—

za Customs Support Holland BV, A. Jansen i J. Biermasz, advocaaten,

—

za nizozemsku vladu, M. Bulterman i B. Koopman, u svojstvu agenata,

—

za Europsku komisiju, A. Caeiros i H. Kranenborg, u svojstvu agenata,

1

Zahtjev za prethodnu odluku odnosi se na tumačenje tarifnih brojeva 2304, 2308 i 2309 Kombinirane nomenklature koja je sadržana u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi (SL L 256, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 12., str. 3.), kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 948/2009 od 30. rujna 2009.

2

Zahtjev je podnesen u okviru spora između Staatssecretarisa van Financiën (državni tajnik za financije) i Customs Supporta Holland BV u vezi s razvrstavanjem unutar KN‑a koncentrata sojinih bjelančevina, koji se stavlja na tržište pod nazivom „Imcosoy 62“ i koji se koristi kao sastojak krmnih smjesa za vrlo mladu telad.

3

Carinsko razvrstavanje robe uvezene u Europsku uniju uređeno je KN‑om.

4

Članak 12. stavak 1. Uredbe br. 2658/87, kako je izmijenjena Uredbom Vijeća (EZ) br. 254/2000 od 31. siječnja 2000. (SL L 28, str. 16.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 2., str. 216.), predviđa da Europska komisija svake godine donosi uredbu kojom se preuzima cjelokupna verzija KN‑a i carinskih stopa, koja proizlazi iz mjera koje donosi Vijeće Europske unije ili Komisija. Navedena uredba objavljuje se najkasnije do 31. listopada u Službenom listu Europske unije i primjenjuje se od 1. siječnja sljedeće godine. Iz spisa podnesenog Sudu proizlazi da je verzija KN‑a primjenjiva na činjenice u glavnom postupku ona koja se odnosi na godinu 2010., preuzeta iz Uredbe br. 948/2009.

5

Prvi dio KN‑a, koji se odnosi na uvodne odredbe, sadrži poglavlje I., koje se odnosi na „Opća pravila“ i čiji odsjek A, naslovljen „Opća pravila za tumačenje Kombinirane nomenklature“, među ostalim određuje:

„Razvrstavanje robe u [KN‑u] uređuju sljedeća načela.

[…]

[…]“

6

Drugi dio KN‑a sadrži poglavlje 23., naslovljeno „Ostaci i otpaci od prehrambene industrije; pripremljena životinjska hrana“, koje uključuje tarifne brojeve 2304, 2308 i 2309.

7

Tarifni broj 2304 KN‑a glasi:

„2304 00 00Uljane pogače i ostali kruti ostaci, neovisno jesu li mljeveni ili u obliku peleta ili ne, dobiveni pri ekstrakciji sojinog ulja“.

8

Tarifni broj 2308 KN‑a glasi:

[…]

2308 00 90

[…]

‐ ostalo“.

9

Tarifni broj 2309 KN‑a glasi:

10

U skladu s napomenom 1. poglavlja 23. KN‑a, u njezin tarifni broj 2309 razvrstava se „proizvode vrsta koje se rabe za hranidbu životinja, nespomenute niti uključene na drugome mjestu, dobivene preradom biljnih ili životinjskih materijala tako da su izgubili bitne značajke izvornog materijala, osim biljnih otpadaka, biljnih ostataka i nusproizvoda takve prerade“.

11

Vijeće za carinsku suradnju, koje je postalo Svjetska carinska organizacija (WCO), uspostavljeno je konvencijom o osnivanju navedenog vijeća sklopljenom u Bruxellesu 15. prosinca 1950. Harmonizirani sustav nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS) koji je izradio WCO uspostavljen je Međunarodnom konvencijom o Harmoniziranom sustavu nazivlja i brojčanog označavanja robe (u daljnjem tekstu: HS) sklopljenom u Bruxellesu 14. lipnja 1983. i prihvaćenom zajedno s protokolom o njezinim izmjenama od 24. lipnja 1986. u ime Europske ekonomske zajednice Odlukom Vijeća 87/369/EEZ od 7. travnja 1987. (SL L 198, str. 1.) (SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 2., svezak 6., str. 3.). KN preuzima tarifne brojeve i podbrojeve HS‑a. Samo sedma i osma znamenka određuju podbrojeve KN‑a.

12

Napomene s objašnjenjem HS‑a razrađene su u WCO‑u, u skladu s odredbama navedene konvencije.

13

Napomene s objašnjenjem o tarifnom broju 2304 HS‑a određuju:

„U ovaj se tarifni broj ne razvrstava uljane pogače i ostale krute ostatke dobivene pri ekstrakciji ulja sadržanog u sjemenu soje, prešanjem, otapalima ili centrifugiranjem. Ti su ostaci vrlo cijenjena stočna hrana.

[…]

Ovaj tarifni broj ne obuhvaća:

[…]

14

Napomene s objašnjenjem o tarifnom broju 2308 HS‑a određuju:

„Pod uvjetom da nisu uključeni u druge specifičnije tarifne brojeve Nomenklature i da su prikladni za hranidbu životinja, ovaj tarifni broj uključuje proizvode i biljni otpad, kao i ostatke ili nusproizvode dobivene industrijskim postupcima prerade biljnih materijala za ekstrakciju pojedinih njihovih sastavnih tvari.

[…]“

15

Napomene s objašnjenjem o tarifnom broju 2309 HS‑a određuju:

„Ovaj tarifni broj obuhvaća i melasirane ili ušećerene pripravke za stočnu hranu, kao i pripravke za hranidbu životinja, koji se sastoje od mješavine nekoliko hranjivih tvari, a namijenjeni su:

[…]

[…]

B.- Pripravci namijenjeni za dopunu, odnosno uravnoteživanje hrane proizvedene na farmi (,dodaci' hrani)

Tvari proizvedene na farmi općenito su relativno siromašne bjelančevinastim tvarima, mineralnim tvarima ili vitaminima. Pripravci namijenjeni uklanjanju tih pomanjkanja, tako da životinje dobivaju uravnoteženu prehranu, sastavljeni su, s jedne strane, od potonjih tvari i, s druge strane, od dodatnih energetskih tvari (ugljikovodika) koje služe za potporu drugim sastojcima smjese.

Iako je sastav tih pripravaka kvalitativno uglavnom sličan sastavu pripravaka iz točke A, oni se ipak razlikuju od potonjih pripravaka zbog relativno visokog sadržaja pojedinih hranjivih tvari koje sadrže.

[…]

C.- Pripravci namijenjeni za uporabu u proizvodnji ,cjelovite' hrane ili ,dopunske' hrane opisane u gore navedenim točkama A i B

Ti pripravci, poznati na tržištu pod nazivom premiksi, općenito su složenog sastava koji se sastoji od skupa elemenata (ponekad nazvanih aditivi), čiji su narav i proporcije određeni s ciljem utvrđene zootehničke proizvodnje. […]

Iz ovog su tarifnog broja isključeni:

[…]

[…]“

16

Iz odluke kojom se upućuje zahtjev proizlazi da je Imcosoy 62 koncentrat sojinih bjelančevina dobiven nakon dva industrijska postupka.

17

U skladu s odlukom kojom se upućuje prethodno pitanje, nakon što joj se oguli koža, soja se najprije podvrgava postupku ekstrakcije ulja, nakon kojeg ostaje ono što se uobičajeno naziva sojinim brašnom. To se brašno zatim pomiješa s etanolom i vodom radi izdvajanja preostalih masnoća, smanjenja sadržaja tvari koje nisu bjelančevine, uglavnom ugljikohidrata ili vlakana, i odstranjivanja određenih štetnih tvari. Tako dobiveni koncentrat sojinih bjelančevina ne sadrži trag korištenog etanola. Sastoji se, posebice, od bjelančevina, do 62% masenog udjela, i škroba, do manje od 10% masenog udjela.

18

Prema odluci kojom se upućuje prethodno pitanje, zbog visoke koncentracije ugljikohidrata sojino brašno, iako se koristi u hranidbi stoke, ne može se koristiti kao sastojak krmnih smjesa za vrlo mladu telad. Međutim, koncentrat sojinih bjelančevina dobiven iz sojinog brašna može biti sastojak krmnih smjesa za vrlo mladu telad s obzirom na smanjenu koncentraciju ugljikohidrata i vlakana.

19

Na temelju zahtjeva Customs Supporta Holland BV nizozemsko carinsko tijelo izdalo je 7. rujna 2010. obvezujuću tarifnu informaciju kojom se Imcosoy 62 razvrstava u podbroj 2309 90 31 KN‑a.

20

Dana 3. travnja 2012. Haarlem Rechtbank (Sud u Haarlemu) proglasio je žalbu koju mu je podnio Customs Support Holland BV osnovanom utvrdivši da je Imcosoy 62 trebao biti razvrstan u podbroj 2304 00 00 KN‑a. Nizozemsko carinsko tijelo podnijelo je žalbu protiv te presude Gerechtshofu Amsterdam (Žalbeni sud u Amsterdamu), koji je tu žalbu proglasio neosnovanom. Državni tajnik za financije podnio je stoga žalbu u kasacijskom postupku pred sudom koji je uputio zahtjev protiv presude Gerechtshofa Amsterdam.

21

U odluci kojom se upućuje prethodno pitanje Hoge Raad der Nederlanden (Vrhovni sud Nizozemske) smatra, s jedne strane, da tarifni broj 2304 KN‑a obuhvaća samo proizvode koji nastaju izravno iz ekstrakcije ulja i, s druge strane, da iako sojino brašno nastaje izravno iz postupka ekstrakcije ulja i zbog toga treba smatrati da je obuhvaćeno tarifnim brojem 2304 KN‑a, prerada sojinog ulja radi dobivanja koncentrata sojinih bjelančevina nije namijenjena ekstrakciji sojinog ulja, nego tomu da se ostaci dobiveni tom ekstrakcijom učine prikladnima za posebnu uporabu u hranidbi životinja. Iz toga zaključuje da se koncentrat sojinih bjelančevina prerađuje u proizvod druge vrste.

22

Sud koji je uputio zahtjev smatra da se proizvod može razvrstati u tarifni broj 2309 KN‑a samo ako proizlazi iz konačne prerade proizvoda, s izuzetkom aglomerata, ili iz miješanja proizvoda s ostalim proizvodima. Osim toga, on mora biti prikladan da služi samo za hranidbu životinja.

23

S tim u svezi, Hoge Raad der Nederlanden (Vrhovni sud Nizozemske) navodi da ekstrakcija ugljikohidrata, vlakana i štetnih tvari iz sojinog brašna predstavlja konačnu preradu kojom tako prerađeni proizvod postaje prikladan za upotrebu kao sastojak krmnih smjesa za vrlo mladu telad. Međutim, ističe da se, prema napomenama s objašnjenjem o tarifnom broju 2304 HS‑a, taj tarifni broj ne može primijeniti na proizvod koji se sastoji samo od jednog materijala ili smjese materijala koja je kao takva obuhvaćena određenim tarifnim brojem ni na nusproizvode obuhvaćene tarifnim brojem 2308 HS‑a. Hoge Raad der Nederlanden (Vrhovni sud Nizozemske) stoga ne isključuje da koncentrat sojinih bjelančevina, koji se sastoji od sojinog brašna iz kojeg su izdvojene određene tvari, nije obuhvaćen tarifnim brojem 2309 KN‑a.

24

U tim je okolnostima Hoge Raad der Nederlanden (Vrhovni sud Nizozemske) odlučio prekinuti postupak i uputiti Sudu sljedeća prethodna pitanja:

25

Svojim dvama pitanjima, koja valja ispitati zajedno, sud koji je uputio zahtjev pita, u biti, treba li KN tumačiti na način da je koncentrat sojinih bjelančevina, poput onog u glavnom postupku, obuhvaćen tarifnim brojem 2304, 2308 ili 2309 te nomenklature.

26

Kako bi se odgovorilo na postavljena pitanja, važno je s jedne strane istaknuti da Opća pravila za tumačenje KN‑a predviđaju da je razvrstavanje roba određeno prema pojmovima brojeva i bilješki odsjeka ili poglavlja, sadržaju naslova odsjeka, poglavlja ili potpoglavlja, za koje se smatra da imaju samo indikativnu vrijednost (vidjeti presude Lukoyl Neftohim Burgas, C‑272/14, EU:C:2015:388, t. 33. i Baby Dan, C‑272/14, EU:C:2015:388, t. 25.).

27

S druge strane, u skladu s ustaljenom sudskom praksom, u interesu pravne sigurnosti i jednostavnijeg nadzora, odlučujući kriterij za tarifno razvrstavanje robe mora se općenito tražiti u njezinim objektivnim značajkama i svojstvima, kako su definirane u tekstu tarifnog broja KN‑a i napomenama uz odjeljke ili poglavlja (vidjeti osobito presude Proxxon, C‑500/04, EU:C:2006:111, t. 21. i Vario Tek, C‑178/14, EU:C:2015:152, t. 21. te navedenu sudsku praksu).

28

Kad je riječ o napomenama s objašnjenjem HS‑a, valja dodati da su, iako nemaju obvezujuću snagu, važan instrument za osiguravanje jedinstvene primjene zajedničke carinske tarife te kao takve predstavljaju valjane elemente za njezino tumačenje (vidjeti u tom smislu presude Kloosterboer Services, C‑173/08, EU:C:2009:382, t. 25. i Agroferm, C‑568/11, EU:C:2013:407, t. 28.). Međutim, one ne mogu mijenjati sadržaj bilješke KN‑a (vidjeti, u tom smislu, presudu Duval, C‑44/15, EU:C:2015:783, t. 24.).

29

Također, namjena proizvoda može predstavljati objektivan kriterij razvrstavanja ako je svojstvena tom proizvodu te se ta svojstvenost procjenjuje na temelju njegovih osobina i objektivnih svojstava (presude Swiss Caps, C‑410/08 do C‑412/08, EU:C:2009:794, t. 29. i Agroferm, C‑568/11, EU:C:2013:407, t. 41.).

30

U ovom predmetu, valja napomenuti da je tarifni broj 2308 KN‑a, kao što proizlazi iz njegova teksta, rezidualni tarifni broj. Stoga je potrebno, s obzirom na opće pravilo 3.(a) za tumačenje KN‑a, najprije ispitati je li proizvod poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku obuhvaćen tarifnim brojem 2304 ili 2309 KN‑a.

31

Glede tarifnog broja 2304 KN‑a valja napomenuti da, kako je istaknuo sud koji je uputio zahtjev, Imcosoy 62 nije ostatak, u smislu tarifnog broja 2304 KN‑a, nastao slijedom postupka kojim je ulje izdvojeno iz soje, nego derivat tog ostatka dobiven slijedom zasebnog i naknadnog postupka, provedenog posebno radi proizvodnje tog koncentrata bjelančevina, tijekom kojeg se iz sojinog brašna izdvaja dio njegovih sastavnih tvari.

32

Nadalje, napomene s objašnjenjem o tarifnom broju 2304 HS‑a navode da taj tarifni broj ne obuhvaća koncentrate bjelančevina dobivenih odstranjivanjem pojedinih odmašćenih sastojaka sojinog brašna, koji se dodaju u pripremi hrane.

33

Kao prvo, iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da je Imcosoy 62 koncentrat bjelančevina, koji je namijenjen za upotrebu kao sastojak krmnih smjesa za vrlo mladu telad i da se taj proizvod dobiva iz sojinog brašna slijedom postupka kojim se, s jedne strane, izdvajaju preostale masnoće iz tog brašna i određene štetne tvari i, s druge strane, smanjuje sadržaj tvari koje nisu bjelančevine. Iz toga slijedi da je proizvod o kojem je riječ u glavnom postupku koncentrat bjelančevina dobiven odstranjivanjem pojedinih sastojaka sojinog brašna koji se dodaju u pripremi hrane.

34

Kao drugo, sojino brašno od kojeg se dobiva Imcosoy 62 treba smatrati odmašćenim proizvodom, čak i ako se u njemu može otkriti minimalna prisutnost ostataka ulja (vidjeti, u tom smislu, presudu Fancom, 129/81, EU:C:1982:91, t. 10. i 14.).

35

Iz toga slijedi da se ne može smatrati da je koncentrat bjelančevina, poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku, obuhvaćen tarifnim brojem 2304 KN‑a.

36

Glede tarifnog broja 2309 KN‑a, iz sudske prakse Suda proizlazi da pod „pripravcima“ u smislu tog tarifnog broja treba smatrati ili preradu proizvoda ili njegovo miješanje s drugim proizvodima. Da bi bio obuhvaćen tarifnim brojem 2309 KN‑a, proizvod o kojem je riječ mora, s jedne strane, biti prikladan samo za hranidbu životinja i, s druge strane, doživjeti konačnu preradu ili nastati iz smjese različitih materijala (vidjeti, po analogiji glede tarifnog broja 2307 Zajedničke carinske tarife iz 1965., koji je prethodio tarifnom broju 2309 KN‑a, presude Henck, 36/71, EU:C:1972:25, t. 4. i 12. i van de Poll, 38/72, EU:C:1972:127, t. 5.).

37

Iz opisa proizvodnog postupka u odluci kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da je Imcosoy 62 proizvod koji je doživio konačnu preradu i koji je prikladan samo za hranidbu životinja.

38

Nadalje, iz napomene 1. poglavlja 23. KN‑a proizlazi da njegov tarifni broj 2309 uključuje proizvode vrsta koje se rabe za hranidbu životinja, nespomenute niti uključene na drugom mjestu, dobivene preradom biljnih ili životinjskih materijala tako da su izgubili bitne značajke izvornog materijala, osim biljnih otpadaka, biljnih ostataka i nusproizvoda takve prerade.

39

Nesporno je da je Imcosoy 62 proizvod dobiven iz biljnog materijala, odnosno sojinog brašna. Osim toga, ne može se izjednačiti s otpadom, ostatkom ili nusproizvodom prerade kojoj je podvrgnuto sojino brašno jer je dobivanje tog proizvoda cilj navedene prerade.

40

Da bi bio obuhvaćen tarifnim brojem 2309 KN‑a, koncentrat bjelančevina soje, poput Imcosoya 62, mora biti dobiven postupkom u kojem je izgubio značajke koje su bitne za biljni materijal iz kojeg je izveden.

41

S tim u svezi, iz odluke kojom se upućuje prethodno pitanje proizlazi da prerada sojinog brašna, iz kojeg je nastao Imcosoy 62, ima utvrđenu zootehničku svrhu jer teži stvaranju koncentrata bjelančevina koji treba uzimati vrlo mlada telad, za razliku od sojinog brašna. Dakle, značajke i objektivna svojstva takvog proizvoda, a posebice odstranjivanje ili namjerno smanjenje pojedinih sastavnih tvari sojinog brašna da bi bilo prikladno za upotpunjivanje hranidbe pojedinih vrsta životinja, omogućuju donošenje zaključka da taj proizvod udovoljava zahtjevima za njegovo razvrstavanje u tarifni broj 2309 KN‑a.

42

To tumačenje podupiru napomene s objašnjenjem o tarifnom broju 2309 HS‑a, prema kojima taj tarifni broj točno obuhvaća pripravke namijenjene uklanjanju pomanjkanja bjelančevina u temeljnoj hranidbi životinja.

43

Naposljetku, KN ne sadrži specifičniji tarifni broj u koji bi se moglo razvrstati pripravak, poput Imcosoya 62, dobiven od sojinog brašna i namijenjen samo hranidbi životinja.

44

Iz toga slijedi da proizvod poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku treba razvrstati u tarifni broj 2309 KN‑a.

45

To utvrđenje ne dovode u pitanje napomene s objašnjenjem o tarifnom broju 2309 HS‑a koje, kao što navodi sud koji je uputio zahtjev, isključuju iz tog tarifnog broja, među ostalim, s jedne strane, aglomerirane proizvode koji se sastoje ili od samo jednog materijala ili od smjese materijala, no koja je kao takva obuhvaćena jednim određenim tarifnim brojem i, s druge strane, biljne otpatke, ostatke i nusproizvode iz tarifnog broja 2308 HS‑a.

46

Glede, kao prvo, isključenja, u navedenim napomenama s objašnjenjem, aglomeriranih proizvoda koji se sastoje ili od samo jednog materijala ili od smjese materijala, no koja je kao takva obuhvaćena jednim određenim tarifnim brojem, treba napomenuti da se Imcosoy 62 sastoji posebice od bjelančevina škroba, tako da se taj proizvod ne može smatrati aglomeriranim proizvodom koji se sastoji od samo jednog materijala. Imcosoy 62 ne može se smatrati ni aglomeriranim proizvodom koji se sastoji od smjese materijala koja je kao takva obuhvaćena jednim određenim tarifnim brojem. Naravno, taj je proizvod izveden iz sojinog brašna, koje je kao takvo obuhvaćeno tarifnim brojem 2304 KN‑a (presuda Fancon, 129/81 EU:C:1982:91, t. 15.). Međutim, taj derivat ne sadrži sve sastavne tvari sojinog brašna i ne može ga se razvrstati u tarifni broj 2304 KN‑a, zbog razloga navedenih u točkama 31. do 35. ove presude.

47

Glede, kao drugo, isključenja, u tim istim napomenama s objašnjenjem, biljnih otpadaka, biljnih ostataka i nusproizvoda iz tarifnog broja 2308 HS‑a, treba istaknuti da napomene s objašnjenjem HS‑a nisu obvezujuće za razliku od napomene 1. poglavlja 23. KN‑a, koja isključuje iz tarifnog broja 2309 KN‑a samo biljne otpatke, ostatke i nusproizvode nastale preradom čija je svrha proizvodnja proizvoda razvrstanog u taj tarifni broj. Međutim, kao što je istaknuto u točki 39. ove presude, koncentrat bjelančevine, poput Imcosoya 62, ne može biti obuhvaćen tim isključenjem.

48

Usto, rezidualna narav tarifnog broja 2308 HS‑a protivi se tomu da se proizvod koji u potpunosti odgovara preciznijem tarifnom broju HS‑a i Kombinirane nomenklature, kao što je slučaj s Imcosoyem 62 u odnosu na tarifni broj 2309, uzimajući posebice u obzir njegovu isključivu upotrebu za hranidbu životinja, razvrsta u tarifni broj 2308 KN‑a.

49

Slijedom navedenog, na postavljena pitanja treba odgovoriti da KN valja tumačiti na način da je koncentrat sojinih bjelančevina, poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku, obuhvaćen tarifnim brojem 2309 te nomenklature.

50

Budući da ovaj postupak ima značaj prethodnog pitanja za stranke glavnog postupka pred sudom koji je uputio zahtjev, na tom je sudu da odluči o troškovima postupka. Troškovi podnošenja očitovanja Sudu, koji nisu troškovi spomenutih stranaka, ne nadoknađuju se.

Slijedom navedenoga, Sud (deveto vijeće) odlučuje:

Kombiniranu nomenklaturu koja je sadržana u Prilogu I. Uredbi Vijeća (EEZ) br. 2658/87 od 23. srpnja 1987. o tarifnoj i statističkoj nomenklaturi i o Zajedničkoj carinskoj tarifi, kako je izmijenjena Uredbom Komisije (EZ) br. 948/2009 od 30. rujna 2009., valja tumačiti na način da je koncentrat sojinih bjelančevina, poput onog o kojem je riječ u glavnom postupku, obuhvaćen tarifnim brojem 2309 te nomenklature.