994., primjenjuju se postupci ovogDogovora pod sljedećim uvjetima:

(a)

stranka koja podnosi prigovor daje detaljno obrazloženje uprilog prigovora u vezi s mjerom koja nije u sukobu srelevantnim predmetnim sporazumima;

(b)

kad se utvrdi da mjera ukida ili umanjuje povlastice izpredmetnih sporazuma ili otežava postizanje bilo kojeg cilja, ada taj predmetni sporazum ne krši, u tom slučaju ne postojiobveza povlačenja mjere. Ipak, u takvim slučajevima, panel iliprizivno tijelo savjetuje članicu da mjeru prilagodi naobostrano zadovoljavajući način;

(c)

bez obzira na odredbe članka 21. arbitraža predviđena stavkom3. članka 21., na zahtjev bilo koje stranke, može uključivatiodređivanje razine povlastica koje su ukinute ili umanjene imože predložiti načine i sredstva putem kojih se mjera možezadovoljavajuće prilagoditi; takvi prijedlozi nisu obvezujući zastranke u sporu;

(d)

bez obzira na odredbe stavka 1. članka 22., naknada može bitidio obostrano zadovoljavajuće prilagodbe mjere kao konačnogrješenja spora.

2.   Prigovori vrste koja je opisana u stavku 1. točki (c) članka XXIII. GATT-a1994.

Kad se odredbe stavka 1. točke (c) članka XXIII. GATT-a 1994. moguprimijeniti na predmetni sporazum, panel ili prizivno tijelo može donositiodluke ili preporuke samo ako stranka u sporu smatra da joj se ukida iliumanjuje povlastica koja joj pripada izravno ili neizravno prema predmetnomsporazumu ili joj je postizanje bilo kojeg cilja tog sporazuma otežano, kaoposljedica postojanja bilo koje druge situacije koja nije uključena uodredbama stavka 1. točkama (a) i (b) članka XXIII. GATT-a. 1994. Kada, i umjeri u kojoj to takva stranka smatra, a panel odredi da je pitanjepokriveno ovim stavkom, primjenjuju se postupci ovog Dogovora samo do onetočke u postupku, uključujući i tu točku do koje je izvješće panela poslanosvim članicama. Na razmatranje za usvajanje, nadzor i provedbu preporuka iliodluka vrijede pravila i postupci rješavanja sporova sadržani u Odluci od12. travnja, 1989. (BISD 36S/61-67).Primjenjuje se i sljedeće:

(a)

stranka koja podnosi prigovor daje detaljno obrazloženje uprilog argumentu koji pokriva pitanja iz ovog stavka;

(b)

ako panel, u slučajevima koji uključuju pitanja iz ovog stavka,utvrdi da ti slučajevi uključuju i ostala pitanja rješavanjasporova koja nisu pokrivena ovim stavkom, panel šalje DSB-uizvješće koje sadrži ta pitanja i zasebno izvješće koje pripadapod ovaj stavak.

Članak 27.

Poslovi tajništva

1.   Poslovi tajništva uključuju pomoć panelima, posebno u pravnim,administrativnim i postupovnim aspektima predmeta kojima se oni bave, tetajnička i tehnička podrška.

2.   Iako tajništvo pomaže članicama na njihov zahtjev u vezi s rješavanjemsporova, može se dogoditi da je potrebno pružiti dodatne pravne savjete i pomoćčlanicama manje razvijenim zemljama u vezi s rješavanjem sporova. U tu svrhutajništvo svakoj članici zemlji u razvoju koja to zatražila stavlja naraspolaganje pravnog stručnjaka iz službi za tehničku suradnju WTO. Tajstručnjak pomaže članici zemlji u razvoju tako da osigura stalnu nepristranosttajništva.

3.   Tajništvo za zainteresirane članice održava posebne stručne seminare opostupcima i praksi rješavanja sporova kako bi stručnjaci članica bili o njimabolje informirani.


(1)  Smatra se da je DSB odlučio konsenzusom o podnesenom predmetu ako nitijedna članica, prisutna na sastanku DSB-a tijekom kojeg se donosiodluka, nema formalnog prigovora na predloženu odluku.

(2)  Ovaj se stavak odnosi i na sporove za koje nije donesena odluka Panela zarješavanje sporova ili ona nije u potpunosti provedena.

(3)  Ako odredbe bilo kojeg drugog predmetnog sporazuma sadrže odredbe, u vezis mjerama koje poduzimaju regionalne ili lokalne uprave ili tijela nateritoriju zemlje članice, a koje su različite od odredbi ovog stavka,odredbe takvih predmetnih sporazuma prevladavaju kod donošenjaodluke.

(4)  Odgovarajuće odredbe o konzultacijama u predmetnim sporazumima navedenesu niže: Sporazum o poljoprivredi, članak 19.; Sporazum o primjenisanitarnih i fitosanitarnih mjera, stavak 1. članka 11.; Sporazum otekstilu i odjeći, stavak 4. članka 8.; Sporazum o tehničkim preprekamau trgovini, stavak 1. članka 14.; Sporazum o investicijskim mjerama utrgovini, članak 8.; Sporazum o provedbi članka VI. GATT-a 1994., stavak2. članka 17.; Sporazum o provedbi članka VII. GATT-a 1994., stavak 2.članka 19.; Sporazum o kontroli prije isporuke, članak 7.; Sporazum opravilu podrijetla, članak 7.; Sporazum o postupku izdavanja uvoznihdozvola, članak 6.; Sporazum o subvencijama i zaštitnim mjerama, članak30.; Sporazum o zaštitnim mjerama, članak 14.; Sporazum o trgovinskimaspektima prava intelektualnom vlasništva, članak 64.1.; i sve ostaleodgovarajuće odredbe iz plurilateralnih trgovinskih sporazuma kako su toodredila nadležna tijela u svakom od sporazuma i kako je o tomeizviješten DSB.

(5)  Sastanak DSB-a se saziva ako stranka koja je uložila žalbu tako zatraži uroku od 15 dana od dana kada je zahtjev podnesen, pod uvjetom da jesastanak najavljen najmanje 10 dana ranije.

(6)  Kad su carinske unije ili zajednička tržišta stranke u sporu, ova seodredba odnosi na državljane ili zemlje članice tih carinskih unija ilizajedničkih tržišta.

(7)  Ako sastanak DSB nije planiran da bi udovoljio zahtjevima predviđenimstavcima 1. i 4. članka 16., sastanak DSB održava se u tu svrhu.

(8)  Ako sastanak DSB nije predviđen za to razdoblje, on se saziva u tusvrhu.

(9)  „Članica o kojoj seradi” je onastranka u sporu kojoj su usmjerene preporuke panela ili prizivnogtijela.

(10)  Vidjeti članak 26. u vezi s preporukama u slučajevima kad se ne radi okršenju GATT-a 1994 ili nekog drugog predmetnog sporazuma.

(11)  Ako sastanak DSB-a nije predviđen za to razdoblje, on se saziva u tusvrhu.

(12)  Ako se stranke ne mogu dogovoriti o arbitru u roku od 10dana od podnošenja spora na arbitražu, arbitra imenujeglavni direktor, nakon što konzultira stranke usporu.

(13)  Izraz „arbitar” tumači se tako dase odnosi na pojedinca ili skupinu.

(14)  Lista navedena u dokumentu MTN.GNS/W/120 navodi11 sektora.

(15)  Izraz „arbitar”tumači se tako da se odnosi na pojedinca ili skupinu.

(16)  Izraz „arbitar”tumači se tako da se odnosi na pojedinca ili skupinu ili na članoveprvobitnog panela kada obavljaju posao arbitra.

(17)  Kada odredbe nekog predmetnog sporazuma u vezi s mjerama koje poduzimajuregionalne i lokalne vlasti i tijela na teritorija članice sadržeodredbe koje su različite od odredbi ovog stavka, prevladavaju odredbepredmetnog sporazuma.


DODATAK 1.

DODATAK 3.

POSTUPOVNA PRAVILA

1.

U svojem se postupanju panel pridržava relevantnih odredbi ovog Dogovora. Nadalje, primjenjuju se sljedeća postupovna pravila.

2.

Zasjedanja su panela zatvorena. Stranke u sporu, i zainteresirane stranke, su nazočne sastancima jedino kad ih panel pozove da se pojave pred njim.

3.

Rasprave u panelu i njemu podneseni dokumenti su povjerljivi. Ništa u ovom Dogovoru ne sprečava stranku u sporu da javnosti obznanjuje iskaze vlastita mišljenja. Članice tretiraju kao povjerljive one informacije podnesene panelu od druge članice koje je ta članica označila povjerljivima. Kad stranka u sporu podastre povjerljivu verziju svojih pisanih podnesaka panelu, ona također, na zahtjev neke članice, daje i sažetak informacija sadržanih u njezinim podnescima koji nije povjerljiv te može biti obznanjen javnosti.

4.

Prije prvog sastanka panela sa strankama u predmetu spora, stranke u sporu predaju panelu pisane podneske u kojima predočavaju činjenice slučaja i svoje argumente.

5.

Na svom prvom sastanku sa strankama o predmetu spora, panel poziva stranku koja je podnijela prigovor da ga činjenično i pravno obrazloži. Nakon toga, na istome sastanku, stranka protiv koje je podnesen prigovor se poziva da izloži svoje gledište.

6.

Sve treće stranke koje su izvijestile DSB o svom interesu u sporu su pozvane pisanim putem da iznesu svoja gledanja tijekom posebne toj svrsi namijenjene sjednice prvog sastanka panela o predmetu spora. Sve takve treće stranke mogu biti nazočne tijekom cijele ove sjednice.

7.

Formalna se odbijanja se vrše na drugom sastanku panela o predmetu spora. Prva ima pravo na riječ stranka protiv koje je podnesen prigovor, a zatim stranka koja je podnijela prigovor. Stranke panelu, prije tog sastanka, podnose pisana odbijanja.

8.

Panel može strankama u bilo kojem trenutku postaviti pitanja i zatražiti od njih objašnjenja bilo tijekom sastanka sa strankama bilo pisanim putem.

9.

Stranke u sporu i svaka treća stranka koja bi bila pozvana da izloži svoja gledanja u skladu s člankom 10. stavlja panelu na raspolaganje pisanu verziju svojih usmenih iskaza.

10.

Radi potpune jasnoće, prezentacije se, odbijanja i iskazi iz stavaka 5. do 9. Iznose u nazočnosti stranka. Povrh toga, pisani podnesci svake od stranka, uključujući bilo koje njezine komentare opisnoga dijela izvješća i odgovore na pitanja panela, su dostupni drugoj stranki ili strankama.

11.

Vrijede i svi dodatni postupci specifični za dotični panel.

12.

Prijedlog vremenskog rasporeda radnji panela:

(a)

Primitak prvih pisanih podnesaka stranaka u sporu

(1)

stranka koja podnosi prigovor:

3-6 tjedana

(2)

stranka protiv koje je podnesen prigovor:

2-3 tjedna

(b)

Datum, vrijeme i mjesto prvog sastanka sa strankama o predmetu spora; sjednica s trećim strankama:

1-2 tjedna

(c)

Primitak pismenih opovrgavanja prigovora:

2-3 tjedna

(d)

Datum, vrijeme i mjesto drugog sastanka sa strankama o predmetu spora:

1-2 tjedna

(e)

Izdavanje strankama u sporu opisnog dijela izvješća:

2-4 tjedna

(f)

Primitak komentara stranka u sporu na opisni dio izvješća:

2 tjedna

(g)

Izdavanje strankama privremenog izvješća s nalazima i zaključcima:

2-4 tjedna

(h)

Krajnji rok da stranka zatraži ponovno razmatranje dijela (dijelova) izvješća:

1 tjedan

(i)

Razdoblje ponovnog razmatranja u panelu uključujući moguće dodatno sastajanje sa strankama:

2 tjedna

(j)

Uručivanje konačnog izvješća strankama u sporu:

2 tjedna

(k)

Slanje konačnog izvješća članicama:

3 tjedna

Ovaj se raspored može mijenjati obzirom na nepredviđena zbivanja. Ako je potrebno mogu se u raspored unijeti dodatni sastanci sa strankama u sporu.


DODATAK 2.

POSEBNA ILI DODATNA PRAVILA I POSTUPCI SADRŽANI U PREDMETNIM SPORAZUMIMA

Sporazum

Pravila i postupci

Sporazum o primjeni sanitarnih i fitosanitarnih mjera

11.2.

Sporazum o tekstilu i odjeći

2.14., 2.21., 4.4., 5.2., 5.4., 5.6., 6.9., 6.10., 6.11., 8.1. do 8.12.

Sporazum o tehničkim preprekama u trgovini

14.2. do 14.4., Dodatak 2.

Sporazum o provedbi članka VI. GATT-a 1994.

17.4. do 17.7.

Sporazum o provedbi članka VII. GATT-a 1994.

19.3. do 19.5., Dodatak II.2. (f), 3., 9., 21.

Sporazum o subvencijama i kompenzacijskim mjerama

4.2. do 4.12., 6.6., 7.2. do 7.10., 8.5., bilješke 35., 24.4., 27.7. Dodatak 5.

Opći sporazum o trgovini uslugama

XXII:3, XXIII:3

Dodatak o financijskim uslugama

4.

Dodatak o uslugama u zračnom prijevozu

4.

Odluka o određenim postupcima rješavanja sporova za GATS

1. do 5.

Popis pravila i postupaka u ovom Prilogu uključuje odredbe koje su samo nekim svojim dijelom relevantne u ovom kontekstu.

Sva posebna ili dodatna pravila ili postupci multilateralnih sporazuma o trgovini što ih utvrde nadležna tijela svakog od sporazuma i o tome izvijeste DSB.



DODATAK 4.

EKSPERTNI TIMOVI ZA KONTROLU

Sljedeća se pravila i postupci primjenjuju na ekspertne timove ustanovljene u skladu s odredbama stavka 2. članka 13.

1.

Za ekspertne timove nadležan je panel. O njihovom radnim zadacima i detaljnim postupovnim pravilima odlučuje panel, a one su panelu i odgovorne.

2.

U radu ekspertnih timova mogu sudjelovati samo one osobe koje uživaju ugled među stručnjacima i imaju iskustvo u području o kojem se raspravlja.

3.

Državljani stranka u sporu ne rade u ekspertnim timovima ako o tome nisu suglasne stranke u sporu, osim u iznimnim uvjetima kad panel smatra da se potreba za posebnim znanstvenim ispitivanjem ne može zadovoljiti drukčije. Državni dužnosnici stranka u sporu ne rade u ekspertnim timovima. Pripadnici ekspertnih timova rade u osobnom svojstvu, a ne kao predstavnici vlade ili bilo koje organizacije. Vlade ili organizacije im, prema tome ne daje upute u vezi s pitanjima kojima se bave ekspertni timovi.

4.

Ekspertni timovi mogu se savjetovati te tražiti informacije i tehnička mišljenja iz svakog izvora kojeg smatraju prikladnim. Prije nego što ekspertni tim zatraži takve informacije ili savjete od izvora unutar jurisdikcije neke članice, ona informira vladu te članice. Svaka članica odgovara brzo i potpuno na svaki zahtjev ekspertnog tima za informacijama koje taj ekspertni tim smatra nužnima i prikladnima.

5.

Strankama u sporu dostupne su sve relevantne informacije pružene ekspertnim timovima, osim ako nisu povjerljive naravi. Povjerljive informacije dane ekspertnim timovima ne obznanjuju se bez službenog odobrenja vlade, organizacije ili osobe koja ih je dala. Kad se od ekspertnog tima traže takve informacije ali joj nije odobreno njihovo obznanjivanje, vlada, organizacija ili osoba koja je pružila takve informacije daje njihov sažetak koji nije povjerljive naravi.

6.

Ekspertni timovi dostavljaju nacrt izvješća strankama u sporu s ciljem dobivanja njihovih komentara i odgovarajućeg uzimanja tih komentara u obzir pri izradi konačnog izvješća koje je također dano strankama u sporu kad bude podneseno panelu. Konačno izvješće ekspertnog tima je samo savjetodavne naravi.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

266


21994A1223(19)


L 336/251

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PRILOG 3.

MEHANIZAM KONTROLE TRGOVINSKE POLITIKE


ČLANICE SU SPORAZUMNE:

A.   Ciljevi

i.

Cilj mehanizma kontrole trgovinske politike („TPRM”) jest doprinijeti, postizanjem transparentnostii razumijevanja trgovinskih politika i prakse članica, da se članicebolje pridržavaju pravila, disciplina i preuzetih obveza u okvirumultilateralnih trgovinskih sporazuma i, kada je to moguće, u okviruplurilateralnih trgovinskih sporazuma, te time doprinijeti boljemfunkcioniranju multilateralnog trgovinskog sustava. U skladu s tim,mehanizam kontrole omogućuje redovno kolektivno ocjenjivanje ivrednovanje cjelovitog sustava trgovinskih politika i praksi pojedinihčlanica i njihovog utjecaja na funkcioniranje multilateralnogtrgovinskog sustava. Međutim, namjera mu nije da bude osnova za provedbuspecifičnih obveza prema Sporazumima ili osnova postupcima za rješavanjesporova ili uvođenje obveza iz novih obveza za članice.

ii.

Ocjenjivanje koje je rezultat mehanizma kontrole obavlja se, uodgovarajućoj mjeri, uzimajući u obzir šire gospodarske i razvojnepotrebe, politike i ciljeve članice o kojoj je riječ kao i njezinovanjsko okruženje. Međutim, funkcija je mehanizma kontrole ispitatiutjecaj trgovinske politike i prakse članice na multilateralnitrgovinski sustav.

B.   Domaća transparentnost

Članice su svjesne da je domaća transparentnost u odlučivanju vlada o pitanjimatrgovinske politike od odlučujuće vrijednosti i za gospodarstva članica i zamultilateralni trgovinski sustav, te su suglasne poticati i promicati većutransparentnost unutar njihovih vlastitih sustava, uvažavajući da provedba unutarnjetransparentnosti mora biti na dobrovoljnoj osnovi i voditi računa o pravnom ipolitičkom sustavu svake članice.

C.   Postupci kontrole

i.

Uspostavlja se Tijelo za kontrolu trgovinske politike (dalje u tekstu:„TPRB” (Trade Policy ReviewBody) koje obavlja kontrolu trgovinske politike.

ii.

Trgovinska politika i praksa svih članica predmetom je periodičnekontrole. Utjecaj pojedinih članica na funkcioniranje multilateralnogtrgovinskog sustava, mjeren njihovim udjelom u svjetskoj trgovini unekom nedavnom reprezentativnom razdoblju, određujući je faktor priodlučivanju o učestalosti kontrola. Vodeća četiri tako utvrđenatrgovinska subjekta (računajući Europske zajednice kao jednog od njih)predmetom su kontrole svake dvije godine. Sljedećih 16 kontrolira sesvake četiri godine. Ostale se članice kontroliraju svakih šest godina stim što za najmanje razvijene zemlje može biti određeno dulje razdoblje.Podrazumijeva se da kontrola subjekata koji imaju zajedničku vanjskupolitiku koja obuhvaća više od jedne članice pokriva sve sastavnedijelove politike koja ima utjecaj na trgovinu uključujući relevantnepolitike i prakse svake članice pojedinačno. Iznimno, ako dođe dopromjene trgovinskih politika ili praksa članice koje mogu imatiznačajan utjecaj na njezine trgovinske partnere, TPRB može zatražiti odte članice, nakon konzultacija, da planira sljedeću kontroluranije.

iii.

Rasprave na sastancima TPRB-a rukovode se ciljevima iznesenim u stavkuA. U žarištu ovih rasprava su trgovinske politike i prakse članice, aone su predmetom ocjene prema mehanizmu kontrole.

iv.

TPRB izrađuje temeljni plan za obavljanje kontrole. TPRB može takođerraspravljati i uzimati na znanje najnovija izvješća članica. TPRB ukonzultacijama s članicama kojih se to neposredno tiče uspostavljaprogram kontrola za svaku godinu. U konzultacijama sa članicom iličlanicama koje su predmetom kontrole, predsjedatelj može odabratisudionike rasprave koji, djelujući u osobnom svojstvu, pripremaju uvodnaizlaganja za rasprave u TPRB-u.

v.

TPRB temelji svoj rad na sljedećoj dokumentaciji:

(a)

punom izvješću, iz stavka D, a podnosi ga članica iličlanice koje su predmetom kontrole;

(b)

izvješću što ga Tajništvo, na vlastitu odgovornost,izrađuje na temelju informacija koje su mu dostupne ionih koje daju članica ili članice koje su predmetizvješća. Tajništvo bi trebalo od članice ili članicakoje su predmet izvješća tražiti objašnjenja njihovihtrgovinskih politika i praksi.

vi.

Izvješća članice koja je predmetom kontrole i izvješće Tajništva,zajedno sa zapisnikom odnosnog sastanka TPRB-a, objavljuje se ubrzonakon kontrole.

vii.

Ti se dokumenti se šalju Ministarskoj konferenciji koja ih prima naznanje.

D.   Izvještavanje

S ciljem postizanja najvećeg mogućeg stupnja transparentnosti, svaka članica podnosiredovna izvješća TPRB-u. Potpuna izvješća opisuju trgovinske politike i praksečlanice ili članica temeljeći se na dogovorenome obrascu o kojem odlučuje TPRB. Tajse obrazac početno temelji na Nacrtu obrasca za izvješća zemalja koji jeuspostavljen Odlukom od 19. srpnja 1989., (BISD36S/406-409), a dopunjuje se koliko je nužno da bi opseg izvješća proširio na sveaspekte trgovinskih politika što ih obuhvaćaju multilateralni trgovinski sporazumiiz Priloga 1. i, gdje je to primjenjivo, plurilateralni trgovinski sporazumi. TPRBna temelju iskustva revidira ovaj obrazac. Između kontrola članice podnose kratkaizvješća kad dođe do bilo kakvih značajnih promjena u njihovim trgovinskimpolitikama i godišnje ažuriraju statističke podatke u skladu s prihvaćenim obrascem.Posebno se uzimaju u obzir teškoće na koje nailaze najmanje razvijene države članiceu sastavljanju svojih izvješća. Tajništvo osigurava dostupnost tehničke pomoći nazahtjev članica zemalja u razvoju i posebno članica najmanje razvijenih zemalja.Informacije sadržane u izvješćima trebale bi biti u najvećoj mogućoj mjeri usklađenes obavijestima što ih se podnosi po odredbama multilateralnih trgovinskih sporazuma,a gdje je to primjenjivo odredbama plurilateralnih trgovinskih sporazuma.

E.   Odnos s platno-bilančnim odredbama GATT-a 1994. i GATS-a

Članice su svjesne potrebe da se opterećenja za vlade koje su također izložene punimkonzultacijama sukladno odredbama o platnoj bilanci iz GATT-a 1994 ili GATS-a sveduna minimum. S tim ciljem, predsjedatelj TPRB-a u konzultacijama sa članicom iličlanicama kojih se to tiče, kao i s predsjedateljem Odbora za ograničenja platnebilance, donosi administrativne odluke koje usklađuju normalni ritam kontrolatrgovinske politike s vremenskim rasporedom konzultacija o platnoj bilanci, ali kojine odgađa kontrolu trgovinske politike za više od 12 mjeseci.

F.   Ocjena mehanizma

TPRB organizira ocjenu funkcioniranja TPRM-a u najdužem roku od pet godina postupanju na snagu Sporazuma o osnivanju WTO-a. Rezultati tog ocjenjivanja supredočeni Ministarskoj konferenciji. TPRB nakon toga provodi ocjenjivanja TPRM-a urazmacima kakve sam odredi ili kakve zatraži Ministarska konferencija.

G.   Opći pregled događanja u međunarodnom trgovinskom okruženju

TPRB priprema i godišnji opći pregled događaja u međunarodnom trgovinskom okruženjukoji utječu na multilateralni trgovinski sustav. Tom općem pregledu se prilažegodišnje izvješće generalnog direktora u kojem on izlaže glavne aktivnosti WTO-a iističe značajna politička pitanja koja utječu na trgovinski sustav.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

268


21994A1223(20)


L 336/253

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


ZAVRŠNI AKT

s rezultatima Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini

Marrakech, 15. travnja 1994.

1.

Predstavnici vlada i Europskih zajednica, članovi Odbora za pregovore o trgovini koji su se sastali s namjerom zaključivanja Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini, slažu se da su rezultati njihovih pregovora sadržani u Sporazumu kojim se osniva Svjetska trgovinska organizacija (dalje u tekstu Završnog akta „Sporazum o WTO-u”), u deklaracijama i odlukama ministara, i u dogovoru o obvezama vezano uz financijske usluge. Ti su dokumenti ovdje priloženi i sastavni su dio ovog Završnog akta.

2.

Potpisivanjem ovog Završnog akta predstavnici su suglasni:

(a)

dati Sporazum o WTO-u na razmatranje svojim odgovarajućim nadležnim tijelima kako bi zatražili prihvaćanje Sporazuma sukladno svojim postupcima; i

(b)

donijeti Ministarske deklaracije i Odluke ministara.

3.

Predstavnici su suglasni da je potrebno da svi sudionici Urugvajske runde multilateralnih pregovora o trgovini (dalje u tekstu „sudionici”) prihvate Sporazum o WTO-u, kako bi isti Sporazum stupio na snagu do 1. siječnja 1995. ili što je moguće prije nakon tog datuma. Ministri će se, u skladu sa zadnjim stavkom Ministarske deklaracije iz Punta del Este, sastati najkasnije do kraja 1994. godine kako bi odlučili o međunarodnoj primjeni donesenih zaključaka, uključujući i raspored njihovog stupanja na snagu.

4.

Predstavnici su suglasni da svi sudionici Sporazuma, u skladu s člankom XIV., prihvate Sporazum o WTO-u kao cjelinu, potpisivanjem ili na drugi način. Prihvaćanje i stupanje na snagu Plurilateralnog trgovinskog sporazuma, koji je sadržan u Dodatku 4. Sporazumu o WTO-u provest će se prema odredbama tog Plurilateralnog trgovinskog sporazuma.

5.

Sudionici, koji nisu strane Općeg sporazuma o carinama i trgovini, trebaju prije prihvaćanja Sporazuma o WTO-u dovršiti pregovore o svom pristupanju Općem sporazumu o carinama i trgovini i postati strane tog Sporazuma. Za sudionike koji nisu bili strane Općeg sporazuma na dan donošenja Završnog akta, prihvaćeni program nije konačan i naknadno će biti upotpunjen u svrhu njihovog pristupanja Općem sporazumu i prihvaćanja Sporazuma o WTO-u.

6.

Ovaj se Završni akt, zajedno s priloženim tekstovima, pohranjuje kod generalnog direktora UGOVORNIH STRANAKA Općeg sporazuma o carinama i trgovini, a on je dužan u najkraćem roku dostaviti svakom sudioniku ovjerenu kopiju istog dokumenta.

SASTAVLJENO u Marrakechu petnaestog travnja godine tisuću devetsto devedeset četvrte, u jednom primjerku, na engleskom, francuskom i španjolskom jeziku, s tim da je svaki od tekstova vjerodostojan.

(popis potpisnika treba nadodati u kopiju ugovora Završnog akta za potpis)

 


ODLUKA O MJERAMA U KORIST NAJSLABIJE RAZVIJENIH ZEMALJA

MINISTRI,

Prepoznajući nepovoljan položaj najslabije razvijenih zemalja i potrebu da se osigura njihovo učinkovito učešće u svjetskom trgovinskom sustavu te da se poduzmu daljnje mjere za poboljšanje njihovih trgovinskih prilika;

Prepoznajući specifične potrebe najslabije razvijenih zemalja u području pristupa tržištu gdje kontinuirani povlašteni pristup ostaje bitnim sredstvom poboljšanja njihovih trgovinskih prilika;

Potvrđujući svoju obvezu potpune provedbe odredbi koje se odnose na najslabije razvijene zemlje sadržane u stavku 2.(d), 6. i 8. Odluke o različitom i povoljnijem tretmanu, reciprocitetu i većem učešću najslabije razvijenih zemalja od 28. studenoga 1979.;

Uzimajući u obzir obvezu sudionika koja je utvrđena u odjeljku B vii. Dijela I. Ministarske deklaracije iz Punta del Este;

1.

ODLUČUJU DA: najslabije razvijene zemlje, ako to već nije osigurano instrumentima dogovorenim tijekom Urugvajske runde pregovora, neovisno o prihvaćanju tih instrumenata, poštuju opća pravila određena gore spomenutim instrumentima sve dok su u toj kategoriji, te da se od njih zahtijeva izvršenje obveza i ustupaka u mjeri koja je u skladu s njihovim pojedinačnim razvitkom, financijskim i trgovinskim potrebama ili administrativnim i institucionalnim sposobnostima. Najslabije se razvijenim zemljama daje dodatno vrijeme od jedne godine počevši od 15. travnja 1994. za podnošenje njihovog obvezujućeg rasporeda u skladu s člankom XI. Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

2.

SPORAZUMNI SU DA:

i.

Brža provedba svih posebnih i različitih mjera u korist najslabije razvijenih zemalja, uključujući mjere iz Urugvajske runde pregovora, se osigura putem, između ostalog, redovitih kontrola.

ii.

U mjeri u kojoj je moguće, MFN koncesije carinskih i necarinskih mjera dogovorene tijekom Urugvajske runde pregovora za proizvode zanimljive za izvoz najslabije razvijenih zemalja mogu se samostalno primjenjivati, i to unaprijed i bez postupnog ukidanja. Treba voditi računa o daljnjem poboljšanju Općeg sustava povlastica (GSP) i ostalih programa za proizvode koji su od posebnog izvoznog interesa za najslabije razvijene zemlje.

iii.

Pravila utvrđena različitim sporazumima i instrumentima i prijelazne odredbe Urugvajske runde pregovora treba primijeniti na najslabije razvijene zemlje na fleksibilan način te ih treba podržati. U tu se svrhu specifičnim i razložnim pitanjima koje postave najslabije razvijene zemlje pruža mogućnost za raspravu u odgovarajućim vijećima i odborima.

iv.

U primjeni mjera za ublažavanje uvoza i drugih mjera iz stavka 3.(c) članka XXXVII. GATT-a 1947. i odgovarajućih odredbi GATT-a 1994. posebna se pažnja pridaje izvoznim interesima najslabije razvijenih zemalja.

v.

Najslabije razvijenim zemljama dodjeljuje se bitno veća tehnička pomoć u razvitku, jačanju i diversifikaciji njihovih proizvodnih i izvoznih osnova te usluga, kao i pomoć u trgovinskoj promidžbi, kako bi im se omogućilo da u najvećoj mjeru povećaju koristi od slobodnog pristupa tržištima.

3.

SPORAZUMNI SU voditi računa o specifičnim potrebama najslabije razvijenih zemalja i nastoje prihvatiti pozitivne mjere koje olakšavaju rast mogućnosti za trgovinu u korist tih zemalja.


DEKLARACIJA O DOPRINOSU SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE U POSTIZANJU VEĆE USKLAĐENOSTI SVJETSKIH GOSPODARSKIH POLITIKA

1.

Ministri su svjesni da je globalizacija svjetskoga gospodarstva dovela do stalno rastućih interakcija ekonomskih politika koje provode pojedine zemlje, kao i interakcija strukturalnih, makroekonomskih, trgovinskih, financijskih i razvojnih aspekata gospodarskih politika. Postizanje sklada među ovim politikama u prvom je redu zadaća vlada na nacionalnoj razini, ali njihova međunarodna cjelovitost predstavlja važan i vrijedan element povećanja učinkovitosti tih politika na nacionalnoj razini. Sporazumi doneseni tijekom Urugvajske runde pregovora pokazuju da su sve vlade sudionice spoznale doprinos koji liberalna trgovinska politika može dati zdravom rastu i razvitku njihovih vlastitih gospodarstava i svjetskoga gospodarstva kao cjeline.

2.

Uspješna suradnja u svim područjima gospodarske politike pridonosi napretku u drugim područjima. Veća stabilnost deviznih tečajeva utemeljena na uređenom ustroju gospodarskih i financijskih uvjeta treba doprinijeti proširenju trgovine, održanju rasta i razvitka i korekciji vanjske neravnoteže. Također postoji potreba za odgovarajućim i vremenski usklađenim tijekom koncesijskih i nekoncesijskih financijskih i stvarnih investicijskih resursa prema zemljama u razvoju kao i potreba za budućim naporima u rješavanju problema dugova kako bi se pomoglo u osiguranju rasta i razvitka. Liberalizacija trgovine predstavlja čimbenik od rastućeg značenja u postizanju uspješnosti programa prilagodbe koje poduzimaju mnoge zemlje što često izaziva znatne društvene troškove tranzicije. S tim u vezi, ministri bilježe ulogu Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda u potpori prilagodbe na liberalizaciju trgovine, kao i potpori zemalja u razvoju neto uvoznicama hrane koje su suočene s kratkoročnim troškovima koji proizlaze iz reformi trgovine poljoprivrednim proizvodima.

3.

Pozitivni ishod Urugvajske runde pregovora znači velik doprinos cjelovitijim i komplementarnim međunarodnim gospodarskim politikama. Rezultati Urugvajske runde pregovora osiguravaju proširenje pristupa tržištu u korist svih zemalja kao i okvir za jačanje multilateralnih trgovinskih disciplina. Ti rezultati također jamče da će se trgovinska politika voditi na transparentan način i s većom sviješću o koristima koje domaćoj konkurentnoj sposobnosti donosi otvoreno trgovinsko okruženje. Ojačani multilateralni trgovinski sustav koji je proizišao iz Urugvajske runde pregovora u stanju je osigurati bolje mjesto za liberalizaciju, doprinijeti učinkovitijem nadzoru i osigurati strogo praćenje pravila i disciplina koje su multilateralno dogovorene. Ova poboljšanja znače da trgovinska politika može u budućnosti imati važniju ulogu u osiguranju cjelovitosti svjetske gospodarske politike.

4.

Ministri prepoznaju, međutim, da se poteškoće čiji se izvori nalaze izvan područja trgovine ne mogu svladati pomoću mjera koje se poduzimaju samo u području trgovine. To umanjuje značenje napora na poboljšanju drugih elemenata svjetske gospodarske politike u nadopuni učinkovite provedbe rezultata postignutih Urugvajskom rundom pregovora.

5.

Međupovezanost različitih aspekta ekonomske politike zahtjeva od međunarodnih institucija koje su odgovorne za svako pojedino područje da slijede konzistentne i međusobno usklađene politike. Svjetska bi trgovinska organizacija stoga trebala nastojati razvijati suradnju s međunarodnim organizacijama koje su zadužene za monetarna i financijska pitanja uz poštivanje mandata, zahtjeva za povjerljivošću i samostalnošću u postupcima donošenja odluka svake pojedine institucije te izbjegavajući nametanja međusobne uvjetovanosti ili dodatnih uvjeta pojedinim vladama. Ministri dalje pozivaju glavnog direktora Svjetske trgovinske organizacije da s direktorom Međunarodnog monetarnog fonda i predsjednikom Svjetske banke razmotri implikacije odgovornosti Svjetske trgovinske organizacije za suradnju s institucijama Bretton Woodsa, kao i za one oblike koje ta suradnja može poprimiti kako bi se postigla veća cjelovitost svjetske gospodarske politike.


ODLUKA O POSTUPCIMA NOTIFIKACIJE

Ministri su odlučili preporučiti Ministarskoj konferenciji usvajanje odluke o poboljšanju i reviziji niže navedenih postupaka notifikacije.

ČLANICE,

Želeći poboljšati funkcioniranje postupaka notifikacije u skladu sa Sporazumom o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu: Sporazum o WTO-u) i time doprinijeti transparentnosti trgovinskih politika država članica i učinkovitosti dogovora o nadzoru koji su u tu svrhu ustanovljeni;

Podsjećajući na obveze iz Sporazuma o WTO-u o objavljivanju i notifikaciji, uključujući obveze preuzete iz uvjeta posebnih protokola o pristupanju i napuštanju te drugih sporazuma koje su članice unijele;

SPORAZUMNE SU:

I.   Opća obveza notifikacije

Članice potvrđuju svoju obvezu iz multilateralnih trgovinskih sporazuma i, gdje je to primjenljivo, plurilateralnih trgovinskih sporazuma, vezano za objavljivanje i notificiranje.

Članice podsjećaju na svoje obveze utvrđene u Dogovoru o notifikaciji, konzultacijama, rješavanju sporova i nadzoru koji je usvojen 28. studenoga 1979. (BISD 26S/210). S obzirom na njihovu obvezu iz tog dogovora da notificiraju, u najvećoj mogućoj mjeri, usvajanje trgovinskih mjera koje utječu na funkcioniranje GATT-a iz 1994., takve notifikacije same po sebi nemaju utjecaja na usklađenost mjera ili njihovu važnost za prava i obveze iz multilateralnih trgovinskih sporazuma i, kad je to primjenljivo, plurilateralnih trgovinskih sporazuma. Članice se slažu da ih, prema potrebi, usmjerava popis mjera navedenih u prilogu. Stoga su se članice sporazumjele da uvođenje ili prilagodba takvih mjera podliježe zahtjevu za notifikacijom iz Dogovora iz 1979.

II.   Središnji registar notifikacija

Središnji registar notifikacija uspostavlja se u okviru poslova Tajništva. Dok će članice nastaviti slijediti postojeće postupke notificiranja Tajništvo osigurava da se takve informacije pohranjuju u središnji registar mjera o kojima članice obavješćuju u tu svrhu, pokrivenost trgovine i zahtjev na osnovu kojega je notificirala o mjeri. Središnji registar križno provjerava svoj registar notifikacija i obveze članica.

Središnji registar godišnje obavješćuje svaku članicu o redovitim obvezama notificiranja, na što se očekuje da će članica odgovoriti tijekom godine koja slijedi.

Središnji registar skreće pozornost pojedinih članica na redovite obveze notificiranja koje su ostale neispunjene.

Podaci o središnjem registru u vezi pojedinačnih notifikacija stavljaju se na raspolaganje, na zahtjev, svakoj članici koja ima pravo primati notifikacije o kojima se radi.

III.   Pregled obveza i postupaka notificiranja

Vijeće za trgovinu robama obavit će pregled obveza i postupaka notificiranja prema sporazumima iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u. Pregled će obaviti radna skupina u čijem radu mogu sudjelovati sve članice. Skupina će se uspostaviti odmah nakon stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u.

Radna skupina će biti zadužena za:

poduzimanje cjelokupne kontrole postojećih obveza članica za notificiranjem prema sporazumima iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u, s ciljem pojednostavljenja, standardizacije i konsolidacije tih obveza na najpraktičniji način kao i poboljšanja usklađenosti s tim obvezama vodeći računa o općem cilju poboljšanja transparentnosti trgovinskih politika članica i učinkovitosti dogovora o nadzoru koji su ustanovljeni u tu svrhu, te vodeći također računa o mogućoj potrebi neke članice zemlje u razvoju za pružanjem pomoći radi ispunjenja zahtjeva za notificiranjem;

davanje preporuka Vijeću za trgovinu robama najkasnije dvije godine nakon stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u.


DODATAK

INDIKATIVNI POPIS (1) MJERA KOJE PODLIJEŽU OBVEZI NOTIFICIRANJA

Carine (uključujući raspon i obuhvat obveza, odredbe Općeg sustava povlastica/GSP/, stope koje se primjenjuju na države članice područja slobodne trgovine/carinskih unija i druge povlastice).

Carinske kvote i dodatne pristojbe

Količinska ograničenja, uključujući neobvezatna izvozna ograničenja i redovite marketinške dogovore koji utječu na uvoz.

Ostale necarinske mjere kao što su dozvole i ostali zahtjevi, promjenljiva davanja.

Carinska vrijednost

Pravila o podrijetlu

Javne nabave

Tehničke prepreke

Zaštitne mjere

Antidampinške mjere

Kompenzacijske mjere

Izvozni porezi

Izvozne subvencije, porezna izuzeća i koncesionarsko financiranje izvoza

Zone slobodne trgovine, uključujući vezanu proizvodnju

Izvozna ograničenja, uključujući neobvezna izvozna ograničenja i redovite marketinške dogovore

Ostale vladine potpore, uključujući subvencije i porezna izuzeća

Uloga državnih trgovinskih poduzeća

Devizna kontrola uvoza i izvoza

Kompenzacijska trgovina po nalogu države

Ostale mjere pokrivene multilateralnim trgovinskim sporazumima iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u.


(1)  Ovaj popis ne mijenja postojeće zahtjeve za notifikacijom iz multilateralnih trgovinskih sporazuma iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u ili, gdje je to primjenljivo, plurilateralnih trgovinskih Sporazuma iz Dodatka 4. Sporazumu o WTO-u.


DEKLARACIJA O ODNOSU IZMEĐU SVJETSKE TRGOVINSKE ORGANIZACIJE I MEĐUNARODNOG MONETARNOG FONDA

MINISTRI,

Primjećujući bliski odnos između UGOVORNIH STRANA GATT-a 1947. i Međunarodnog monetarnoga fonda te odredbe GATT-a 1947. koje reguliraju taj odnos, posebno članak XV. GATT-a 1947.;

Prepoznajući želju zemalja sudionica da temelje odnos između Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodnog monetarnog fonda, obzirom na područja koja pokrivaju multilateralni trgovinski sporazumi iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u, na odredbama koje su regulirale odnos između UGOVORNIH STRANA Općeg sporazuma o carinama i trgovini 1947. i Međunarodnim monetarnim fondom;

Ovim ponovo potvrđuju, ako to nije drukčije propisano Završnom aktom, da će se odnos između Svjetske trgovinske organizacije i Međunarodnog monetarnog fonda obzirom na područja koja pokrivaju multilateralni trgovinski sporazumi iz Dodatka 1.A Sporazumu o WTO-u temeljiti na odredbama koje su regulirale odnos UGOVORNIH STRANA GATT-a 1947. s Međunarodnim monetarnim fondom.


ODLUKA O MJERAMA U VEZI S MOGUĆIM NEGATIVNIM UČINCIMA PROGRAMA REFORME NA NAJSLABIJE RAZVIJENE ZEMLJE I ZEMLJE U RAZVOJU - NETO UVOZNICE HRANE

1.

Ministri prepoznaju da će progresivna provedba zaključaka Urugvajske runde pregovora kao cjeline donijeti više prilika za proširenje trgovine i gospodarski rast u korist svih zemalja učesnica.

2.

Ministri priznaju da bi tijekom programa reforme koja vodi većoj liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima najslabije razvijene zemlje i zemlje u razvoju - neto uvoznice hrane mogle osjetiti negativne učinke u pogledu raspoloživosti odgovarajućih temeljnih prehrambenih artikala iz vanjskih izvora po prihvatljivim uvjetima kao i kratkoročne poteškoće u financiranju normalnih razina komercijalnog uvoza temeljnih prehrambenih artikala.

3.

Ministri su stoga suglasni da se uspostave odgovarajući mehanizmi kako bi se spriječilo da provedba zaključaka Urugvajske runde pregovora o trgovini poljoprivrednim proizvodima ima negativan učinak na raspoloživost pomoći u hrani na razini koja je dostatna za nastavak davanja pomoći u zadovoljavanju potreba za hranom zemalja u razvoju, posebno najslabije razvijenih zemalja i zemalja u razvoju - neto uvoznica hrane. S tim ciljem ministri su suglasni:

i.

utvrditi razinu pomoći u hrani koju periodički utvrđuje Odbor za pomoć u hrani u skladu s Konvencijom o pomoći u hrani iz 1986. te započeti pregovore u odgovarajućem tijelu kako bi se ustanovile razine obveza pomoći u hrani koje su dostatne za zadovoljenje opravdanih potreba zemalja u razvoju tijekom programa reforme;

ii.

usvojiti smjernice kako bi se osiguralo da se povećani dio temeljnih prehrambenih artikala daje najslabije razvijenim zemljama i zemljama u razvoju - neto uvoznicama hrane u obliku potpune donacije i/ili pod odgovarajućim koncesijskim uvjetima u skladu s člankom IV. Konvencije o pomoći u hrani iz 1986.;

iii.

u kontekstu svojih programa pomoći, posvetiti punu pažnju zahtjevima za pružanjem tehničke financijske pomoći najslabije razvijenim zemljama i zemljama u razvoju - neto uvoznicama hrane kako bi poboljšale produktivnost poljoprivrede i infrastrukturu.

4.

Ministri su nadalje suglasni osigurati da se u svaki sporazum o poljoprivrednim izvoznim kreditima ugrade odgovarajuće odredbe za različit tretman u korist najslabije razvijenih zemalja i zemalja u razvoju - neto uvoznica hrane.

5.

Ministri prepoznaju da, kao rezultat Urugvajske runde, određene zemlje u razvoju mogu osjetiti kratkoročne poteškoće u financiranju normalnih razina komercijalnog uvoza te da bi te zemlje mogle biti podobne za dobivanje sredstava od međunarodnih financijskih institucija pod postojećim olakšicama ili pod onim olakšicama koje bi se mogle ustanoviti u okviru programa prilagodbe kako bi se izašlo u susret takvim financijskim poteškoćama. U tom pogledu ministri skreću pozornost na stavak 37. izvješća generalnog direktora UGOVORNIH STRANA GATT-a 1947. na temelju njegovih konzultacija s izvršnim direktorom Međunarodnog monetarnog fonda i predsjednikom Svjetske banke (MTN.GNG/NG14/W/35).

6.

Odredbe ove Odluke bit će predmetom redovitih pregleda Ministarske konferencije, dok praćenje ove Odluke, kako je to i primjereno, prati Odbor za poljoprivredu.


ODLUKA O NOTIFIKACIJI O PRVOJ INTEGRACIJI PREMA ČLANKU 2.6. SPORAZUMA O TEKSTILU I ODJEĆI

Ministri su suglasni da zemlje sudionice koje provode ograničenja sukladno stavku 1. članka 2. Sporazuma o tekstilu i odjeći trebaju obavijestiti Tajništvo GATT-a o svim detaljima mjera koje treba poduzeti sukladno stavku 6. članka 2. Sporazuma najkasnije do 1. listopada 1994. Tajništvo GATT-a odmah šalje te notifikacije ostalim sudionicima na znanje. Ove se notifikacije stavljaju na raspolaganje Tijelu za praćenje tekstila, nakon što se to tijelo osnuje sukladno stavku 21. članka 2. Sporazuma o tekstilu i odjeći.


ODLUKA O PRIJEDLOGU TUMAČENJA U SUSTAVU INFORMIRANJA O NORMAMA WTO-ISO

Ministri su odlučili preporučiti Tajništvu Svjetske trgovinske organizacije da postigne dogovor s Međunarodnom organizacijom za normizaciju („ISO”) kako bi se uspostavio informacijski sustav u kojem:

1.

Članovi Isoneta prenose Informacijskoj središnjici ISO/IEC u Ženevi notifikacije iz stavaka C i J Kodeksa o dobroj praksi kod izrade, prihvaćanja i primjene norma iz Dodatka 3. Sporazumu o tehničkim preprekama u trgovini na način koji je tamo naveden;

2.

Sljedeći (alfa)numerički sustav klasifikacije koristi se u radnim programima spomenutima u stavku J:

(a)

sustav klasifikacije norma koji tijelima za normizaciju omogućuje da svakoj normi spomenutoj u radnom programu odrede (alfa)numeričku oznaku predmeta koji je u pitanju;

(b)

fazni sustav kodova koji tijelima za normizaciju dopušta da svakoj normi spomenutoj u radnom programu odrede (alfa)numeričku oznaku faze razvitka te norme; u tu bi svrhu trebalo ustanoviti barem pet faza razvitka: (1) faza u kojoj je donesena odluka o razvitku normi, ali još nije započeo tehnički dio posla; (2) faza u kojoj je započeo tehnički rad, ali još nije započelo razdoblje za podnošenje primjedbi, (3) faza u kojoj je započelo razdoblje za podnošenje primjedbi, ali još nije završeno; (4) faza u kojoj je završeno razdoblje za podnošenje primjedbi, ali norma još nije usvojena; i (5) faza u kojoj je norma usvojena;

(c)

sustav identifikacije koji pokriva sve međunarodne norme koji tijelima za normizaciju dopušta da svakoj normi spomenutoj u radnom programu odrede (alfa)numeričku oznaku međunarodne norme koji je korišten kao temelj;

3.

Informacijska središnjica ISO/IEC odmah dostavlja Tajništvu kopije svih notifikacija koje su spomenute u stavku C. Kodeksa dobre prakse;

4.

Informacijska središnjica ISO/IEC redovito objavljuje informacije dobivene putem notifikacija u skladu sa stavkom C. i J. Kodeksa dobre prakse; ta publikacija, za koju se može naplaćivati prihvatljiva naknada, stoji na raspolaganju članovima ISONET-a i posredstvom Tajništva svim članicama Svjetske trgovinske organizacije.


ODLUKA O PREGLEDU PUBLIKACIJE INFORMACIJSKE SREDIŠNJICE ISO/IEC

Ministri su odlučili u skladu sa stavkom 1. članka 13. Sporazuma o tehničkim preprekama u trgovini iz Dodatka 1.A Sporazumu o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije, da Odbor za tehničke prepreke u trgovini ustanovljen unutar WTO-a najmanje jedanput godišnje, a ne dovodeći u pitanje odredbe o konzultacijama i rješavanju sporova, pregleda publikacije koju izdaje Informacijska središnjica ISO/IEC o informacijama koje se primaju u skladu s Kodeksom dobre prakse kod izrade, usvajanja i primjene norma iz Dodatka 3. Sporazumu kako bi se članicama dala prilika da raspravljaju o svim pitanjima koja su vezana za funkcioniranje Kodeksa.

Kako bi se olakšala rasprava, Tajništvo priprema po članicama popis svih tijela za normizaciju koja su usvojila Kodeks, kao i popis onih tijela za normizaciju koja su prihvatila Kodeks ili su se iz njega povukla tijekom prethodne godine za svaku članicu.

Tajništvo također odmah dostavlja svim članicama kopije obavijesti koje dobiva od Informacijske središnjice ISO/IEC-a.


ODLUKA O MJERAMA PROTIV ZAOBILAŽENJA

MINISTRI,

Primjećujući da, iako je problem zaobilaženja antidampinških carinskih mjera činio sastavni dio pregovora koji su prethodili Sporazumu o provedbi člana VI. GATT-a 1994., pregovarači nisu postigli dogovor o određenom tekstu.

Imajući u vidu poželjnost primjene istovjetnih pravila na tom području što je prije moguće,

odlučili su podnijeti ovo pitanje na rješavanje Odboru za antidampinške prakse osnovanom na temelju ovog Sporazuma.


ODLUKA O PREGLEDU ČLANKA 17.6. SPORAZUMA O PROVEDBI ČLANKA VI. OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI 1994.

Ministri odlučili su kako slijedi:

Norma pregleda iz stavka 6. članka 17. Sporazuma o provedbi članka VI. GATT-a 1994. revidira se nakon isteka razdoblja od tri godine s ciljem razmatranja pitanja o mogućnosti njezine opće primjene.


DEKLARACIJA O RJEŠAVANJU SPOROVA KOJI PROIZLAZE IZ SPORAZUMA O PROVEDBI ČLANKA VI. OPĆEG SPORAZUMA O CARINAMA I TRGOVINI 1994. ILI DIJELA V. SPORAZUMA O SUBVENCIJAMA I KOMPENZACIJSKIM MJERAMA

Ministri prepoznaju potrebu za dosljednim rješavanjem sporova koji proizlaze iz antidampinških mjera i mjera protiv subvencioniranja, vodeći pri tome računa o rješenju koje slijedi iz Sporazuma o provedbi članka VI. GATT-a ili V. dijela Sporazumu o subvencijama i kompenzacijskim mjerama.


ODLUKA U SLUČAJEVIMA KADA CARINSKE UPRAVE IMAJU RAZLOGA SUMNJATI U ISTINITOST ILI TOČNOST DEKLARIRANE VRIJEDNOSTI

Ministri pozivaju Odbor za carinsku vrijednost koji je uspostavljen Sporazumom o provedbi članka VII. GATT-a 1994. na donošenje sljedeće odluke:

ODBOR ZA CARINSKU VRIJEDNOST,

Potvrđujući da je transakcijska vrijednost početna osnova za carinsku vrijednost prema Sporazumu o provedbi članka VII. GATT-a iz 1994. (dalje u tekstu „Sporazum”);

Prepoznajući to da bi carinska uprava mogla biti u prilici rješavati slučajeve gdje postoje razlozi za sumnju u istinitost i točnost podataka ili dokumenata kojima trgovci opravdavaju deklariranu vrijednost;

Naglašavajući da carinska uprava, čineći to, ne bi smjela dovesti u pitanje legitimne komercijalne interese trgovaca;

Vodeći računa o članku 17. Sporazuma, stavak 6. Dodatka III. Sporazumu i odgovarajućim odlukama Tehničkog Odbora za carinsku vrijednost;

ODLUČUJE KAKO SLIJEDI:

1.

Ako je podnesena carinska deklaracija i ako carinska uprava ima razloga sumnjati u istinitost i točnost podataka ili dokumenata koji su priloženi uz deklaraciju, carinska uprava može zatražiti od uvoznika daljnja objašnjenja, uključujući dokumente ili druge dokaze, o tome da deklarirana vrijednost predstavlja ukupni iznos koji je stvarno plaćen ili koji će biti plaćen za uvezenu robu u skladu s odredbama članka 8. Ako i nakon primitka dodatnih informacija ili u nedostatku odgovora, carinska uprava još uvijek opravdano sumnja u istinitost i točnost deklarirane vrijednosti, može se smatrati, uzimajući u obzir odredbe članka 11., da se vrijednost carine na uvezenu robu ne može odrediti prema odredbama članka 1. Prije donošenja konačne odluke carinska uprava izvještava uvoznika, pisanim putem ako je tako traženo, o osnovama sumnje u istinitost i točnost podataka ili priloženih dokumenata, a uvozniku se daje odgovarajuća prilika za odgovor. Nakon donošenja konačne odluke carinska uprava pisanim putem izvještava uvoznika o svojoj odluci i njezinoj utemeljenosti.

2.

U primjeni Sporazuma potpuno je opravdano da jedna članica pomaže drugoj članici prema uzajamno dogovorenim uvjetima.


ODLUKA O TEKSTOVIMA VEZANIM ZA MINIMALNE VRIJEDNOSTI I UVOZ AGENATA POJEDINACA, DISTRIBUTERA POJEDINACA I KONCESIONARA POJEDINACA

Ministri su odlučili Odboru za carinsku vrijednost, koji je osnovan na temelju Sporazuma o provedbi članka VII. GATT-a 1994., proslijediti sljedeće tekstove na usvajanje.

I.

Kad zemlja u razvoju stavi rezervu na zadržavanje službeno utvrđenih najnižih vrijednosti u smislu stavka 2. Dodatka III. i da valjani razlog, Odbor taj zahtjev za zadržavanjem prava razmatra s razumijevanjem.

Kad se pristane na rezervu, uvjeti i pretpostavke navedeni u stavku 2. Dodatka III. uzimaju potpuno u obzir razvoj, financijske i trgovinske potrebe te zemlje u razvoju.

II.

1.

Određen broj zemalja u razvoju sumnja da bi mogli postojati problemi u određivanju vrijednosti uvoza agenta pojedinca, distributera pojedinca i koncesionara pojedinca. Prema stavku 1. članka 20. države članice u razvoju imaju na raspolaganju razdoblje odgode do pet godina prije primjene Sporazuma. U tom kontekstu države članice u razvoju koje se služe ovom odredbom mogu koristiti to razdoblje za izradu odgovarajućih studija i za poduzimanje drugih potrebnih aktivnosti za olakšanje primjene.

2.

S tim u vezi Odbor preporučuje da Vijeće za carinsku suradnju pomogne zemljama u razvoju, u skladu s odredbama iz Dodatka II., u formuliranju i izradi studija u područjima gdje bi mogli postojati problemi, uključujući područja koja su povezana s uvoznim transakcijama koje obavljaju agenti pojedinci, distributeri pojedinci i koncesionari pojedinci.


ODLUKA O INSTITUCIONALNIM OKVIRIMA OPĆEG SPORAZUMA O TRGOVINI USLUGAMA

Ministri su odlučili preporučiti Vijeću za trgovinu uslugama da na prvoj sjednici usvoji odluku o niže navedenim pomoćnim tijelima.

VIJEĆE ZA TRGOVINU USLUGAMA,

Djelujući u skladu s člankom XXIV. i s ciljem olakšanja funkcioniranja i unapređivanja ciljeva Općeg sporazuma o trgovini uslugama,

ODLUČUJE KAKO SLIJEDI:

1.

Pomoćna tijela koja Vijeće može osnovati izvještavaju Vijeće jedanput godišnje ili češće ako se ukaže potreba. Svako takvo tijelo uspostavlja vlastita pravila i postupke te može ustanoviti vlastita pomoćna tijela ako to smatra potrebnim.

2.

Bilo koji sektorski odbor može obavljati dužnosti koje mu određuje Vijeće pružajući članicama priliku da se savjetuju u vezi pitanja koja se odnose na trgovinu uslugama u dotičnom području i funkcioniranje sektorskog dodatka kojem pripadaju. Te dužnosti uključuju:

(a)

stalni pregled i nadzor primjene Sporazuma uzimajući u obzir područje koje je u pitanju;

(b)

formuliranje prijedloga ili preporuka koje Vijeće razmatra vezano uz pitanja koja se odnose na trgovinu u tom području;

(c)

ako postoji dodatak koji se odnosi na područje, valja razmatrati nadopune tog područnog dodatka i Vijeću dati odgovarajuće preporuke;

(d)

osiguranje foruma za tehničke rasprave, izradu studije po mjeri članica i vođenje istraživanja drugih tehničkih pitanja koja utječu na trgovinu uslugama u dotičnom području;

(e)

davanje tehničke pomoći zemljama članicama u razvoju i zemljama u razvoju koje pregovaraju o pristupanju Sporazumu o uspostavljanju Svjetske trgovinske organizacije u odnosu na primjenu obveza ili drugih pitanja koja utječu na trgovinu uslugama u dotičnom području; i

(f)

suradnja s drugim pomoćnim tijelima uspostavljenima na temelju Općeg sporazuma o trgovini uslugama ili drugim međunarodnim organizacijama koje su aktivne u tom području.

3.

Ovim se uspostavlja Odbor za trgovinu financijskim uslugama koji ima dužnosti navedene u stavku 2.


ODLUKA O ODREĐENIM POSTUPCIMA RJEŠAVANJA SPOROVA U OPĆEM SPORAZUMU O TRGOVINI USLUGAMA

Ministri su odlučili preporučiti Vijeću za trgovinu uslugama da na svojoj prvoj sjednici prihvati niže navedenu odluku.

VIJEĆE ZA TRGOVINU USLUGAMA,

Uzimajući u obzir specifični karakter obveza i specifičnih obveza iz Sporazuma o trgovini uslugama, u vezi s rješavanjem sporova iz članka XXII. i XXIII.

ODLUČUJE KAKO SLIJEDI:

1.

Utvrđuje se lista članova panela kao pomoć pri izboru.

2.

U tom cilju članice mogu predložiti imena kvalificiranih pojedinaca za uključivanje na liste navedene u stavku 3., a oni predaju svoje životopise kao i kvalifikacije te naznaku stručnosti za pojedino područje, ako je primjenljivo.

3.

Paneli se sastoje od visoko kvalificiranih vladinih i/ili nevladinih stručnjaka koji posjeduju znanja u pitanjima vezanim za Opći sporazum o trgovini uslugama i/ili trgovini uslugama kao i srodnim zakonskim pitanjima. Članovi panela obavljaju dužnost u vlastito ime, a ne kao predstavnici bilo koje vlade ili organizacije.

4.

Paneli za sporove koji se odnose na posebna pitanja s određenih područja raspolažu potrebnom stručnošću koja je relevantna za specifično područje usluga na koje se spor odnosi.

5.

Tajništvo vodi registar i razvija postupke za vođenje sporova u dogovoru s predsjednikom Vijeća.


ODLUKA O TRGOVINI USLUGAMA I OKOLIŠU

Ministri su odlučili preporučiti Vijeću za trgovinu uslugama da na prvoj sjednici usvoji niže izloženu odluku.

VIJEĆE ZA TRGOVINU USLUGAMA,

Priznajući činjenicu da mjere potrebne za zaštitu okoliša mogu biti u suprotnosti s odredbama Sporazuma; i

Primjećujući da, budući da mjere zaštite okoliša uobičajeno imaju za cilj zaštitu života i zdravlja ljudi, životinja i biljaka, nije jasno da treba propisati više od onoga što je sadržano u stavku (b) članka XIV.

ODLUČILO JE KAKO SLIJEDI:

1.

Kako bi odlučilo postoji li potreba za izmjenom članka XIV. Sporazuma kako bi se uzele u obzir takve mjere, zatražiti od Odbora za trgovinu i okoliš da ispita i izvijesti, s preporukama ako ih ima, o odnosu između trgovine uslugama i okoliša uključujući pitanje održivog razvoja. Odbor također ispituje i relevantnost međuvladinih sporazuma o okolišu i njihov odnos prema Sporazumu.

2.

O rezultatima svog rada Odbor izvještava na prvom dvogodišnjem sastanku Ministarske konferencije nakon stupanja na snagu Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.


ODLUKA O PREGOVORIMA O KRETANJU FIZIČKIH OSOBA

MINISTRI,

Primjećujući obveze koje su rezultat Urugvajske runde pregovora o kretanju fizičkih osoba u svrhu pružanja usluga;

Imajući u vidu ciljeve Općeg sporazuma o trgovini uslugama, uključujući veće sudjelovanje zemalja u razvoju u trgovini uslugama te proširenju njihovog izvoza usluga;

Prepoznajući važnost postignuća viših razina obveza o kretanju fizičkih osoba kako bi se osigurala ravnoteža koristi prema Općem sporazumu o trgovini uslugama.

ODLUČILI SU KAKO SLIJEDI:

1.

Pregovori o daljnjoj liberalizaciji kretanja fizičkih osoba u svrhu pružanja usluga nastavljaju se izvan zaključaka Urugvajske runde pregovora kako bi se omogućilo postizanje viših razina obveza sudionika u Općem sporazumu o trgovini uslugama.

2.

Uspostavlja se Skupina za pregovore o kretanju fizičkih osoba kojoj je zadaća vođenje pregovora. Skupina utvrđuje vlastite postupke te periodično podnosi izvješće Vijeću za trgovinu uslugama.

3.

Skupina za pregovore održava svoj prvi sastanak najkasnije do 16. svibnja 1994. Skupina treba završiti ove pregovore i sastaviti konačno izvješće najkasnije šest mjeseci nakon stupanja na snagu Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

4.

Obveze koje proizlaze iz ovih pregovora upisuju se zemljama članicama u raspored specifičnih obveza.


ODLUKA O FINANCIJSKIM USLUGAMA

MINISTRI,

Primjećujući da obveze sudionika u financijskim uslugama prema zaključcima Urugvajske runde pregovora stupaju na snagu na temelju klauzule o najpovlaštenijoj naciji (MFN) u isto vrijeme kad i Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu „Sporazum o WTO-u”).

ODLUČILI SU KAKO SLIJEDI:

1.

Po završetku razdoblja koje nije duže od šest mjeseci nakon datuma stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u, članice su slobodne da poboljšaju, izmijene ili povuku sve ili dijelove svojih obveza u ovom području bez kompenzacije, neovisno o odredbama članka XXI. Općeg sporazuma o trgovini uslugama. Istodobno članice trebaju završiti svoje pozicije o MFN izuzećima u ovom sektoru bez obzira na odredbe Dodatka o članku II. – Izuzeća. Od dana stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u do kraja gore spomenutog razdoblja neće se primjenjivati izuzeća nabrojena u Dodatku članka II. o izuzećima koja su uvjetovana razinom obveza preuzetih od strane sudionika ili izuzeća od strane drugih sudionika.

2.

Odbor za trgovinu financijskim uslugama prati napredak pregovora koji se poduzimaju pod uvjetima iz ove Odluke te o tome izvještava Vijeće za trgovinu uslugama ne kasnije od četiri mjeseca nakon datuma stupanja na snagu Sporazuma o WTO-u.


ODLUKA O PREGOVORIMA O USLUGAMA U POMORSKOM PRIJEVOZU

MINISTRI,

Primjećujući da obveze raspoređene sudionicima usluga pomorskog prijevoza prema zaključcima Urugvajske runde pregovora stupaju na snagu na osnovi MFN-a u isto vrijeme kad i Sporazum o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu „Sporazum o WTO-u”).

ODLUČILI SU KAKO SLIJEDI:

1.

U području usluga pomorskog prijevoza pregovorima se pristupa na dobrovoljnoj osnovi u okviru Općeg sporazuma o trgovini uslugama. Pregovori su sveobuhvatni i ciljani na obveze u međunarodnom pomorstvu, pomoćne usluge i pristup lučkim objektima i opremi te vode uklanjanju ograničenja unutar određenog vremenskog razdoblja.

2.

Za provedbu ovih zadataka uspostavlja se Skupina za pregovore o uslugama u pomorskom prijevozu (dalje u tekstu „NGMTS”). NGMTS podnosi periodično izvješće o napretku tih pregovora.

3.

Pregovori u NGMTS -u otvoreni su svim vladama koje najave svoju namjeru sudjelovanja, kao i Europskoj zajednici. Do danas su svoju namjeru sudjelovanja u pregovorima najavile sljedeće zemlje:

Argentina, Kanada, Europska zajednica i njezine države članice, Finska, Hong Kong, Island, Indonezija, Koreja, Malezija, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Filipini, Poljska, Rumunjska, Singapur, Švedska, Tajland, Turska i Sjedinjene Američke Države.

Dalje namjere sudjelovanja treba uputiti depozitaru Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

4.

NGMTS održava svoju prvu pregovaračku sjednicu najkasnije do 16. svibnja 1994. Skupina mora zaključiti pregovore i izraditi konačno izvješće najkasnije od lipnja 1996. Konačno izvješće NGMTS -a treba sadržavati i datum provedbe zaključaka tih pregovora.

5.

Do suspenzije primjene zaključaka pregovora iz članka II. te točaka 1. i 2. dodatka članku II. o izuzećima na ovom području, nije potrebno popisivati izuzeća prema MNF listi izuzeća. Nakon okončanja pregovora članice mogu slobodno poboljšati, izmijeniti ili povući svoje obveze preuzete u ovom području tijekom Urugvajske runde pregovora bez davanja kompenzacije, bez obzira na odredbe članka XXI. Sporazuma. Istodobno, članice u ovom području konačno utvrđuju svoje pozicije u vezi MFN izuzeća neovisno o odredbama iz dodatka članku II. o izuzećima. Ako pregovori ne uspiju, Vijeće za trgovinu uslugama odlučuje hoće li nastaviti u skladu s ovim mandatom.

6.

Sve obveze koje proizlaze iz pregovora, uključujući datum njihovog stupanja na snagu, upisuju se u popis koji se prilaže Općem sporazumu o trgovini uslugama te se na njih primjenjuju sve odredbe Sporazuma.

7.

Od sada pa do datuma provedbe, koji se utvrđuje u skladu sa stavkom 4., podrazumijeva se da sudionici ne primjenjuju mjere koje utječu na trgovinu pomorskim prijevoznim uslugama, izuzev kao odgovor na mjere koje primjenjuju druge zemlje te da vode računa o održavanju ili poboljšanju slobode pružanja pomorskih prijevoznih usluga, ali ne na način kako bi poboljšali svoj pregovarački položaj i utjecaj.

8.

Provedbu stavka 7. nadzire NGMTS. Svaki sudionik može skrenuti pažnju NGMTS-a na akciju ili propust za koji vjeruje da je relevantan za ispunjenje stavka 7. Nakon što Tajništvo primi takve obavijesti, smatra se da su podnijete NGMTS-u.


ODLUKA O PREGOVORIMA O OSNOVNIM TELEKOMUNIKACIJSKIM USLUGAMA


MINISTRI SU ODLUČILI KAKO SLIJEDI:

1.

Pregovorima se pristupa na dobrovoljnoj osnovi s ciljem postupne liberalizacije trgovine telekomunikacijskim prijenosnim mrežama i uslugama (dalje u tekstu: „osnovne telekomunikacijske usluge”) u okviru Općeg sporazuma o trgovini uslugama.

2.

Ne dovodeći u pitanje njihov ishod, pregovori su sveobuhvatni s time da se a priori ne isključuje niti jedna osnovna telekomunikacijska osnova.

3.

Uspostavlja se Skupina za pregovore o osnovnim telekomunikacijskim uslugama (dalje u tekstu „NGBT”) koja izvršava ovaj mandat. NGBT periodično podnosi izvješće o napretku ovih pregovora.

4.

Pregovori u NGBT-u su otvoreni svim vladama koje objave svoju namjeru za sudjelovanjem i Europskim zajednicama. Do danas su svoju namjeru za sudjelovanjem u pregovorima najavile sljedeće zemlje:

Australija, Austrija, Kanada, Čile, Cipar, Europske zajednice i njihove države članice, Finska, Hong Kong, Mađarska, Japan, Koreja, Meksiko, Novi Zeland, Norveška, Slovačka Republika, Švedska, Švicarska, Turska i Sjedinjene Američke Države.

Daljnje obavijesti o namjeri sudjelovanja treba uputiti depozitaru Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

5.

NGBT održava svoju prvu pregovaračku sjednicu najkasnije do 16. svibnja 1994. Te pregovore treba zaključiti i načiniti konačno izvješće najkasnije do 30. travnja 1996. Konačno izvješće NGBT-a sadrži i datum za provedbu zaključaka tih pregovora.

6.

Sve obveze koje proizlaze iz pregovora, uključujući dan njihovog stupanja na snagu, upisuju se u popis koji se prilaže Općem sporazumu o trgovini uslugama te se na njih primjenjuju sve odredbe Sporazuma.

7.

Od sada pa do dana provedbe, koji se određuje na temelju stavka 5., podrazumijeva se da sudionik ne primjenjuje mjere koje utječu na trgovinu osnovnim telekomunikacijskim uslugama tako da bi poboljšao svoj pregovarački položaj i utjecaj. Podrazumijeva se da ova odredba ne sprečava provedbu komercijalnih i vladinih dogovora vezanih za pružanje osnovnih telekomunikacijskih usluga.

8.

Provedba točke 7. predmetom je nadzora NGBT-a. Svaki sudionik može skrenuti pozornost NGBT-a na akciju ili propust za koji vjeruje da je bitan za ispunjenje stavka 7. Nakon što Tajništvo primi takve najave, smatra se da su podnijete NGBT-u.


ODLUKA O PROFESIONALNIM USLUGAMA

Ministri su odlučili preporučiti Vijeću za trgovinu uslugama da na svojoj prvoj sjednici prihvati niže navedenu odluku.

VIJEĆE ZA TRGOVINU USLUGAMA,

Prepoznajući utjecaj regulatornih mjera u području stručnih kvalifikacija, tehničkih norma i izdavanja dozvola za proširivanje trgovine profesionalnim uslugama;

Želeći uspostaviti multilateralne discipline s ciljem osiguranja da, u slučaju preuzimanja određenih obveza, ovakve zakonske mjere ne bi predstavljale nepotrebne prepreke ponudi profesionalnih usluga.

ODLUČILO JE KAKO SLIJEDI:

1.

Radni program predviđen stavkom 4., članka VI. domaćih propisa mora odmah stupiti na snagu. U tu se svrhu uspostavlja Radna skupina za profesionalne usluge koja ispituje i izvješćuje, uz davanje preporuka, o disciplinama koje su potrebne za to da mjere koje se odnose na kvalifikacijske zahtjeve i procedure, tehničke norme i zahtjeve vezano uz izdavanje dozvola u području profesionalnih usluga ne bi predstavljale nepotrebne prepreke za trgovinu.

2.

Kao najvažnije, Radna skupina izrađuje preporuke za razradu multilateralnih disciplina u području računovodstva da bi operacionalizirala određene obveze. U izradi tih preporuka, Radna se skupina usredotočuje na:

(a)

razvijanje multilateralnih disciplina koje se odnose na pristup tržištu kako bi se osiguralo da su domaći zakonski uvjeti: i. utemeljeni na objektivnim i transparentnim kriterijima, kao što su kompetentnost i sposobnost davanja usluga; ii. te da ne predstavljaju veći teret nego što to zahtjeva kakvoća usluge čime se olakšava učinkovita liberalizacija računovodstvenih usluga;

(b)

uporabu međunarodnih norma i, čineći to, potiče suradnju s relevantnim međunarodnim organizacijama kako je to određeno stavkom 5. točkom (b) članka VI., kako bi se omogućio puni učinak stavka 5. članka VII.;

(c)

olakšanje učinkovite primjene stavka 6. članka VI. Sporazuma uspostavljanjem smjernica za priznavanje kvalifikacija.

U razradi ovih disciplina Radna skupina vodi računa o značenju vladinih i nevladinih tijela koja reguliraju profesionalne usluge.


ODLUKA O PRIMJENI I PREGLEDU DOGOVORA O PRAVILIMA I POSTUPCIMA ZA RJEŠAVANJE SPOROVA

MINISTRI,

PODSJEĆAJUĆI na Odluku od 22. veljače 1994. da postojeća pravila i postupke GATT-a 1947. u području rješavanja sporova ostaju na snazi do datuma stupanja na snagu Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije.

POZIVAJU odgovarajuća Vijeća i Odbore da odluče o nastavku rada s ciljem rješavanja sporova za koje je zahtjev za savjetovanje podnijet prije tog datuma.

POZIVAJU Ministarsku konferenciju da dovrši potpun pregled pravila i postupaka o rješavanju sporova u okviru Svjetske trgovinske organizacije u roku od četiri godine nakon stupanja na snagu Sporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije i da prigodom svog prvog sastanka nakon dovršetka tog pregleda donese odluku o tome hoće li nastaviti, ublažiti ili okončati ta pravila i postupke za rješavanje sporova.


DOGOVOR O OBVEZAMA U FINANCIJSKIM USLUGAMA

Sudionicima Urugvajske runde pregovora omogućeno je da preuzmu specifične obvezeu sektoru financijskih usluga prema Općem sporazumu o trgovini uslugama (dalje utekstu „Sporazum”) na temelju pristupa koji jedrugačiji od onoga sadržanog u odredbama dijela III. Sporazuma. Dogovoreno je dase ovaj pristup može primijeniti pod uvjetom da:

i.

nije u sukobu s odredbama Sporazuma;

ii.

ne dovodi u pitanje pravo bilo koje članice na raspored svojihspecifičnih obveza sukladno pristupu iz dijela III.Sporazuma;

iii.

specifične obveze koje iz toga proizlaze primjenjuju se naosnovi najpovlaštenije nacije;

iv.

nije stvorena pretpostavka do kojeg stupnja liberalizaciječlanica sebe obvezuje tim Sporazumom.

Zainteresirane članice, na temelju pregovora te pod uvjetima i kvalifikacijama,ako su pobliže označene, upisale su u svoje rasporede određene obveze u skladu sniže navedenim pristupom.

A.   Mirovanje

Bilo koji uvjeti, ograničenja i kvalifikacije niže navedenih obveza ograničeni suna postojeće neusklađene mjere.

B.   Pristup tržištu

Monopolska prava

1.

Osim članka VIII. Sporazuma, primjenjuje se sljedeće:

Svaka članica popisuje u svom rasporedu koji se odnosi nafinancijske usluge postojeća monopolska prava te ih nastojatiukloniti ili smanjiti njihovo područje primjene. Neovisno opodstavku 1.(b) Dodatka o financijskim uslugama, ovaj se stavakprimjenjuje na aktivnosti na koje se odnosi podstavak 1.(b)iii.Dodatka.

Financijske usluge koje kupuju javni subjekti

2.

Neovisno o članku XIII. Sporazuma, svaka članica osigurava dase dobavljačima financijskih usluga iz bilo koje druge članice,koji su uspostavili svoje poslovanje na njezinom državnompodručju, dodjeli tretman najpovlaštenije nacije i nacionalnitretman u pogledu kupnje ili nabavke financijskih usluga odstrane javnih subjekata članice na njezinom državnompodručju.

Prekogranična trgovina

3.

Svaka članica dopušta dobavljačima financijskih usluga koji unjoj nemaju stalno boravište da, u pravilu, preko posrednika ilikao posrednici te pod uvjetima koji dodjeljuju nacionalnitretman pružaju sljedeće usluge:

(a)

osiguranje od rizika vezano uz:

i.

pomorsko brodarstvo, civilno zrakoplovstvo,svemirsko lansiranje i teret (uključujućisatelite) s osiguranjem koje pokriva neku ili sverobe koje se prevoze, vozila koja prevoze robu isve odgovornosti koje iz toga proizlaze; i

ii.

robe u međunarodnom tranzitu;

(b)

reosiguranje i retrocesija i usluge vezane uzosiguranje podstavkom 5.(a)iv. Dodatka;

(c)

pribavljanje i prijenos financijskihinformacija i obrada financijskih podataka uskladu s podstavkom 5.(a)xv. Dodatka isavjetodavnih i ostalih pomoćnih usluga, osimposredovanja koje se odnosi na bankovne i ostalefinancijske usluge iz podstavka 5.(a)xvi.Dodatka.

4.

Svaka članica dopušta svojim građanima da na državnom područjubilo koje druge članice kupuju financijske usluge naznačeneu:

(a)

podstavku 3.(a)

(b)

podstavku 3.(b) i

(c)

podstavku od 5.(a) v. do xvi. Dodatka.

Komercijalna prisutnost

5.

Svaka članica odobrava dobavljačima financijskih usluga izdruge države članice pravo na uspostavu ili širenje komercijalneprisutnosti unutar njezinog državnog područja, uključujući putemkupovine postojećih poduzeća.

6.

Članica može postaviti uvjete i postupke za odobrenjeuspostavljanja ili širenja komercijalne prisutnosti ako one nezaobilaze obveze članice iz stavka 5. te ako su ti uvjeti ipostupci u skladu s ostalim obvezama iz Sporazuma.

Nove financijske usluge

7.

Članica dopušta dobavljačima financijskih usluga iz bilo kojedruge članice koji su osnovani na njezinom državnom području danude nove financijske usluge.

Prijenos i obrada informacija

8.

Nijedna članica ne poduzima mjere koje sprečavaju prijenoseinformacija ili obradu financijskih informacija, uključujućiprijenos podataka elektroničkim putem ili one mjere, ovisno ouvoznim pravilima sukladnim međunarodnim sporazumima, kojesprečavaju prijenose opreme gdje je takav prijenos informacija,procesiranje financijskih informacija ili prijenos opremepotreban za obavljanje redovnih poslova dobavljača financijskeusluge. Ništa u ovom stavku ne ograničava pravo članice nazaštitu osobnih podataka, osobnu privatnost i povjerljivostpojedinačnih zapisa i računa sve dok se to pravo ne koristi zazaobilaženje odredaba Sporazuma.

Privremeni ulaz osoblja

9.

(a)

Svaka članica dopušta privremeni ulaz na svojedržavno područje osoblja dobavljača financijskeusluge iz bilo koje druge članice koje osniva ilije osnovalo komercijalnu prisutnost na državnompodručju članice kako slijedi:

i.

višeg rukovodećeg osoblja koje posjedujetočne informacije bitne za osnivanje, kontrolu iposlovanje dobavljača financijskih usluga; i

ii.

stručnjaka za područje rada dobavljačafinancijskih usluga.

(b)

Svaka članica dopušta, ovisno o raspoloživostikvalificiranog osoblja na svom državnom području,privremeni ulaz na svoje državno područjesljedećeg osoblja koje je povezano s komercijalnomprisutnošću dobavljača financijskih usluga iz bilokoje druge članice:

i.

stručnjaka za računarske i telekomunikacijskeusluge i računovodstvo dobavljača financijskihusluga; i

ii.

aktuarske i pravne stručnjake.

Nediskriminacijske mjere

10.

Svaka članica nastoji ukloniti ili ograničiti značajne štetneučinke na dobavljače financijskih usluga iz drugezemlje-članice:

(a)

nediskriminacijskih mjera koje sprečavajudobavljače financijskih usluga u ponudi nadržavnom području članice, u obliku koji jeodredila članica, svih financijskih usluga kojedopušta članica;

(b)

nediskriminacijskih mjera koje ograničavajuširenje aktivnosti dobavljača financijskih uslugana cijelom državnom području članice;

(c)

mjera članice, kad takva članica primjenjujeiste mjere na dobavljače bankovnih usluga i uslugaosiguranja, a kad dobavljač financijskih usluga izbilo koje druge članice usredotočuje svojeaktivnosti na pružanje usluga osiguranja; i

(d)

ostalih mjera koje, premda u skladu s odredbamaSporazuma, imaju suprotan učinak na sposobnostdobavljača financijskih usluga iz bilo koje drugečlanice da radi, konkurira i stupa na tržište tečlanice;

kako neka akcija koja se poduzima prema ovom stavku ne binepravedno diskriminirala dobavljače financijskih usluga članicekoja poduzima takvu akciju.

11.

S obzirom na nediskriminacijske mjere iz podstavka 10. (a) i(b), članica nastoji ne ograničiti postojeći stupanj tržišnihmogućnosti i koristi koje već uživaju dobavljači financijskihusluga iz svih drugih država članica kao skupina unutar državnogpodručja članice, ako te obveze ne proizlaze iz nepravednediskriminacije protiv dobavljača financijskih usluga članicekoja primjenjuje takve mjere.

C.   Nacionalni tretman

1.

Pod uvjetima u kojima se dodjeljuje nacionalni tretman, svakačlanica osigurava dobavljačima financijskih usluga bilo koje drugečlanice osnovanim na njezinom državnom području pristup sustavimaplatnog prometa i kliringa kojima rukovode javni subjekti teslužbenim izvorima financiranja i refinanciranja koji su naraspolaganju u normalnom tijeku redovnog poslovanja. Namjera ovogstavka nije omogućiti pristup zemlji članici kao zajmodavcu ukrajnjoj nuždi.

2.

Kada članica zahtijeva članstvo ili sudjelovanje ili pristup usamoregulirajuće tijelo, vrijednosne papire ili buduće razmjene ilitržišta, klirinšku agenciju ili drugu organizaciju ili udrugu, kakobi dobavljači financijskih usluga iz druge članice mogli pružatiusluge na jednakoj osnovi kao i dobavljači financijskih usluga tečlanice, ili kad članica tim subjektima izravno ili neizravnoosigurava povlastice ili prednosti u pružanju financijskih usluga,članica se treba pobrinuti da takvi subjekti dodjeljuju nacionalnitretman dobavljačima financijskih usluga iz bilo koje druge članicekoji imaju stalno boravište na državnom području članice.

D.   Definicije

Za potrebe ovog pristupa:

1.

Nerezidentni dobavljač financijskih usluga je dobavljačfinancijskih usluga članice koji pruža financijsku uslugu nadržavnom području druge članice iz organizacijske jedinice kojaje locirana na državnom području druge članice, bez obzira da litaj dobavljač financijskih usluga ima ili nema komercijalnuprisutnost na državnom području članice u kojoj se pružafinancijska usluga.

2.

„Komercijalna prisutnost” znači poduzeće unutar državnog područjačlanice za pružanje financijskih usluga te uključuje potpuno ilidjelomično vlasništvo nad podružnicom, zajednička ulaganja,partnerstva, isključivo vlasništvo, poslove na temelju franšize,ogranaka, agencije, predstavništava ili drugeorganizacije.

3.

Nova financijska usluga jest usluga financijske naravi,uključujući usluge koje se odnose na postojeće i nove proizvodeili načine na koji se proizvod isporučuje, a koju ne pruža nitijedan dobavljač financijskih usluga unutar državnog područjapojedine članice, ali koja se pruža unutar državnog područjaneke druge članice.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

295


21994A1223(21)


L 336/273

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PRILOG 4.

SPORAZUM O JAVNIM NABAVAMA

STRANKE OVOG SPORAZUMA (dalje u tekstu „stranke”),

PREPOZNAJUĆI potrebu stvaranja učinkovitoga multilateralnog sustava prava i obveza uodnosu na zakone, propise, postupke i praksu u vezi s javnim nabavama, s ciljempostizanja veće liberalizacije i povećanja svjetske trgovine i poboljšanja međunarodnogokvira odvijanja svjetske trgovinske razmjene;

PREPOZNAJUĆI da se zakoni, propisi, postupci i praksa u vezi s javnim nabavama ne smijuizrađivati, usvajati ili primjenjivati na strane ili domaće proizvode i usluge i nastrane i domaće dobavljače tako da se štite domaći proizvodi ili usluge ili domaćidobavljači te da se ne smije diskriminirati strani proizvodi ili usluge niti stranidobavljači;

PREPOZNAJUĆI da je poželjno osigurati transparentnost zakona, propisa, postupaka i prakseu vezi s javnim nabavama;

PREPOZNAJUĆI potrebu usvajanja međunarodnih postupaka obavješćivanja, savjetovanja,nadzora i rješavanja sporova kako bi se osiguralo pošteno, brzo i učinkovito provođenjemeđunarodnih odredaba o javnim nabavama i održala ravnoteža prava i obveza na najvišojmogućoj razini;

PREPOZNAJUĆI da je potrebno uzeti u obzir razvojne, financijske i trgovinske potrebezemalja u razvoju, posebno onih najslabije razvijenih;

ŽELEĆI, u skladu sa stavkom 6. točkom (b) članka IX. Sporazuma o javnim nabavamasklopljenog 12. travnja 1979., kako je izmijenjen 2. veljače 1987., proširiti i poboljšati Sporazum na temeljuuzajamnog reciprociteta i proširiti područje djelovanja Sporazuma da obuhvati i ugovoreo uslugama;

ŽELEĆI potaknuti da Sporazum prihvate i da mu pristupe vlade koje nisu potpisniceSporazuma;

NAKON VOĐENJA daljnjih pregovora oko postizanja tih ciljeva,

SPORAZUMNE SU:

Članak 1.

Područje djelovanja i opseg

1.   Ovaj se Sporazum primjenjuje na sve zakone, propise, postupke ili praksu uvezi s nabavama koje poduzimaju subjekti obuhvaćeni ovim Sporazumom, kako jenavedeno u Dodatku I. (1)

2.   Ovaj se Sporazum primjenjuje na nabave svim ugovornim načinima, uključujućii metode poput kupovine ili leasinga, unajmljivanja ilikupnjom na kredit, sa ili bez mogućnosti kupovine, uključujući sve kombinacijeproizvoda i usluga.

3.   Kad subjekti u vezi s nabavama koje su obuhvaćene ovim Sporazumom trebaju uskladu s određenim potrebama dodijeliti ugovore poduzećima koja nisu uvrštena uDodatak I., za takve se nabave primjenjuje mutatismutandis članak III.

4.   Ovaj se Sporazum primjenjuje na sve ugovore o nabavama u vrijednosti nemanjoj od relevantne granične količine navedene u Dodatku I.

Članak II.

Procjena ugovora

1.   Sljedeće odredbe primjenjuju se u procjeni vrijednosti ugovora (2) za potrebe provedbe ovog Sporazuma.

2.   Kod procjene se uzimaju u obzir svi oblici naplata, uključujući sve premije,pristojbe, provizije i aktivne kamate.

3.   Odabir metode procjene subjekt neće koristiti, niti će dijeliti potrebunabave, s namjerom da izbjegne primjenu ovog Sporazuma.

4.   Ako pojedinačna potreba za nabavom ima za posljedicu dodjelu više odjednog ugovora, ili ako se ugovori dodjeljuju u posebnim dijelovima, osnovaprocjene će biti:

(a)

stvarna vrijednost sličnih sukcesivnih ugovora koji susklopljeni tijekom prethodne fiskalne godine ili prethodnih 12mjeseci, prilagođena, kad je to moguće, očekivanim promjenamakoličine i vrijednosti tijekom dodatnog razdoblja od 12mjeseci;

ili

(b)

procijenjena vrijednost sukcesivnih ugovora u fiskalnoj godiniili 12 mjeseci nakon početnoga ugovora.

5.   U slučaju ugovora za zakup, najam ili kupovine na kredit proizvoda iliusluga, ili u slučaju ugovora u kojima nije specificirana ukupna cijena,osnova za procjenu je sljedeća:

(a)

u slučaju ugovora s čvrsto utvrđenim uvjetima, kad je njihovrok 12 mjeseci ili manje, ukupna vrijednost ugovora za vrijemenjihova trajanja, ili, kad su rokovi duži od 12 mjeseci, njihovaukupna vrijednost uključujući i procijenjenu preostaluvrijednost;

(b)

u slučaju ugovora na neodređeni rok, mjesečna otplatna ratapomnožena s 48.

U slučaju bilo kakve dvojbe, treba koristiti drugu osnovu za procjenu, tojest (b).

6.   U slučaju kad je u planiranoj nabavi navedena potreba klauzule o opciji,osnova za procjenu je ukupna vrijednost najviše dopustive nabave, uključujućineobveznu kupovinu.

Članak III.

Tretman domaćih i nediskriminacija

1.   U odnosu na sve zakone, propise, postupke i praksu u vezi s javnimnabavama koje su obuhvaćene ovim Sporazumom, svaka će stranka odmah ibezuvjetno osigurati proizvodima, uslugama i dobavljačima drugih stranakakoji nude proizvode ili usluge stranaka, tretman koji nije ništa manjepovoljan od:

(a)

predviđenog za domaće proizvode, usluge i dobavljače;

i

(b)

predviđenog za proizvode, usluge i dobavljače bilo koje drugeStranke.

2.   U odnosu na sve zakone, propise, postupke i praksu u vezi s javnimnabavama koje su obuhvaćene ovim Sporazumom, svaka će strankaosigurati:

(a)

da njezini subjekti ne tretiraju lokalne dobavljačenepovoljnije od ostalih lokalnih dobavljača na temelju stupnjanjihove inozemne povezanosti ili vlasništva;

i

(b)

da njezini subjekti ne diskriminiraju lokalne dobavljače natemelju države proizvodnje roba ili usluga koje se isporučuju,pod uvjetom da je država proizvodnje stranka u Sporazumu uskladu s odredbama članka IV.

3.   Odredbe stavaka 1. i 2. ne primjenjuju se na carine i pristojbe bilo kojevrste uvedene za uvoz ili s njime povezane, načinom ubiranja takvih carina ipristojbi, drugih uvoznih propisa i formalnosti, kao i mjera koje utječu natrgovinu uslugama osim zakona, propisa, postupaka i prakse u vezi s javnimnabavama obuhvaćenim ovim Sporazumom.

Članak IV.

Pravila podrijetla

1.   Stranka neće primjenjivati pravila podrijetla na proizvode ili uslugeuvezene ili isporučene za potrebe javne nabave obuhvaćene ovim Sporazumom oddrugih stranaka, koja su različita od pravila podrijetla koja se primjenjuju uuobičajenim trgovinskim razmjenama a u vrijeme takve transakcije i na uvoz iliisporuke istoga proizvoda ili usluga od istih stranaka.

2.   Po zaključivanju radnoga programa usklađivanja pravila podrijetla za robe,koje se poduzima u okviru Sporazuma o pravilima podrijetla u Prilogu 1.ASporazuma o osnivanju Svjetske trgovinske organizacije (dalje u tekstu„SporazumWTO-a”) i pregovora uvezi s trgovinom usluga, stranke će prema potrebi uzimati u obzir rezultate togaradnoga programa i tih pregovora kod izmjene stavka 1.

Članak V.

Poseban i povoljniji tretman zemalja u razvoju

1.   Stranke će kod primjene i provedbe ovog Sporazuma, putem odredabanavedenih u ovom članku, uredno voditi računa o razvojnim, financijskimi trgovinskim potrebama zemalja u razvoju, posebno o najslabijerazvijenim zemljama, u njihovim potrebama da:

(a)

sačuvaju poziciju svoje platne bilance i osiguraju razinuzaliha koja odgovara primjeni programa gospodarskogarazvoja;

(b)

potiču uspostavu ili razvoj domaće industrije uključujućirazvoj male privrede i kućne radinosti u ruralnim ilizaostalim područjima; kao i gospodarski razvoj ostalihsektora gospodarstva;

(c)

podupiru industrijska postrojenja tako dugo dok ona upotpunosti ili većim dijelom ovise o javnim nabavama;

i

(d)

potiču njihov gospodarski razvoj putem regionalnih iliglobalnih dogovora između zemalja u razvoju predstavljenihna Ministarskoj konferenciji Svjetske trgovinskeorganizacije (dalje u tekstu „WTO”), koja u tom pogledunije izrazila neslaganje

2.   Dosljedno odredbama ovog Sporazuma, svaka će stranka, pripremajućiprovedbu zakona, propisa i postupaka koji se odnose na javne nabave,omogućivati rast uvoza iz zemalja u razvoju, imajući na umu posebne problemenajslabije razvijenih zemalja' kao i zemalja na niskom stupnju gospodarskograzvoja.

3.   Kako bi se osiguralo da se zemlje u razvoju mogu pridržavati Sporazumaprema uvjetima koji odgovaraju njihovim razvojnim, financijskim itrgovinskim potrebama, uredno će se voditi računa o ciljevima navedenim ustavku 1. tijekom pregovora o nabavama zemalja u razvoju koje će bitiobuhvaćene odredbama ovog Sporazuma. Razvijene zemlje, pripremajući popiseobuhvaćenosti iz odredaba ovog Sporazuma, nastojat će uključiti i subjektekoji dobavljaju proizvode i usluge od interesa za izvoz u zemlje urazvoju.

4.   Pojedina zemlja u razvoju može dogovoriti s ostalim sudionicima upregovorima u okviru ovog Sporazuma uzajamno prihvatljiva izuzeća od pravilao nacionalnom tretmanu u vezi s određenim subjektima, proizvodima iliuslugama obuhvaćenima popisima uzimajući u obzir posebne okolnosti svakogpojedinog slučaja. U takvim pregovorima, aspekti navedeni u podstavku 1.točki (a) do točke (c) uzimat će se u obzir na prikladan način. Pojedinazemlja u razvoju koja sudjeluje u regionalnim i globalnim dogovorima izmeđuzemalja u razvoju navedenim u podstavku 1. točki (d) može također dogovoritiizuzeća u svojim popisima, uzimajući u obzir posebne okolnosti svakogpojedinog slučaja, vodeći računa između ostalog o propisima o javnimnabavama predviđenima u dotičnim regionalnim i globalnim dogovorima iposebno, o proizvodima ili uslugama koji mogu biti predmetom zajedničkihprograma industrijskoga razvoja.

5.   Poslije stupanja na snagu ovog Sporazuma, stranka-zemlja u razvoju možepromijeniti popise područja djelovanja u skladu s odredbama za promjenetakvih popisa koje sadrži stavak 6. članka XXIV., uzimajući u obzir njezinrazvoj, financijske i trgovinske potrebe, ili može zatražiti od Odbora zajavne nabave (dalje u tekstu „Odbor”) da odobri izuzeće od pravila o nacionalnomtretmanu za određene subjekte, proizvode ili usluge uvrštene u njezinepopise obuhvaćenosti, vodeći računa o posebnim okolnostima svakog pojedinogslučaja i uzimajući u obzir odredbe podstavka 1. točke (a) do točke (c).Poslije stupanja na snagu ovog Sporazuma, stranka-zemlja u razvoju možezatražiti od Odbora da odobri izuzeće određenih subjekata, proizvoda iliusluga u njezinu popisu obuhvaćenosti s obzirom na njezino sudjelovanje uregionalnim ili globalnim dogovorima između zemalja u razvoju, uzimajući uobzir posebne okolnosti svakog pojedinog slučaja i vodeći računa o odredbamapodstavka 1. točke (d). Svaki zahtjev stranke-zemlje u razvoju upućen Odboruu vezi s promjenom popisa mora ispratiti dokumentacija relevantna za zahtjevili informacije neophodne za razmatranje toga predmeta.

6.   Stavci 4. i 5. primjenjuju se mutatis mutandis nazemlje u razvoju koje pristupaju ovom Sporazumu nakon što je on stupio nasnagu.

7.   Tako dogovorena izuzeća kako je navedeno u stavcima 4., 5. i 6.podliježu ponovnoj provjeri u skladu s odredbama stavka 14.

8.   Svaka stranka-razvijena zemlja, na zahtjev, pruža svu tehničku pomoćkoja se bude smatrala potrebnom strankama-zemljama u razvoju u rješavanjuproblema u području javnih nabava.

9.   Pomoć koja se pruža na temelju nediskriminacije međustrankama-zemljama u razvoju, odnosi se između ostalog na:

rješavanja određenih tehničkih problema u vezi s dodjelomodređenog ugovora;

i

sve ostale probleme za koje se stranka koja podnosi zahtjev idruga stranka dogovore da žele rješavati u kontekstu tepomoći.

10.   Tehnička pomoć iz stavaka 8. i 9. uključuje i prijevod kvalifikacijskedokumentacije te ponuda dobavljača stranaka iz zemlje u razvoju na službenijezik WTO-a koji je subjekt imenovao, osim ako stranke-razvijene zemlje nesmatraju prijevod opterećenjem, pa će se u tom slučaju dati objašnjenjestrankama-zemljama u razvoju, na njihovo traženje upućenostrankama-razvijenim zemljama ili njihovim subjektima.

11.   Stranke-razvijene zemlje osnivat će, pojedinačno ili zajednički,informacijske centre koji će odgovarati na razumne zahtjeve stranaka-zemaljau razvoju za informacijama koje se odnose, između ostalog, na zakone,propise, postupke i praksu u vezi s javnom nabavom, obavijesti onamjeravanim nabavama koje su objavljene, adrese subjekata obuhvaćenihSporazumom, kao i vrstu i količinu proizvoda ili usluga koji se nabavljajuili će se nabavljati, uključujući sve dostupne informacije o budućimnadmetanjima. Odbor također može osnovati informacijski centar.

12.   Uzimajući u obzir stavak 6. Odluke o UGOVORNIM STRANKAMA GATT-a 1947 od28. studenoga 1979. o Posebnom i povoljnijemtretmanu, reciprocitetu i cjelovitijem sudjelovanju zemalja u razvoju (BLSD26S/203-205), poseban se tretman odobrava strankama-najslabije razvijenimzemljama i dobavljačima u tim strankama s obzirom na proizvode i uslugeporijeklom iz tih stranaka, u okviru svih općih ili posebnih mjera u koriststranaka zemalja u razvoju. Pojedina stranka može također odobritipovlastice ovog Sporazuma dobavljačima u najslabije razvijenim zemljama kojenisu stranke, u odnosu na proizvode ili usluge podrijetlom iz tihzemalja.

13.   Svaka će stranka-razvijena zemlja na zahtjev pružati pomoć koju onasmatra odgovarajućom potencijalnim ponuditeljima iz najslabije razvijenihzemalja pri podnošenju ponuda i odabiru proizvoda ili usluga koji bi moglibiti od interesa njezinim subjektima, kao i dobavljačima iz najslabijerazvijenih zemalja, te im isto tako pomagati kod zadovoljavanja tehničkihpropisa i normi u vezi s proizvodima ili uslugama koji su predmet planiranenabave.

14.   Odbor godišnje provjerava funkcioniranje i učinkovitost ovog članka, aposlije svake treće godine njegove primjene na temelju izvješća kojedostavljaju stranke provodi cjelovitiju provjeru kako bi procijenio njegovuučinkovitost. Kao dio provjera svake treće godine, i s ciljem postizanjanajbolje moguće provedbe odredaba ovog Sporazuma, uključujući posebno članakIII., i, nakon što je uzeo u obzir razvoj, financijsko i trgovinsko stanjedotičnih zemalja u razvoju, Odbor će ispitati trebaju li se izuzećapredviđena u skladu s odredbama stavaka 4. do 6. ovog članka promijeniti iliproširiti.

15.   Tijekom daljnjih krugova pregovora u skladu s odredbama stavka 7. člankaXXIV., sve će stranke-zemlje u razvoju razmotriti mogućnost proširivanjasvojih popisa opsega, uzimajući u obzir svoje gospodarsko, financijsko itrgovinsko stanje.

Članak VI.

Tehničke specifikacije

1.   Tehničke specifikacije kojima se utvrđuju svojstva proizvoda ili usluga kojise nabavljaju, kao što su kvaliteta, učinci, sigurnost i obilježavanje, iliprocesi i načini njihove proizvodnje, te kriteriji u vezi s postupkomocjenjivanja sukladnosti koje su propisali subjekti koji provode nabavu, neće seizrađivati, prihvaćati ili primjenjivati radi ili s namjerom stvaranjanepotrebnih prepreka međunarodnoj trgovini.

2.   Tehničke specifikacije koje propisuju subjekti koji provode nabave bitće, prema potrebi:

(a)

prema kriteriju učinaka, radije nego prema izvedbama iliopisanim svojstvima; i

(b)

utemeljene na međunarodnim normama, ako one postoje; usuprotnom, na nacionalnim tehničkim propisima (3), priznatim nacionalnim normama (4), ili propisima o gradnji.

3.   U njima nema odredaba ili upućivanja na neku određenu trgovačku robnu markuili trgovački naziv, patent, model ili vrstu, posebno podrijetlo, proizvođačaili dobavljača, osim ako nema dovoljno preciznog ili razumljivog načina da seopišu zahtjevi za kupovinu i pod uvjetom da se riječi kao „ili ekvivalent” uključe u natječajnudokumentaciju.

4.   Subjekti neće tražiti ili prihvaćati, na način koji bi mogao sprečavatinadmetanje, savjete koji se mogu koristiti u izradi specifikacija za određenunabavu od tvrtke koja može imati trgovački interes u nabavi.

Članak VII.

Postupak nadmetanja

1.   Svaka stranka jamči da se postupci nadmetanja njezinih subjekata primjenjujunediskriminativno i da su sukladni odredbama sadržanima u člancima VII. doXVI.

2.   Subjekti neće pružati pojedinim dobavljačima informacije u vezi s određenomnabavom na način koji bi mogao spriječiti nadmetanje.

3.   Za potrebe ovog Sporazuma:

(a)

Otvoreni postupci nadmetanja su postupci u okviru kojih svizainteresirani dobavljači mogu podnijeti ponude.

(b)

Selektivni postupci nadmetanja su postupci u okviru kojih,sukladno stavku 3. članka X., ponude mogu podnijeti onidobavljači koje je subjekt pozvao da to učine.

(c)

Ograničeni postupci nadmetanja su postupci u okviru kojihsubjekt pojedinačno kontaktira s dobavljačima, samo premauvjetima navedenim u članku XV.

Članak VIII.

Kvalifikacija dobavljača

U procesu kvalifikacije dobavljača, subjekti neće diskriminirati pojedinedobavljače drugih stranaka u odnosu na druge ili dobavljače drugih stranaka udonosu na domaće dobavljače. Postupci kvalifikacije odvijaju se u skladu sasljedećim:

(a)

svi uvjeti za sudjelovanje u postupku nadmetanja objavljuju se uprimjerenom roku, kako bi se omogućilo zainteresiranim dobavljačimada započnu i, u mjeri koja odgovara primjerenoj učinkovitoj provedbipostupka nabave, dovrše postupak kvalifikacije;

(b)

uvjeti za sudjelovanje u postupku nadmetanja bit će ograničeni naone koji su bitni kako bi se osigurala sposobnost tvrtke da ispunipredmetni ugovor. Svi uvjeti za sudjelovanje čije se ispunjenjetraži od dobavljača, uključujući financijska jamstva, tehničkekvalifikacije i informacije potrebne za utvrđivanje financijske,komercijalne i tehničke sposobnosti dobavljača, kao i potvrdakvalifikacija, ne smiju biti nepovoljniji za dobavljače drugihstranaka nego za domaće dobavljače niti smiju diskriminiratipojedine dobavljače drugih stranaka. Financijska, komercijalna itehnička sposobnost dobavljača procjenjuje se na temelju globalnihposlovnih aktivnosti dobavljača, kao i njegove aktivnosti nadržavnom području subjekta koji se bavi nabavom, vodeći računa opravnoj povezanosti između dobavljačkih organizacija;

(c)

postupak kvalifikacije dobavljača, kao ni vrijeme koje je za topotrebno, ne smije se koristiti kako bi se dobavljače drugihstranaka spriječilo da budu na popisu dobavljača ili da ih sepredvidi za određenu planiranu nabavu. Subjekti će kao kvalificiranedobavljače priznavati one domaće dobavljače ili dobavljače drugihstranaka koji ispunjavaju uvjete za sudjelovanje u određenojplaniranoj nabavi. Dobavljače koji zatraže sudjelovanje u određenojplaniranoj nabavi, a koji možda još nisu kvalificirani, takođertreba uzimati u obzir, pod uvjetom da je na raspolaganju dovoljnovremena da se dovrši postupak kvalifikacije;

(d)

subjekti koji održavaju stalne popise kvalificiranih dobavljačaosiguravaju da dobavljači mogu u bilo koje doba podnijeti zahtjev zakvalifikaciju; kao i da svi kvalificirani dobavljači koji to zatražebudu u razumno kratkom vremenu uvršteni u popise;

(e)

ako neki dobavljač koji još nije kvalificiran, nakon objaveobavijesti iz stavka 1. članka IX., zatraži sudjelovanje uplaniranoj nabavi, subjekt će žurno započeti postupakkvalifikacije;

(f)

dotični subjekti obavijestit će svakoga dobavljača koji je zatražioda postane kvalificirani dobavljač o donesenoj odluci. Kvalificiranedobavljače uvrštene na stalne popise subjekti će takođerobavještavati o prestanku važenja takvih popis ili o njihovuuklanjanju s popisa;

(g)

svaka stranka osigurava da:

i.

svaki subjekt i njegove jedinice koristejedinstvene postupke kvalifikacije, osim uslučajevima propisno obrazložene potrebe zadrukčijim postupkom; i

ii.

da se nastoji minimalizirati razlike izmeđusubjekata u kvalifikacijskim postupcima.

(h)

ništa u podstavcima (a) do (g) neće spriječiti isključivanje bilokojeg dobavljača zbog stečaja ili lažnih izjava, pod uvjetom da jetakav postupak u skladu s nacionalnim postupanjem i odredbama onediskriminaciji iz ovog Sporazuma.

Članak IX.

Poziv na sudjelovanje u planiranoj nabavi

1.   U skladu sa stavcima 2. i 3., subjekti objavljuju poziv na sudjelovanje usvim vrstama planirane nabave, osim ako je drukčije određeno u članku XV.(ograničeno nadmetanje). Obavijest se objavljuje u odgovarajućoj publikacijinavedenoj u Dodatku II.

2.   Poziv na sudjelovanje može biti u obliku obavijesti o planiranoj nabavi,kako je predviđeno u stavku 6.

3.   Subjekti iz priloga 2. i 3. mogu se koristiti obaviješću o planiranojnabavi, kako je predviđeno u stavku 7. ili obaviješću u vezi sa sustavomkvalifikacija, kako je predviđeno u stavku 9., kao pozivom nasudjelovanje.

4.   Subjekti koji se koriste obaviješću o planiranoj nabavi kao pozivom nasudjelovanje, nakon toga pozivaju sve dobavljače koji su iskazali interes, dapotvrde svoj interes na temelju informacija koje sadrže barem informacijenavedene u stavku 6.

5.   Subjekti koji se koriste obaviješću u vezi sa sustavom kvalifikacija kaopozivom na sudjelovanje daju, podložno uvjetima iz stavka 4. članka XVIII. i navrijeme, informacije koje omogućuju svima koji su iskazali interes da razumnoprocijene svoj iskaz interesa za sudjelovanje u nadmetanju. Te će informacijesadržati sve podatke uključene u obavijestim iz stavaka 6. i 8., u mjeri u kojojsu te informacije dostupne. Informacije pružene jednom zainteresiranomdobavljaču moraju se dati nediskriminacijski svim ostalim zainteresiranimdobavljačima.

6.   Sve obavijesti o predloženoj nabavi iz stavka 2. moraju sadržavatisljedeće informacije:

(a)

vrstu i količinu, uključujući eventualne opcije za daljnjenabave i, po mogućnosti, procjenu vremenskoga roka kad bi seopcije mogle iskoristiti; u slučaju sukcesivnih ugovora, vrstu ikoličinu i, po mogućnosti, procjenu vremenskoga roka daljnjihobavijesti o nadmetanju za proizvode ili usluge koji senabavljaju;

(b)

je li postupak otvoren ili je selektivan i predviđa lipregovore;

(c)

datum za početak isporuka ili okončanje isporuka roba iliusluga;

(d)

adresu i krajnji datum za dostavu zahtjeva za dobivanje pozivaza davanje ponuda ili za kvalifikaciju za popis dobavljača, iliza poziva za nadmetanje, kao i jezik ili jezike na kojima se onimoraju dostaviti;

(e)

adresu subjekta koji dodjeljuje ugovor i pruža sve potrebneinformacije za dobivanje specifikacija i ostaledokumentacije;

(f)

sve gospodarske i tehničke zahtjeve, financijska jamstva iinformacije koje se traže od dobavljača;

(g)

iznos i uvjete plaćanja svota plativih za dokumentaciju zanadmetanje;

i

(h)

poziva li subjekt na davanje ponuda za kupovinu, zakup, najamili kupovinu na kredit, ili za više od tih oblika.

7.   Sve obavijesti o planiranoj nabavi iz stavka 3. moraju sadržavati štoviše raspoloživih informacija iz stavka 6. One će u svakom slučajusadržavati informacije iz stavka 8. i:

(a)

izjavu da zainteresirani dobavljači trebaju subjektu iskazatiinteres za nabavu;

(b)

mjesto za kontakt sa subjektom na kojem se mogu dobiti dodatneinformacije.

8.   Za svaki slučaj planirane nabave, subjekt će objaviti sažetu obavijest naslužbenim jezicima WTO-a. Obavijest će sadržavati barem sljedećeinformacije:

(a)

predmet ugovora;

(b)

rokove za dostavu ponuda ili zahtjeva da se dobije poziv zadavanje ponuda;

i

(c)

adrese na kojima se može zatražiti dokumentacija u vezi sugovorima.

9.   U slučaju selektivnih postupaka nadmetanja, subjekti koji održavajustalne popise kvalificiranih dobavljača, godišnje će objaviti u jednoj odpublikacija navedenih u Dodatku III. sljedeće:

(a)

nabrajanje popisa koji se održavaju, uključujući rubrike uodnosu na proizvode ili usluge ili kategorije proizvoda iliusluga koji se nabavljaju putem tih popisa;

(b)

uvjete koje treba ispuniti dobavljač s obzirom na upisivanje nate popise i način na koji dotični subjekt provjeravaispunjavanje tih uvjeta;

i

(c)

rok važenja tih popisa, kao i formalnosti oko njihovaobnavljanja.

Kad se takva obavijest koristi kao poziv na sudjelovanje u skladu sastavkom 3., obavijest mora dodatno sadržavati sljedeće informacije:

(d)

vrstu predmetnog proizvoda ili usluge;

(e)

izjavu da ta obavijest predstavlja poziv na sudjelovanje.

Međutim, kad je trajanje sustava kvalifikacije do tri godine, i ako jetrajanje sustava jasno naznačeno u obavijesti, a također je jasno naznačeno dase neće objavljivati daljnje obavijesti, dovoljno je objaviti obavijest samojednom na početku sustava. Takav se sustav neće koristiti tako da se zaobilazeodredbe ovog Sporazuma.

10.   Ako nakon objave poziva na sudjelovanje u svakom slučaju planirane nabave,no prije roka određenog za otvaranje ili primanje ponuda kako je navedeno uobavijesti ili dokumentaciji o nadmetanju, postane potrebno da se izmijeni iliponovno objavi obavijest, o izmjeni ili ponovnoj objavi obavijesti priopćava sena isti način kao o izvornim dokumentima koji se sada mijenjaju. Bilo koja važnainformacija pružena jednom dobavljaču istodobno će se pružiti i svim ostalimzainteresiranim dobavljačima, u roku primjerenom mogućnosti da dobavljačiinformaciju razmotre i na nju reagiraju.

11.   Subjekti jasno daju do znanja, u obavijestima iz ovog članka ili upublikaciji u kojoj se obavijesti objave, da je to nabava u okviru ovogSporazuma.

Članak X.

Postupci odabira

1.   S ciljem postizanja optimalno učinkovitog međunarodnog nadmetanja u okviruselektivnih postupaka nadmetanja, subjekti za svaku planiranu nabavu pozivaju nadavanje ponuda najveći mogući broj domaćih dobavljača i dobavljača drugihStranaka, u skladu s učinkovitim funkcioniranjem sustava nabave. Oni na pošten inediskriminacijski način odabiru dobavljače koji sudjeluju upostupcima.

2.   Subjekti koji održavaju stalni popisi kvalificiranih dobavljača mogu s tihpopisa odabrati dobavljače koje pozivaju na davanje ponuda. Svi dobavljači napopisu moraju pri tom odabiru imati ravnopravne mogućnosti.

3.   Dobavljačima koji zatraže sudjelovanje u određenoj planiranoj nabavi bit ćedopušteno dostaviti ponude, koje će se razmotriti, pod uvjetom da za one kojijoš nisu kvalificirani ima dovoljno vremena da se dovrše postupci kvalifikacijeiz članaka VIII. i IX. Samo je učinkovito funkcioniranje sustava nabavemjerodavno za ograničenje broja dodatnih dobavljača kojima je dopuštenosudjelovanje.

4.   Zahtjevi za sudjelovanje u selektivnom postupku nadmetanja mogu se dostavititeleksom, brzojavom ili faksom.

Članak XI.

Rokovi za davanje ponuda i isporuku

1.

(a)

Svi zadani rokovi moraju biti dostatni da se dobavljačidrugih stranaka, kao i domaći dobavljači pripreme za dostavuponuda prije okončanja postupaka nadmetanja. Pri određivanjutakvih rokova subjekti će, u skladu sa svojim razumnimpotrebama, voditi računa o takvim čimbenicima kao što jesloženost planirane nabave, očekivani broj poddobavljača kaoi uobičajeni rokovi potrebni za prijenos ponuda poštom sastranih kao i s domaćih adresa.

(b)

Sve stranke osiguravaju da će njihovi subjekti obvezno uzmuu obzir kašnjenje objava kad određuju krajnji rok za dostavuponuda ili zahtjeva za dobivanje poziva za davanjeponuda.

2.   Osim kako je do sada predviđeno u stavku 3.,

(a)

u otvorenim postupcima rok za primitak ponuda neće bitikraći od 40 dana od dana objave, kako je navedeno u stavku1. članka IX.;

(b)

u selektivnim postupcima u kojima se ne koristi stalanpopis kvalificiranih dobavljača, rok za dostavu zahtjeva zadobivanje poziva za davanje ponuda mora biti najmanje 25dana od dana objave iz stavka 1. članka IX.; rok za dostavuponuda u tom slučaju mora biti najmanje 40 dana od danaizdavanja poziva za davanje ponuda;

(c)

u selektivnim postupcima kad se koristi stalan popiskvalificiranih dobavljača, rok za dostavu ponuda mora bitinajmanje 40 dana od dana prvobitnog izdavanja poziva zadavanje ponuda, bez obzira je li dan prvobitnog izdavanjapoziva za davanje ponuda isti kao dan objave iz stavka 1.članka IX.

3.   Rokovi navedeni u stavku 2. mogu se skratiti u sljedećimokolnostima:

(a)

ako je posebna obavijest objavljena 40 dana, a najviše 12mjeseci unaprijed, a obavijest sadrži barem:

i.

toliko informacija iz stavka 6. članka IX.koliko je na raspolaganju;

ii.

informacije iz stavka 8. članka IX.;

iii.

izjavu da zainteresirani dobavljači morajusubjektu iskazati svoj interes za nabave;

i

iv.

ime osobe ili službe za kontakt na stranisubjekta, od koje se može dobiti daljnjainformacija.

Četrdesetodnevni rok za dostavu ponuda može se zamijenitirazdobljem dovoljno dugim da omogući odgovarajuće davanjeponuda, što je u pravilu najmanje 24 dana, a u svakomslučaju najmanje 10 dana;

(b)

u slučaju druge ili naknadne objave koja se tičeobnovljivih ugovora u smislu stavka 6. članka IX., 40-dnevnikrajnji rok za dostavu ponuda može se smanjiti na najmanje24 dana;

(c)

ako se ti rokovi pokažu nepraktičnima zbog hitnosti koju jesubjekt propisno obrazložio, rokovi navedeni u stavku 2.mogu se skratiti, no ni u kom slučaju ne smiju biti kraći od10 dana od dana objave iz stavka 1. članaka IX.;

ili

(d)

rok iz stavka 2. točke (c) može se za nabave subjekatanavedenih u prilozima 2. i 3. uzajamno dogovoriti izmeđusubjekta i odabranih dobavljača. Ako ne dođe do dogovora,subjekt može utvrditi rok koji će biti dovoljno dug daomogući davanje odgovarajuće ponude, ali ni u kom slučaju nesmije biti kraći od 10 dana.

4.   U skladu s razumnim potrebama subjekta, kod utvrđivanja rokova isporukeuzimat će se u obzir takvi čimbenici kao što je složenost planirane nabave,broj očekivanih poddobavljača i realno vrijeme potrebno za proizvodnju,popunjavanje zaliha i transport roba od mjesta isporuke potrepštine ili zapružanje usluge.

Članak XII.

Dokumentacija za nadmetanje

1.   Ako u postupku nadmetanja neki subjekt dopusti podnošenje ponuda na nekolikojezika, jedan od tih jezika mora biti jedan od službenih jezika WTO-a.

2.   Dokumentacija za nadmetanje koja se daje dobavljačima mora sadržavati sveinformacije potrebne da im se omogući podnošenje odgovarajuće ponude,uključujući informacije koje je potrebno objaviti u obavijesti o planiranojnabavi, osim onih iz stavka 6. točke (g) članka IX., te sljedeće:

(a)

adresu subjekta na koju se šalju ponude;

(b)

adresu na koju treba uputiti zahtjeve za dodatniminformacijama;

(c)

jezik ili jezike na kojima je potrebno dostaviti ponude idokumentaciju za nadmetanje;

(d)

zadnji dan i vrijeme za podnošenje ponuda kao i vremenski rok ukojem će se ponude otvarati i prihvaćati;

(e)

osobe ovlaštene da budu nazočne kod otvaranja ponuda i dan,vrijeme i mjesto otvaranja;

(f)

sve gospodarske i tehničke zahtjeve, financijska jamstva iinformacije ili dokumente koje dobavljač treba predočiti;

(g)

cjelovit opis traženoga proizvoda ili usluge ili zahtjeve kojisadrže tehničke specifikacije, potvrde usklađenosti s uvjetimakoje treba ispuniti, potrebne planove, nacrte i ostaleupute;

(h)

kriterije dodjele ugovora, uključujući čimbenike, osim cijene,koji će se razmatrati pri procjeni ponuda, kao i elementetroškova koji će se uzeti u obzir kod procjene cijena ponude,poput troškova prijevoza, osiguranja i kontrole, a u slučaju kadje riječ o proizvodima ostalih stranaka, troškove carine iostalih uvoznih davanja, poreze i valutu plaćanja;

(i)

uvjete plaćanja;

(j)

ostale odredbe i uvjete;

(k)

u skladu s člankom XVII. odredbe i uvjete, ako postoje, podkojima će se prihvaćati ponude iz zemalja koje nisu stranke uovom Sporazumu, ali koje primjenjuju postupke iz togačlanka.

3.

(a)

U otvorenim postupcima, subjekti dostavljaju dokumentacijuza nadmetanje na zahtjev dobavljača koji sudjeluje upostupku, i odmah odgovaraju na sve razumne zahtjeve zaobjašnjenjem o njoj.

(b)

U selektivnim postupcima, subjekti dostavljajudokumentaciju za nadmetanje na zahtjev dobavljača koji jezatražio sudjelovanje te odmah odgovaraju na sve razumnezahtjeve za objašnjenjem o njoj.

(c)

Subjekti odmah odgovaraju na sve razumne zahtjeve zarelevantnim informacijama koje prime od dobavljača sudionikau postupku nadmetanja, pod uvjetom da takve informacije nedaju tom dobavljaču prednost pred njegovim konkurentima upostupku za dodjelu ugovora.

Članak XIII.

Dostava, primitak i otvaranje ponuda i dodjela ugovora

1.   Dostava, primitak i otvaranje ponuda te dodjela ugovora provodi sesukladno sljedećem:

(a)

ponude se u pravilu dostavljaju u pisanom obliku izravno ilipoštom. Ako je dopušteno davanje ponuda teleksom, brzojavom ilitelefaksom, takva ponuda mora sadržavati sve informacijepotrebne za procjenu ponude, posebno konačnu cijenu kojupredlaže ponuđač i izjavu da ponuđač prihvaća sve odredbe,uvjete i klauzule poziva na nadmetanje. Ponuda se mora odmahpotvrditi pismom ili dostavom potpisane kopije teleksa, brzojavaili telefaksa. Ponude predane telefonski nisu dopuštene. Sadržajteleksa, brzojava ili telefaksa je mjerodavan, ako dođe dorazlike ili spora zbog različitoga sadržaja u njima i udokumentaciji koja je primljena po isteku roka dostave;

i

(b)

nije dopušteno da prilike koje se mogu dati ponuđačima daisprave nenamjerne formalne greške u razdoblju između otvaranjaponuda i dodjele ugovora, uzrokuju diskriminativnopostupanje.

2.   Dobavljač se neće sankcionirati ako je ponuda primljena u ureduodređenom u dokumentaciji o nadmetanju poslije navedenog roka zbog kašnjenjado kojega je došlo isključivo zbog nepropisnog postupanja na stranisubjekta. Ponude se također mogu razmatrati i u drugim iznimnim slučajevima,ako je tako predviđeno u postupcima dotičnoga subjekta.

3.   Sve ponude koje subjekti zatraže u okviru otvorenih ili selektivnihpostupaka primaju se i otvaraju u okviru postupaka i uvjeta koji jamčezakonitost otvaranja. Primanje i otvaranje ponuda također je u skladu snacionalnim tretmanom i odredbama nediskriminacije ovog Sporazuma.Informaciju po otvaranju ponuda zadržava dotični subjekt, ali je daje naraspolaganje njemu nadležnim državnim tijelima koje, kako bi se moglakoristiti ako bude zatražena u sklopu postupaka iz članaka XVIII., XIX., XX.i XXII.

4.

(a)

Kako bi se uzela u razmatranje za dodjelu, ponuda mora utrenutku otvaranja zadovoljavati sve osnovne zahtjeveobavijesti o nadmetanju ili dokumentacije za nadmetanje, adobavljača koji je dostavlja mora ispunjavati uvjete zasudjelovanje. Ako subjekt primi ponudu neuobičajeno nižu odostalih podnesenih ponuda, on se može raspitati koddavatelja ponude kao bi bilo pouzdano da može ispunitiuvjete sudjelovanja i da je sposoban ispuniti odredbeugovora.

(b)

Ako zbog javnog interesa subjekt odluči da neće dodijelitiugovor, subjekt će dodijeliti ugovor ponuđaču za kojega jeutvrđeno da je potpuno sposoban preuzeti obveze iz ugovora ičija je ponuda, bez obzira je li za domaće proizvode iliusluge ili proizvode ili usluge drugih Stranaka, najnižaponuda ili ponuda za koju je u smislu posebnih kriterija zaprocjenu koji su navedeni u obavijesti ili dokumentaciji zanadmetanje utvrđeno da je najpovoljnija.

(c)

Ugovori se dodjeljuju u skladu s kriterijima i osnovnimodredbama navedenim u dokumentaciji za nadmetanje.

5.   Klauzula opcije ne smije se koristiti na način kojim se zaobilazeodredbe ovog Sporazuma.

Članak XIV.

Pregovori

1.   Stranka može predvidjeti da subjekti vodite pregovore:

(a)

u kontekstu nabava u kojima su najavili takvu namjeru, naime uobavijesti iz stavka 2. članka IX. (poziv dobavljačima dasudjeluju u postupku za predloženu nabavu);

ili

(b)

kad iz procjene proizlazi da nijedna ponuda nije očitonajpovoljnija u pogledu posebnih kriterija procjene navedenih uobavijesti ili dokumentaciji za nadmetanje.

2.   Pregovori će se prvenstveno koristiti za utvrđivanje jakih strana i slabostiponuda.

3.   Subjekti će s ponudama postupati povjerljivo. Posebno, oni neće davatiinformacije koje bi mogle poslužiti pojedinim sudionicima da svoje ponudeažuriraju na razinu ponuda ostalih sudionika.

4.   Subjekti neće tijekom pregovora praviti diskriminativnu razliku izmeđurazličitih dobavljača. Posebno će se pobrinuti da:

(a)

se isključivanje sudionika provodi u skladu s kriterijimanavedenim u obavijesti i dokumentaciji za nadmetanje;

(b)

se sve promjene kriterija i tehničkih zahtjeva dostavljaju upisanom obliku svim preostalim sudionicima u pregovorima;

(c)

svi preostali sudionici dobiju mogućnost da dostave noveizmijenjene prijedloge na temelju revidiranih zahtjeva;

i

(d)

poslije okončanja pregovora svim sudionicima koji su ostali upregovorima bude dopušteno dostaviti svoje konačne ponude uskladu s uobičajenim krajnjim rokom.

Članak XV.

Ograničeno podnošenje ponuda

1.   Odredbe članaka VII. do XIV. kojima se reguliraju otvoreni i selektivnipostupci ne moraju se primjenjivati u sljedećim prilikama, pod uvjetom da seograničeno podnošenje ponuda ne koristi s namjerom da se izbjegne najvećemoguće nadmetanje, ili na takav način koji bi značio diskriminacijudobavljača ostalih stranaka ili zaštitu domaćih proizvođača idobavljača:

(a)

u nedostatku ponuda primljenih na otvoreni ili selektivni pozivna nadmetanje, ili kad su podnesene ponude fiktivne, ili nisu uskladu s osnovnim zahtjevima nadmetanja, ili su primljene oddobavljača koji ne ispunjavaju uvjete za sudjelovanje predviđeneu skladu s ovim Sporazumom, pod uvjetom, međutim, da nisu bitnoizmijenjeni zahtjevi iz prvobitnog nadmetanja u ugovoru koji jedodijeljen;

(b)

ako, kad je riječ o umjetničkom djelu ili u vezi sa zaštitomisključivih prava, kao što su patenti ili autorska prava, ilizbog nedostatka konkurencije iz tehničkih razloga, proizvode iliusluge mogu isporučiti samo određeni dobavljači i ne postojirazumna alternativa ili zamjena;

(c)

u mjeri u kojoj je to strogo neophodno, kad zbog razloganajveće hitnosti do koje je došlo stjecajem neočekivanihokolnosti koje subjekt nije mogao predvidjeti, a proizvodi iliusluge se ne mogu na vrijeme nabaviti putem otvorenih iliselektivnih postupaka podnošenja ponuda;

(d)

za dodatne isporuke od prvobitnog dobavljača, predviđene ilikao zamjenski dijelovi za postojeće zalihe, ili instalacije, ilikao proširenje postojećih zaliha, usluga ili instalacija kad bipromjena dobavljača prisilila subjekta na nabavu opreme iliusluga koji ne zadovoljavaju zahtjeve zamjenjivosti s većpostojećom opremom ili uslugama (5);

(e)

kad neki subjekt nabavlja prototipove ili prve proizvode iliusluge koji su razvijeni na njegov zahtjev u okviru, ili zaodređeni ugovor o istraživanjima, pokusima, ispitivanjima ili suizvorni proizvod. Kad se takvi ugovori izvrše, naknadne nabaveproizvoda ili usluga podliježu odredbama članaka VII. doXIV (6);

(f)

kad dodatne građevinske usluge, koje nisu bile uključene uprvobitni ugovor ali su u okviru ciljeva prvobitne dokumentacijeza nadmetanje radi nepredvidivih okolnosti postale nužne kako bise završile u njoj opisane građevinske usluge, a subjekt trebadodijeliti ugovore za dodatne građevinske usluge ugovarateljukoji izvodi predmetne građevinske radove, budući da biizdvajanje dodatnih građevinskih usluga od prvobitnog ugovorabilo otežano iz tehničkih i gospodarskih razloga te bi subjektuuzrokovalo značajne neugodnosti. Međutim, ukupna vrijednostugovora dodijeljenoga za dodatne građevinske usluge ne smijeprelaziti 50 posto iznosa glavnoga ugovora;

(g)

za nove građevinske usluge koje se sastoje od ponovljenihsličnih građevinskih usluga koje su u skladu s osnovnimprojektom za koji je dodijeljen početni ugovor u skladu sčlancima VII. do XIV. i za koji je subjekt u obavijesti oplaniranoj nabavi u vezi s početnim građevinskim uslugamanajavio da će možda primijeniti ograničeni postupak nadmetanjapri dodjeli ugovora za takve nove građevinske usluge;

(h)

za proizvode kupljene na tržištu roba;

(i)

za kupovine pod izvanredno povoljnim uvjetima u vrlo kratkomroku. Ovom se odredbom želi obuhvatiti neuobičajene plasmaneroba tvrtki koje obično nisu dobavljači, ili plasman imovinepoduzeća u stečaju ili pod prinudnom upravom. Nije namijenjenada obuhvati rutinske kupovine od stalnih dobavljača;

(j)

u slučaju ugovora koji se dodjeljuju pobjednicima u natječajuza dizajnerske projekte, pod uvjetom da je natječaj organiziranu skladu s načelima ovog Sporazuma, posebno u vezi s objavom, usmislu članka IX., poziva prikladno kvalificiranim dobavljačimada sudjeluju u takvom natječaju, u kojem će prosuđivati neovisnižiri radi dodjeljivanja pobjednicima ugovora za dizajnerskiprojekt.

2.   Subjekti će sastaviti pisano izvješće o svakom dodijeljenom ugovoru u okviruodredaba stavka 1. Svako izvješće mora sadržavati naziv subjekta koji nabavlja,vrijednost i vrstu robe ili usluge koja se nabavlja, zemlju porijekla, i izjavuo uvjetima iz ovog članka koji imaju pravnu snagu. Ovo izvješće dotični subjektizadržavaju i daju na raspolaganje javnim tijelima nadležnim za taj subjekt, kakobi ga se moglo koristiti ako bude zatraženo u okviru postupaka članaka XVIII.,XIX., XX. i XXII.

Članak XVI.

Kompenzacije

1.   Subjekti neće pri kvalifikaciji i odabiru dobavljača, proizvoda i usluga,ili pri vrednovanju ponuda i dodjeljivanju ugovora, nametati, tražiti iliuzimati u obzir kompenzacije (7).

2.   Unatoč tome, uzimajući u obzir razloge opće politike, uključujući one u vezis razvojem, zemlja u razvoju može u vrijeme pristupanja dogovoriti kriterije zaprimjenu kompenzacija, kao što su kriteriji za uvrštavanjem domaćih sadržaja.Takvi kriteriji će se koristiti samo prilikom kvalifikacije za sudjelovanje upostupku nabave, a ne kao kriteriji za dodjelu ugovora. Uvjeti će bitiobjektivni, jasno definirani i nediskriminacijski. Bit će navedeni u Dodatku I.te zemlje i mogu sadržavati točna ograničenja za uvođenje kompenzacija uugovorima koji su predmet ovog Sporazuma. O postojanju takvih kriterijaizvješćuje se Odbor, a kriteriji se uključuje u obavijest o planiranoj nabavi iu ostalu dokumentaciju.

Članak XVII.

Transparentnost

1.   Svaka stranka potiče subjekte da naznače odredbe i kriterije, uključujućii sva odstupanja od postupka konkurentnoga nadmetanja, ili dostupnostpostupaka za prigovor, prema kojima će se razmatrati ponude od dobavljača izzemalja koje nisu stranke u ovom Sporazumu, ali koji, s obzirom na stvaranjetransparentnosti pri dodjeli ugovora, ipak:

(a)

specificiraju svoje ugovore u skladu s člankom VI. (tehničkespecifikacije);

(b)

objavljuju obavijesti o nabavi iz članka IX., uključujući, uverziji obavijesti iz stavka 8. članka IX. (sažetak obavijesti oplaniranoj nabavi) koja je objavljena na jednom od službenihjezika WTO-a, i naznaku odredaba i kriterija prema kojima će serazmatrati ponude od dobavljača iz zemalja-stranaka ovogSporazuma;

(c)

spremne su jamčiti da se propisi za njihove nabave neće upravilu mijenjati u razdoblju nadmetanja i, u slučaju da sepokaže da su takve promjene neizbježne, osigurati naraspolaganju zadovoljavajuća sredstva naknade.

2.   Vlade država koje nisu stranke u Sporazumu a koje zadovoljavaju uvjetenavedene u stavku 1. točkama (a) do (c), imat će, ako o tome obavijeste stranke,pravo sudjelovanja u Odboru kao promatrači.

Članak XVIII.

Informacije i kontrola u vezi s obvezama subjekata

1.   Subjekti objavljuju obavijest u odgovarajućoj publikaciji navedenoj uDodatku II. najkasnije 72 dana nakon dodjele pojedinog ugovora premačlancima XIII. do XV. Ta obavijest mora sadržavati:

(a)

vrstu i količinu proizvoda ili usluge u dodijeljenomugovoru;

(b)

naziv i adresu subjekta koji je dodijelio ugovor;

(c)

datum dodjele;

(d)

naziv i adresu ponuđača koji je pobijedio;

(e)

vrijednost prihvaćene ponude ili najviše i najniže ponude kojase uzimala u obzir prilikom dodjele ugovora;

(f)

prema potrebi, način identifikacije obavijesti izdane u skladusa stavkom 1. članka IX. ili opravdanje u skladu s člankom XV.za primjenu takvoga postupka;

i

(g)

vrstu postupka koji se primjenjivao.

2.   Svi će subjekti na traženje dobavljača neke stranke, odmahosigurati:

(a)

objašnjenje o svojim metodama i postupcima nabave;

(b)

važne informacije u vezi s razlozima zašto je odbačen zahtjevdobavljača da bude kvalificiran, zašto je završila njegovaprijašnja kvalifikacija i zašto on nije odabran;

i

(c)

neuspjelom ponuđaču, relevantne informacije o razlozima zaštonije odabrana njegova ponuda i o karakteristikama i relativnimprednostima ponuđača koji je odabran, kao i naziv ponuđačapobjednika.

3.   Subjekti će odmah obavijestiti dobavljače sudionike o odlukama ododijeljenim ugovorima, i to na zahtjev teu pisanom obliku.

4.   Međutim, subjekti mogu odlučiti uskratiti neke informacije o dodjeliugovora, sadržane u stavcima 1. i 2. točki (c), kad bi objavljivanje takvihinformacija omelo provedbu zakona ili je na drugi način u suprotnosti s javniminteresom ili bi moglo nanijeti štetu legitimnim komercijalnim interesimadotičnih poduzeća, javnih ili privatnih, ili bi moglo dovesti u pitanje pravednonadmetanje među dobavljačima.

Članak XIX.

Informacije i kontrola u vezi s obvezama Stranaka

1.   Svaka stranka odmah objavljuje zakone, propise, sudske odluke, upravnepropise opće primjene i sve postupke (uključujući i standardne klauzule ugovora)u vezi s javnim nabavama obuhvaćenim ovim Sporazumom, u odgovarajućimpublikacijama navedenim u Dodatku IV., i to na takav način da drugim strankama idobavljačima omogući da se s njima upoznaju. Svaka stranka treba biti spremna dana traženje objasni bilo kojoj drugoj stranci svoje postupke za javnenabave.

2.   Vlada neuspješnoga ponuđača, a koja je stranka u tom Sporazumu, možezatražiti, ne dovodeći u pitanje odredbe iz članka XXII., informacije osklopljenome ugovoru potrebne kao dokaz da je nabava provedena na pravedan inepristran način. U tom smislu, vlada koja nabavlja dostavlja informacije kako okarakteristikama tako i o relativnim prednostima ponuđača pobjednika i o cijeniugovora. U pravilu tu posljednju informaciju vlada neuspješnoga ponuđača možerazotkriti samo pod uvjetom da se posluži svojim pravom diskrecijskogodlučivanja. U slučajevima kad bi davanje te informacije moglo dovesti u pitanjenatjecanje u budućim nadmetanjima, ta se informacija neće otkriti, osimsporazumno, nakon savjetovanja sa strankom koja je dostavila informaciju vladineuspješnoga ponuđača.

3.   Dostupne informacije o nabavama obuhvaćenih subjekata i njihovim pojedinačnododijeljenim ugovorima dostavljaju se, na zahtjev, svakoj drugojstranci.

4.   Povjerljive informacije, koje se dostavljaju strankama a mogle bi omestiprovedbu zakona ili su na neki drugi način u suprotnosti s javnim interesom ilibi mogle nanijeti štetu legitimnim komercijalnim interesima pojedinih poduzeća,javnih ili privatnih, ili bi mogle dovesti u pitanje pravedno nadmetanje međudobavljačima, ne smiju se razotkrivati bez formalnog odobrenja stranke kojadostavlja informaciju.

5.   Svaka stranka prikuplja i godišnje dostavlja Odboru statistike o svojimnabavama obuhvaćenima ovim Sporazumom. Ta će izvješća sadržavati sljedećeinformacije u vezi s ugovorima koje sklope svi subjekti obuhvaćeni ovimSporazumom:

(a)

za subjekte u Prilogu 1., statistiku o procijenjenojvrijednosti ugovora sklopljenih kako iznad tako i ispod graničnevrijednosti, u ukupnom iznosu i raščlanjeno po kategorijamasubjekata; za subjekte u prilozima 2. i 3. statistiku oprocijenjenoj vrijednosti ugovora dodijeljenih iznad graničnevrijednosti ukupno i raščlanjeno prema kategorijamasubjekata;

(b)

za subjekte u Prilogu 1., statistiku o broju i ukupnojvrijednosti ugovora sklopljenih iznad granične vrijednosti,raščlanjeno prema subjektima i kategorijama proizvoda i usluga uskladu s ujednačenim klasifikacijskih sustavima; za subjekte uprilozima 2. i 3. statistiku o procijenjenoj vrijednosti ugovorasklopljenih iznad granične vrijednosti raščlanjeno premakategorijama subjekata i kategorijama proizvoda i usluga;

(c)

za subjekte u Prilogu 1., statistiku raščlanjenu premasubjektima i prema kategorijama proizvoda i usluga, o broju iukupnoj vrijednosti ugovora sklopljenih prema svakom odslučajeva članka XV.; za kategorije subjekata u prilozima 2. i3., statistiku o ukupnoj vrijednosti ugovora sklopljenih iznadgranične vrijednosti prema svakom od slučajeva članka XV.;

i

(d)

za subjekte u Prilogu 1., statistiku raščlanjenu premasubjektima, o broju i ukupnoj vrijednosti ugovora sklopljenih uokviru odstupanja od Sporazuma, koja su sadržana u relevantnimprilozima; za kategorije subjekata u prilozima 2. i 3.,statistiku o ukupnoj vrijednosti ugovora sklopljenih u okviruodstupanja od Sporazuma, koja su sadržana u relevantnimprilozima.

Do mjere do koje su takve informacije dostupne, svaka Stranka dostavljastatistike o zemljama porijekla proizvoda i usluga koje su subjekti kupili. Dabi se osiguralo da su te statistike usporedive, Odbor daje smjernice o metodamakoje će se primjenjivati. Kako bi se osiguralo učinkovito praćenje nabavaobuhvaćenih ovim Sporazumom, Odbor može jednoglasno donijeti odluku o promjenikriterija točaka (a) do (d) u vezi s vrstom i opsegom statističkih informacijakoje treba dati i kakva se raščlamba i klasifikacija trebajuprimjenjivati.

Članak XX.

Postupci prigovora

1.   U slučaju prigovora nekog dobavljača da je došlo do povrede ovogSporazuma u vezi s nabavom, svaka stranka potiče dobavljača da rješenje zatakav prigovor potraži dogovarajući se sa subjektom nabavljačem. U takvimslučajevima subjekt nabavljač mora pravodobno i nepristrano razmotriti svetakve prigovore na takav način da ne dovedu u pitanje korištenje korektivnihmjera u okviru sustava osporavanja.

2.   Svaka stranka osigurava nediskriminacijske, pravodobne, transparentne iučinkovite postupke kojima se dobavljačima omogućuje stavljanje prigovora nanavodne povrede Sporazuma koje proizlaze iz konteksta nabava u kojima oniimaju ili su imali interes.

3.   Svaka stranke svoje postupke za slučajeve osporavanja utvrđuje u pisanomobliku i stavlja svima na raspolaganje.

4.   Svaka stranka osigurava da se sva dokumentacija o svim aspektimapostupaka u vezi s nabavama obuhvaćenima ovim Sporazumom čuva trigodine.

5.   Od zainteresiranoga dobavljača može se tražiti da započne postupakosporavanja i da o tome obavijesti subjekt nabavljača u određenom roku odvremena kad je saznao za osnovu prigovora ili kad je o njoj objektivno mogaoznati, ali u svakom slučaju u razdoblju od najmanje deset dana.

6.   Prigovore će razmatrati sud ili nepristrano i neovisno tijelonadležno za pravnu zaštitu, koji nemaju nikakva interesa u rezultatunabave, a čiji članovi su zaštićeni od vanjskog utjecaja za trajanjanjihova mandata. Tijelo nadležno za pravnu zaštitu koje nije u rangusuda podliježe sudskom nadzoru ili djeluje prema postupku kojim sejamči:

(a)

da se sudionici saslušaju prije nego što se donesemišljenje ili usvoji odluka;

(b)

da sudionici mogu biti zastupani i imati pratnju;

(c)

da će sudionici imati pristup svim raspravama;

(d)

da će rasprave biti javne;

(e)

da se mišljenja ili odluke predočuju u pisanom obliku sizjavom koja sadrži obrazloženje mišljenja ili odluke;

(f)

da se mogu pozvati svjedoci;

(g)

da će dokumentacija predočuje tijelu nadležno za pravnuzaštitu.

7.   Postupci osporavanja trebaju omogućiti:

(a)

brze privremene mjere kojima će se ispraviti povredeSporazuma i očuvati komercijalne mogućnosti. Takvodjelovanje može rezultirati prekidanjem postupaka nabave.No, u postupcima se može predvidjeti da se pri odlučivanjutreba li pojedine mjere primijeniti ili ne uzimaju u obzirprevladavajuće loše posljedice po interese zainteresiranih,uključujući javni interes. U takvim okolnostima, pravednirazlozi za nepoduzimanje mjera dostavit će se u pisanomobliku;

(b)

procjenu i mogućnost za donošenja odluke o opravdanostiprigovora;

(c)

ispravak povreda Sporazuma, ili naknada za gubitak ilipretrpljenu štetu, koja se može ograničiti na troškove zapripremu ponude ili prigovora.

8.   Imajući u vidu očuvanje komercijalnih ili drugih interesa, postupakosporavanja će se u pravilu završavati pravodobno na prikladannačin.

Članak XXI.

Institucije

1.   Osnovat će se Odbor za javne nabave sastavljen od predstavnika svakestranke. Odbor izabire svog predsjednika i potpredsjednika a sastaje se premapotrebi, ali najmanje jednom godišnje kako bi se strankama pružila mogućnost zasavjetovanja o svim pitanjima u vezi s funkcioniranjem ovog Sporazuma iliunapređenjem njegovih ciljeva ili radi obavljanja ostalih dužnosti koje su mustranke dodijelile.

2.   Odbor može osnivati radne skupine ili druga pomoćna tijela koja će obavljatidužnosti koje im Odbor može povjeriti.

Članak XXII.

Dogovaranje i rješavanje sporova

1.   Primjenjivat će se odredbe Sporazuma o pravilima i postupcima kojima seregulira rješavanje sporova u okviru Sporazuma WTO-a (dalje u tekstu „Sporazum o rješavanjusporova”), osim kad jeto drukčije određeno.

2.   Ako bilo koja Stranka smatra da je korist koju bi stekla, izravno ilineizravno, poništena ili ugrožena u okviru ovog Sporazuma, ili da je postizanjeciljeva ovog Sporazuma ometeno kao posljedica propusta druge stranke ilistranaka u ispunjavanju obveze prema ovom Sporazumu, ili zbog primjena mjeradruge stranke ili stranaka, bez obzira je li to u suprotnosti s odredbama ovogSporazuma ili ne, ona može s namjerom da se postigne uzajamno zadovoljavajućerješavanje toga pitanja, uputiti pisanu žalbu ili prijedlog drugoj stranci ilistrankama koje smatra odgovornima. O tome će se odmah obavijestiti Komisija zarješavanje sporova osnovana prema odredbama Sporazuma o rješavanju sporova(dalje u tekstu „SRS”) kako je niženavedeno. Svaka će Stranka koja primi takvu predstavku s razumijevanjemrazmotriti žalbu ili prijedloge.

3.   SRS je ovlašten da pokreće prosudbena vijeća, prihvaća izvještaje vijeća iodbora za žalbe, daje prijedloge ili presuđuje o predmetima, obavlja nadzorprovođenja presuda i preporuka, odobrava ukidanje koncesija i ostalih obveza izSporazuma, ili savjetuje u vezi s pravnim sredstvima, kad više nije mogućepovlačenje mjera za koje je utvrđeno da su u suprotnosti sa Sporazumom, poduvjetom da članice WTO-a koje su stranke u ovom Sporazumu sudjeluju u donošenjuodluka ili mjera koje poduzima SRS u odnosu na sporove u okviru ovogSporazuma.

4.   Prosudbena vijeća imaju sljedeće zadaće ako se stranke u sporu drukčijene dogovore u roku od 20 dana od osnivanja vijeća:

„Da ispitaju natemelju relevantnih odredaba ovog Sporazuma i (naziv nekog drugogSporazuma koji su navele stranke u sporu), predmet koji je (nazivstranke) proslijedila SRS-u dokumentom … i da utvrdi stanje stvari, štoće pomoći SRS-u pri davanju preporuke ili donošenju presude u skladu sovim Sporazumom.”

U slučaju spora, kad se jedna od stranaka u sporu poziva na odredbe ovogSporazuma i jednog ili više sporazuma navedenih u Dodatku 1. Sporazumu orješavanju sporova, stavak 3. se primjenjuje samo na one dijelove izvješćaprosudbenog vijeća koji se odnose na tumačenje i primjenu ovogSporazuma.

5.   Prosudbena vijeća koja je pokrenuo SRS kako bi preispitala sporove natemelju ovog Sporazuma, sastoje se od stručnjaka iz područja javnihnabava.

6.   Nastojat će se što je više moguće ubrzati istražni postupak. Bez obzira naodredbe stavaka 8. i 9. članka 12. Sporazuma o rješavanju sporova, prosudbeno ćevijeće nastojati predočiti strankama u sporu svoje završno izvješće najkasnijedo četiri mjeseca, a u slučaju kašnjenja najkasnije do sedam mjeseci, od danakad je dogovoren njegov sastav i zadaci. Prema tome, nastojat će za dva mjesecaskratiti i rokove iz stavka 1. članka 20. i stavka 4. članka 21. Sporazuma orješavanju sporova. Štoviše, bez obzira na odredbe stavka 5. članka 21.Sporazuma o rješavanju sporova, prosudbeno vijeće nastojat će u roku od 60 danaobjaviti svoju odluku, u slučaju neslaganja u pogledu postojanja iliusklađenosti s odnosnim Sporazumom, mjera poduzetih da bi se zadovoljilepreporuke i presude.

7.   Neovisno o stavku 2. članka 22. Sporazuma o rješavanju sporova, svi sporovikoji proizlaze iz bilo kojeg sporazuma navedena u Dodatku 1. Sporazumu orješavanju sporova, osim ovog Sporazuma, ne smije imati za posljedicu ukidanjekoncesija ili drugih obveza u okviru ovog Sporazuma, a sporovi koji proizađu izovog Sporazuma ne smiju imati za posljedicu ukidanje koncesija ili drugih obvezaprema bilo kojem drugom sporazumu navedenom u spomenutom Dodatku I.

Članak XXIII.

Izuzeća od Sporazuma

1.   Ništa se u ovom Sporazumu neće tumačiti tako da spriječi bilo koju stranku upoduzimanju bilo kojih mjera ili u neotkrivanju informacija koje smatrapotrebnim radi zaštite svojih osnovnih interesa sigurnosti u odnosu na nabaveoružja, municije ili ratnih materijala, ili za nabave prijeko potrebne zanacionalnu sigurnost ili potrebe nacionalne obrane.

2.   Pod uvjetom da se takve mjere ne primjenjuju na način koji bi mogao značitisvojevoljnu ili neopravdanu diskriminaciju između zemalja u kojima vladaju istiuvjeti, ili prikriveno ograničavanje međunarodne trgovine, ništa se u ovomSporazumu neće tumačiti tako da spriječi stranke u donošenju ili provedbi mjera:neophodnih za zaštitu javnoga morala, reda ili sigurnosti, života ili zdravljaljudi, životinja ili biljaka ili intelektualnoga vlasništva; ili u vezi sproizvodima ili uslugama osoba s invaliditetom, humanitarnih institucija ilizatvorskog rada.

Članak XXIV.

Završne odredbe

Sporazum stupa na snagu 1. siječnja 1996. za onedržave (8) za koje je dogovoreni opseg sadržan u prilozima 1. do 5. Dodatka I. ovomSporazumu, koje su potpisivanjem prihvatile Sporazum 15.travnja 1994. ili su do tog datuma potpisale Sporazum uz uvjetratifikacije te potom ratificirale Sporazum prije 1.siječnja 1996.

Vlada bilo koje države članica WTO-a, a prije dana stupanja na snaguSporazuma WTO-a bila je ugovorna stranka GATT-a 1947, ali nije stranka u ovomSporazumu, može pristupiti ovom Sporazumu pod uvjetima koji se dogovore izmeđute države i stranaka. Pristupanje će se obaviti polaganjem isprave o pristupanjuGlavnom direktoru WTO-a kojom se potvrđuje prihvaćanje dogovorenih uvjeta.Sporazum stupa na snagu za pojedinu državu pristupnicu 30. dana od dananjezinoga pristupanja Sporazumu.

(a)

Hong Kong i Koreja mogu odgoditi primjenu odredaba ovogSporazuma, osim članaka XXI. i XXII., do najkasnije 1. siječnja 1997. Ako počnuprimjenjivati odredbe prije 1. siječnja1997. one će o tome 30 dana unaprijed obavijestitiGlavnog direktora WTO-a.

(b)

U razdoblju između dana stupanja na snagu ovog Sporazuma i danakad ga Hong Kong počne primjenjivati, sva prava i obveze izmeđuHong Konga i svih ostalih stranaka u ovom Sporazumu, koje su15. travnja 1994. bile stranke uSporazumu o javnim nabavama sastavljenom u Ženevi 12. travnja 1979. kako je izmijenjen2. veljače 1987. („Sporazum iz1988.”), proizlazit će iz temeljnih (9) odredaba Sporazuma iz 1988., uključujući njegov Prilogkako je izmijenjen ili ispravljen, čije se odredbe ugrađuju uovaj Sporazum upućivanjem na informaciju, za tu namjenu i ostatće na snazi do 31. prosinca1996.

(c)

Između stranaka u ovom Sporazumu koje su također stranke uSporazumu iz 1988., prava i obveze iz ovog Sporazuma zamjenjujuone iz Sporazuma iz 1988.

(d)

Članak XXII. ne stupa na snagu sve do dana stupanja na snaguSporazuma WTO-a. Do tada se odredbe članka VII. iz Sporazuma iz1988. primjenjuju na dogovore i rješavanje sporova u okviru ovogSporazuma, čije se odredbe ovime ugrađuju u Sporazum upućivanjemna informaciju, za tu namjenu. Te odredbe primjenjuju se podpokroviteljstvom Odbora u okviru ovog Sporazuma.

(e)

Prije dana stupanja na snagu Sporazuma WTO-a, upućivanje natijela WTO-a tumači se kao upućivanje na odgovarajuća tijelaGATT-a, a upućivanje na Glavnog direktora WTO-a i na TajništvoWTO-a tumači se kao upućivanje na Glavnog direktora UGOVORNIHSTRANAKA u GATT-u 1947 i na tajništvo GATT-a.

Nije moguće zadržavanje prava u odnosu na bilo koju odredbu ovogSporazuma.

(a)

Sve države koje su prihvatile ovaj Sporazum ili mu pristupileosigurat će, najkasnije do dana stupanja na snagu ovogSporazuma, potrebne zakone, druge propise i upravne postupke,kao i pravila, postupke i pravne postupke koje primjenjujunjihove jedinice-subjekti navedeni u priloženim popisima, kakobi se uskladile s odredbama ovog Sporazuma.

(b)

Stranke obavještavaju Odbor o svim promjenama svojih zakona ipropisa relevantnih za taj Sporazum, kao i o provedbi tih zakonai propisa.

(a)

O ispravljanju, prebacivanju jednoga subjekta iz jednog u drugiPrilog ili, u iznimnim slučajevima, o drugim promjenama u vezi sdodacima I. do IV. podnosi se obavijest Odboru, uz dodatnuinformaciju o mogućim posljedicama promjene na zajedničkidogovoreno područje obuhvaćanja prema ovom Sporazumu. Ako suispravci, prijenosi ili druge promjene posve formalni ili odmanjeg značenja, oni će biti pravovaljani, pod uvjetom da nemaprigovora, u roku od 30 dana. U ostalim slučajevima, predsjednikOdbora će odmah sazvati sastanak Odbora. Odbor će razmotritiprijedlog i zahtjeve za kompenzacijskim prilagodbama, radiodržavanja uravnoteženosti prava i obveza, kao i usporediverazine uzajamno dogovorenoga područja obuhvaćenosti, predviđenihu Sporazumu prije takvih promjena. U slučaju da ne dođe dodogovora, mogu se poduzeti mjere u skladu s odredbama iz člankaXXII.

(b)

Kad stranka želi, koristeći svoja prava, povući neku svojujedinicu-subjekt iz Dodatka I. zbog toga što je nad njom ukinutastvarna državna kontrola ili utjecaj, ta stranka dužna je o tomeobavijestiti Odbor. Takva promjena stupa na snagu dan poslijesljedećega sastanka Odbora, pod uvjetom da se sastanak održinajmanje 30 dana od dana obavijesti i da nema prigovora. Uslučaju prigovora, poduzimaju se mjere u skladu s postupcima odogovaranju i rješavanju sporova iz članka XXII. Pri razmatranjupredloženih promjena Dodatka I. i svaku posljedičnu naknadnuprilagodbu, treba voditi računa o učincima na otvaranje tržištazbog ukidanja državne kontrole ili utjecaja.

(a)

Odbor je dužan jednom godišnje preispitati primjenu ifunkcioniranje Sporazuma vodeći računa o njegovim ciljevima.Odbor je dužan jednom godišnje obavještavati Opće vijeće WTO-a orazvoju u razdobljima obuhvaćenim takvim provjerama.

(b)

Najkasnije do kraja treće godine od stupanja na snagu Sporazumai povremeno poslije toga, Stranke započinju daljnje pregovore sciljem poboljšanja Sporazuma i postizanja što većeg proširenjapodručja njegova obuhvata među svim strankama na temeljumeđusobnog reciprociteta, uzimajući u obzir odredbe članka V. ozemljama u razvoju.

(c)

Stranke nastoje izbjeći uvođenje ili produljenje trajanjadiskriminacijskih mjera i prakse koje narušavaju otvorenunabavu, te će pregovorima u skladu s podstavkom (b) nastojatiukloniti i one preostale do dana stupanja na snagu ovogSporazuma.

Kao bi se zajamčilo da Sporazum ne predstavlja nepotrebnu prepreku tehničkomnapretku, stranke se u okviru Odbora redovito dogovaraju o kretanjima u uporabiinformacijske tehnologije u javnim nabavama te će prema potrebi dogovaratipromjene Sporazuma. Ti se dogovori posebno usmjeravaju na nastojanja da uporabainformacijske tehnologije promiče ciljeve otvorene, nediskriminacijske iučinkovite javne nabave putem transparentnih postupaka, jasnom identifikacijomugovora obuhvaćenih ovim Sporazumom, te dostupnošću i identifikacijom svihinformacija u vezi s određenim ugovorom. Kad neka stranka želi uvesti inovacije,ona nastoji voditi računa o stavovima koje su iznijele druge stranke u vezi smogućim problemima.

Stranke mogu izmijeniti Sporazum vodeći računa, između ostalog, o iskustvimastečenim njegovom primjenom. Takva izmjena, nakon što se stranke s slože uskladu s postupcima koje je utvrdio Odbor, stupa na snagu za pojedinu strankutek kad je ona prihvati.

(a)

Bilo koja stranka može istupiti iz Sporazuma. Istupanje stupana snagu po isteku 60 dana od dana kad Glavni direktor WTO-aprimi pisanu obavijest o istupanju. Bilo koja stranka možeposlije takve obavijesti zatražiti hitan sastanak Odbora.

(b)

Ako stranka u Sporazumu ne postane članicom WTO-a u roku odjedne godine od dana stupanja na snagu Sporazuma WTO-a iliprestane biti članicom WTO-a, ona prestaje biti strankom uSporazumu s učinkom od istoga dana.

Ovaj se Sporazum ne primjenjuje između bilo kojih dviju stranaka ako jednaod stranaka u vrijeme prihvaćanja ili pristupanja ovom Sporazumu ne odobri takvuprimjenu.

Napomene, dodaci i prilozi ovom Sporazumu čine njegov sastavni dio.

Tajništvo WTO-a pruža usluge ovome Sporazumu.

Sporazum se polaže kod Glavnoga direktora WTO-a, koji odmah dostavlja svakojstranci ovjerenu točnu kopiju ovog Sporazuma, svakog njegova popravljanja ilipromjene u skladu sa stavkom 6., svake njegove izmjene u skladu sa stavkom 9. iobavijest o svakom prihvaćanju ili pristupanju Sporazumu u skladu sa stavcima 1.i 2., kao i o svakom istupanju iz Sporazuma u skladu sa stavkom 10. ovogačlanka.

Ovaj se Sporazum registrira u skladu s odredbama članka 102. PoveljeUjedinjenih naroda.

Sastavljeno u Marakešu petnaestoga dana mjeseca travnja tisuću devetsto devedesetčetvrte godine, u po jednom primjerku na engleskom, francuskom i španjolskomjeziku, pri čemu je svaki tekst vjerodostojan, osim ako nije drukčije navedeno upogledu njegovih dodataka.

 


(1)  Za svaku je stranku Dodatak I. podijeljen u pet priloga:

Prilog 1. sadrži subjekte središnje vlasti.

Prilog 2. sadrži subjekte regionalne samouprave.

Prilog 3. sadrži sve ostale subjekte koje nabavljaju u skladus odredbama ovog Sporazuma.

U Prilogu 4. specificirane su usluge, bilo pozitivno ilinegativno, koje su obuhvaćene ovim Sporazumom.

U Prilogu 5. navedene su građevinske usluge koje suobuhvaćene Sporazumom.

Odgovarajući granični pragovi navedeni su u prilozima svake stranke.

(2)  Ovaj Sporazum primjenjuje se na sve ugovore o nabavi za koje jeprocijenjeno da je ugovorna vrijednost jednaka ili da prelazi graničniprag u vrijeme objave obavijesti u skladu s člankom IX.

(3)  Za potrebe ovog Sporazuma, tehnički propis je isprava outvrđivanju obilježja proizvoda ili usluge ili procesi uvezi s njima, kao i metode proizvodnje, uključujućimjerodavne upravne propise, kojih je poštovanje obvezno.Također može sadržavati ili se baviti isključivoterminologijom, oznakama, pakiranjem, obilježavanjem iliuvjetima etiketiranja koji se primjenjuju na proizvod,uslugu, proces ili metodu proizvodnje.

(4)  Za potrebe ovog Sporazuma, norma je isprava koju odobravaovlašteno tijelo koje izdaje za jednokratnu i višekratnuuporabu pravila, smjernice ili svojstva za proizvode iliusluge ili procese u vezi s njima, kao i metodeproizvodnje, kojih poštovanje nijeobvezno. Također možesadržavati ili se baviti terminologijom, oznakama,pakovanjima, obilježavanjem ili uvjetima etiketiranjakoji se primjenjuju na proizvode, usluge, procese ilimetode proizvodnje.

(5)  Podrazumijeva se da „postojeća oprema”uključuje računalne programe ako je prvobitna nabavaračunalnih programa bila obuhvaćena ovim Sporazumom.

(6)  U izvorni razvoj prvoga proizvoda ili usluge može bitiuključena i ograničena proizvodnja ili nabava, kako bisadržavali rezultate praktičnoga ispitivanja i pokazalida su proizvod ili usluga prikladni za proizvodnju ilinabavu u količinama prema prihvatljivim normamakvalitete. To ne obuhvaća količinsku proizvodnju ilinabavu kako bi se utvrdila komercijalna mogućnostrazvoja ili da se nadoknade troškovi istraživanja irazvoja.

(7)  Kompenzacije u javnim nabavama su mjere koje se koriste za poticanjelokalnog razvoja ili poboljšanje platne bilance putem domaćih sadržaja,licenciranja tehnologije, uvjeta financiranja, kompenzacijskom kupovinomili sličnim uvjetima.

(8)  Za potrebe ovog Sporazuma, za izraz „država” smatra se da uključuje nadležne vlastiEuropskih zajednica.

(9)  Sve odredbe Sporazuma iz 1988. osim preambule, člankaVII. i članka IX. osim stavka 5. točke (a) i (b) istavka 10.


NAPOMENE

Pojmovi „zemlja” ili „zemlje” kako se upotrebljavaju u Sporazumu, uključujući dodatke, smatra se da uključuju i svako posebno carinsko područje koje je stranka u ovom Sporazumu

U slučaju posebnog carinskoga područja koje je stranka u ovom Sporazumu, gdje god se neki izraz u Sporazumu kvalificira pojmom „nacionalni”, treba tumačiti da se takav izraz odnosi na to carinsko područje, ako nije drukčije navedeno.

Članak 1. stavak 1.

Uzimajući u obzir razloge opće politike u vezi s vezanom pomoći, uključujući cilj zemalja u razvoju da takvu pomoć koriste nenamjenski, ovaj se Sporazum ne primjenjuje na nabave koje se ostvaruju u okviru pružanja vezane pomoći zemljama u razvoju tako dugo dok je ona strankama praksa.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

313


21994A1223(23)


L 336/305

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


DOGOVOR ZA GOVEĐE MESO

Uvjerene da međunarodnu suradnju treba provesti tako da doprinese postizanju većeliberalizacije, stabilnosti i širenja međunarodne trgovine mesom i živimživotinjama;

Uzimajući u obzir potrebu izbjegavanja ozbiljnih poremećaja u međunarodnoj trgovinigoveđim mesom i živim životinjama;

Prepoznajući važnost proizvodnje i trgovine goveđim mesom i živim životinjama zagospodarstva velikog broja zemalja, posebno za neke razvijene zemlje i zemlje urazvoju;

Vodeći računa o svojim obvezama prema načelima i ciljevima Općeg sporazuma o carinama itrgovini (dalje u tekstu: „Općisporazum” ili „GATT”) (1);

Odlučne u izvršavanju ciljeva ovog Dogovora u provedbi načela i ciljeva dogovorenih uTokijskoj ministarskoj deklaraciji, od 11. rujna 1973. uvezi multilateralnih pregovora o trgovini, posebno u vezi posebnog i povoljnijegtretmana zemalja u razvoju;

Sudionici ovog Dogovora, putem svojih predstavnika, dogovorili susljedeće:

DIO PRVI

OPĆE ODREDBE

Članak I.

Ciljevi

Ciljevi ovog Dogovora su:

1.

promicati širenje, sve veću liberalizaciju i stabilnostmeđunarodnog tržišta mesa i stoke olakšanjem postupnoguklanjanja prepreka i ograničenja svjetske trgovine goveđimmesom i živim životinjama uključujući i one koji sektorizirajutu trgovinu, unapređenjem međunarodnog okvira svjetske trgovineu korist kako potrošača tako i proizvođača, uvoznika iizvoznika;

2.

potaknuti veću međunarodnu suradnju u svim područjima kojautječu na trgovinu goveđim mesom i živim životinjama posebno sciljem veće racionalizacije i učinkovitije raspodjele resursa umeđunarodnoj trgovini mesom;

3.

osigurati dodatnu korist međunarodnoj trgovini goveđim mesom iživim životinjama zemalja u razvoju razvojem mogućnostisudjelovanja tih zemalja u širenju svjetske trgovine timproizvodima, između ostalog:

(a)

promicanjem dugoročne stabilnosti cijena ukontekstu širenja svjetskog tržišta goveđeg mesa iživih životinja; i

(b)

promicanjem održanja i unaprjeđenja zaradezemalja u razvoju izvoznika goveđeg mesa i živihživotinja;

gore navedeno s ciljem stjecanja na taj način dodatne zaradeosiguranjem dugoročnih tržišta goveđeg mesa i živihživotinja;

4.

dalje širiti trgovinu na konkurentnoj osnovi uzimajući u obzirtradicionalnu poziciju učinkovitih proizvođača.

Članak II.

Obuhvaćeni proizvodi

Ovaj se Dogovor primjenjuje na goveđe meso. Za potrebe ovog Dogovorasmatra se da izraz „goveđe meso”uključuje:

 

CCCN

(a)

žive životinje vrste goveda

01.02

(b)

meso i jestivi ostaci životinja vrste goveda, svježe,rashlađeno ili smrznuto

ex 02.01

(c)

meso i jestivi ostaci životinja vrste goveda, soljeni,u rasolu, sušeni ili dimljeni

ex 02.06

(d)

ostali pripremljeno ili konzervirano meso ili ostaciživotinja vrste goveda

ex 16.02

i svaki drugi proizvod koji Međunarodno vijeće za meso može dodati, natemelju uvjeta iz članka V. ovog Dogovora, kako bi ispunilo ciljeve i odredbeovog Dogovora.

Članak III.

Informiranje i praćenje tržišta

1.   Svi su sudionici suglasni redovito i pravodobno dostaviti informacijekoje će Vijeću omogućiti praćenje i uvid u sveukupno stanje svjetskogtržišta mesa i stanje svjetskog tržišta za svako specifično meso.

2.   Zemlje u razvoju sudionici, dostavljaju informacije koje imaju naraspolaganju. Kako bi te zemlje mogle unaprijediti mehanizam prikupljanjapodataka, razvijene zemlje sudionici, i svi sudionici u razvoju koji tomogu, razmatraju s razumijevanjem sve postavljene zahtjeve za tehničkompomoći.

3.   Informacije koje se sudionici obvežu dostaviti u skladu sa stavkom 1.ovog članka, na načine koje Vijeće uspostavi, uključuju podatke o prošlojrealizaciji i sadašnjem stanju kao i ocjenu perspektive za proizvodnju(uključujući razvoj sastava stada), potrošnju, cijene, zalihe i trgovinuproizvodima iz članka II. i sve druge informacije koje Vijeće smatrapotrebnima, posebno o konkurentnim proizvodima. Sudionici takođerdostavljaju informacije o svojim nacionalnim politikama i trgovinskimmjerama uključujući bilateralne i plurilateralne obveze u sektoru goveđegmesa i obavješćuju što je ranije moguće o svim promjenama tih politika imjera koje bi mogle utjecati na međunarodnu trgovinu živih goveda i goveđegmesa. Niti jedan sudionik nema obvezu, sukladno odredbama ovog stavka,objaviti povjerljive informacije koji mogu ometati izvršenje prava ili su nadrugi način u suprotnosti s javnim interesom ili koje bi dovodile u pitanjelegitimne komercijalne interese određenog, bilo javnog ili privatnogpoduzeća.

4.   Tajništvo Dogovora prati promjene podataka o tržištu, posebno veličinistada, zaliha, domaćim i međunarodnim cijenama klanja radi mogućnosti štoranijeg otkrivanja ozbiljnih poremećaja ravnoteže između ponude i potražnje.Tajništvo obavještava Vijeće o važnim kretanjima na svjetskom tržištu, kao iperspektivama proizvodnje, potrošnje i uvoza.

Napomena: Podrazumijeva se da u skladu s odredbama ovog člankaVijeće tajništvu daje nalog za izradu i ažuriranje popisa svihmjera koje utječu na trgovinu goveđim mesom i živim životinjama,uključujući obveze koje proizlaze iz bilateralnih,plurilateralnih i multilateralnih pregovora.

Članak IV.

Uloga Međunarodnog vijeća za meso i suradnja između stranaka ovogDogovora

1.   Vijeće se sastaje kako bi:

(a)

ocijenilo stanje nabave i potražnje u svijetu i izglede natemelju interpretativne analize sadašnjeg stanja i mogućegrazvoja koje izrađuje tajništvo Dogovora na temeljudokumentacije dostavljene u skladu s člankom III. ovogDogovora, uključujući i onu koja se odnosi na provedbudomaćih i trgovinskih politika i svih ostalih informacijakoje su tajništvu na raspolaganju;

(b)

provelo sveobuhvatno ispitivanje funkcioniranja ovogDogovora;

(c)

pružilo mogućnost redovitih konzultacija o svim pitanjimakoja utječu na međunarodnu trgovinu goveđim mesom.

2.   Ako nakon ocjene stanja nabave i potražnje u svijetu iz stavka 1. točke(a) ovog članka ili nakon ispitivanja svih relevantnih informacija premastavku 3. članka III. Vijeće utvrdi postojanje ozbiljnog poremećajaravnoteže ili prijetnje da dođe do poremećaja ravnoteže na međunarodnomtržištu mesa, Vijeće će odlučivati konsenzusom vodeći pritom računa o stanjuu zemljama u razvoju, kako bi utvrdilo, da vlade uzmu u obzir, mogućarješenja radi otklanjanja stanja u skladu s načelima i pravilimaGATT-a.

3.   Ovisno o tome smatra li Vijeće da je stanje iz stavka 2. ovog člankaprivremeno ili je trajnije prirode, mjere iz stavka 2. ovog članka moguuključivati kratkoročne, srednjoročne ili dugoročne mjere za uvoznike kao iizvoznike s ciljem popravljanja općeg stanja na svjetskom tržištu u skladu sciljevima Dogovora, posebno širenja, sve veće liberalizacije i stabilnostimeđunarodnih tržišta mesa i stoke.

4.   Kod razmatranja preporučenih mjera prema stavcima 2. i 3. ovog članka,ako je izvedivo i primjereno, dužnu pažnju treba posvetiti posebnom ipovoljnijem tretmanu zemalja u razvoju.

5.   Sudionici se obvezuju u najvećoj mogućoj mjeri doprinijeti primjeniciljeva ovog Dogovora iz članka I. S tim ciljem i u skladu s načelima ipravilima Općeg sporazuma, sudionici redovito ulaze u rasprave predviđenečlankom IV.1. točkom (c) s ciljem ispitivanja mogućnosti za postizanjeciljeva ovog Dogovora, posebno daljnjeg uklanjanja prepreka u svjetskojtrgovini goveđim mesom i živim životinjama. Te rasprave trebaju utrti putkasnijim razmatranjima mogućih rješenja trgovinskih problema u skladu spravilima i načelima GATT-a, koje mogu zajedno prihvatiti sve dotičnestranke u uravnoteženom kontekstu uzajamnih prednosti.

6.   Svaki sudionik može Vijeću iznijeti sva pitanja koja imaju utjecaja naovaj Dogovor, između ostalog, radi istih ciljeva predviđenih stavkom 2. ovogčlanka. Vijeće se sastaje, na zahtjev sudionika, u roku od najviše petnaestdana kako bi razmotrilo sva pitanja (2) koja utječu na ovaj Dogovor.

DIO DRUGI

Članak V.

Upravljanje Dogovorom

Osniva se Međunarodno vijeće za meso u okviru GATT-a. Vijeće se sastojiod predstavnika svih sudionika Dogovora i obavlja dužnosti koje su neophodneza provedbu odredaba Dogovora. Vijeće opslužuje tajništvo GATT-a. Vijećeutvrđuje vlastita pravila postupanja, posebno načine savjetovanja predviđenečlankom IV.

Vijeće se uobičajeno sastaje najmanje dva puta godišnje. Međutim,predsjednik može sazvali izvanredni sastanak Vijeća bilo na vlastituinicijativu ili na zahtjev sudionika ovog Dogovora.

Vijeće donosi odluke konsenzusom. Smatra se da je Vijeće odlučilo opitanju koje mu je dano na razmatranje ako se niti jedan član Vijećaslužbeno ne protivi prihvaćanju prijedloga.

Vijeće dogovara sve postupke prikladne za savjetovanje ili suradnju smeđuvladinim i nevladinim organizacijama.

(a)

Vijeće može pozvati, na bilo koji od svojih sastanaka kaopromatrača, predstavnika bilo koje zemlje koja nesudjeluju.

(b)

Vijeće može također pozvati bilo koju organizaciju izstavka 4. ovog članka da prisustvuje bilo kojem sastanku kaopromatrač.

DIO TREĆI

Članak VI.

Završne odredbe

(a)

Ovaj Dogovor otvoren je za prihvaćanje, potpisom ili nadrugi način, vladama članicama Ujedinjenih naroda ili nekeod njezinih specijaliziranih agencija ili Europskojekonomskoj zajednici.

(b)

Svaka vlada (4) koja prihvati ovaj Dogovor može u vrijemeprihvaćanja staviti rezervu s obzirom na prihvaćanje bilokoje od odredaba ovog Dogovora. Ova rezerva podliježeodobrenju sudionika.

(c)

Ovaj se Dogovor polaže kod glavnog direktora UGOVORNIHSTRANAKA GATT-a koji odmah dostavlja ovjerenu kopijuDogovora i obavještava o svakom prihvaćanju Dogovora svakogsudionika. Tekstovi ovog Dogovora na engleskom, francuskom išpanjolskom jeziku jednako su vjerodostojni.

(d)

Stupanje na snagu ovog Dogovora podrazumijeva ukidanjeMeđunarodne savjetodavne skupine za meso.

Svaka vlada može kod glavnog direktora UGOVORNIH STRANAKA GATT-apoložiti izjavu o privremenoj primjeni ovog Dogovora. Svaka vlada kojapoloži izjavu privremeno primjenjuje ovaj Dogovor i privremeno se smatrasudionikom ovog Dogovora.

Ovaj Dogovor stupa na snagu, u odnosu na sudionike koji su gaprihvatili, 1. siječnja 1980. Za sudionike kojiprihvate ovaj Dogovor nakon tog dana, Dogovor proizvodi učinke od datumakada ga prihvate.

Ovaj Dogovor ostaje na snazi tri godine. Trajanje ovog Dogovoraprodužuje se za daljnja trogodišnja razdoblja osim ako Vijeće, najmanjeosamdeset dana prije svakog datuma isteka, odluči drukčije.

Osim ako na nekom drugom mjestu u Dogovoru postoje drukčije odredbe,Vijeće može preporučiti izmjene odredaba ovog Dogovora. Predložene izmjenestupaju na snagu nakon što ih prihvate vlade svih sudionika.

Nijedna odredba ovog Dogovora ne utječe na prava i obveze sudionikaprema GATT-u (5).

Svaki se sudionik može povući iz ovog Dogovora. Povlačenje proizvodiučinke nakon isteka šezdeset dana od datuma kada glavni direktor UGOVORNIHSTRANAKA GATT-a primi pisanu obavijest o povlačenju.


(1)  Ova se odredba primjenjuje samo među Ugovornim strankama GATT-a.

(2)  Napomena: Potvrđuje se da izraz „pitanje” u ovom stavku uključuje svako pitanje kojeje obuhvaćeno multilateralnim sporazumima o kojima se pregovaralo uokviru Multilateralnih trgovinskih pregovora, posebno ona pitanjakoje sadrže izvozne i uvozne mjere. Nadalje, potvrđuje se da odredbečlanka IV. stavka 6. i bilješke ne dovode u pitanje prava i obvezastranaka tih sporazuma.

(3)  Izrazi „prihvaćanje” i „prihvaćen” koriste se u ovom članku takoda uključuju ispunjenje bilo kojeg domaćeg postupkapotrebnog za provedbu odredaba ovog Dogovora.

(4)  Za potrebe ovog Dogovora, smatra se da izraz„vlada” uključujenadležna tijela Europske ekonomske zajednice.

(5)  Ova se odredba primjenjuje samo među Ugovornim strankama GATT-a.


11/Sv. 74

HR

Službeni list Europske unije

317


21994A1223(24)


L 336/308

SLUŽBENI LIST EUROPSKE UNIJE


PRILOG 1.

Nacrt razmjene pisama između Urugvaja i Europske zajednice

Europska zajednica, u svoju zadnju ponudu o pristupu tržištu prema Urugvajskoj rundi,suglasna je uključiti dodatnu količinu od dvije tisuće metričkih tona visokokvalitetnegovedine (0201.30.00 – 0206.10.85 meso životinja vrste goveda, svježe ili rashlađeno:0202.30.90 – 206 29.91 meso životinja vrste goveda, smrznuto) iz Urugvaja.

Europska zajednica i Urugvaj suglasne su da prestanu primjenjivati odredbe sadržane usporazumu Tokijske runde prema kojem je Europska zajednica spremna predvidjeti mogućnostda Urugvaj bude sposoban izvesti dodatne godišnje količine visoko kvalitetne govedineako opću kvotu za taj dio ne iskoriste druge zemlje korisnice.

Gore navedena odredba prestaje se primjenjivati na isti datum kada se primjenjuje dodatnakoličina od dvije tisuće metričkih tona.


Top