MIŠLJENJE

Europski gospodarski i socijalni odbor

Geopolitički učinak energetske tranzicije

_____________

Geopolitički učinak energetske tranzicije

[JOIN/2022/23 final]

REX/550

Izvjestitelj: Tomasz Andrzej WRÓBLEWSKI (PL, Gr. I)

Suizvjestitelj: Ioannis VARDAKASTANIS (EL, Gr. III)

HR

Zahtjev za savjetovanje:

28/06/2022

Pravna osnova:

članak 304 Ugovora o funkcioniranju Europske unije

Odluka Plenarne skupštine:

21/09/2022

Pravna osnova:

pravilo 52. stavak 2. Poslovnika

zahtjev za savjetovanje

Nadležna stručna skupina:

Stručna skupina za vanjske odnose

Datum usvajanja u Stručnoj skupini:

14/09/2022

Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:

21/09/2022

Plenarno zasjedanje br.:

572

Rezultat glasanja
((za/protiv/suzdržani):

229/1/6

1.    Zaključci i preporuke

1.1Godina 2022. ući će u povijest kao godina dubokih geopolitičkih i energetskih promjena diljem svijeta. EGSO pohvaljuje napore Europske komisije i pojedinačnih država članica koje su ubrzale proces oslobađanja od ovisnosti o opskrbi energijom iz Rusije. EGSO smatra da je, s obzirom na dinamiku rata u Ukrajini, ipak potrebno ubrzati taj proces uvođenjem strogog embarga koji mora biti popraćen brzim razvojem alternativnih čistih izvora energije.

1.2Ovo je mišljenje odgovor na zahtjev za savjetovanje o komunikaciji „Vanjsko djelovanje EU-a u području energetike u svijetu koji se mijenja“ (JOIN(2022)23), koju su 18. svibnja 2022. zajedno objavili Glavna uprava Europske komisije za energetiku i Visoki predstavnik Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku.

1.3EGSO pozdravlja činjenicu da je Europa i dalje na čelu energetske tranzicije, ali ističe da promjene unutar EU-a nisu dovoljne za ublažavanje učinaka globalnih emisija i da je u našem jasnom interesu djelovati na međunarodnoj razini, u pogledu klimatskih promjena i u pogledu gospodarskog rasta za osiguravanje održivog globalnog razvoja.

1.4EGSO pozdravlja brojne inicijative EU-a kojima se jača unutarnja otpornost EU-a, kao što je REPowerEU, ili inicijative kojima se doprinosi političkoj stabilnosti, kao što su Partnerstvo za pravednu energetsku tranziciju, Global Gateway i Zeleni program za zapadni Balkan.

1.5EGSO istodobno skreće pozornost na činjenicu da bi zbog trenutačnih političkih napetosti bila potrebna još aktivnija suradnja sa zemljama koje mogu opskrbljivati Europu plinom i naftom. To su, među ostalima, Sjedinjene Američke Države i, u različitoj mjeri, zemlje Južne Amerike i Afrike, na čiji bi izvoz fosilnih goriva trebalo odgovoriti prijenosom znanja i obnovljivim tehnologijama koji bi mogli ubrzati njihovu klimatsku tranziciju.

1.6EGSO pozdravlja inicijativu za priključivanje Moldove i Ukrajine na europsku energetsku mrežu, ali i poziva na povremeno preispitivanje geopolitičke situacije koja je rezultat dinamičnih promjena energetske strukture u zemljama kao što su Armenija, Gruzija i Kazahstan.

1.7EGSO skreće pozornost na potrebu izgradnje posebnih odnosa sa zemljama koje su glavni dobavljači teških metala i sirovina potrebnih za proizvodnju tehnologija čiste energije, a koje bi mogle biti ugrožene. To iziskuje razvoj cijele jedne nove podvrste međunarodnih odnosa: europske energetske diplomacije.

1.8S obzirom na nedavno iskustvo s prekomjernom ovisnošću Europe o sirovinama iz nesigurnih izvora, EGSO poziva EU da bude što fleksibilniji u svojim ambicioznim planovima za energetsku tranziciju, čime bi se omogućilo dovoljno vremena da se analizira geopolitički učinak odabranih odluka i da ih se prilagodi ako uzrokuju neželjene i neočekivane napetosti u svijetu.

2.    Uvod

2.1Pitanja povezana s energetskom tranzicijom već su dugi niz godina na vrhu političkog dnevnog reda diljem svijeta. Europska unija je s europskim zelenim planom predvodnik u energetskoj tranziciji na temelju svojih vrijednosti održivosti, solidarnosti i međunarodne suradnje. Međutim, iako udio EU-a u globalnim emisijama iznosi samo oko 8 % (te se i dalje smanjuje), unutarnja politika EU-a, ma koliko ambiciozna bila, nije dovoljna.

2.2Kako je navedeno u zaključcima konferencije Geopolitika europskog zelenog plana, 1  multilateralizam je ključan za rješavanje tih zajedničkih prekograničnih klimatskih prijetnji, a planetarnu krizu može se rješavati multilateralizmom, a ne geopolitikom podjela. Navedeno je uzeto u obzir i u mišljenju „Nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama“, 2 u kojem je EGSO potvrdio potrebu za „jačanjem međunarodnog djelovanja za otpornost na klimatske promjene”, kako to navodi Komisija, u skladu s izjavom Komisije da „naša ambicija u pogledu prilagodbe klimatskim promjenama mora biti usklađena s našim globalnim vodstvom u području ublažavanja klimatskih promjena”.

2.3Budući da klimatske promjene i s njima povezane mjere uzrokuju velike promjene u geopolitici i industriji, na prvom mjestu procvat energije iz obnovljivih izvora, te snažno utječu na međunarodne odnose, EGSO je odlučio da bi se u izradi sveobuhvatnog krovnog mišljenja o klimatskim promjenama bilo ključno usmjeriti na geopolitičke učinke.

2.4Iako postoji znanstveni konsenzus o potrebi smanjenja emisija stakleničkih plinova u atmosferu, u klimatskoj se politici ne mogu zanemariti rastuće pozitivne i negativne veze među povezanim gospodarskim, društvenim i ekološkim izazovima.

2.5Funkcioniranje i parametri energetskog tržišta izravno su povezani s političkom situacijom u pojedinačnim regijama. Tome pridonosi i činjenica da opskrbu fosilnim gorivima karakterizira velika ovisnost o nekoliko zemalja proizvođača.

2.6Kako je navedeno u mišljenju EGSO-a „Vanjska dimenzija energetske politike EU-a“, 3 zbog dominacije određenih izvoznica energenata koje nemaju ista tržišna i politička pravila kao EU, pitanje energetske sigurnosti među najvažnijim je prioritetima EU-a. Tada su se spominjale posljedice vojne agresije u Gruziji 2008., ali kontekst je i dalje izrazito relevantan s obzirom na trenutačnu situaciju u Ukrajini, koja snažno utječe na percepciju pitanja povezanih s energetskom sigurnošću i geopolitikom.

2.7U srednjoročnom razdoblju svjetska energetska scena neće nimalo nalikovati današnjoj. Energetska tranzicija znatno će utjecati na geopolitiku, a donijet će i prijetnje i prilike. Priroda tog utjecaja ovisit će o mnogim čimbenicima. Jedan primjer je da dekarbonizacija može dovesti do veće ovisnosti o uvozu plina, što bi odnose između EU-a i Rusije moglo učiniti još složenijima.

2.8Kako se energetski sustav mijenja, mijenjat će se i energetska politika. U svijetu čiste energije pojavit će se novi pobjednici i gubitnici. Neki to vide kao svemirsku utrku u pogledu čiste energije. Zemlje ili regije koje svladavaju čistu tehnologiju, izvoze zelenu energiju ili uvoze manje fosilnih goriva mogu imati koristi od novog sustava, dok bi se moć onih koje se oslanjaju na izvoz fosilnih goriva mogla smanjivati.

3.    Opće napomene

3.1Ako energetska transformacija znači poduzimanje sistemskih aktivnosti i mjera usmjerenih na smanjenje ispuštanja u atmosferu ugljikovih spojeva koji ubrzavaju procese klimatskih promjena, onda bi osim u području energetske transformacije optimalna rješenja trebalo tražiti i provoditi i u području održive poljoprivrede i održivog gospodarenja šumama, biosekvestracije, uzgoja ili korištenja stoke te prilika koje proizlaze iz razvoja tehnologije hvatanja i skladištenja ugljikova dioksida.

3.2Uzimajući u obzir razinu emisija stakleničkih plinova koje proizvode države članice EU-a u usporedbi s drugim svjetskim gospodarstvima te s ciljem postizanja zahtijevanih rezultata i suzbijanja klimatskih promjena, potrebno je uložiti napore da se u koaliciju uključe i druge zemlje. EU posebnu pozornost treba posvetiti svim mogućim oblicima međunarodne suradnje, uključujući ulaganja i trgovinska i inovacijska partnerstva, radi jačanja mjera prilagodbe na globalnoj razini, a posebno u zemljama u razvoju.

3.3Trgovinske aktivnosti koje poduzimaju države članice EU-a ostavljaju značajan ugljični otisak u ostatku svijeta. Odgovornost je EU-a da se pozabavi tom vanjskom dimenzijom provedbe europskog zelenog plana, među ostalim promicanjem tranzicije u bilateralnoj i regionalnoj razvojnoj suradnji i rješavanjem negativnih vanjskih učinaka u svojim trgovinskim politikama.

3.4Geopolitika je ključna za jamčenje uspjeha europskog zelenog plana jer će zelena tranzicija očito imati dramatičan učinak na međunarodne odnose. Različiti prioriteti koje imaju razvijene zemlje i zemlje u razvoju predstavljat će značajan izazov jer će europski zeleni plan nerazmjerno utjecati na njih. U rješavanju tih izazova razvijeni svijet trebao bi uložiti sve napore u odgovoru na učinak na zemlje s niskim dohotkom kako bi pokazao da neće biti zapostavljene u europskom zelenom planu.

3.5Primjer aktivnosti usmjerenih na uključivanje globalnih partnera je Partnerstvo za pravednu energetsku tranziciju koje su na sastanku na vrhu svjetskih čelnika COP26 pokrenule vlade Južne Afrike, Francuske, Njemačke, Ujedinjene Kraljevine, SAD-a i EU-a. Cilj inicijative je podržati Južnu Afriku u dekarbonizaciji gospodarstva kako bi se odmaknula od gospodarstva temeljenog na ugljenu prema gospodarstvu s niskom razinom emisija i otpornim na klimatske promjene koje se temelji na čistoj, zelenoj energiji i tehnologiji.

3.6Drugi primjer je Global Gateway, nova europska strategija usmjerena na poticanje pametnih, čistih i sigurnih veza u digitalnom, energetskom i prometnom sektoru te na jačanje zdravstvenih, obrazovnih i istraživačkih sustava u cijelom svijetu. Cilj strategije Global Gateway je mobilizirati do 300 milijardi EUR investicija u razdoblju od 2021. do 2027. kako bi se podržao trajan globalni oporavak, uzimajući u obzir potrebe partnera i interese EU-a.

3.7Još jedan primjer od posebnog značaja u kontekstu geopolitike je Zeleni program za zapadni Balkan, čiji je cilj podržati sveobuhvatnu ekološku transformaciju prema kružnom i održivom gospodarstvu s niskom razinom emisija na zapadnom Balkanu. Konkretno, u okviru tog programa može se iskoristiti potencijal kružnog gospodarstva stvaranjem više radnih mjesta i pružanjem mogućnosti za novi rast. Odgovarajuće financiranje sredstvima EU-a, nacionalnih vlada i privatnog sektora bit će ključno kako bi se poduprla ta zelena tranzicija. Prema mišljenju EGSO-a „Energija – čimbenik razvoja i produbljivanja postupka pristupanja zemalja zapadnog Balkana“, 4 energija bi trebala biti čimbenik razvoja i međupovezanosti regije, a građanima zapadnog Balkana trebalo bi dati jasnu sliku o gospodarskim i ekološkim prednostima pristupanja EU-u.

3.8Kao što je navedeno u zaključcima spomenute konferencije Geopolitika europskog zelenog plana, energetska tranzicija bit će popraćena značajnom volatilnošću cijena energije. To predstavlja geopolitički izazov čijem bi ublažavanju trebali pomoći EU i njegovi globalni partneri smanjenjem rizika povezanih s promicanjem i širenjem upotrebe čiste energije i izbjegavanjem pogoršanja već postojećih nejednakosti.

3.9To je već izraženo u mišljenju EGSO-a „Stvaranje Europe otporne na klimatske promjene – nova strategija EU-a za prilagodbu klimatskim promjenama“, 5 u kojem je Odbor pozvao Komisiju da ubuduće radi na tome da politike prilagodbe klimatskim promjenama budu bolje usklađene s klimatskom pravdom. Odbor je uvidio da klimatske promjene mogu imati različite društvene, gospodarske, javnozdravstvene i druge negativne posljedice na zajednice te se zalagao za rješavanje problema postojećih nejednakosti dugoročnim strategijama ublažavanja i prilagodbe kako nitko ne bi bio zapostavljen. EGSO je poticao Komisiju da objasni kako će točno ukloniti prepreke za pristup financiranju najugroženijih zemalja, zajednica i sektora na svjetskoj razini te kako će uključiti prijedloge za integraciju rodne perspektive i rješavanje pitanja nejednakosti na regionalnoj i lokalnoj razini.

3.10Vanjska politika EU-a za borbu protiv klimatskih promjena ne bi se smjela oslanjati samo na države članice EU-a za pružanje „vanjskih” argumenata i potporu provedbi zahtjevne strategije klimatske transformacije već i na iskorištavanje znanja iz zemalja izvan EU-a (na primjer, suradnja s Američkom službom za očuvanje prirodnih resursa (NCRS) i drugim sličnim organizacijama). Trebalo bi imati na umu da je jednako važno voditi brigu o internoj razmjeni primjera dobre prakse i razvoju sustavnog pristupa izazovima povezanima s transformacijom u sklopu inicijativa kao što je izgradnja zajedničkog energetskog tržišta.

3.11Zbog dinamičnog razvoja obnovljivih izvora energije potrebna je paralelna modernizacija infrastrukture za prijenos i integracija energetskog sustava te odmak od centraliziranog načina proizvodnje i opskrbe električnom energijom. Potrebno je dosljedno promicati lokalne inicijative za zadovoljavanje energetskih potreba u skladu s načelom supsidijarnosti. Kako je navedeno u mišljenju EGSO-a „Energija za klimatski neutralno gospodarstvo: strategija EU-a za integraciju energetskog sustava“, 6 Komisija bi trebala potaknuti susjede Europske unije, a prvenstveno zemlje Istočnog partnerstva, da slijede plan integracije sustava, koji je važan ne samo za postizanje klimatske neutralnosti nego i za stabilnost opskrbe i pristupačne cijene za privatne potrošače i gospodarstvo, i uključe ga u svoje politike. Trebalo bi dodatno ispitati je li u tu svrhu koristan porez na CO2 na granici.

3.12Nije moguće vjerodostojno i djelotvorno provoditi strategiju predstavljanja potrebe za provedbom klimatske politike izvan EU-a ako se društveni izazovi koji prate transformacijske procese ne rješavaju na odgovarajući način unutar država članica EU-a. Kako je navedeno u mišljenju EGSO-a „Nitko ne smije biti zapostavljen pri provedbi Programa održivog razvoja do 2030.“, 7 to da nitko ne smije biti zapostavljen znači da svi članovi društva, a osobito oni koji ne drže korak, imaju stvarnu mogućnost da iskoriste prilike i da budu dobro pripremljeni za suočavanje s rizicima. U tom je kontekstu potrebno posvetiti posebnu pozornost najranjivijim skupinama u društvu te regijama i državnim područjima u najnepovoljnijem položaju.

3.13Djelotvorno i društveno prihvatljivo rješavanje pitanja povezanih s različitim učinkom klimatske politike na pojedinačne države članice EU-a osiguralo bi kredibilitet EU-u da djeluje kao globalni predvodnik u području održivosti. Istodobno, predanost održivosti na globalnoj razini pridonosi ostvarenju ciljeva politike EU-a u drugim područjima (kao što su otklanjanje uzroka migracija, pravedna globalna trgovina i smanjenje ovisnosti o zemljama bogatima naftom sa stajališta vanjske politike).

3.14Kako je istaknuto u navedenom mišljenju, Europska komisija već je usvojila pristup ozbiljnije internalizacije vanjskih učinaka: primjerice, time što je uvažila da će obnovljiva energija biti u nepovoljnom položaju sve dok tržišna cijena ne bude u cijelosti odražavala vanjske troškove fosilnih resursa, a nastojala je uključiti i negativne vanjske učinke u prometni sektor.

3.15Obrazovanje i prijenos znanja ključni su na razini općeg obveznog obrazovanja i na razini komunikacije sa širom javnošću, s posebnim naglaskom na društvene skupine koje su izravno pogođene transformacijom. Nužno je jasno predstaviti civilizacijsku alternativu s kojom se suočavamo kako bismo djelotvorno obranili tezu prema kojoj će se trenutnim transformacijskim naporom dijela društva izbjeći znatno veći troškovi koji će se u slučaju neaktivnosti morati platiti cijeloj međunarodnoj zajednici.

3.16Energetska transformacija i razvoj novih zelenih tehnologija pridonose razvoju jedinstvenih znanja i kompetencija te stvaranju visokokvalificiranih radnih mjesta. Taj smjer razvoja europskih gospodarstava jedinstvena je razvojna prilika i omogućuje državama članicama EU-a da ojačaju svoju poziciju tehnološkog predvodnika u području transformacije koja se tumači kao smanjenje emisija. Povezivanje većeg broja zemalja koje nisu članice EU-a radi suzbijanja negativnih učinaka klimatskih promjena omogućit će stvaranje tržišta za tehnologije razvijene u europskim gospodarstvima.

3.17Postupno ukidanje fosilnih goriva potaknut će eskalaciju napetosti između država članica EU-a kao uvoznika tih sirovina i država koje nisu članice EU-a kao dobavljača. U tom bi slučaju posebno trebalo uzeti u obzir Rusiju kao lokalnog dobavljača goriva čiji prihodi od prodaje tih sirovina čine značajan dio proračunskih prihoda. Osim toga, zemlje Bliskog istoka, sjeverne Afrike i supsaharske Afrike čiji prihodi uvelike ovise o izvozu fosilnih goriva mogli bi se suočiti sa znatnim političkim i društvenim posljedicama koje bi pak mogle izazvati valove izbjeglica i migracije prema Europi. Promjena modela suradnje svakako se s političkog stajališta može smatrati prijetnjom položaju zemlje čije gospodarstvo i upravljanje ovise o prihodima od opskrbe fosilnim gorivima. Ulaganja i suradnička rješenja u promicanju zelene energije mogli bi biti prilika za pomoć tranziciji tih gospodarstava.

3.18Iskustvo rata koji se odvija u 21. stoljeću u Europi potiče na razmišljanje o odgovornoj upotrebi nuklearne energije i na reviziju pravila o taksonomiji koja ne pridonose negativnim učincima klimatskih promjena.

3.19Mogući embargo na uvoz ruske nafte, plina i ugljena u sklopu sankcija nametnutih Rusiji uslijed agresije na Ukrajinu ili prekid uvoza zbog potrebe obustave financijskih transfera koji podržavaju Putinov režim pridonijet će ubrzanju očekivanih geopolitičkih učinaka obustave uvoza goriva iz Rusije. Istodobno može postojati potreba za preispitivanjem brzine napuštanja upotrebe goriva dostupnih u državama članicama EU-a.

3.20Integracija u cilju stvaranja plinske unije država članica EU-a čini se opravdanom. Takav pristup omogućio bi zajedničke postupke nabave i pridonio postizanju povoljnih gospodarskih uvjeta te bi omogućio i koordinaciju odluka o obustavi uvoza te sirovine s istoka, što bi se, s obzirom na političku dimenziju takve odluke, pretočilo u koherentnu vanjsku politiku država članica EU-a.

4.    Izazovi i prilike

4.1Klimatska politika Europske unije imat će različit učinak ovisno o regiji na koju se odnosi i ovisno o aktivnostima koje se poduzimaju u području vanjske politike radi ublažavanja utvrđenog rizika i poboljšavanja tranzicijskih procesa.

4.2Kad je riječ o zapadnom Balkanu, očekivanja su velika u području aktivnosti energetskog tržišta u pogledu procesa priključenja EU-u. To može imati značajnu pozitivnu ulogu u oblikovanju geopolitičkih uvjeta u toj regiji. Potpisivanjem Izjave iz Sofije o zelenom planu vlade zemalja zapadnog Balkana obvezale su se postići klimatsku neutralnost do 2050. i potpuno se uskladiti s europskim zelenim planom. Konkretno, Zeleni program za zapadni Balkan mogao bi pridonijeti iskorištavanju potencijala kružnog gospodarstva stvaranjem više radnih mjesta i omogućavanjem novih prilika za rast. Odgovarajuće financiranje sredstvima EU-a, nacionalnih vlada i privatnog sektora bit će ključno kako bi se poduprla ta zelena tranzicija.

4.3Kad je riječ o Africi, prije svega bi trebalo naglasiti da politike ublažavanja klimatskih promjena nisu prioritet u zemljama tog kontinenta. EU bi stoga trebao surađivati s afričkim zemljama, kao što je slučaj s drugim zemljama u razvoju, kako bi se primjenom pristupa odozdo prema gore osiguralo da sve inicijative budu prihvaćene na lokalnoj razini i u skladu s prioritetima partnerskih zemalja. U suprotnom bi aktivnosti koje se poduzimaju u području klimatske politike mogle naići na nerazumijevanje i protivljenje lokalnih zajednica koje se bore s temeljnim problemima. Kako je navedeno u mišljenju EGSO-a „EU i Afrika: Ostvarivanje ravnopravnog razvojnog partnerstva temeljenog na održivosti i zajedničkim vrijednostima“, 8 izazovi s kojima se suočavaju afričke zemlje u razvoju vrlo su složeni i potrebno ih je rješavati pažljivim i višedimenzionalnim pristupom. Štoviše, očekuje se da će se potražnja za energijom na tom kontinentu udvostručiti do 2050. dok će stope siromaštva ostati visoke. Time bi se poteškoće u pogledu održivosti u ekološkom i socioekonomskom smislu nastavile, ako ne i produbile. Unatoč tome mogle bi se pojaviti određene prilike jer afričke zemlje imaju vodeću ulogu u području solarne fotonaponske tehnologije i proizvodnje sintetičkih goriva u velikim količinama. Specifične mogućnosti za zajedničke projekte, poslovne aktivnosti i politike mogle bi rezultirati novim socio-ekološkim pristupom tržišnom gospodarstvu.

4.4Kad je riječ o Istočnom partnerstvu, bliska suradnja sa zemljama koje poput EU-a uvelike ovise o fosilnim gorivima te su stoga izložene snažnoj volatilnosti cijena posebno je važna, osobito uzimajući u obzir trenutačna neprijateljstva u Ukrajini. Kad je riječ o Ukrajini, Moldovi i Gruziji, potrebno je uložiti napore da se tim zemljama pomogne u procesu osamostaljivanja od opskrbe fosilnim gorivima iz Rusije i omogućavanju priključivanja njihovih električnih mreža na europsku mrežu. Navedene aktivnosti sadržane su u nedavnoj deklaraciji o brzom priključivanju na elektroenergetsku mrežu EU-a pa je nužan zajednički napor tijela za donošenje odluka i operatora prijenosnih mreža.

Bruxelles, 21. rujna 2022.

Christa Schweng

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

_____________

(1)     https://www.eesc.europa.eu/hr/agenda/our-events/events/geopolitics-european-green-deal
(2)     SL C 374, 16.9.2021., str. 84.
(3)     SL C 264, 20.7.2016., str. 28.
(4)     SL C 32, 28.1.2016., str. 8.
(5)     SL C 374, 16.9.2021., str. 84.
(6)       SL C 123, 9.4.2021., str 22.
(7)     SL C 47, 11.2.2020., str. 30.
(8)     SL C 429, 11.12.2020., str. 105.