NAT/952
Izmjena Europskog zakona o klimi
MIŠLJENJE
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Uredbe (EU) 2021/1119 o uspostavi okvira za postizanje klimatske neutralnosti
(COM(2025) 524 final)
|
Kontakt:
|
nat@eesc.europa.eu
|
|
Administrator/ica:
|
Caroline VERHELST, Gaizka MALO
|
|
Datum dokumenta:
|
9/9/2025
|
Izvjestitelj: Teppo SÄKKINEN
|
Zakonodavni postupak:
|
EU Law Tracker
|
|
Zahtjev za savjetovanje:
|
Europski parlament, 7/7/2025
Vijeće, 16/7/2025
|
|
Pravna osnova:
|
članak 192. stavak 1. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
Dokument/i Europske komisije:
|
COM(2025) 524 final
|
|
Relevantni ciljevi održivog razvoja:
|
13. cilj održivog razvoja – klimatska politika
|
|
|
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
8/9/2025
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
51/5/3
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
D/M/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.PREPORUKE
1.1Europski gospodarski i socijalni odbor pozdravlja očekivanu izmjenu Zakona o klimi, kojom se predlaže obvezujući klimatski cilj za 2040., odnosno smanjenje neto emisija stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na 1990. EGSO ponovno izražava svoju potporu klimatskom cilju neto smanjenja emisija za 90 % do 2040. jer je on u skladu sa znanstvenim spoznajama o pravednom udjelu Europe u nastojanju da se ostvari cilj od 1,5 stupnja. Europi je kao kontinentu koji se najbrže zagrijava u interesu odlučno globalno djelovanje u području klime.
1.2EGSO podržava pristup koji je odabrala Komisija, a to je uključivanje smjernica o poticajnim politikama u članak 1. izmjene Zakona o klimi jer je to u skladu s prethodnim pozivom EGSO-a da se poticajnim politikama osigura konkurentnost europskih privrednih grana i pravedna tranzicija i da se sve tehnologije s nultim i niskim emisijama ugljika upotrebljavaju na troškovno učinkovit način jer je to jedini način za postizanje tog zahtjevnog cilja od 90 %.
1.3Kako bi se maksimalno povećao diplomatski utjecaj Europe uoči konferencije COP30 i izbjeglo daljnje narušavanje vjerodostojnosti, EGSO poziva Vijeće i Parlament da se najkasnije do rujna 2025. odnosno do početka listopada dogovore o klimatskom cilju za 2040. i popratnom nacionalno utvrđenom doprinosu. Tim bi se vremenskim okvirom EU-u omogućilo da smisleno surađuje sa svojim međunarodnim partnerima i drugim velikim onečišćivačima i da s vodećeg položaja oblikuje globalne ambicije.
1.4EGSO smatra da bi smanjenje emisija u EU-u trebalo biti glavni prioritet djelovanja u području klime i odražavati najvišu moguću razinu ambicije. EGSO uviđa da bi međunarodne jedinice mogle pružiti potrebnu fleksibilnost za postizanje cilja za 2040. Upotreba tih jedinica trebala bi biti strogo uvjetovana njihovim visokim integritetom i temeljiti se na pravu EU-a i mehanizmu kreditiranja iz Pariškog sporazuma kako bi se uzela u obzir opravdana zabrinutost u pogledu integriteta i izbjeglo njihovo korištenje kao zamjene za domaće djelovanje u području klime ili nanošenje štete za društvo ili okoliš. Te bi jedinice trebale biti usklađene i s drugim vanjskim i domaćim politikama EU-a. EGSO preporučuje osnivanje tijela na razini EU-a za nabavu, praćenje i osiguravanje kvalitete jedinica. Međunarodne jedinice ne bi se trebale koristiti u svrhu usklađivanja sa sustavom trgovanja emisijama (ETS).
1.5EGSO napominje da će buduće proširenje EU-a vjerojatno biti unutar vremenskog okvira cilja za 2040. Poziva Komisiju da pojasni učinak proširenja na klimatski cilj za 2040., kao i način izračuna referentne godine 1990. i cilja od 90 % u slučaju proširenog EU-a. EGSO poziva Komisiju i da poveća potporu zemljama kandidatkinjama kako bi se unaprijed prilagodile klimatskim i energetskim politikama EU-a.
1.6EGSO predlaže da se prednost da međunarodnim jedinicama generiranima u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u. Budući da će te zemlje vjerojatno biti buduće države članice, njihovi će projekti vjerojatno izravno doprinositi klimatskim ciljevima EU-a. Kako bi se uzeo u obzir taj potencijal i vremenski okvir proširenja, EGSO predlaže da se međunarodne jedinice zemalja kandidatkinja od 2031. nadalje uračunavaju u cilj za 2040.
1.7EGSO poziva Komisiju da u svrhu potpore osmišljavanju okvira politike za 2040. izradi objedinjenu procjenu učinka usmjerenu na cilj od 90 %, koja bi uključivala učinak korištenja međunarodnih jedinica.
1.8Kako bi se Europa usmjerila na put prema klimatskim ciljevima kojima se gradi europska konkurentnost i osiguravaju visokokvalitetna radna mjesta, EGSO preporučuje da se izvoz čistih tehnologija uključi u izmjenu Zakona o klimi i da se uspostavi pregled pokazatelja za čistu industriju kojim bi se pratio rast zapošljavanja, inovacija i izvoza u sektorima s nultom neto stopom emisija i time usmjerile provjere konkurentnosti EU-a i dala prednost načinima dekarbonizacije usmjerenima na izvoz.
1.9Budući da je poljoprivredno-prehrambeni sektor posebno pogođen klimatskim promjenama, i istovremeno ugrožen nižim ekološkim standardima u globalnom tržišnom natjecanju, EGSO predlaže da se sigurnost opskrbe hranom uključi u izmjenu Zakona o klimi među elemente koje treba razmotriti u naknadnim zakonodavnim prijedlozima. EGSO ističe da poljoprivrednici i vlasnici šuma imaju jedinstvenu ulogu u očuvanju ponora ugljika na kopnu. Održive poljoprivredne prakse doprinose smanjenju emisija i jačanju otpornosti, a ujedno promiču očuvanje prirodnih resursa, bioraznolikosti i zdravih ekosustava te imaju pozitivne učinke na proizvodnju i kvalitetu života ruralnih zajednica.
1.10Prepoznajući hitnost jačanja europske obrane i sigurnosti, EGSO potiče Komisiju da utvrdi i promiče tehnološka rješenja dvojne namjene koja služe i obrambenim i klimatskim ciljevima, uključujući čistu energiju za ključnu infrastrukturu, decentraliziranu čistu energiju za vojnu logistiku i niskougljične materijale za opremu i građevinarstvo. Ta bi sinergija trebala biti ugrađena u klimatsku i industrijsku strategiju.
2.POJAŠNJENJA
2.1Europski gospodarski i socijalni odbor bio je prvo europsko tijelo koje je već 2024. iznijelo stajalište o klimatskom cilju za 2040. EGSO ponavlja stajališta iznesena u mišljenju NAT/931, uključujući svoju potporu klimatskom cilju od 90 % do 2040. Prema savjetu Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene, postizanjem smanjenja neto domaćih emisija za 90 – 95 % do 2040. EU se usmjerava na izvediv i vjerodostojan put prema klimatskoj neutralnosti.
2.2EGSO naglašava, kao i u mišljenju NAT/931, da je taj cilj zahtjevan i da se može postići samo ako postoje poticajne politike kojima se osiguravaju konkurentnost europskih privrednih grana i pravedna tranzicija i ako se na troškovno učinkovit način koriste sve tehnologije s nultim i niskim emisijama ugljika. Nadalje, geopolitičke turbulencije u protekloj godini povećale su potrebu za jačanjem europske obrane i sigurnosti. Postupno ukidanje ovisnosti o uvozu fosilnih goriva za Europu je i pitanje sigurnosti.
2.3Preduvjet ambicioznog cilja za 2040. jest ostvarenje cilja smanjenja neto emisija za najmanje 55 % do 2030. EGSO pozdravlja nedavnu procjenu Europske komisije da su države članice u nacionalnim energetskim i klimatskim planovima gotovo premostile razlike u postizanju energetskih i klimatskih ciljeva za 2030. Poziva na daljnju usredotočenost na provedbu zakonodavstva „Spremni za 55 %” i podupiranje europskih poduzeća i kućanstava u prilagodbi novom regulatornom okruženju.
2.4Komisija je u komunikaciji iz 2024. iznijela procjene učinka za klimatski cilj za 2040. Predloženi cilj od 90 % nalazi se između dvaju mogućih raspona u procjeni, odnosno 85 – 90 % i 90 – 95 %. EGSO poziva Komisiju da u svrhu potpore osmišljavanju okvira politike za 2040. izradi objedinjenu procjenu usmjerenu na cilj od 90 %, koja bi uključivala učinak korištenja međunarodnih jedinica.
2.5EGSO je u mišljenju NAT/931 iznio šire političke dvojbe i prijedloge u pogledu klimatskog cilja za 2040. Nadovezujući se na to, ovo će mišljenje biti usmjereno na predloženu izmjenu Zakona o klimi i dodatna razmatranja koja su se pojavila od usvajanja prethodnog mišljenja.
Cilj za 2040. i globalna klimatska politika
2.6EGSO je na plenarnom zasjedanju u srpnju 2025. naglasio povezanost klime, mira i sigurnosti i pozvao EU da se pozicionira kao vjerodostojan i otporan predvodnik u globalnoj klimatskoj diplomaciji (REX/599). Budući da na EU otpada samo 6 % globalnih emisija, za ublažavanje klimatskih promjena na 1,5 °C potrebna je suradnja s drugim velikim onečišćivačima uz snažno domaće djelovanje u području klime.
2.7Cilj za 2040. temelj je novog nacionalno utvrđenog doprinosa EU-a, koji bi se trebao podnijeti najkasnije u rujnu prije konferencije COP30 u Brazilu. EGSO poziva Vijeće i Parlament da brzo nastave s usvajanjem cilja za 2040. i povezanog nacionalno utvrđenog doprinosa, uključujući okvirni cilj za 2035. Nepodnošenje nacionalno utvrđenog doprinosa već je naštetilo položaju Europe u globalnim pregovorima o klimi i smanjilo njezinu sposobnost pritiska na druga velika gospodarstva da donesu ambiciozne nacionalno utvrđene doprinose.
2.8Globalno okruženje klimatske diplomacije sve je izazovnije, posebno otkad su se Sjedinjene Američke Države drugi put povukle iz Pariškog sporazuma. Ipak, došlo je i do pozitivnih pomaka. EGSO posebno ističe povijesni sporazum Međunarodne pomorske organizacije (IMO) o propisima o nultoj neto stopi emisija u globalnom pomorskom prometu, čime je de facto stvorena prva globalna cijena ugljika.
2.9Kina je najveći svjetski izvor emisija i njezine su kumulativne povijesne emisije 2023. godine premašile emisije EU-a. Međutim, kineske emisije možda su dosegnule vrhunac 2025. jer država u velikoj mjeri uvodi čistu energiju. To bi mogla biti najava i vrhunca globalnih emisija tijekom 2020-ih, kako je 2023. predvidjela Međunarodna agencija za energiju. Međutim, novi pokretači potrošnje energije, kao što su podatkovni centri i umjetna inteligencija, mogu ometati taj razvoj ako se temelje na proizvodnji fosilne energije. Kina planira dostaviti nacionalno utvrđeni doprinos za cijelo gospodarstvo koji bi uključivao sve stakleničke plinove.
2.10Iako je Kina gospodarski konkurent i sistemski suparnik EU-a, ona je nužan partner za suradnju u ublažavanju klimatskih promjena. EU i Kina mogli bi djelovati kao „dvostruki motor” međunarodnog upravljanja u području klime i dekarbonizacije i time nadomjestiti suradnju SAD-a i Kine u području klime koja je bila ključna za sastavljanje Pariškog sporazuma. Istodobno je smanjenje rizika od prekomjerne ovisnosti o Kini kad je riječ o tehnologiji, komponentama i kritičnim sirovinama i dalje strateški prioritet Europe. EU bi trebao iskoristiti uspostavu snažnog klimatskog cilja za 2040. kao sredstvo za poticanje usporedivo ambicioznog cilja u Kini.
2.11Moguća primjena članka 6. Pariškog sporazuma za djelomičan doprinos klimatskom cilju EU-a za 2040. mogla bi, uz financiranje borbe protiv klimatskih promjena, biti platforma za pojačanu suradnju sjevera i juga u području klime. Kina ne bi trebala zbog povlačenja Sjedinjenih Američkih Država iz multilateralne i bilateralne suradnje u području klime i energije ostati jedini dostupan partner zemalja u razvoju pri prelasku na čistu energiju.
Proširenje EU-a i klimatski cilj za 2040.
2.12EGSO napominje da će buduće proširenje EU-a vjerojatno biti unutar vremenskog okvira cilja za 2040. Pridruživanjem novih država članica povećat će se ukupne emisije u EU-u, ali i potaknuti transformacija njihovih energetskih i industrijskih sektora njihovim uključivanjem u strukturu klimatske politike EU-a. Stoga proširenje EU-a može poslužiti kao moćan alat za unapređenje djelovanja u području klime. Nove države članice također mogu doprinijeti dekarbonizaciji cijelog EU-a omogućavanjem pristupa prirodnim resursima, industrijskim kapacitetima i stručnom znanju u području energetike. Istodobno, zemlje kandidatkinje mogle bi imati poteškoća u usklađivanju s klimatskim i energetskim politikama EU-a, kao što je sustav trgovanja emisijama.
2.13Zemlje kandidatkinje koje trenutačno sudjeluju u pregovorima o pridruživanju, odnosno zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija, čine 10 – 15 % ukupnih emisija EU-a. Budući da su emisije u mnogim zemljama kandidatkinjama ostale stabilne, taj bi se udio mogao povećati jer se emisije u EU-u i dalje smanjuju. Ukrajina je ozbiljno pogođena brutalnim ruskim agresivnim ratom koji je u tijeku. EGSO naglašava da će nedostatak napretka u pogledu emisija u budućim državama članicama utjecati i na sposobnost EU-a da ostvari svoje klimatske ciljeve, posebno za 2040. i 2050., kao i svoje nacionalno utvrđene doprinose. Stoga je potpora dekarbonizaciji zemalja kandidatkinja u interesu EU-a.
2.14Poziva Komisiju da pojasni učinak proširenja na klimatski cilj za 2040., kao i način izračuna referentne godine 1990. i cilja od 90 % u slučaju proširenog EU-a. Poziva Komisiju i da poveća potporu zemljama kandidatkinjama kako bi se unaprijed prilagodile klimatskim i energetskim politikama EU-a. Moguća upotreba međunarodnih kredita u okviru klimatskog cilja za 2040. mogla bi biti djelotvoran način podupiranja zemalja kandidatkinja, a istovremeno bi se izravno doprinosilo nacionalno utvrđenim doprinosima i klimatskim ciljevima EU-a.
Međunarodne jedinice kao dio cilja za 2040. i klimatske politike EU-a
2.15Komisija predlaže da se u izmjeni Zakona o klimi od 2036. u cilj za 2040. uračunava mogući ograničeni doprinos visokokvalitetnih međunarodnih ugljičnih jedinica u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma u iznosu do 3 % neto emisija EU-a iz 1990. Člankom 6. strankama se omogućuje suradnja i trgovina u pogledu smanjenja i uklanjanja emisija. Preostala pravila i smjernice za članak 6. konačno su doneseni 2024. na konferenciji COP29 u Bakuu.
2.16Iako je do 2020. bilo moguće koristiti međunarodne jedinice u okviru europskog sustava trgovanja emisijama, trenutačni okvir klimatske politike EU-a ne dopušta upotrebu međunarodnih jedinica za postizanje klimatskog cilja EU-a. Međutim, neke države članice EU-a planiraju primijeniti članak 6. kako bi ostvarile svoje domaće klimatske ciljeve koji nadilaze obveze EU-a.
2.17Međunarodnom suradnjom i člankom 6. može se otvoriti put za jačanje djelovanja i ambicija u području klime tako što će se strankama omogućiti da podupiru projekte ublažavanja klimatskih promjena u kojima se uz najniže troškove može postići najveći učinak na klimu. Člankom 6. može se osigurati i platforma za pojačanu suradnju sjevera i juga u području klime i poduprijeti ciljevi održivog razvoja. Prema Programu UN-a za zaštitu okoliša 60 zemalja već je potpisalo bilateralne sporazume kojima se predviđa primjena članka 6., bilo u svojstvu zemalja koje financiraju rezultate programa ublažavanja bilo u svojstvu zemalja u kojima se ti programi provode.
2.18EGSO uviđa da bi ograničena upotreba međunarodnih jedinica mogla pružiti potrebnu fleksibilnost za postizanje zahtjevnog cilja od 90 %. Međutim, postoje velike dvojbe u pogledu integriteta jedinica izdanih na temelju članka 6. Projekti koji se financiraju ugljičnim jedinicama kritizirani su zbog nedostatka transparentnosti, dodatnosti i uključenosti lokalnog stanovništva. EGSO napominje da je Europski znanstveni savjetodavni odbor za klimatske promjene predložio da se u nastojanju da se ostvari cilj za 2040. ne koriste međunarodne jedinice jer bi se time resursi mogli preusmjeriti s domaćih ulaganja i ugroziti okolišni integritet.
2.19EGSO stoga smatra nužnim da Komisija unutar zakonodavstva EU-a regulira kriterije podrijetla i kvalitete i druge uvjete koji se odnose na stjecanje i korištenje međunarodnih ugljičnih jedinica. Presudno je pomno pratiti upotrebu međunarodnih ugljičnih jedinica kako bi se osiguralo ispunjavanje utvrđenih pravnih preduvjeta. Korištenje tih jedinica trebalo bi se temeljiti na detaljnoj procjeni učinka.
2.20EGSO preporučuje da svako uključivanje međunarodnih jedinica u klimatsku strukturu EU-a bude strogo uvjetovano visokim integritetom jedinica. Uvjete bi trebalo razviti u suradnji s Europskim znanstvenim savjetodavnim odborom za klimatske promjene i nadzornim tijelom iz članka 6. stavka 4., nadovezujući se na mehanizam kreditiranja iz Pariškog sporazuma. Kako bi se povećala transparentnost i izbjeglo ugrožavanje domaćih ambicija, takve jedinice ne smiju zamijeniti domaće napore u sektorima s troškovno učinkovitim opcijama dekarbonizacije te bi ih trebalo prihvaćati samo iz projekata s dokazivom dodatnošću i socijalnim i okolišnim zaštitnim mjerama.
2.21Osim uvjeta integriteta, upotreba međunarodnih jedinica trebala bi biti usklađena s drugim ciljevima vanjske i unutarnje politike EU-a, među ostalim u pogledu vrste i sadržaja projekata i njihovih zemalja domaćina. Trebalo bi izbjegavati projekte kojima bi se izravno financirali strateški konkurenti europskim privrednim granama. Projekti bi također trebali biti usmjereni na posredne koristi u održivom razvoju, kao što je iskorjenjivanje energetskog siromaštva, i na promicanje upotrebe i izvoza europskih čistih tehnologija i klimatskih rješenja.
2.22Odabir zemalja domaćina u kojima će se provoditi projekti iz članka 6. može poslužiti za jačanje vanjskih partnerstava EU-a. Kako bi se postigla sinergija među politikama i povećao učinak, prednost bi se mogla dati projektima u zemljama domaćinima koje su povezane s inicijativama kao što su partnerstva za čistu trgovinu i ulaganja, partnerstva za pravednu energetsku tranziciju, politika susjedstva EU-a i potpora najmanje razvijenim zemljama. Kako Komisija napominje, upotreba međunarodnih jedinica trebala bi biti povezana s povećanjem ambicija u pogledu nacionalno utvrđenih doprinosa zemalja domaćina.
2.23EGSO posebno potiče da se u skladu s člankom 6. razmotri suradnja sa zemljama kandidatkinjama jer bi se time podržao njihov put prema članstvu u EU-u i vjerojatno izravno doprinijelo nacionalno utvrđenim doprinosima i klimatskim ciljevima EU-a. Time bi bilo manje vjerojatno da će međunarodne jedinice generirane u zemljama kandidatkinjama zamijeniti domaće djelovanje EU-a u području klime. Kako bi se uzeo u obzir taj potencijal i vremenski okvir proširenja, EGSO predlaže da se međunarodne jedinice generirane u zemljama kandidatkinjama od 2031. nadalje uračunavaju u cilj za 2040. Te bi jedinice trebale imati iste visoke standarde kvalitete kao i druge dopuštene jedinice. Kako bi se olakšala sustavna transformacija i usklađivanje s klimatskim i energetskim politikama EU-a, trebalo bi kao mogućnost razmotriti kreditiranje mjera politika.
2.24S pomoću tijela ili platforme na razini EU-a mogla bi se udružiti potražnja, povećati utjecaj projekata na klimu i njihove posredne koristi te pratiti i osigurati kvaliteta projekata u usporedbi s projektima koje naručuju pojedinačne države članice. EGSO preporučuje komparativnu analizu međunarodnih primjera, kao što su japanski zajednički mehanizam kreditiranja (JCM) ili švicarska zaklada Klik, i razmatranje uspostave sličnog tijela na razini EU-a.
2.25Postoji nekoliko načina da se međunarodna suradnja uključi u okvir klimatske politike EU-a, primjerice po sektorima (sustav trgovanja emisijama, Uredba o raspodjeli tereta i LULUCF (korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo)) i među akterima (Komisija, država članica ili poduzeća). EGSO se slaže s prijedlogom Komisije u kojem se navodi da se te međunarodne jedinice ne bi trebale koristiti u svrhu usklađivanja sa sustavom trgovanja emisijama. Stoga bi međunarodne jedinice trebale prvenstveno koristiti države članice, uz potporu Komisije.
2.26Sustav trgovanja emisijama najvažniji je alat EU-a za smanjenje emisija i postizanje klimatskih ciljeva za 2030. i 2040. Predvidljiva cijena ugljika ključna je za ekonomsku opravdanost ulaganja u dekarbonizaciju. Stoga EGSO naglašava da treba očuvati cjelovitost sustava i upozorava na to da se međunarodne jedinice ne smiju ponovno uvoditi u sustav trgovanja emisijama jer bi mogle poremetiti tržište. Bolji način za poboljšanje sustava trgovanja emisijama bio bi da se taj sustav poveže s čvrstim domaćim mjerama uklanjanja ugljika.
Uloga uklanjanja i fleksibilnosti
2.27EGSO naglasak stavlja na smanjenje emisija postupnim ukidanjem korištenja fosilnih goriva. Iako uklanjanje ugljika ima s napredovanjem dekarbonizacije sve veću ulogu u postizanju klimatskih ciljeva EU-a, prekomjerno oslanjanje na ponore u tlu i industrijske ponore podrazumijeva nesigurnost i rizik od ovisnosti o fosilnim gorivima ili od gubitka ponora zbog šumskih požara, nametnika i drugih opasnosti. Uklanjanja ugljika imaju važnu komplementarnu ulogu. Iako fleksibilnost među sektorima može pomoći u usmjeravanju troškovno učinkovitog puta prema ostvarenju klimatskih ciljeva, prednost bi trebalo dati smanjenju emisija.
2.28EGSO u mišljenju NAT/931 poziva Komisiju da iz znanstvenog i ekonomskog aspekta procijeni ravnotežu između smanjenja emisija i uklanjanja ugljika. Nedavno modeliranje Europskog znanstvenog savjetodavnog odbora za klimatske promjene i Zajedničkog istraživačkog centra (JRC) ukazuje na znatnu nesigurnost u predviđenom kapacitetu ponora u tlu nakon 2030. zbog sve veće osjetljivosti na klimatske promjene. EGSO stoga predlaže da se u cilj za 2040. uvede preventivno mjerilo udjela uklanjanja ugljika na temelju ponora u tlu, koji primjerice ne bi premašivao 5 % ukupnog cilja uklanjanja. Time bi se osiguralo da se prednost daje izravnom smanjenju emisija, a istodobno će se i dalje naglašavati da treba održavati ponore ugljika i njima upravljati.
2.29EGSO ističe da poljoprivrednici i vlasnici šuma imaju jedinstvenu ulogu čuvara ponora ugljika u tlu jer mogu povećati hvatanje ugljika iz atmosfere i proizvoditi biomasu kao zamjenu za fosilne materijale. Da bi se potaknule te prakse, trebalo bi hitno provesti okvir za uklanjanje ugljika i gospodarenje ugljikom. Prirodna rješenja, od agrošumarstva do močvarnih područja i urbanih zelenih površina, također mogu donijeti posredne koristi u pogledu prilagodbe i bioraznolikosti.
2.30EGSO naglašava da sigurnost opskrbe hranom mora ostati u središtu klimatske i poljoprivredne politike, posebno s obzirom na to da učinci klimatskih promjena ugrožavaju proizvodnju hrane u cijelom svijetu. EGSO ponavlja svoj poziv iz mišljenja NAT/931 da se u bliskom dijalogu s poljoprivrednicima i drugim dionicima utvrdi okvirni cilj smanjenja emisija za poljoprivredno-prehrambeni sektor.
2.31EGSO podržava uključivanje odlučnih mjera industrijskog uklanjanja ugljika u sustav trgovanja emisijama, kako je predložila Komisija. Napominje da prema procjeni učinka čak i u najambicioznijim scenarijima preostale emisije ostaju u sektoru sustava trgovanja emisijama. Stoga uključivanje trajnih uklanjanja, uglavnom s pomoću tehnologija hvatanja i skladištenja ugljika u proizvodnji bioenergije (BECCS) i hvatanja i skladištenja ugljika izravno iz zraka (DACCS), može pomoći u upravljanju likvidnošću tržišta koje se smanjuje, uravnotežiti emisije koje je teško smanjiti i potaknuti povećanje hvatanja ugljika.
Poticajne politike za klimatski cilj za 2040.
2.32Zahtjevan klimatski cilj mora biti popraćen poticajnim politikama kako bi se osigurala europska konkurentnost, pravedna tranzicija i upotreba svih tehnologija s nultim i niskim emisijama ugljika na troškovno učinkovit način. EGSO stoga pozdravlja činjenicu da će Komisija u izmjenu Zakona o klimi uključiti smjernice za predstojeće zakonodavne prijedloge. U njima se općenito se razmatraju gospodarski, socijalni i okolišni aspekti potrebni za postizanje klimatskih ciljeva EU-a. Priprema strukture klimatske politike za razdoblje nakon 2030., uključujući temeljite procjene učinka, mora se odvijati u skladu s tim smjernicama i biti usmjerena na provedbu.
2.33EGSO pozdravlja ponovno stavljanje naglaska na konkurentnost Europe u planu za čistu industriju. U svojem mišljenju NAT/931 EGSO je pozvao Komisiju da proširi provjeru konkurentnosti na druga velika gospodarstva, uključujući njihove klimatske, energetske i industrijske politike i gospodarske pokazatelje. S obzirom na nedavne događaje u SAD-u, uključujući ukidanje subvencija za čistu energiju i industriju iz Zakona o smanjenju inflacije, EU bi se mogao pozicionirati kao glavno odredište za ulaganja u proizvodnju čistih tehnologija i materijala. Europa bi također trebala nastojati sustavno povećavati izvoz svojeg sektora čistih tehnologija, koji raste brže od izvoza iz SAD-a, ali zaostaje za Kinom, kako je navedeno u Komunikaciji o provedbi plana za čistu industriju. Mogao bi se uspostaviti pregled pokazatelja za čistu industriju kako bi se pratio rast zaposlenosti, inovacija i izvoza u sektorima s nultom neto stopom emisija.
2.34Održavanje dinamične europske industrijske baze ključna je sastavnica otvorene strateške autonomije i temelj za proizvodnju čistih tehnologija i materijala. Prema analizi podataka Eurostata, države EU-a od 2019. do 2023. izgubile su više od 850 000 radnih mjesta u industriji. EGSO naglašava potrebu za zaštitom od istjecanja ugljika i promicanjem jednakih uvjeta putem multilateralnih sporazuma, trgovinskih pregovora i politika EU-a.
2.35EGSO prepoznaje hitnu potrebu za jačanjem europske obrane, sigurnosti i pripravnosti uz istodobno nastojanje da se ostvare naši klimatski ciljevi. Prema centru za strateško promišljanje Bruegel sinergija između klime i obrane vidljiva je u nekoliko područja, primjerice u području čiste energije, inovacija, pravedne tranzicije i pripravnosti. EGSO poziva Komisiju da aktivno utvrdi i promiče potencijalne načine na koje nužan fokus na obranu i obrambenu industriju može doprinijeti klimatskim ciljevima. Osim toga, odlučno djelovanje u području ublažavanja i prilagodbe ujedno je bitan dio europske sigurnosti i pripravnosti. Prema procjeni učinka, mjerama za smanjenje emisija od 90 % mogla bi se smanjiti ovisnost EU-a o uvozu energije s više od 55 % na 25 %, čime bi se doprinijelo trenutačnim nastojanjima da se postupno ukine uvoz ruske energije.
3.PREDLOŽENE IZMJENE ZAKONODAVNOG PRIJEDLOGA EUROPSKE KOMISIJE
Amandman 1.
U vezi s preporukom br. 1.4.
|
Prijedlog Komisije
|
Amandman EGSO-a
|
|
od 2036. mogući ograničeni doprinos cilju za 2040. u pogledu visokokvalitetnih međunarodnih jedinica u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma od 3 % neto emisija EU-a iz 1990., čime se EU i treće zemlje podupiru u postizanju putanja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se porast globalne prosječne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C i da se porast temperature nastoji ograničiti na 1,5 °C iznad predindustrijske razine – podrijetlo, kriteriji kvalitete i drugi uvjeti koji se odnose na stjecanje i korištenje takvih jedinica reguliraju se pravom Unije;
|
od 2036., odnosno od 2031. za jedinice generirane u zemljama kandidatkinjama za članstvo u EU-u u aktivnim pregovorima o pridruživanju, mogući ograničeni doprinos cilju za 2040. u pogledu visokokvalitetnih međunarodnih jedinica u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma od 3 % neto emisija EU-a iz 1990., čime se EU i treće zemlje podupiru u postizanju putanja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se porast globalne prosječne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C i da se porast temperature nastoji ograničiti na 1,5 °C iznad predindustrijske razine – podrijetlo, kriteriji kvalitete i drugi uvjeti koji se odnose na stjecanje i korištenje takvih jedinica reguliraju se pravom Unije;
|
|
Obrazloženje
|
|
Navedeno u poglavljima „Proširenje EU-a i klimatski cilj za 2040.” i „Međunarodne jedinice kao dio cilja za 2040. i klimatske politike EU-a”.
|
Amandman 2.
Povezan s preporukom 1.4.
|
Prijedlog Komisije
|
Amandman EGSO-a
|
|
od 2036. mogući ograničeni doprinos cilju za 2040. u pogledu visokokvalitetnih međunarodnih jedinica u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma od 3 % neto emisija EU-a iz 1990., čime se EU i treće zemlje podupiru u postizanju putanja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se porast globalne prosječne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C i da se porast temperature nastoji ograničiti na 1,5 °C iznad predindustrijske razine – podrijetlo, kriteriji kvalitete i drugi uvjeti koji se odnose na stjecanje i korištenje takvih jedinica reguliraju se pravom Unije;
|
od 2036. mogući ograničeni doprinos cilju za 2040. u pogledu visokokvalitetnih međunarodnih jedinica, koje se ne smiju iskoristiti za usklađivanje sa sustavom ETS EU-a, u skladu s člankom 6. Pariškog sporazuma od 3 % neto emisija EU-a iz 1990., čime se EU i treće zemlje podupiru u postizanju putanja smanjenja neto emisija stakleničkih plinova u skladu s ciljem Pariškog sporazuma da se porast globalne prosječne temperature zadrži na razini koja je znatno niža od 2 °C i da se porast temperature nastoji ograničiti na 1,5 °C iznad predindustrijske razine – podrijetlo, kriteriji kvalitete, praćenje, izvješćivanje, transparentnost, mehanizmi odgovornosti i drugi uvjeti koji se odnose na stjecanje i korištenje takvih jedinica reguliraju se pravom Unije;
|
|
Obrazloženje
|
|
Navedeno u poglavljima „Proširenje EU-a i klimatski cilj za 2040.” i „Međunarodne jedinice kao dio cilja za 2040. i klimatske politike EU-a”.
|
Amandman 3.
Povezan s preporukom 1.8.
|
Prijedlog Komisije
|
Amandman EGSO-a
|
|
(j) djelovanje u području klime kao pokretač ulaganja i inovacija;
|
(j) djelovanje u području klime kao pokretač ulaganja, inovacija i izvoza čistih tehnologija i rješenja;
|
|
Obrazloženje
|
|
Navedeno u poglavlju „Poticajne politike za klimatski cilj za 2040.”.
|
Amandman 4.
Povezan s preporukom 1.9.
|
Prijedlog Komisije
|
Amandman EGSO-a
|
|
dodati novu točku (x) članku 1. stavku 5.
|
(x) osiguravanje sigurnosti opskrbe hranom;
|
|
Obrazloženje
|
|
Navedeno u poglavlju „Uloga uklanjanja i fleksibilnosti”.
|
Predsjednik Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš