ECO/657
Europski semestar 2025. – jesenski paket
MIŠLJENJE
Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskoj središnjoj banci, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru, Odboru regija i Europskoj investicijskoj banci: Europski semestar 2025. – jesenski paket
[COM(2024) 700 final]
Izvjestitelj: Petru Sorin DANDEA
|
Zahtjev za savjetovanje:
|
Europska komisija, 20/1/2025
|
|
Pravna osnova:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
Dokument/i Europske komisije:
|
COM(2024) 700 final
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
6/2/2025
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
60/0/2
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
D/M/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.PREPORUKE
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO):
1.1smatra da je velika šteta i doista neshvatljivo da je u trenutačnom turbulentnom političkom, društvenom i gospodarskom globalnom kontekstu Europska komisija odlučila da neće objaviti godišnji pregled održivog rasta, glavni dokument jesenskog paketa u kojem se predstavljaju političke smjernice za predstojeće razdoblje;
1.2smatra da ozbiljni i sve veći geopolitički rizici i pogoršanje funkcioniranja multilateralnih institucija u konačnici mogu imati velik učinak na europska gospodarstva, trgovinu, inflaciju i rast. Europske institucije trebale bi biti spremne za suočavanje s kriznim situacijama;
1.3pozdravlja nastojanja Komisije da pokrene ciklus provedbe novog europskog okvira upravljanja i potiče je da što prije dovrši taj postupak. Međutim, Odbor smatra da u aktualnom izazovnom globalnom političkom i gospodarskom kontekstu države članice moraju pametno kombinirati mjere financijske stabilizacije s reformama i ulaganjima potrebnima da bi se u EU-u zadržao pozitivan trend održivog rasta;
1.4naglašava stajalište civilnog društva da, iako se u jesenskom paketu ističe važnost angažmana dionika, nedostaju konkretni mehanizmi za primjereno i djelotvorno uključivanje socijalnih partnera i organizacija civilnog društva na nacionalnoj razini;
1.5slaže se s prijedlogom Komisije da se, na temelju preporuka iz izvješća „Više od tržišta” Enrica Lette i „Budućnost europske konkurentnosti” Marija Draghija, početkom sljedeće godine pokrene kompas konkurentnosti;
1.6slaže se sa zaključkom Draghijeva izvješća da je glavni čimbenik manje produktivnosti i konkurentnosti gospodarstva EU-a u usporedbi s SAD-om i Kinom veliki investicijski deficit koji se akumulirao tijekom posljednja dva desetljeća. Odbor smatra da je prijeko potrebno promicati snažnu investicijsku politiku usmjerenu na najnaprednije tehnološke sektore, stvaranje europskog energetskog tržišta koje znatno smanjuje cijene energije i provedbu pravedne zelene i digitalne tranzicije, koristeći se pritom alatima koje pruža strateška autonomija europske industrijske politike;
1.7smatra da se ulaganja moraju financirati javnim i privatnim, nacionalnim i europskim kapitalom. Odbor smatra da bi trebalo uspostaviti europski fond za strateška ulaganja namijenjen financiranju europskih prioritetnih projekata i da bi višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2028. – 2034. trebao znatno povećati sredstva namijenjena investicijskim prioritetima.
Istodobno bi trebalo olakšati financiranje privatnih ulaganja putem jačanja kreditnog kapaciteta EIB-a i obnove programa InvestEU, kao i dovršetka bankovne unije i unije tržišta kapitala bez daljnjih neopravdanih kašnjenja;
1.8prima na znanje prijedlog Komisije da bi preporuke za pojedine zemlje trebale biti usmjerene na bolju provedbu reformi i ulaganja uključenih u Mehanizam za oporavak i otpornost i VFO s obzirom na to da se oni približavaju svojem kraju (Mehanizam završava 2026., a VFO 2027. godine). Međutim, s obzirom na trenutačnu stopu provedbe i transformativnu prirodu potrebnih reformi, EGSO poziva da se provede pragmatična procjena da bi se osigurala potpuna djelotvornost tog instrumenta koji nema presedana (Mehanizam za oporavak i otpornost), uključujući hitnu evaluaciju toga je li trenutačni vremenski okvir za provedbu i dalje prikladan za postizanje predviđenih ciljeva. Time će se državama članicama pogođenima strukturnom neravnotežom pomoći da ponovno uspostave ravnotežu svojih makroekonomskih politika bez ugrožavanja reformi kojima se podupire veća konkurentnost i stvara održivi rast;
1.9smatra da je, u teškom političkom i gospodarskom kontekstu s kojim se EU suočava, bolja suradnja među državama članicama ključna za prevladavanje tih prepreka. Odbor podržava Komisijin Prijedlog preporuke o ekonomskoj politici europodručja, u kojem se države članice pozivaju da pojedinačno i zajednički poduzmu mjere za poboljšanje konkurentnosti i poticanje produktivnosti;
1.10smatra da su analize i zaključci Komisije iz Zajedničkog izvješća o zapošljavanju točni i da ih se može pažljivo preoblikovati u preporuke za pojedine zemlje. Odbor također poziva države članice da intenziviraju napore za postizanje potrebnih poboljšanja na tržištu rada i da nastave provoditi načela europskog stupa socijalnih prava;
1.11potiče Komisiju da nastavi s programom za smanjenje opterećenja koje prekomjerna regulacija nameće europskim poduzećima, čime se smanjuje njihova sposobnost da se natječu na globalnoj razini. Komisija bi također trebala utvrditi i ukloniti regulatorne prepreke koje negativno utječu na konkurentnost, spajanja i preuzimanja europskih poduzeća. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti poduzećima čiji je tržišni status od strateške važnosti. Istodobno bi trebalo što više uskladiti jednostavne nacionalne propise, što bi u budućnosti dovelo do zajedničkih europskih standarda. EGSO smatra da su važna i nužna pravila dobre regulatorne kvalitete kojima se jamče prava potrošača i socijalna i okolišna prava;
1.12smatra da bi u prijedlozima za ulaganja i reforme u okviru preporuka za pojedine zemlje prednost trebalo dati rješavanju ozbiljnog problema stambenog pitanja, koji mnogim građanima i građankama, posebno mladima, onemogućuje uživanje tog temeljnog prava i postaje prepreka mobilnosti radne snage, a ona je čimbenik konkurentnosti.
2.POJAŠNJENJA
Argumenti u prilog preporukama 1.2. i 1.3.
2.1Ove jeseni Komisija je pokrenula ciklus europskog semestra, koji je dio novog okvira financijskog upravljanja. Zbog složene političke i gospodarske situacije na razini EU-a i na globalnoj razini Komisija je pripremila Nacrt preporuke Vijeća o srednjoročnim planovima za 21 državu članicu, Nacrt preporuke Vijeća o postupku u slučaju prekomjernog deficita za osam država članica i mišljenje o nacrtima proračunskih planova za 17 država članica. Komisija zbog složenih političkih okolnosti na nacionalnoj razini još čeka dovršetak višegodišnjih planova za neke države članice.
2.2EGSO smatra da u trenutačnom geopolitičkom kontekstu države članice moraju predano raditi na tome da EU zadrži status relevantnog aktera. To znači da mjere i reforme utvrđene u srednjoročnim planovima moraju biti usklađene s investicijskom politikom kojom se podupire održivi gospodarski rast.
2.3Ratno stanje u Ukrajini i na Bliskom istoku pogoršano je činjenicom da bi novi predsjednik SAD-a mogao pokrenuti trgovinski rat i da prijeti teritorijalnim pripojenjem nekoliko država, uključujući jednu članicu Europske unije.
2.4EGSO smatra da su indeksi nadzora makroekonomskih neravnoteža kojima se koristi Komisija zastarjeli i preporučuje da se bez odgode pokrene opsežna i temeljita revizija u cilju razvoja suvremenijeg, prilagođenijeg i djelotvornijeg sustava kojim se omogućuje točnija procjena napretka država članica u pogledu nacionalnih proračuna i provedbe reformi i ulaganja.
Argumenti u prilog preporuci 1.4.
2.5EGSO organizira godišnji postupak savjetovanja sa socijalnim partnerima i civilnim društvom u državama članicama. Oni često ističu da se savjetovanje s predstavnicima civilnog društva o programima reformi uvelike svodi na puko zadovoljavanje forme.
2.6Odbor smatra da treba poboljšati postupak savjetovanja, i na nacionalnoj i na europskoj razini. Savjetovanje bi trebalo dovesti do uključivanja prijedlogâ civilnog društva u nacionalne i europske programe.
Argumenti u prilog preporukama 1.5., 1.6. i 1.7.
2.7Odbor sa zanimanjem iščekuje objavu strateškog dokumenta Komisije o kompasu konkurentnosti.
2.8Kako bi se poboljšala razina konkurentnosti EU-a na globalnoj razini, Komisija i države članice moraju prije svega provesti program koji će dovesti do smanjenja cijena energije. Europska poduzeća trenutačno se suočavaju sa znatnim gubitkom konkurentnosti zbog vrlo visoke cijene energije, koja je dvostruko viša nego u Sjedinjenim Američkim Državama. EGSO smatra da EU mora, usporedno s kontinuiranim ulaganjem u prometne mreže i sustave za međusobno povezivanje, nastaviti razvijati kapacitete za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. To bi srednjoročno i dugoročno dovelo do učinkovite potrošnje energije tamo gdje je ona potrebna, čime bi se riješio problem gubitaka uzrokovanih nestalnom prirodom proizvodnje energije iz obnovljivih izvora i ograničenim skladišnim postrojenjima. Kratkoročno je potrebno uvesti mjere s trenutačnim učinkom da bi se premostila razlika u troškovima energije s kojima se suočavaju poduzeća iz EU-a u odnosu na njihove međunarodne konkurente, pri čemu prednost treba dati energetski intenzivnim industrijama. Takve bi mjere mogle uključivati:
·produljenje i unapređenje relevantnih odredbi privremenog okvira za krizne situacije i tranziciju;
·provedbu mehanizma ciljane potpore radi učinkovitog smanjenja rizika ugovora o kupnji energije iz obnovljivih izvora (za velike potrošače električne energije). To može uključivati državna jamstva za rizik od neispunjenja obveza otkupljivača, smanjenje troškova za energetski intenzivne sektore i dugoročna pravâ međusobnog povezivanja.
2.9S obzirom na geopolitičku rascjepkanost i napetosti u globalnom trgovinskom sustavu, EGSO smatra da je nužno da EU preispita zeleni plan i dopuni ga industrijskim planom, koji bi trebao promicati dovršetak energetske unije i reindustrijalizaciju EU-a. Industrijski plan trebao bi uključivati i razvoj industrije strateških sirovina i obrambene industrije.
2.10Digitalizacija je još jedno područje koje bi trebalo obuhvatiti kompasom konkurentnosti. S obzirom na to da se u EU-u 80 % digitalnih proizvoda uvozi, on u tom području daleko zaostaje za Sjedinjenim Američkim Državama i Kinom. EGSO stoga smatra da bi EU trebao nadoknaditi taj zaostatak osmišljavanjem velikih projekata, potencijalno u okviru javno-privatnih partnerstava. Potpora digitalnim start-up poduzećima dobra je mjera, ali nije dovoljna.
2.11 EGSO smatra i da je važno poboljšati pristup poduzeća kapitalu. Prioritet mora biti dovršetak europske unije kapitala.
Argumenti u prilog preporuci 1.8.
2.12EGSO smatra da jesenski paket utječe na razne države članice na različite načine, ovisno o njihovim gospodarskim uvjetima, energetskoj ovisnosti i socijalnim okvirima. U nekim zemljama paket može pružiti prijeko potrebnu potporu održivom razvoju i zelenoj tranziciji. Druge zemlje, međutim, mogu naići na izazove uzrokovane financijskim posljedicama ili potrebom za brzom prilagodbom novim regulatornim okruženjima. Osim toga, paketom bi se mogle produbiti postojeće nejednakosti među državama članicama jer bi one s manje resursa mogle imati poteškoća u učinkovitoj provedbi predloženih promjena.
2.13EGSO sa zabrinutošću primjećuje da je provedba preporuka za pojedine zemlje u opadanju. Dok su neke zemlje ostvarile znatan napredak u provedbi mjera Mehanizma za oporavak i otpornost, druge se suočavaju s poteškoćama u provedbi zbog ograničenih administrativnih kapaciteta ili složenosti potrebnih reformi. Odbor napominje da relativno niska stopa iskorištenosti zajmovne komponente Mehanizma za oporavak i otpornost (iskorišteno je 108,69 od 291 milijarde EUR) upućuje na potrebu za ponovnom procjenom načina na koji taj instrument može bolje ispuniti svoju predviđenu svrhu. EGSO sa zabrinutošću primjećuje da je do početka 2025. ostvareno samo 28 % ključnih etapa Mehanizma za oporavak i otpornost, a od 359 milijardi EUR bespovratnih sredstava apsorbirano 197,46 milijardi EUR. Održavanje zamaha reformi jest ključno, ali Odbor naglašava da bi naglasak trebao biti na osiguravanju visokokvalitetne provedbe i trajnog učinka.
Argumenti u prilog preporuci 1.9.
2.14Kao što je vidljivo iz izvješća Marija Draghija, EU i dalje štiti demokraciju, temeljna prava, blagostanje i socijalno tržišno gospodarstvo. Ako izgubi moć da štiti ta načela, izgubit će i razlog svoga postojanja. EGSO stoga poziva države članice da podrže revitalizaciju europskog projekta promicanjem mjera od općeg interesa za EU i da prestanu blokirati takve mjere radi svojih uskih interesa. U ovom složenom globalnom političkom kontekstu snažan EU u interesu je svih država članica.
Argumenti u prilog preporuci 1.10.
2.15Dostupna radna snaga u EU-u smanjuje se zbog demografske situacije. Mnoga poduzeća suočavaju se s nedostatkom kvalificiranog kadra. EGSO smatra da bi, s obzirom na taj zahtjevni kontekst, u sljedećem programskom razdoblju sredstva dodijeljena programu ESF+ trebala biti usmjerena na razvoj vještina.
2.16EGSO smatra da kurikulume obrazovanja i osposobljavanja treba ažurirati u skladu s dvostrukom tranzicijom. Oni se mogu bolje osmisliti i zadovoljiti potrebe poduzeća ako se u njih uključe socijalni partneri na sektorskoj i nacionalnoj razini.
Argumenti u prilog preporuci 1.11.
2.17EGSO smatra da prioritet EU-a mora biti smanjenje nepotrebnog regulatornog opterećenja za europska poduzeća. Regulatorno opterećenje jedna je od glavnih prepreka s kojima se europska poduzeća suočavaju. EGSO smatra da su, u kontekstu provedbe europskog stupa socijalnih prava, socijalni i radni propisi doista važni i nužni.
2.18Pri razvoju kompasa konkurentnosti Komisija bi trebala razmotriti uklanjanje regulatornih prepreka koje europskim poduzećima onemogućuju da se natječu na globalnoj razini. Također bi trebala, s obzirom na činjenicu da je iz Europe samo 10 od 100 najvećih svjetskih poduzeća, revidirati propise o spajanju i stjecanju.
Argumenti u prilog preporuci 1.12.
2.19Problem rješavanja stambenog pitanja i nezaustavljiv rast cijena stambenih nekretnina, i kad je riječ o najmu i kad je riječ o stjecanju vlasništva, smatraju se jednim od glavnih problema građana u većini država članica. Ponuda je nedostatna, a dodatno je ugrožavaju špekulacije i veliko povećanje broja nekretnina koje se iznajmljuju kao slabo regulirani turistički smještaj.
Bruxelles, 6. veljače 2025.
Predsjednik Stručne skupine za ekonomsku i monetarnu uniju te ekonomsku i socijalnu koheziju
Ioannis Vardakastanis
_____________