–

za Staten og Kommunernes Indkøbsservice A/S, J. Bødtcher‑Hansen i R. Holdgaard, advokater,

–

za BibMedia A/S, H. Holtse, advokat,

–

za estonsku vladu, M. Kriisa, u svojstvu agenta,

–

za španjolsku vladu, I. Herranz Elizalde, u svojstvu agenta,

–

za austrijsku vladu, A. Posch i J. Schmoll, u svojstvu agenata,

–

za Europsku komisiju, G. Gattinara, C. Vang i G. Wils, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 18. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ (SL 2014., L 94, str. 65. i ispravci SL 2015., L 275, str. 68., SL 2016., L 311, str. 26., SL 2020., L 406, str. 67. i SL, 2023./90063, L).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između Staten og Kommunernes Indkøbsservicea A/S (u daljnjem tekstu: SKI) i društva BibMedia A/S u vezi s dodjelom ugovora o javnoj nabavi koji se odnosi na nabavu knjižnične građe i s tim povezanih pripremnih usluga.

3

Člankom 18. Direktive 2014/24, naslovljenim „Načela nabave”, u stavku 1. određuje se:

„Javni naručitelji se prema gospodarskim subjektima ponašaju jednako i bez diskriminacije te djeluju na transparentan i razmjeran način.

Koncept nabave nije osmišljen s namjerom da je se isključi iz područja primjene ove Direktive ili da se prijetvorno suzi nadmetanje. Smatra se da se nadmetanje prijetvorno sužava kada je koncept nabave osmišljen s namjerom da se određenim gospodarskim subjektima neopravdano da prednost ili ih se stavi u nepovoljan položaj.”

4

Člankom 27. te direktive, naslovljenim „Otvoreni postupak”, u stavku 1. predviđa se:

„U otvorenim postupcima svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu dostaviti ponudu kao odgovor na poziv na nadmetanje.

[…]”

5

Članak 28. navedene direktive, naslovljen „Ograničeni postupak”, glasi:

„1.   U ograničenim postupcima bilo koji gospodarski subjekt može podnijeti zahtjev za sudjelovanje kao odgovor na poziv na nadmetanje […] pružanjem informacija za kvalitativni odabir koje zahtijeva javni naručitelj.

[…]

2.   Samo oni gospodarski subjekti koje javni naručitelj pozove da to učine slijedom svoje procjene dobivenih informacija mogu dostaviti ponudu. […]

[…]”

6

Člankom 46. iste direktive, naslovljenim „Razdjela ugovora u grupe”, određuje se:

„1.   Javni naručitelji mogu odlučiti dodijeliti ugovor u obliku odvojenih grupa te mogu odrediti veličinu i predmet takvih grupa.

[…]

2.   Javni naručitelji navode, u obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa, mogu li se ponude podnijeti za jednu, nekoliko ili za sve grupe.

Javni naručitelji mogu, čak i ako se ponude mogu podnijeti za nekoliko grupa ili sve, ograničiti broj grupa koje se mogu dodijeliti jednom ponuditelju, pod uvjetom da je maksimalan broj grupa po ponuditelju naveden u obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa. Javni naručitelji navode u dokumentaciji o nabavi objektivne i nediskriminirajuće kriterije ili pravila koja namjeravaju primijeniti kako bi odredili koje će grupe biti dodijeljene ako primjena kriterija za dodjelu vodi tome da se pojedinom ponuditelju dodijeli više grupa od najvećeg mogućeg broja.

3.   Države članice mogu odlučiti da, ako više od jedne grupe može biti dodijeljeno istom ponuditelju, javni naručitelji mogu dodijeliti ugovore kombinirajući nekoliko ili sve grupe ako su u obavijesti o nadmetanju ili u pozivu na potvrdu interesa naznačili da rezerviraju pravo da tako urade i ako naznače grupe ili skupine grupa koje se mogu kombinirati.

[…]”

7

U skladu s člankom 2. Udbudslovena (Zakon o javnoj nabavi):

„1.   U postupcima javne nabave javni naručitelji moraju poštovati načela jednakog postupanja, transparentnosti i razmjernosti […].

2.   Otvoreni postupak ne može se utvrditi s namjerom da ga se isključi iz područja primjene ovog Zakona ili da se umjetno ograniči tržišno natjecanje. Tržišno natjecanje treba smatrati umjetno ograničenim ako se javna nabava utvrđuje s namjerom neopravdanog davanja prednosti ili stavljanja u nepovoljan položaj jednog ili određenog(-ih) gospodarskog(-ih) subjekta(-ata).”

8

U skladu s člankom 49. stavkom 3. tog zakona:

„Javni naručitelj u obavijesti o nadmetanju navodi sljedeće:

9

Člankom 56. navedenog zakona propisuje se:

„U otvorenim postupcima svi zainteresirani gospodarski subjekti mogu dostaviti ponudu kao odgovor na obavijest o nadmetanju. […]”

10

SKI je središnje tijelo za nabavu koje je u vlasništvu danske države i Kommunernes Landsforeninga (Udruženje danskih jedinica lokalne samouprave). To je tijelo osnovano radi racionalizacije javne nabave pomoću, među ostalim, sklapanja i provedbe okvirnih ugovora u ime države i lokalnih jedinica samouprave.

11

SKI je 4. veljače 2020. objavio poziv na nadmetanje radi sklapanja okvirnog ugovora koji se odnosio na nabavu knjižnične građe i pripremnih usluga. Kriterij za dodjelu tog ugovora bio je najniža cijena.

12

Ta je nabava bila podijeljena u osam grupa. Grupe 1 i 2, na koje se odnosi glavni postupak, naslovljene su „Danske knjige i notni zapisi (Istok)” odnosno „Danske knjige i notni zapisi (Zapad)”, s procijenjenom vrijednošću od 253 milijuna danskih kruna (oko 34 milijuna eura) odnosno 475 milijuna danskih kruna (oko 63 milijuna eura).

13

U točki 3.1. dokumentacije za nadmetanje u vezi s tim javnim natječajem navodilo se:

„Grupe 1 i 2 su međuovisne (vidjeti točku 3.1.1.), pa ako ponuditelj podnese ponudu za jednu od tih grupa, ponude se automatski smatraju podnesenima za obje grupe. […]

Osim navedenog, ne postoji najveći ili najmanji broj grupa za koji ponuditelj može/treba podnijeti ponudu.

SKI namjerava dodijeliti ugovor jednom dobavljaču po grupi. Istom se dobavljaču može dodijeliti više grupa.

Za tržište knjižnične građe karakteristično je to što postoji samo nekolicina specijaliziranih dobavljača i potencijalnih ponuditelja. Danske knjige i notni zapisi prihodovno su najvrjedniji predmet nabave te su komercijalno važni za potencijalne ponuditelje. Kako bi se u budućnosti zaštitilo tržišno natjecanje, danske knjige i notni zapisi geografski su podijeljeni na dvije grupe. Jedna obuhvaća klijente s Istoka, a druga klijente sa Zapada. […]”

14

U točki 3.1.1. specifikacija pojašnjavalo se:

„Nabava za danske knjige i notne zapise provodi se prema takozvanom ‚modelu Istok/Zapad’, što znači da je namjera da se ugovor dodijeli jednom dobavljaču s Istoka i jednom dobavljaču sa Zapada, ali će se za sve klijente primjenjivati iste predložene cijene, neovisno o tome nalaze li se oni na Istoku ili na Zapadu.

[…]

Ponuditelju koji podnese ekonomski najpovoljniju ponudu dodijelit će se ugovor kao dobavljaču za Grupu 2 – Danske knjige i notni zapisi (Zapad).

Ponuditelju koji podnese drugu ekonomski najpovoljniju ponudu dodijelit će se ugovor kao dobavljaču za Grupu 1 – Danske knjige i notni zapisi (Istok). Međutim, taj ponuditelj mora prihvatiti to da dodjela ugovora kao dobavljaču za Istok zahtijeva da on proizvode i usluge koji su predmet okvirnog ugovora pruža klijentima s Istoka za cijene jednake onima koje je ponudio ponuditelj ekonomski najpovoljnije ponude, a kojemu je pripao Zapad.

Ako ponuditelj druge ekonomski najpovoljnije ponude ne pristane biti dobavljač za Istok, sklapanje ugovora nudi se ponuditelju treće ekonomski najpovoljnije ponude, koji također mora prihvatiti to da dodjela ugovora kao dobavljaču za Istok zahtijeva da on proizvode i usluge koji su predmet okvirnog ugovora pruža klijentima s Istoka za cijene jednake onima koje je ponudio ponuditelj ekonomski najpovoljnije ponude, a kojemu je pripao Zapad.

Ako ni taj ponuditelj ne pristane biti dobavljač za Istok, sklapanje ugovora nudi se sljedećem ponuditelju na popisu i tako dalje. Ako se popis ponuditelja čije ponude ispunjavaju ugovorne uvjete iscrpi te se među njima ne nađe niti jedan dobavljač za Istok, dobavljaču kojemu je dodijeljen ugovor za Zapad dodjeljuje se i ugovor za Istok. […]

[…]”

15

SKI je zadnjeg dana za dostavu ponuda zaprimio ponude od društava Audio Visionary Music A/S (u daljnjem tekstu: AVM) i BibMedia, koja su oba dostavila ponude za sve grupe.

16

Budući da je SKI utvrdio da je društvo BibMedia podnijelo ekonomski najpovoljniju ponudu, njemu je dodijelio Grupu 2 (Zapad), a predložio je da se Grupa 1 (Istok) dodijeli društvu AVM, pod uvjetom da ono prihvati izvršiti isporuku i pružati usluge predviđene za tu grupu po istoj cijeni koju je ponudilo društvo BibMedia, a o kojoj je društvo AVM bilo obaviješteno.

17

Društvo AVM to je prihvatilo, nakon čega je SKI 21. travnja 2020. pisano priopćio odluku o dodjeli ugovora.

18

Društvo AVM 30. travnja 2020. podnijelo je pritužbu Klagenævnetu for Udbud (Odbor za pritužbe u vezi s javnom nabavom, Danska) (u daljnjem tekstu: Odbor za pritužbe).

19

Odbor za pritužbe je 14. siječnja 2021. zaključio da je SKI povrijedio članak 2. stavak 1. Zakona o javnoj nabavi zato što je na grupe 1 i 2 primijenio postupak dodjele prema čijim pravilima, u biti, ponuditelj koji je podnio drugu ekonomski najpovoljniju ponudu može svoju ponudu izmijeniti nakon isteka roka za podnošenje ponuda te mu se shodno tome može dodijeliti ugovor za grupu 1 (u daljnjem tekstu: odluka od 14. siječnja 2021.).

20

Odbor za pritužbe tu je odluku obrazložio time da je taj ponuditelj imao mogućnost izmijeniti bitnu odredbu svoje ponude, to jest cijenu, i to na način koji pogoduje javnom naručitelju i koji ponuditelju omogućava da poboljša svoju ponudu u cilju dobivanja ugovora. Takvo postupanje protivi se zabrani pregovora koja proizlazi iz načela jednakog postupanja i transparentnosti.

21

SKI je 9. srpnja 2021. Rettenu i Glostrup (Općinski sud u Glostrupu, Danska) podnio tužbu protiv odluke od 14. siječnja 2021.

22

Taj je predmet 7. prosinca 2021. upućen Østre Landsretu (Žalbeni sud regije Istok, Danska) kao nadležnom prvostupanjskom sudu, koji je sud koji je uputio zahtjev.

23

Taj sud smatra da, iako je Sud već pojasnio doseg zabrane pregovora koja proizlazi iz članka 18. Direktive 2014/24 u pogledu rezervi sadržanih u ponudi, podugovaranja i mogućnosti uzimanja u obzir dodatnih informacija, on još nije pojasnio protivi li se, u okviru otvorenog postupka u vezi s ugovorom razdijeljenim u grupe u skladu s člankom 46. te direktive, zabrani pregovora to da se ponuditelju koji nije podnio ekonomski najpovoljniju ponudu dodijeli grupa pod uvjetom da on prihvati, u okviru te grupe, izvršiti isporuku i pružiti usluge koje su predmet ugovora po istoj cijeni koju je predložio ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu.

24

U tim je okolnostima Østre Landsret (Žalbeni sud regije Istok) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeće prethodno pitanje:

„Protivi li se načelima transparentnosti i jednakog postupanja iz članka 18. Direktive [2014/24] te posljedičnoj zabrani pregovora davanje mogućnosti ponuditelju koji je podnio drugu ekonomski najpovoljniju ponudu u okviru otvorenog postupka nabave s odvojenim grupama, kako je predviđeno člancima 27. i 46. te direktive, da, nakon isteka roka za podnošenje ponuda, a u skladu s uvjetima koji su unaprijed određeni u specifikacijama, prihvati pružati usluge iz jedne grupe pod istim uvjetima kao ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu te kojemu je stoga dodijeljena druga grupa za koju se postupak nabave istodobno provodio?”

25

Sud je u više navrata naglasio da postupak uspostavljen člankom 267. UFEU‑a predstavlja instrument suradnje između Suda i nacionalnih sudova zahvaljujući kojem Sud nacionalnim sudovima daje elemente za tumačenje prava Unije koji su im potrebni za rješavanje spora koji se pred njima vodi te da smisao prethodnog postupka nije davanje savjetodavnih mišljenja o općenitim ili hipotetskim pitanjima, nego stvarna potreba za učinkovitim rješavanjem spora (presuda od 9. siječnja 2024., G. i dr. (Imenovanje sudaca redovnih sudova u Poljskoj), C‑181/21 i C‑269/21, EU:C:2024:1, t. 62. kao i navedena sudska praksa). Sud je također podsjetio na to da iz izričaja i strukture članka 267. UFEU‑a proizlazi da je pretpostavka za odlučivanje u prethodnom postupku, među ostalim, činjenica da je pred nacionalnim sudovima uistinu u tijeku postupak u okviru kojeg ti sudovi trebaju donijeti odluku koja može uzeti u obzir presudu kojom se odlučuje o prethodnom pitanju (presuda od 26. ožujka 2020., Miasto Łowicz i Prokurator Generalny, C‑558/18 i C‑563/18, EU:C:2020:234, t. 46. i navedena sudska praksa).

26

U ovom je slučaju Sud 13. listopada 2023. sudu koji je uputio zahtjev uputio zahtjev za informacije kako bi mu potonji pojasnio ima li SKI, u skladu s danskim pravom, i dalje pravni interes u glavnom postupku, unatoč činjenici na koju se u pisanim očitovanjima poziva društvo BibMedia, da predmetni postupak javne nabave nije nastavljen nakon odluke od 14. siječnja 2021., nego je zamijenjen novim postupkom javne nabave.

27

Sud koji je uputio zahtjev odgovorio je 27. studenoga 2023. potvrdno na taj zahtjev za informacije, pozivajući se, među ostalim, na dansku sudsku praksu o pravnom interesu u području upravnog prava.

28

Budući da je taj sud tako izložio da prema nacionalnom pravu i dalje postoji pravni interes za rješavanje spora u glavnom postupku, u okviru kojeg je navedeni sud pozvan donijeti odluku kojom se može uzeti u obzir presuda kojom se odlučuje o prethodnom pitanju, postavljeno pitanje nije hipotetsko i valja ga smatrati dopuštenim.

29

Svojim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 18. stavak 1. Direktive 2014/24 tumačiti na način da se načelima jednakog postupanja i transparentnosti iz te odredbe protivi to da se, u okviru postupka javne nabave razdijeljenog u grupe, ponuditelju koji je podnio drugu ekonomski najpovoljniju ponudu dodijeli, u skladu s pravilima utvrđenima u dokumentaciji o nabavi, grupa pod uvjetom da prihvati izvršiti isporuku i pružiti usluge koje se odnose na tu grupu po istoj cijeni kao što je ona koju je predložio ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu i kojemu je slijedom toga dodijeljena druga, veća grupa u pogledu koje se provodio postupak nabave.

30

Cilj je načela jednakog postupanja, propisanog člankom 18. stavkom 1. Direktive 2014/24, promicati razvoj zdravog i učinkovitog tržišnog natjecanja među poduzetnicima koji sudjeluju u postupku javne nabave i ono je sama bit pravila Unije o provedbi postupaka javne nabave. U skladu s tim načelom, ponuditelji moraju biti ravnopravni kako u trenutku u kojem pripremaju svoje ponude tako i u trenutku kad te ponude ocjenjuje javni naručitelj (vidjeti u tom smislu presudu od 3. lipnja 2021., Rad Service i dr., C‑210/20, EU:C:2021:445, t. 43. i navedenu sudsku praksu).

31

Svrha načela transparentnosti, također propisanog tim člankom 18. stavkom 1., zajamčiti je nepostojanje opasnosti od pogodovanja i samovolje javnog naručitelja. To načelo podrazumijeva da su uvjeti i detaljna pravila postupka sklapanja ugovora formulirani u pozivu na nadmetanje ili u dokumentaciji za nadmetanje na jasan, precizan i jednoznačan način, tako da, kao prvo, omogućuju svim razumno informiranim i prosječno pažljivim ponuditeljima da shvate njihov točan opseg i protumače ih na isti način i, kao drugo, da omogućuju javnom naručitelju stvarnu provjeru toga odgovaraju li ponude ponuditeljâ kriterijima koji uređuju ugovor o kojem je riječ (vidjeti u tom smislu presudu od 14. rujna 2017., Casertana Costruzioni, C‑223/16, EU:C:2017:685, t. 34. i navedenu sudsku praksu).

32

Tim načelima jednakog postupanja i transparentnosti protive se bilo kakvi pregovori između javnog naručitelja i ponuditelja u okviru postupka sklapanja ugovora o javnoj nabavi, što podrazumijeva da se načelno ponuda ne može mijenjati nakon njezina podnošenja, bilo na prijedlog javnog naručitelja ili ponuditelja (presude od 14. rujna 2017., Casertana Costruzioni, C‑223/16, EU:C:2017:685, t. 35. i od 3. lipnja 2021., Rad Service i dr., C‑210/20, EU:C:2021:445, t. 43.).

33

Međutim, način provedbe postupka javne nabave poput onog navedenog u specifikacijama postupka javne nabave o kojem je riječ u glavnom postupku – prema kojem je ugovor razdijeljen u grupe, od kojih će se najveća dodijeliti ponuditelju koji podnese ekonomski najpovoljniju ponudu, a grupa manje vrijednosti po mogućnosti dodijeliti, s ciljem održavanja tržišnog natjecanja u dotičnom gospodarskom sektoru, ponuditelju koji podnese drugu ekonomski najpovoljniju ponudu, pod uvjetom da potonji pristane izvršiti taj ugovor po cijeni ponuditelja koji podnese ekonomski najpovoljniju ponudu – ne sadržava nijedan element pregovora u smislu gore navedene sudske prakse.

34

U tom pogledu valja istaknuti da takav način provedbe postupka javne nabave jamči, u pogledu dodjele svih grupa ugovora, poštovanje kriterija najniže cijene, a da javni naručitelj ne može odstupiti od tog kriterija ili pozvati ponuditelja da izmijeni svoju ponudu jer se taj javni naručitelj mora osloniti na cijene predložene prije isteka roka za podnošenje ponuda i poštovati, tijekom cijelog tog postupka, redoslijed rangiranja koji proizlazi iz tih cjenovnih ponuda.

35

Naime, u takvom postupku javne nabave rangiranje ponuditelja izravno i konačno određuju cijene predložene prije isteka roka za podnošenje ponuda. U tom rangiranju prvo mjesto zauzima ponuditelj koji je ponudio najnižu cijenu i njegova je cijena ta po kojoj će se ugovor u cijelosti sklopiti.

36

Mogućnost koja u specifikaciji postoji u pogledu ponuditelja koji podnese drugu ekonomski najpovoljniju ponudu, da mu se dodijeli grupa ugovora, temelji se isključivo, kao što to izričito proizlazi iz dokumentacije o nabavi, na činjenici da se on nalazi na drugom mjestu u rangiranju s obzirom na cijene predložene u ponudama.

37

Je li ta mogućnost iskorištena ovisi o odluci navedenog ponuditelja hoće li prihvatiti izvršenje predmetne grupe po cijeni ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu. Taj uvjet dio je detaljnih pravila o postupku dodjele navedenih u specifikacijama postupka javne nabave. U slučaju kada ponuditelj koji je podnio drugu ekonomski najpovoljniju ponudu ne prihvati uskladiti se s tom cijenom, o tome se mora izjasniti ponuditelj koji zauzima treće mjesto u rangiranju koje proizlazi iz cijena predloženih u ponudama, i tako dalje prema redoslijedu u rangiranju ponuda sve dok jedan ponuditelj ne prihvati uskladiti se s cijenom ponude ponuditelja koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu. Ako svi ponuditelji rangirani od drugog do posljednjeg mjesta odbiju izvršiti taj dio ugovora po toj cijeni, ponuditelju koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu dodjeljuju se sve grupe ugovora.

38

Nijedna od odluka koje mogu donijeti ponuditelji rangirani od drugog do posljednjeg mjesta ne podrazumijeva izmjenu ponuda koje su podnijeli prije isteka za to predviđenog roka ili pregovore s javnim naručiteljem. Naime, nijedan ponuditelj ne može izmjenom svoje ponude ili bilo kakvim pregovorima promijeniti svoje mjesto u rangiranju ili cijenu po kojoj će se sklopiti ugovor koji se odnosi na bilo koju grupu ugovora.

39

Iz tih elemenata proizlazi da je način provedbe poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku obuhvaćen, a da se pritom ne povređuju načela jednakog postupanja i transparentnosti, slučajem iz članka 46. Direktive 2014/24, odnosno slučajem u kojem javni naručitelj odluči dodijeliti ugovor u obliku zasebnih grupa, pri čemu se u dokumentaciji o nabavi navodi je li dopušteno podnijeti ponudu za jednu grupu, za više grupa ili za sve grupe i koji će se objektivni i nediskriminirajući kriteriji primijeniti za određivanje dodjele grupa.

40

U tom pogledu nije relevantna okolnost da je u ovom slučaju postupak javne nabave otvoren u smislu članka 27. te direktive jer se razmatranja iznesena u točkama 33. do 38. ove presude mogu primijeniti i u okviru ograničenog postupka u smislu članka 28. navedene direktive, nakon što su svoje ponude podnijeli gospodarski subjekti koji su bili pozvani podnijeti ih.

41

S obzirom na prethodna razmatranja, na postavljeno pitanje valja odgovoriti tako da članak 18. stavak 1. Direktive 2014/24 treba tumačiti na način da se načelima jednakog postupanja i transparentnosti iz te odredbe ne protivi to da se, u okviru postupka javne nabave razdijeljenog u grupe, ponuditelju koji je podnio drugu ekonomski najpovoljniju ponudu dodijeli, u skladu s pravilima utvrđenima u dokumentaciji o nabavi, grupa pod uvjetom da prihvati izvršiti isporuku i pružiti usluge koje se odnose na tu grupu po istoj cijeni kao što je ona koju je predložio ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu i kojemu je slijedom toga dodijeljena druga, veća grupa u pogledu koje se provodio postupak nabave.

42

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenog, Sud (četvrto vijeće) odlučuje:

Članak 18. stavak 1. Direktive 2014/24/EU Europskog parlamenta i Vijeća od 26. veljače 2014. o javnoj nabavi i o stavljanju izvan snage Direktive 2004/18/EZ

treba tumačiti na način da se:

načelima jednakog postupanja i transparentnosti iz te odredbe ne protivi to da se, u okviru postupka javne nabave razdijeljenog u grupe, ponuditelju koji je podnio drugu ekonomski najpovoljniju ponudu dodijeli, u skladu s pravilima utvrđenima u dokumentaciji o nabavi, grupa pod uvjetom da prihvati izvršiti isporuku i pružiti usluge koje se odnose na tu grupu po istoj cijeni kao što je ona koju je predložio ponuditelj koji je podnio ekonomski najpovoljniju ponudu i kojemu je slijedom toga dodijeljena druga, veća grupa u pogledu koje se provodio postupak nabave.