INT/1044
Socijalna ekonomija / Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti
MIŠLJENJE
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti iskorištavanjem snage socijalne ekonomije i socioekonomskih inovacija
[razmatračko mišljenje]
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
Kontakt:
|
int@eesc.europa.eu
|
|
Administrator/ica:
|
Annalisa TESSAROLO
|
|
Datum dokumenta:
|
04/01/2023
|
Izvjestitelj: Alain COHEUR
Suizvjestitelj: Ferre WYCKMANS
|
Zahtjev za savjetovanje:
|
Predsjedništvo Vijeća, 10/07/2023
|
|
Pravna osnova:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
20/12/2023
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
52/0/0
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.Zaključci i preporuke
1.1Borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti treba razmatrati imajući u vidu višestruke dimenzije pojma siromaštva, koje utječe na pristup zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, stanovanju, hrani, mobilnosti, digitalnim alatima, energiji, kulturi itd. Da bi se osigurala socijalna uključenost, bitan je međusektorski pristup siromaštvu. Iako se borba protiv siromaštva tiče svih gospodarskih subjekata, dužnost je države izvršavati svoju punu odgovornost u tom području, a socijalna ekonomija svojim raznovrsnim aktivnostima i socijalnom svrhom prirodno pridonosi toj borbi na međusektorskoj razini.
1.2Kako bi se iskoristio pun gospodarski, industrijski i društveni potencijal socijalne ekonomije i poticala socijalna uključenost svih osoba, EGSO poziva Europsku komisiju da nastavi provoditi svoj Akcijski plan za socijalnu ekonomiju, da 2025. provede njegovu evaluaciju na temelju koje će osmisliti novi akcijski plan, da aktivno podupire provedbu Preporuke u državama članicama i da socijalnu ekonomiju i politiku socijalnih inovacija izričito uvrsti u sljedeći program rada Europske komisije.
1.3EGSO zagovara snažan lokalizirani pristup koji uključuje regije i općine i u politikama razvoja socijalne ekonomije okuplja brojne dionike. Pod vodstvom javnih tijela moguće je potaknuti lokalni razvoj, vraćanje proizvodnih alata u matičnu zemlju, otvaranje dostojanstvenih radnih mjesta koja se ne mogu izmjestiti i suradnju među gospodarskim subjektima (objedinjavanje alata, razmjena dobrih primjera iz prakse) te stvoriti poticajan ekosustav koji okuplja udruge, zadruge, društva za uzajamnu pomoć, tradicionalna poduzeća, ulagače iz bankarskog sektora, civilno društvo, socijalne partnere, akademsku zajednicu itd.
1.4EGSO traži od Europske komisije da u svojim inicijativama u području socijalnih inovacija usvoji međusektorski pristup koji okuplja razne dionike iz tradicionalnih poduzeća i socijalne ekonomije te obuhvaća ekološke i socijalne aspekte.
1.5EGSO poziva Europsku komisiju da u svoje izvješće o predviđanjima uvrsti socijalnu ekonomiju i socijalne inovacije kao jednu od inicijativa koje će poduzeti za razvoj pravaca djelovanja kako bi se prije svega povećalo sudjelovanje žena na tržištu rada. Isto tako, povećanje zaposlenosti još je uvijek izazov i za druge ranjive skupine stanovništva: osobe s invaliditetom, mlade i ostale nedovoljno zastupljene ili isključene skupine koje nisu zaposlene, nisu u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja te za osobe koje žive u krajnjem siromaštvu.
1.6Socijalna ekonomija je, zahvaljujući provedbi ambiciozne strategije njezina razvoja, plodno tlo za otvaranje različitih radnih mjesta, a stoga i za borbu protiv siromaštva na temelju razvoja mehanizama za društveno i radno uključivanje ili zapošljavanje putem osposobljavanja te na temelju pružanja potpore nositeljima projekata usmjerenih na osnivanje mikropoduzeća, zadruga, udruga, socijalnih poduzeća itd.
1.7Ta dugoročna i zajednički stvorena strategija mora se temeljiti na pravnoj osnovi, poreznom okviru prilagođenom poslovnom modelu socijalne ekonomije, namjenskim posebnim tijelima i državnim službenicima koji su osposobljeni za socijalnu ekonomiju, kao i posebnim alatima.
2.Opće napomene
2.1Kontekst
2.1.1U ovom mišljenju EGSO-a, koje proizlazi iz zahtjeva belgijskog predsjedništva Vijeća EU-a u vezi s borbom protiv siromaštva i socijalne isključenosti, razmatraju se prednosti koje u tom pogledu nude socijalna ekonomija i socioekonomske inovacije.
2.1.2Zahtjev za mišljenje podnesen je u kontekstu složenih društvenih izazova koji se mogu prevladati samo mobilizacijom svih relevantnih resursa društva u kojem socijalna ekonomija i civilno društvo imaju ključnu ulogu kao katalizatori socijalnih inovacija.
2.1.3Borba protiv siromaštva tiče se svih aktera našeg društva. Mnoge organizacije socijalne ekonomije, iako njihove aktivnosti nisu ograničene samo na socijalne mjere, pružaju osnovne usluge povezane s ekstremnim (i sve češćim) situacijama kao što su beskućništvo (putem smještaja i primarnih usluga) i krajnje siromaštvo (putem pomoći u hrani), a nude i mogućnosti zapošljavanja onima koji su udaljeni od tržišta rada, čime se promiče uključenost i podržavaju politike kojima se uklanjaju strukturni uzroci siromaštva.
2.1.4Od 2014. godine podaci Eurostata pokazuju smanjenje broja osoba koje su izložene najmanje jednom od triju sljedećih rizika od siromaštva i socijalne isključenosti: riziku od siromaštva, teškoj materijalnoj i socijalnoj oskudici i/ili životu u kućanstvu s vrlo niskim intenzitetom rada. Međutim, treba reći da je 2022. u Europi u siromaštvu živjelo 95,3 milijuna osoba (22 % stanovništva odnosno svaka peta osoba), a ta je razina nenormalno visoka u jednoj prosperitetnoj Europi.
2.1.5EGSO podsjeća da je Europska komisija u ožujku 2021. u svoj Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava uvrstila opći cilj da se broj osoba izloženih siromaštvu do 2030. smanji za najmanje 15 milijuna.
2.1.6Borbu protiv siromaštva i socijalne isključenosti treba razmatrati imajući u vidu višestruke dimenzije pojma siromaštva. Ono nije ograničeno samo jednim kriterijem već se odnosi na različite aspekte i utječe na pristup zapošljavanju, obrazovanju, zdravstvenoj skrbi, stanovanju, hrani, mobilnosti, digitalnim alatima, energiji, kulturi itd. Stoga je, da bi se osigurala socijalna uključenost svih osoba, bitan međusektorski pristup siromaštvu.
2.1.7Kumulativnom učinku različitih oblika siromaštva valja dodati i razliku u razinama ranjivosti pojedinih skupina stanovništva. Prema podacima Eurostata iz lipnja 2023. žene, punoljetne mlade osobe, osobe s niskim stupnjem obrazovanja, nezaposleni i osobe siromašne unatoč zaposlenju u prosjeku su izloženi većem riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti od ostalih skupina stanovništva EU-a. Isto tako, siromaštvo posebno pogađa djecu u ranom djetinjstvu, jednoroditeljske obitelji, osobe koje su žrtve diskriminacije (na osnovi invaliditeta, rase ili spola) i starije osobe.
2.1.8U ožujku 2021. Europska je komisija u svojem Akcijskom planu za provedbu europskog stupa socijalnih prava navela socijalnu ekonomiju kao jednu od mogućnosti za otvaranje radnih mjesta i naglasila da se glavni društveni izazovi u nizu sektora često mogu svladati zahvaljujući socijalnim inovacijama. Europska komisija smatra da socijalna ekonomija ima znatan neiskorišteni gospodarski potencijal i da je osobito važna jer stvara dvostruku vrijednost – društvenu i gospodarsku.
2.1.9Prijedlog direktive od 5. rujna 2023., čiji je cilj olakšati prekogranične aktivnosti neprofitnih udruženja, također je važan korak u borbi protiv siromaštva i socijalne isključenosti jer se te organizacije često bave tim pitanjima. Ta će direktiva omogućiti poticanje udruženja, pomoći im da uživaju sva prava na unutarnjem tržištu, ojačati integraciju i olakšati djelotvorno ostvarivanje temeljnih sloboda europskih građana.
2.2Socijalna ekonomija i njezine društvene vrijednosti
2.2.1Vrijednosti participativnog i demokratskog upravljanja u okviru organizacija socijalne ekonomije pridonose i osnaživanju osoba koje se u njima zaposle. Osim toga, to ih aktivno sudjelovanje može potaknuti da se dodatno uključe u svoju zajednicu, može pozitivno utjecati na njihovu socijalnu uključenost i tako im omogućiti da budu aktivni građani i građanke te da pridonose dobrobiti cjelokupnog stanovništva. Zahvaljujući preventivnom i ranom djelovanju socijalna ekonomija može spriječiti da pojedine skupine ljudi zapadnu u siromaštvo.
2.3Međunarodni poticaj
2.3.1Nedavna Preporuka Vijeća predstavlja novi važan korak u međunarodnom razvoju socijalne ekonomije od pokretanja Akcijskog plana za socijalnu ekonomiju. O tom razvoju svjedoče rezolucija Međunarodne organizacije rada o dostojanstvenom radu i socijalnoj i solidarnoj ekonomiji (lipanj 2022.), preporuka OECD-a o socijalnoj i solidarnoj ekonomiji i socijalnim inovacijama (lipanj 2022.) ili pak rezolucija Ujedinjenih naroda o promicanju socijalne i solidarne ekonomije za održivi razvoj (travanj 2023.).
2.3.2U tom je kontekstu vrlo važno da prioritet EU-a bude razvoj osnovnih uvjeta za promicanje socijalne ekonomije u 27 država članica i njezina provedba u svim njezinim međusektorskim aspektima. Socijalna ekonomija ima ključnu ulogu u pristupu zapošljavanju, među ostalim za ranjive skupine udaljene od tržišta rada, ali obuhvaća i niz gospodarskih i industrijskih djelatnosti (energija, prehrana, zdravstvena skrb, obrazovanje, kultura, proizvodnja, prikupljanje proizvoda radi obnove i ponovne uporabe itd.). Ona je stoga predvodnik u osiguravanju pravedne, održive i uključive tranzicije.
2.3.3Ta je međusektorska priroda vidljiva i u sustavnom i holističkom pristupu u Preporuci, koja socijalnu ekonomiju povezuje s različitim politikama i glavnim strateškim smjernicama kao što su zeleni plan, Unija ravnopravnosti, strategija za zdravstvenu skrb, prava djeteta, pojačana Garancija za mlade, tranzicijski put za „lokalnu i socijalnu ekonomiju” itd.
2.3.4Kako bi se iskoristio pun gospodarski, industrijski i društveni potencijal socijalne ekonomije i poticala socijalna uključenost svih osoba, EGSO poziva Europsku komisiju da nastavi provoditi svoj Akcijski plan za socijalnu ekonomiju, da predvidi njegovu evaluaciju 2025. godine, da sastavi novi akcijski plan za socijalnu ekonomiju i da aktivno podupire provedbu Preporuke u državama članicama.
2.4Socijalna ekonomija kao katalizator socijalnih inovacija
2.4.1U trenutačnoj situaciji višestrukih kriza društveni izazovi mogu se svladati samo mobilizacijom svih društvenih resursa uz primjenu višerazinskog i međusektorskog pristupa. Taj se pristup kvalificira kao socijalna inovacija, koja se u Preporuci definira kao „aktivnost koja je socijalna po svojoj svrsi i sredstvima, a osobito aktivnost koja se odnosi na razvoj i provedbu novih ideja u vezi s proizvodima, uslugama, praksama i modelima, koja istodobno ispunjava socijalne potrebe i stvara nove socijalne veze ili suradnje između javnih organizacija, organizacija civilnog društva ili privatnih organizacija od koje korist ima društvo i koja povećava njegovu sposobnost djelovanja”. U Preporuci se pojašnjava da su socijalne inovacije često potaknute socijalnom ekonomijom.
2.4.2U središtu socijalnih inovacija nalaze se prevencija i rana intervencija te se, umjesto naglaska na kratkoročnim dobicima, primjenjuje dugoročan pristup, koji se često naziva socijalnim ulaganjima. Socijalna ulaganja usko su povezana s pravednom tranzicijom i u skladu su s europskim stupom socijalnih prava. Fokusiranjem na proaktivne mjere stvaraju se otpornija društva i dugoročno smanjuju socijalni troškovi, a istodobno potiče održiv i uključiv rast. Socijalna ekonomija može biti ključan pokretač tranzicija jer donosi jedinstven skup prednosti za socijalna ulaganja, a pritom potiče inovacije za prevladavanje socijalnih izazova u područjima u kojima drugi sektori nailaze na ograničenja.
2.4.3Socijalne inovacije proizlaze iz potrebe da se zadovolje neispunjene socijalne potrebe, ali se njima odgovara i na potrebu svladavanja društvenih izazova te uvođenja društvenih i gospodarskih promjena. Socijalne inovacije obuhvaćaju sve sektore društva, socijalnu ekonomiju, civilno društvo i mnoštvo nedržavnih aktera i javnih tijela na svim razinama vlasti. EGSO traži od Europske komisije da u svojim inicijativama u području socijalnih inovacija usvoji međusektorski pristup koji bi okupljao više dionika iz klasičnih poduzeća i socijalne ekonomije, a usto obuhvaćao ekološke i socijalne aspekte.
2.4.4EGSO poziva Europsku komisiju i države članice da se pobrinu za to da se glavni instrumenti kao što su javna nabava, strukturni fondovi i socijalne usluge od općeg interesa koriste za podupiranje socijalnih inovacija.
3.Posebne napomene
3.1Lokalna i regionalna razina
3.1.1U nedavnoj Preporuci Vijeća govori se o uspostavi uloge ambasadora socijalne ekonomije na lokalnoj ili regionalnoj razini u državama članicama kako bi se promicao taj ekosustav, olakšao pristup financiranju sredstvima Unije ili nacionalnom financiranju i pružala uzajamna potpora. Stoga je potrebno revitalizirati lokalne zajednice i lokalni razvoj. Lokalni projekti pozitivno utječu na otvaranje radnih mjesta, ponovno uključivanje isključenih osoba i pružanje usluga građanima, što znači da mogu dovesti do preokreta u ciklusima osiromašenja. EGSO u svojemu mišljenju INT/1037 ističe važnost lokalne razine.
3.1.2Mnoge inicijative socijalne ekonomije duboko su ukorijenjene u svojim zajednicama. Ta ukorijenjenost potiče kratke lance vrijednosti koji omogućuju lokalnu proizvodnju i potrošnju i tako pridonose zelenoj tranziciji (kratki prehrambeni lanac, proizvodnja energije). EGSO stoga zagovara snažan lokalizirani pristup koji uključuje regije i općine i u politikama razvoja socijalne ekonomije okuplja više dionika. Tako je pod vodstvom javnih tijela moguće potaknuti lokalni razvoj, vraćanje proizvodnih alata u matičnu zemlju, otvaranje radnih mjesta koja se ne mogu izmjestiti i suradnju među gospodarskim subjektima (objedinjavanje alata, razmjena dobrih primjera iz prakse) te stvoriti poticajan ekosustav koji okuplja udruge, zadruge, poduzeća koja posluju u svrhu stjecanja dobiti, ulagače iz bankarskog sektora, civilno društvo, socijalne partnere, društva za uzajamnu pomoć, akademsku zajednicu itd.
Naime, organizacije socijalne ekonomije jačaju uspješno gospodarstvo i dopunjavaju poslovanje tradicionalnih poduzeća. One ne sudjeluju u tržišnom natjecanju već su dopuna koja pokriva neisplative tržišne segmente. Primjerice, rade na pružanju potpore osobama koje žive u krajnjem siromaštvu, a koje bi inače bile zanemarene.
3.2Strategije suradnje
3.2.1Za provedbu takvih politika razvoja socijalne ekonomije i socijalnih inovacija neophodna je desetogodišnja vizija kako bi se utvrdila strategija koja se temelji na prioritetnim područjima i pouzdanim statističkim podacima. Ta strategija, koju treba zajednički osmisliti, mora se temeljiti na:
·pravnoj osnovi i poreznom okviru prilagođenom poslovnom modelu socijalne ekonomije,
·namjenskim posebnim tijelima i javnim službenicima koji su osposobljeni u području socijalne ekonomije (odnosno njezinih posebnosti i vrijednosti),
·instrumentima namijenjenima poduzimanju inicijativa u osnivanju poduzeća socijalne ekonomije, a to su:
oinkubatori,
osavjetodavne agencije,
ofinancijska potpora,
oobrazovanje i osposobljavanje, osobito u području upravljanja,
oproračunska sredstva za organizaciju i osiguravanje vidljivosti ekosustava,
onatječaji za prijavu projekata, stipendije za zadruge itd.
3.2.2S obzirom na njezinu međusektorsku prirodu, socijalnu ekonomiju u svoj svojoj raznolikosti treba priznati kao zaseban gospodarski i poduzetnički model koji se može primijeniti na mnoge sektore (integracija, usluge koje se pružaju u zajednici, prehrana, kratki lanac, stanovanje, ponovna uporaba, energija, kultura, mobilnost, banke, osiguranja, zdravlje itd.), što znači da uprava zadužena za socijalnu ekonomiju mora biti u mogućnosti usko surađivati s drugim upravnim tijelima zaduženima za pojedini sektor kako bi se socijalnoj ekonomiji osigurali jednaki uvjeti kao i drugim poduzetničkim modelima. EGSO preporučuje:
-uspostavu prostora za usmjeravanje socijalne ekonomije na raznim teritorijalnim razinama,
-na regionalnoj razini – osnivanje odbora za koordinaciju koji bi okupljao različite uprave i dionike u regionalnom ekosustavu,
-na razini gradova gradski bi vijećnici mogli biti članovi vijeća za socijalnu ekonomiju kako bi se potaknulo uključivanje lokalno izabranih predstavnika i predstavnica. Osnivanje tog vijeća moglo bi biti obvezno u gradovima s više od 100 000 stanovnika, a kad je riječ o malim općinama, organizirano na razini zajednica općina, uz eventualnu regionalnu potporu,
-izradu posebnih nacionalnih programa za socijalne inovacije i bolje povezivanje različitih područja politike kako bi se promicalo zajedničko osmišljavanje i postizanje društvenih rezultata.
3.2.3U svojem posljednjem izvješću o strateškim predviđanjima, objavljenom u srpnju 2023.
, Europska komisija pojašnjava da bi EU trebao nastaviti poticati države članice na razvoj uključivih i kvalitetnih usluga socijalne skrbi koje povećavaju sposobnost ljudi da pridonesu gospodarstvu i društvu, a istodobno ostvaruju svoj potencijal i težnje. To podrazumijeva i ažuriranje politika socijalne skrbi primjenom održivog pristupa socijalnih ulaganja tijekom cijelog života, podupiranje sudjelovanja na tržištu rada i uključenosti, prilagodbu socijalne zaštite nestandardnim oblicima zaposlenja i pristup aktivnog uključivanja na tržište rada.
3.2.4 EGSO stoga poziva Europsku komisiju da socijalnu ekonomiju uvrsti u inicijative koje će provoditi u okviru razvoja područja djelovanja iz svojeg izvješća o predviđanjima kako bi se, među ostalim, moglo povećati sudjelovanje na tržištu rada svih skupina stanovništva, osobito žena, osoba s invaliditetom, mladih i ostalih nedovoljno zastupljenih ili isključenih skupina koje nisu zaposlene niti se nalaze u sustavu obrazovanja ili osposobljavanja, ili osoba koje žive u krajnjem siromaštvu.
3.2.5Socijalna ekonomija je, zahvaljujući provedbi ambiciozne strategije njezina razvoja, plodno tlo za otvaranje različitih radnih mjesta na temelju razvoja programa socijalne i radne integracije ili zapošljavanje putem osposobljavanja te na temelju pružanja potpore nositeljima projekata usmjerenih na osnivanje mikropoduzeća, zadruga, udruga, socijalnih poduzeća itd. Inovativni projekti kao što je inicijativa Territoires zéro chômeur longue durée (Područja s nultom stopom dugotrajne nezaposlenosti) provedena u nekoliko država članica (Francuska, Belgija, Nizozemska, Austrija) još su jedan primjer inicijativa koje omogućuju otvaranje dostojanstvenih radnih mjesta korisnih za područja na kojima su razvijene. EGSO potiče Europsku komisiju da podrži nastanak i razvoj takvih inicijativa, među ostalim razmjenom i promicanjem dobrih primjera iz prakse na, primjerice, novoj platformi „portal za socijalnu ekonomiju”.
3.3Otpornost, financije i alati za procjenu
3.3.1Strategija razvoja snažne i ambiciozne socijalne ekonomije temelji se na dostupnosti financijskih sredstava. EU u svojoj Preporuci napominje da bi države članice, uključujući regionalne i lokalne vlasti, mogle bolje iskoristiti razne mogućnosti financiranja sredstvima Unije, osobito iz kohezijskih fondova i fondova za otpornost, kad bi donijele posebne mjere za socijalnu ekonomiju.
3.3.2Ta strategija treba obuhvaćati alate za procjenu i praćenje koji se već od faze koncipiranja prilagođavaju njezinim posebnostima i time potiču fleksibilnost, prilagodljivost i otpornost kako bi se bolje zadovoljavale potrebe dionika. Subjekti socijalne ekonomije poznati su po svojoj otpornosti.
U svojem Izvješću o strateškim predviđanjima za 2020. („Put prema otpornijoj Europi”) Europska komisija konstatira da su organizacije koje se temelje na suradnji i neprofitne organizacije tijekom zdravstvene krize povezane s bolešću COVID-19 ojačale svoju socijalnu i ekonomsku otpornost. Time nastoje ojačati uspješno gospodarstvo, čime se dopunjuje djelovanje tradicionalnih poduzeća. One ne sudjeluju u tržišnom natjecanju, već pokrivaju neisplative tržišne segmente. Primjerice, rade na pružanju potpore osobama koje žive u krajnjem siromaštvu, a koje bi inače bile zanemarene.
Bruxelles, 20. prosinca 2023.
Sandra Parthie
Predsjednica Stručne skupine za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
_____________