–

za Eutelsat SA, L. de la Brosse i C. Barraco‑David, avocats,

–

za Inmarsat Ventures SE, C. Spontoni, N. Brice i É. Barbier de La Serre, avocats,

–

za Viasat Inc. i Viasat UK Ltd, L. Panepinto, P. de Bandt i H. Farge, avocats, i J. Ruiz Calzado, abogado,

–

za francusku vladu, A.-L. Desjonquères, E. de Moustier i P. Dodeller, u svojstvu agenata,

–

za belgijsku vladu, P. Cottin i J.-C. Halleux, u svojstvu agenata, uz asistenciju S. Depréa, avocat,

–

za vladu Ujedinjene Kraljevine, S. Brandon, u svojstvu agenta, uz asistenciju J. Morrison, barrister,

–

za Europsku komisiju, É. Gippini Fournier, G. Braun i L. Nicolae, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje članka 2. stavka 2. točaka (a) i (b), članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke ii., članka 7. stavaka 1. i 2. te članka 8. stavaka 1. i 3. Odluke br. 626/2008/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 30. lipnja 2008. o odabiru i odobrenju sustava za pružanje pokretnih satelitskih usluga (MSS) (SL 2008., L 172, str. 15.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 39., str. 177., u daljnjem tekstu: Odluka o MSS‑u).

2

Zahtjev je upućen u okviru spora između društva Eutelsat SA i Autorité de régulation des communications électroniques et des postes (Regulatorno tijelo za elektroničke komunikacije i poštanske usluge, Francuska; u daljnjem tekstu: ARCEP), u vezi s odlukom tog tijela kojom su društvu Inmarsat Ventures SE, ranije Inmarsat Ventures Ltd (u daljnjem tekstu: društvo Inmarsat) dodijeljena prava korištenja dodatnih komponenti na tlu (u daljnjem tekstu: DKT) pokretnih satelitskih sustava.

3

Međunarodna unija za telekomunikacije (ITU) specijalizirana je institucija Ujedinjenih naroda zadužena za informacijske i komunikacijske tehnologije. Kako to osobito proizlazi iz članka 1. njegova statuta, radiofrekvencijski spektar i putanje satelita dodjeljuju se na svjetskoj razini u okviru ITU‑a te se razrađuju tehničke norme kako bi se osigurala međupovezanost mreža i tehnologija.

4

U skladu s člankom 2. Statuta ITU‑a, on se sastoji od država članica i članova sektora. U ovom trenutku ITU ima 193 države članice, među kojima su i sve države članice Europske unije, koja je i sama „član sektora”.

5

Članak 4. tog statuta, naslovljen „Instrumenti [ITU‑a]”, u svojem stavku 3. određuje:

„Odredbe ovog [s]tatuta i [k]onvencije dodatno su dopunjene [u]pravnim propisima navedenim u nastavku kojima se uređuje korištenje telekomunikacija i koji obvezuju sve države članice:

[…]

[…]” [neslužbeni prijevod]

6

Svjetske radiokomunikacijske konferencije (CMR) imaju zadaću ispitati i, ako je potrebno, revidirati radiokomunikacijske propise iz članka 4. Statuta ITU‑a. Ti propisi, u svojoj verziji proizašloj iz CMR‑a održanog u Ženevi (Švicarska) 23. siječnja 2012. (CMR-12) (u daljnjem tekstu: Radiokomunikacijski propisi), sadržavaju poglavlje I., naslovljeno „Terminologija i tehnička svojstva”, koje sadržava članak 1. tih propisa, naslovljen „Pojmovi i definicije”. Taj članak podijeljen je na odjeljke, među kojima je i odjeljak III., naslovljen „Radiofrekvencijske usluge”. Odjeljci su pak podijeljeni na brojeve. U tom odjeljku III. nalazi se među ostalim i broj 1.25 iz navedenog članka 1., koji je formuliran kako slijedi:

„pokretna satelitska usluga: Radiokomunikacijska usluga:

Ta usluga može nadalje obuhvaćati veze koje su nužne za korištenje te usluge.” [neslužbeni prijevod]

7

Članak 1. Radiokomunikacijskih propisa sadržava odjeljak IV., naslovljen „Radijske postaje i sustavi”, koji sadržava, među ostalim, brojeve 1.61, 1.63, 1.64, 1.67 i 1.68, koji glase kako slijedi:

„1.61 postaja: jedan ili više odašiljača ili prijemnika, ili skup odašiljača i prijamnika, uključujući dodatne uređaje, nužnih za pružanje radiokomunikacijske ili radioastronomske usluge, na određenom mjestu.

Svaka se postaja klasificira prema usluzi u kojoj trajno ili privremeno sudjeluje.

[…]

1.63 zemaljska postaja: postaja smještena na površini Zemlje ili u glavnom dijelu Zemljine atmosfere, koja je namijenjena komunikaciji:

1.64 svemirska postaja: postaja smještena na objektu koji se nalazi, koji je namijenjen odlasku ili koji je otišao izvan glavnog dijela Zemljine atmosfere.

[…]

1.67 pokretna postaja: pokretna uslužna postaja namijenjena korištenju dok je u pokretu ili tijekom zadržavanja na neutvrđenim točkama.

1.68 pokretna zemaljska postaja: zemaljska postaja za pokretne satelitske usluge namijenjena korištenju dok je u pokretu ili tijekom zadržavanja na neutvrđenim točkama.” [neslužbeni prijevod]

8

U skladu s uvodnim izjavama 1., 4., 5., 18. i 19. Odluke o MSS‑u:

[…]

[…]

9

Članak 1. navedene odluke formuliran je kako slijedi:

„1.   Svrha ove Odluke je olakšati razvoj konkurentnog unutarnjeg tržišta za pokretne satelitske usluge (MSS) u Zajednici i osigurati postupnu pokrivenost u svim državama članicama.

Ovom se Odlukom utvrđuje postupak Zajednice za zajednički odabir operatora pokretnih satelitskih sustava koji u skladu s Odlukom [Komisije] 2007/98/EZ [od 14. veljače 2007. o usklađenoj uporabi radiofrekvencijskog spektra u pojasevima 2 GHz za uvođenje sustava za pružanje pokretnih satelitskih usluga (SL 2007., L 43, str. 32.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 38., str. 141.)] koriste frekvencijski pojas 2 GHz koji zauzima radiofrekvencijski spektar od 1980 do 2010 MHz za komunikacije Zemlja – svemir i spektar od 2170 do 2200 MHz za komunikacije svemir – Zemlja. Ovom se Odlukom također utvrđuju odredbe za usklađeno odobravanje, od strane država članica, odabranih operatora za uporabu dodijeljenog radiofrekvencijskog spektra u okviru ovog pojasa za djelovanje pokretnih satelitskih sustava.

2.   Operatori pokretnih satelitskih sustava odabiru se na temelju postupka Zajednice u skladu s glavom II.

3.   Odabrane operatore pokretnih satelitskih sustava odobravaju države članice u skladu s glavom III.

[…]”

10

Članak 2. stavak 2. navedene odluke određuje:

„[…] [Primjenjuju se] sljedeće definicije:

11

Glava II. Odluke o MSS‑u, naslovljena „Postupak odabira”, sadržava, među ostalim, članke 3. i 4. te odluke. Članak 3. stavak 1. navedene odluke predviđa:

„Za odabir operatora pokretnih satelitskih sustava Komisija organizira poredbeni postupak odabira […]”.

12

Članak 4. stavak 1. te odluke određuje:

„Primjenjuju se sljedeći zahtjevi za prihvatljivost prijava:

[…]

13

Glava III. Odluke o MSS‑u, naslovljena „Odobrenje”, sadržava, među ostalim, članke 7. i 8. te odluke. U skladu s njezinim člankom 7.:

„1.   Države članice osiguravaju da odabrani kandidati u skladu s vremenskim okvirom i servisnim područjem na koje su se obvezali, u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (c) te nacionalnim pravom i pravom Zajednice, imaju pravo koristiti radijske frekvencije, određene odlukom Komisije [o izboru kandidata,] i pravo upravljati pokretnim satelitskim sustavom. U skladu s tim države članice obavješćuju odabrane kandidate o tim pravima.

2.   Prava iz stavka 1. podložna su sljedećim zajedničkim uvjetima:

[…]

[…]”

14

Članak 8. navedene odluke predviđa:

„1.   U skladu s nacionalnim pravom i pravom Zajednice države članice osiguravaju da kandidatima koji su odabrani u skladu s glavom II. i kojima je odobrena uporaba spektra u skladu s člankom 7. njihova nadležna tijela daju potrebna odobrenja za pribavljanje [DKT‑ova] za pokretne satelitske sustave na njihovom teritoriju.

[…]

3.   Sva nacionalna odobrenja izdana za djelovanje [DKT‑ova] za pokretne satelitske sustave u frekvencijskom pojasu 2 GHz podložna su sljedećim zajedničkim uvjetima:

15

U skladu s člankom 2. Odluke Komisije 2009/449/EZ od 13. svibnja 2009. o odabiru operatora paneuropskih sustava za pružanje pokretnih satelitskih usluga (MSS) (SL 2009., L 149, str. 65.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 13., svezak 56., str. 122., u daljnjem tekstu: Odluka o odabiru):

„Inmarsat Ventures Limited i Solaris Mobile Limited su kandidati koji ispunjavaju uvjete kao rezultat prve faze odabira u usporednom postupku odabira predviđenom u glavi II. Odluke [o MSS‑u].

Budući da kombinirana potreba za radijskim spektrom koji su zatražili kandidati koji ispunjavaju uvjete i koji su zadržani u užem izboru kao rezultat prve faze odabira u usporednom postupku odabira predviđenom u glavi II. Odluke [o MSS‑u] ne prelazi raspoloživu pojasnu širinu radijskoga spektra utvrđenu u članku 1. stavku 1. Odluke [o MSS‑u], odabrani su Inmarsat Ventures Limited i Solaris Mobile Limited.”

16

Članak 3. te odluke formuliran je kako slijedi:

„Svaki od odabranih kandidata ovlašten je u svakoj državi članici koristiti, u skladu s glavom III. Odluke [o MSS‑u], sljedeće frekvencije:

[…]”

17

Društvo Inmarsat je nakon provedenog postupka odabira, predviđenog u glavi II. Odluke o MSS‑u, odabrano kao jedan od operatora pokretnih satelitskih sustava na temelju članka 2. drugog stavka Odluke o odabiru.

18

To je poduzeće razvilo sustav nazvan „European Aviation Network” (EAN), namijenjen pružanju usluga internetskog povezivanja na letovima u zrakoplovima koji lete u Uniji pomoću satelitskog prijenosa signala koje prima terminal smješten iznad trupa zrakoplova i prijenosa pomoću [DKT‑ova] razmještenih na području Unije, koje prima terminal smješten ispod trupa zrakoplova.

19

ARCEP je odlukom od 21. listopada 2014. odobrio društvu Inmarsat da na području kontinentalne Francuske koristi frekvencije iz članka 3. točke (a) Odluke o odabiru. Nadalje, odlukom od 22. veljače 2018. (u daljnjem tekstu: odluka od 22. veljače 2018.) to je tijelo dalo odobrenje društvu Inmarsat da upravlja DKT‑ovima za pokretne satelitske sustave.

20

Društvo Eutelsat, konkurent društvu Inmarsat, podnijelo je sudu koji je uputio zahtjev, Conseil d’État (Državno vijeće, Francuska), tužbu za poništenje odluke od 22. veljače 2018., među ostalim zbog povrede prava Unije.

21

U tom se pogledu društvo Eutelsat primarno pozvalo na tri tužbena razloga. Ono tvrdi, kao prvo, da sustav EAN, koji planira društvo Inmarsat, nije pokretni satelitski sustav jer DKT‑ovi nisu njegov sastavni dio. Kao drugo, DKT‑ovi odobreni odlukom od 22. veljače 2018. nisu dodatni u odnosu na satelitsku komponentu te mreže. Kao treće, činjenica da društvo Inmarsat nije pružalo pokretne satelitske usluge u vrijeme predviđeno člankom 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Odluke o MSS‑u prepreka je davanju ovlaštenja za upravljanje DKT‑ovima za pokretne satelitske sustave.

22

Društva Viasat Inc. i Viasat UK Ltd (u daljnjem tekstu zajedno: Viasat) intervenirala su u postupak u potporu tužbi za poništenje koju je podnijelo društvo Eutelsat.

23

Sud koji je uputio zahtjev prije svega smatra da odgovor na prvi tužbeni razlog naveden u točki 21. ove presude traži, među ostalim, utvrđivanje pravnih kriterija za identifikaciju „pokretne zemaljske postaje”, u smislu Odluke o MSS‑u, kako bi se provjerilo može li se smatrati da sustav EAN ispunjava te kriterije.

24

Nadalje, prema mišljenju tog suda, odgovor na drugi tužbeni razlog iz točke 21. ove presude nalaže razjašnjenje uloge satelitskih i zemaljskih komponenti pokretnog satelitskog sustava na temelju članka 2. stavka 2. Odluke o MSS‑u, kao i pojma „zatražena kvaliteta” u smislu točke (b) tog članka 2. stavka 2.

25

Naposljetku, navedeni sud smatra da odgovor na treći tužbeni razlog naveden u točki 21. ove presude traži pojašnjenje utjecaja mogućnosti da operator, koji je u skladu s glavom II. Odluke o MSS‑u odabran za pokrivanje područja posredstvom pokretnog satelitskog sustava, ne poštuje krajnji datum predviđen u članku 4. stavku 1. točki (c) podtočki ii. te odluke i, posebice, utvrđivanje moraju li, ili barem mogu li, u slučaju takvog propusta nadležna tijela država članica odbiti izdavanje odobrenja za upravljanje DKT‑ovima.

26

U tim je uvjetima Conseil d’État (Državno vijeće) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća pitanja:

27

U svrhu davanja odgovora na drugo pitanje, koje valja prvo razmotriti, važno je pojasniti da je u ovom predmetu nesporno to da se sustav koji je razvilo društvo Inmarsat, iako opremljen satelitom, s gledišta kapaciteta prenesenih podataka u biti temelji na komunikaciji s postajama na tlu jer potonje pokrivaju cjelokupno europsko područje država članica. Postaje na tlu o kojima je riječ u glavnom postupku, a kojima je društvu Inmarsat na temelju odluke od 22. veljače 2018. dopušteno upravljati kao DKT‑ovima za pokretne satelitske sustave, obuhvaćaju dakle cijelo područje kontinentalne Francuske.

28

Osim toga. kao što je to nezavisni odvjetnik istaknuo u točki 67. svojeg mišljenja, iz spisa kojim raspolaže Sud proizlazi da je satelit koji je postavilo društvo Inmarsat u okviru svojeg pokretnog satelitskog sustava namijenjen korištenju samo u zonama koje ne pokrivaju postaje na tlu kojima to poduzeće upravlja, odnosno osobito iznad mora.

29

Prema tome, svojim drugim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 2. stavak 2. točke (a) i (b) Odluke o MSS‑u tumačiti na način da se pokretni satelitski sustav mora, imajući u vidu kapacitet prenesenih podataka, ponajprije temeljiti na satelitskoj komponenti tog sustava te mogu li DKT‑ovi pokretnih satelitskih sustava, s obzirom na okolnost da ta satelitska komponenta ne omogućava ni u jednom dijelu tog područja uz „zatraženu kvalitetu” u smislu te odredbe, biti postavljeni tako da pokrivaju cjelokupno područje Unije.

30

Valja podsjetiti na to da su „pokretni satelitski sustavi”, u smislu članka 2. stavka 2. točke (a) Odluke o MSS‑u, definirani kao elektroničke komunikacijske mreže i pripadajući uređaji za pružanje radiokomunikacijskih usluga između pokretne zemaljske postaje i jedne ili više svemirskih postaja, ili između pokretnih zemaljskih postaja preko jedne ili više svemirskih postaja, ili između pokretne zemaljske postaje i jednog ili više DKT‑ova koji se koriste na fiksnim lokacijama. Ta odredba isto tako pojašnjava da sustavi te vrste uključuju barem jednu svemirsku postaju.

31

Osim toga, na temelju članka 2. stavka 2. točke (b) te odluke, izraz ‚[DKT‑ovi] pokretnih satelitskih sustava’ označava postaje na tlu koje se koriste na fiksnim lokacijama, kako bi se poboljšala dostupnost pokretnih satelitskih usluga u geografskim područjima pokrivenim jednim ili više satelita sustava, gdje se ne može osigurati komunikacija zatražene kvalitete s jednom ili više svemirskih postaja.

32

Kada je riječ o odobrenjima koja su nužna za pribavljanje [DKT‑ova] pokretnih satelitskih sustava, članak 8. stavak 1. Odluke o MSS‑u predviđa da je na nadležnim tijelima država članica da ta odobrenja izdaju, s učinkom na svojem državnom području, kandidatima koji su odabrani u skladu s glavom II. te odluke i kojima je odobrena uporaba spektra u skladu s člankom 7. navedene odluke.

33

U skladu s člankom 8. stavkom 3. te odluke, navedena odobrenja podložna su zajedničkim uvjetima navedenima u točkama (a) do (d) te odredbe. Tako je, među ostalim, potrebno da operatori koriste dodijeljeni radiofrekvencijski spektar za pribavljanje DKT‑ova pokretnih satelitskih sustava. Nadalje, DKT‑ovi moraju činiti sastavni dio pokretnog satelitskog sustava i mora ih nadzirati mehanizam za upravljanje satelitskim resursima i mrežom, moraju koristiti isti smjer prijenosa i iste dijelove frekvencijskog pojasa kao i pripadajuće satelitske komponente te ne smiju zahtijevati druge frekvencije osim frekvencija pripadajućeg pokretnog satelitskog sustava. Pored toga, u slučaju kvara satelitske komponente pripadajućeg pokretnog satelitskog sustava neovisno funkcioniranje DKT‑ova ne smije trajati duže od osamnaest mjeseci.

34

Prije svega, iz prethodno navedenih odredaba proizlazi da „pokretni satelitski sustav” u smislu Odluke o MSS‑u mora obavezno sadržavati barem jednu svemirsku postaju, a upotrebljavanje DKT‑a nije obavezno. Nadalje, kada operator želi upotrebljavati DKT‑ove, moraju se poštovati zajednički uvjeti predviđeni u članku 8. stavku 3. te odluke.

35

U tom smislu treba istaknuti da ni članak 2. stavak 2. točke (a) i (b) Odluke o MSS‑u ni članak 8. stavci 1. i 3. te odluke ne definiraju, u smislu kapaciteta za prijenos podataka, odnos između satelitske komponente pokretnog satelitskog sustava, s jedne strane, i zemaljske komponente tog sustava, s druge strane.

36

Osobito, nikakav se zaključak o tome ne može izvesti iz upotrebe riječi „dodatne” u izrazu „dodatne komponente na tlu” s obzirom na to da, kao što je nezavisni odvjetnik istaknuo u točki 77. svojeg mišljenja, ta riječ ništa ne govori o relativnoj važnosti tih dviju komponenti.

37

Prema tome, ne može se zaključiti da se pokretni satelitski sustav, čiji su dijelovi satelit i DKT‑ovi, mora ponajprije temeljiti, u smislu kapaciteta prenesenih podataka, na satelitskoj komponenti tog sustava.

38

Potom, kada je riječ o području koje pokrivaju DKT‑ovi, ponajprije valja istaknuti da, u skladu s člankom 8. stavkom 1. Odluke o MSS‑u, nadležna tijela država članica izdaju odobrenja nužna za pribavljanje DKT‑ova pokretnih satelitskih sustava samo za vlastita državna područja.

39

U skladu s uvjetom predviđenim člankom 8. stavkom 3. točkom (a) te odluke, koji je zajednički za sva odobrenja koja izdaju države članice, operator mora koristiti dodijeljeni radiofrekvencijski spektar za pribavljanje DKT‑ova pokretnih satelitskih sustava. Prema tome, postaje na tlu koje operator želi koristiti kao DKT moraju biti „DKT‑ovi pokretnih satelitskih sustava” u smislu članka 2. stavka 2. točke (b) navedene odluke.

40

Potonja odredba postavlja dva glavna zahtjeva za kvalifikaciju postaje na tlu kao „DKT‑a pokretnih satelitskih sustava”. U smislu lokacije, ta se postaja na tlu mora koristiti na fiksnoj lokaciji i mora obuhvaćati geografsko područje pokriveno jednim ili više satelita dotičnog pokretnog satelitskog sustava. Nadalje, s funkcionalne točke gledišta, ona se mora koristiti radi poboljšanja dostupnosti pokretnih satelitskih usluga u područjima gdje se ne može osigurati komunikacija zatražene kvalitete sa satelitskom komponentom.

41

Iz toga slijedi da, s obzirom na to da ispunjava te zahtjeve kao i druge zajedničke uvjete predviđene u članku 8. stavku 3. Odluke o MSS‑u, nijedno ograničenje o broju DKT‑ova koji se mogu upotrebljavati ili o zemljopisnoj površini koju pokrivaju ne može proizaći iz članka 2. stavka 2. točke (b) te odluke, a ni iz bilo koje druge njezine odredbe.

42

Kada je, u tom kontekstu, riječ o pojmu „zatražena kvaliteta”, koji se navodi u tom članku 2. stavku 2. točki (b), a na koji posebno upućuje sud koji je uputio zahtjev, Komisija u svojim pisanim očitovanjima tvrdi da se taj pojam mora tumačiti u odnosu na satelitsku komponentu dotičnog pokretnog satelitskog sustava. „Zatražena kvaliteta” stoga treba biti shvaćena kao maksimalna razina kapaciteta prijenosa podataka koju ta komponenta može pružiti u normalnim okolnostima komercijalne uporabe, u idealnim uvjetima za komunikaciju, na danoj lokaciji gdje je smještena postaja na tlu.

43

To se tumačenje, s obzirom na to da nema uporište u tekstu članka 2. stavka 2. točke (b) Odluke o MSS‑u, ne može prihvatiti.

44

Suprotno tomu, imajući u vidu kontekst navedenog članka 2. stavka 2. točke (b) kao i ciljeve Odluke o MSS‑u, valja smatrati da se „zatražena kvaliteta” u smislu te odredbe određuje, kao prvo, s obzirom na razinu kvalitete koja je nužna za pružanje usluge koju operator dotičnog pokretnog satelitskog sustava nudi.

45

Naime, u skladu s člankom 8. stavkom 3. točkom (b) Odluke o MSS‑u u vezi s uvodnom izjavom 18. te odluke, DKT‑ovi su sastavni dio pokretnog satelitskog sustava. U tom pogledu usluge koje pruža jedan takav sustav čine, kao što to proizlazi iz uvodne izjave 5. te odluke, novu platformu za različite vrste paneuropskih telekomunikacijskih usluga i usluga radiodifuzije/višesmjernog odašiljanja, kao što su pristup internetu/širokopojasnom intranetu ili pokretne multimedijske usluge. Nadalje, iz uvodnih izjava 1. i 5. navedene odluke proizlazi da se tom odlukom želi promicati inovacija i interesi potrošača.

46

Međutim, pružanje takvih inovativnih i kvalitetnih usluga traži sve više kapaciteta. Nadalje, operatoru pokretnog satelitskog sustava očito nije ni tehnički moguće ni tržišno održivo zadovoljiti zahtjeve kapaciteta, a time i sve veće kvalitete, tako da jača isključivo satelitsku komponentu svojeg sustava, imajući u vidu da je količina radiofrekvencijskog spektra kojim taj operator raspolaže ograničena i iznosi, u skladu s člankom 4. stavkom 1. točkom (b) Odluke o MSS‑u, najviše 15 MHz za komunikaciju Zemlja – svemir i najviše 15 MHz za komunikaciju svemir – Zemlja.

47

U tim okolnostima pojačano korištenje postaja na tlu, koje su, s obzirom na svoja prirodna tehnička svojstva, učinkovitije u smislu kapaciteta, može bolje zadovoljavati te potrebe i osim toga omogućava učinkovitiju uporabu radijskih frekvencija, što je cilj naglašen u uvodnoj izjavi 4. Odluke o MSS‑u.

48

U tom pogledu valja još istaknuti da načelo tehnološke neutralnosti, o kojem valja voditi računa u tom području, traži da tumačenje predmetnih odredaba ne ograničava inovaciju i tehnološki napredak.

49

Uostalom, takvo tumačenje nije protivno tekstu uvodne izjave 18. Odluke o MSS‑u jer ona, navodeći da se DKT‑ovi obično koriste za poboljšanje usluga koje se nude putem satelita u područjima gdje možda nije moguće održati neprekinutu optičku vezu sa satelitom zbog prepreka na horizontu koje uzrokuju zgrade i teren, samo upućuje na određeni mogući način uporabe DKT‑ova, ne isključujući pritom druge.

50

Valja međutim dodati da je na temelju članka 1. stavka 1. Odluke o MSS‑u, cilj te odluke olakšati razvoj konkurentnog unutarnjeg tržišta pokretnih satelitskih usluga, što je cilj koji je naglašen i u uvodnim izjavama 5. i 19. te odluke. Imajući u vidu taj cilj, pravo upravljanja DKT‑ovima, povjereno operatoru takvog pokretnog satelitskog sustava, ne bi smjelo dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja na dotičnom tržištu.

51

Prema tome, na nacionalnom je nadležnom tijelu, jedinom ovlaštenom za izdavanje odobrenja koja su nužna za pribavljanje DKT‑ova mobilnih satelitskih sustava, da ispita u kojoj mjeri upravljanje zatraženim DKT‑om može dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja i da navedena odobrenja poprati ograničenjima i odgovarajućim i nužnim obvezama kako tržišno natjecanje ne bi bilo narušeno, odnosno da, prema potrebi, odbije izdati odobrenje.

52

Iz toga slijedi da je nadležno tijelo države članice ovlašteno dati odobrenje da se DKT‑ovi pokretnih satelitskih sustava upotrebljavaju tako da bude pokriveno cjelokupno područje te države članice, s obzirom na okolnost da satelitska komponenta dotičnog pokretnog satelitskog sustava ne omogućava komunikaciju ni u jednom dijelu tog područja uz „zatraženu kvalitetu” u smislu članka 2. stavka 2. točke (b) Odluke o MSS‑u, koja se shvaća kao razina kvalitete koja je nužna za pružanje usluge koju operator tog sustava nudi, pod uvjetom da tržišno natjecanje ne bude narušeno.

53

Naposljetku, isto je tako na tom tijelu da provjeri je li ispunjen zajednički uvjet predviđen člankom 8. stavkom 3. točkom (c) te odluke, prema kojem je neovisno djelovanje DKT‑ova ograničeno samo na slučaj kvara satelitske komponente tog sustava i ne smije trajati dulje od osamnaest mjeseci.

54

Naime, iz te odredbe tumačene u vezi s člankom 2. stavkom 2. točkama (a) i (b) Odluke o MSS‑u proizlazi, kao što je to nezavisni odvjetnik istaknuo u točki 72. svojeg mišljenja, da pokretni satelitski sustav mora ne samo biti opremljen satelitskom komponentom, nego se ona mora doista i upotrebljavati.

55

Iz toga slijedi da satelitska komponenta pokretnog satelitskog sustava mora u praksi funkcionirati zajedno sa DKT‑ovima te da njezina uloga ne smije u stvarnosti biti ograničena samo na to da se osigura formalno ispunjavanje uvjeta predviđenih Odlukom o MSS‑u.

56

Prema tome, nadležno nacionalno tijelo mora provjeriti pruža li satelitska komponenta pokretnog satelitskog sustava stvarnu i konkretnu korist, u smislu da takva komponenta mora biti nužna za funkcioniranje navedenog sustava, uz iznimku, kao što je to navedeno u točki 33. ove presude, samostalnog funkcioniranja DKT‑a u slučaju kvara na satelitskoj komponenti, što ne smije trajati duže od osamnaest mjeseci.

57

S obzirom na sva prethodna razmatranja, na drugo pitanje valja odgovoriti da članak 2. stavak 2. točke (a) i (b) Odluke o MSS‑u u vezi s člankom 8. stavcima 1. i 3. te odluke treba tumačiti na način da se pokretni satelitski sustav ne mora ponajprije temeljiti, u smislu kapaciteta prenesenih podataka, na satelitskoj komponenti tog sustava i da DKT‑ovi pokretnih satelitskih sustava mogu biti postavljeni tako da pokrivaju cjelokupno područje Unije, s obzirom na okolnost da ta satelitska komponenta ne omogućava komunikaciju ni u jednom dijelu tog područja uz „zatraženu kvalitetu” u smislu članka 2. stavka 2. točke (b) navedene odluke, koja se shvaća kao razina kvalitete nužna za pružanje usluge koju operator tog sustava nudi, pod uvjetom da tržišno natjecanje ne bude narušeno i da navedena satelitska komponenta pruža stvarnu i konkretnu korist, u smislu da takva komponenta mora biti nužna za funkcioniranje pokretnog satelitskog sustava, uz iznimku samostalnog funkcioniranja DKT‑ova u slučaju kvara na satelitskoj komponenti, što ne smije trajati duže od osamnaest mjeseci.

58

Svojim prvim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li pojam „pokretna zemaljska postaja” u smislu članka 2. stavka 2. točke (a) Odluke o MSS‑u tumačiti na način da je, kako bi takva postaja bila obuhvaćena tim pojmom, potrebno da ona može bez posebne opreme komunicirati i s DKT‑om i sa satelitom.

59

Uvodno valja podsjetiti na to da u ovom predmetu, u okviru sustava koji je razvilo društvo Inmarsat, zrakoplovi opremljeni tim sustavom imaju prijamni terminal smješten iznad trupa kao i prijamni terminal smješten ispod trupa. Dok prvi terminal prima satelitsku komunikaciju, drugi prima komunikaciju iz DKT‑ova. Nadalje, iz spisa kojim raspolaže Sud proizlazi da su oba terminala povezana preko upravitelja komunikacije.

60

U tom pogledu društva Eutelsat i Viasat u biti tvrde, s jedne strane, da se prijamni terminal smješten ispod trupa ne može smatrati „pokretnom zemaljskom postajom” u smislu članka 2. stavka 2. točke (a) Odluke o MSS‑u jer taj prijamni terminal ne može komunicirati sa satelitom. S druge strane, prema tvrdnjama tih stranaka, oba terminala i upravitelj komunikacije, promatrani u cjelini, ne mogu se smatrati takvom postajom.

61

Valja istaknuti da, iako Odluka o MSS‑u ne pojašnjava sadržaj pojma „pokretna zemaljska postaja” u smislu članka 2. stavka 2. točke (a) te odluke, Radiokomunikacijski propisi daju definiciju tog pojma.

62

Prema ustaljenoj sudskoj praksi Suda, odredbe prava Unije treba u najvećoj mogućoj mjeri tumačiti s obzirom na međunarodno pravo (presuda od 4. rujna 2014., Zeman, C‑543/12, EU:C:2014:2143, t. 58. i navedena sudska praksa). To posebno vrijedi kada takva odredba upotrebljava specifične pojmove iz međunarodnog sporazuma zaključenog pod okriljem međunarodne organizacije poput ITU‑a, čije su članice sve države članice Unije te u kojem i sama Unija sudjeluje kao „član sektora”.

63

Prema tome, u svrhu tumačenja pojma „pokretna zemaljska postaja” u smislu članka 2. stavka 2. točke (a) Odluke o MSS‑u valja voditi računa o definiciji koju daju Radiokomunikacijski propisi.

64

U skladu s brojem 1.68 iz članka 1. Radiokomunikacijskih propisa, „pokretna zemaljska postaja” je zemaljska postaja za pokretne satelitske usluge namijenjena korištenju dok je u pokretu ili tijekom zadržavanja na neutvrđenim točkama. U tom su pogledu izrazi „postaja”, „zemaljska postaja” i „pokretna satelitska usluga” i sami definirani u brojevima 1.61, 1.63 i 1.25 iz tog članka 1.

65

Iz svih navedenih odredaba proizlazi da su pokretnoj zemaljskoj postaji, u smislu Radiokomunikacijskih propisa, svojstvena četiri zasebna elementa u vidu strukture, lokacije, pokretljivosti i funkcije.

66

Kao prvo, kada je riječ o njezinoj strukturi, takva postaja sastoji se od jednog ili više odašiljača ili prijamnika, ili skupa odašiljača i prijamnika, uključujući dodatne uređaje.

67

Kao drugo, kada je riječ o njezinoj lokaciji, pokretna zemaljska postaja nalazi se na površini Zemlje ili u glavnom dijelu Zemljine atmosfere.

68

Kao treće, kada je riječ o aspektu koji se odnosi na njezinu pokretljivost, takva postaja namijenjena je korištenju dok je u pokretu ili tijekom zadržavanja na neutvrđenim točkama.

69

Kao četvrto, što se tiče funkcionalnog aspekta pokretne zemaljske postaje, valja istaknuti da je ona, u okviru pružanja određenih vrsta radiokomunikacijskih usluga, namijenjena omogućavanju komunikacije između svemirskih postaja, ili komunikacije s jednom ili više svemirskih postaja, ili s drugim postajama iste vrste preko jedne ili više svemirskih postaja.

70

Što se pak tiče tog funkcionalnog aspekta, kao što je istaknuo nezavisni odvjetnik u točki 46. svojeg mišljenja, članak 2. stavak 2. točka (a) Odluke o MSS‑u za razliku od Radiokomunikacijskih propisa ne predviđa, kada je riječ o radiokomunikacijskim uslugama iz te odredbe, komunikaciju između svemirskih postaja, a uključuje komunikaciju između pokretne zemaljske postaje i jednog ili više DKT‑ova. Nadalje, navedena odredba predviđa da pokretni satelitski sustavi sadržavaju barem jednu svemirsku postaju.

71

Prema tome, valja smatrati da je „pokretna zemaljska postaja” u smislu članka 2. stavka 2. točke (a) Odluke o MSS‑u, postaja, odnosno jedan ili više odašiljača ili prijamnika, ili skup odašiljača i prijamnika, uključujući dodatne uređaje, smještena na površini Zemlje ili u glavnom dijelu Zemljine atmosfere, namijenjena korištenju dok je u pokretu ili tijekom zadržavanja na neutvrđenim točkama, koja mora imati sposobnost komuniciranja s jednom ili više svemirskih postaja ili s drugim postajama iste vrste, preko jedne ili više svemirskih postaja, i koja mora imati sposobnost komuniciranja s jednim ili više DKT‑ova.

72

Što se tiče konfiguracije poput one o kojoj je riječ u glavnom postupku, valja istaknuti da cjelina sastavljena od dva odvojena prijamna terminala, povezana preko upravitelja komunikacije, pri čemu je prvi smješten iznad trupa zrakoplova i komunicira sa svemirskom postajom, a drugi ispod tog trupa i komunicira s DKT‑ovima, zadovoljava te zahtjeve.

73

S druge strane, kao što je to nezavisni odvjetnik u biti istaknuo u točki 57. svojeg mišljenja, u tom je pogledu nebitna okolnost što pojedinačni elementi ne tvore fizički nerazdruživu cjelinu.

74

S obzirom na sva prethodna razmatranja, na prvo pitanje valja odgovoriti da pojam „pokretna zemaljska postaja” u smislu članka 2. stavka 2. točke (a) Odluke o MSS‑u treba tumačiti na način da, kako bi takva postaja bila obuhvaćena tim pojmom, nije potrebno to da ona može bez posebne opreme komunicirati i s DKT‑om i sa satelitom.

75

Svojim trećim pitanjem sud koji je uputio zahtjev u biti pita treba li članak 8. stavak 1. Odluke o MSS‑u u vezi s člankom 7. stavkom 1. te odluke tumačiti na način da, kada se utvrdi da operator koji je odabran u skladu s glavom II. navedene odluke i koji je ovlašten upotrebljavati radiofrekvencijski spektar na temelju članka 7. te odluke, nije pružio pokretne satelitske usluge posredstvom pokretnog satelitskog sustava do krajnjeg roka predviđenog člankom 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Odluke o MSS‑u, nadležna tijela država članica moraju, ili barem mogu, odbiti izdati odobrenja nužna za pribavljanje DKT‑ova mobilnih satelitskih sustava tom operatoru uz obrazloženje da nije poštovao obvezu koju je preuzeo u svojoj prijavi.

76

Budući da je Sud u svojoj presudi od 5. ožujka 2020., Viasat UK i Viasat (C‑100/19, EU:C:2020:174), već bio u prilici razmatrati isto pitanje, odgovor koji je on dao na to pitanje, kako je iznesen u izreci te presude, u potpunosti je primjenjiv na ovo prethodno pitanje.

77

U tim okolnostima na treće pitanje valja odgovoriti da članak 8. stavak 1. Odluke o MSS‑u u vezi s člankom 7. stavkom 1. te odluke treba tumačiti na način da, kada se utvrdi da operator koji je odabran u skladu s glavom II. navedene odluke i koji je ovlašten upotrebljavati radiofrekvencijski spektar na temelju članka 7. te odluke, nije pružio pokretne satelitske usluge posredstvom pokretnog satelitskog sustava do isteka krajnjeg roka predviđenog člankom 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Odluke o MSS‑u, nadležna tijela država članica nisu ovlaštena tom operatoru odbiti dodjelu odobrenja nužnih za pribavljanje DKT‑ova mobilnih satelitskih sustava, uz obrazloženje da nije poštovao obveze koje je preuzeo u svojoj prijavi.

78

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenog, Sud (drugo vijeće) odlučuje: