NAT/898
Šume EU-a – Novi okvir EU-a za praćenje šuma i strateške planove
MIŠLJENJE
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o okviru za praćenje radi otpornosti europskih šuma
[COM(2023) 728 final – 2023/0413 (COD)]
Prijedlog odluke Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Odluke Vijeća 89/367/EEZ o osnivanju Stalnog odbora za šumarstvo
[COM(2023) 727 final – 2023/0410 (COD)]
Izvjestitelj: Florian MARIN
|
Zahtjevi za savjetovanje:
|
Europski parlament, DD/MM/YYYY
Vijeće, 05/12/2023 za COM(2023) 727 i 22/12/2023 za COM(2023) 728
|
|
Pravna osnova:
|
članak 43. i članak 192. stavak 1. Ugovora o funkcioniranju Europske unije.
|
|
|
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
26/02/2024
|
|
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):
|
50/5/1
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.Zaključci i preporuke
Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO):
1.1sa zadrškom pozdravlja prijedloge Komisije i predlaže da sustav podataka o šumama bude održiv, rodno osjetljiv, siguran i zaštićen, troškovno učinkovit, operativno izvediv, pravodoban, dinamičan, uključiv i participativan te da omogući suradnju između znanosti i prakse uz bolje planiranje. Predloženi sustav podataka o šumama trebao bi se smatrati statističkim alatom, a ne alatom za nadzor, s obzirom na to da je gospodarenje šumama uglavnom u nacionalnoj nadležnosti. Prilikom upotrebe prikupljenih podataka uvijek treba poštovati prava i interese vlasnika;
1.2poziva na dodatno preispitivanje prikladnosti, tehničkih ograničenja i pravnih pitanja povezanih s predloženim varijablama, uključujući prostornu rezoluciju i učestalost izvješćivanja, prije postizanja dogovora o pokretanju inicijative. U Uredbi je potrebna veća jasnoća u vezi s namjenom, upotrebom i potvrđivanjem podataka, što bi trebalo uzeti u obzir u budućem sekundarnom zakonodavstvu;
1.3smatra da je predloženi sustav podataka o šumama ključan alat i preporučuje sljedeće:
·sustav bi trebao nadopunjavati podatke obuhvaćene drugim zakonodavstvom (u području klime, zraka, bioraznolikosti) i zajedničkom poljoprivrednom politikom;
·trebalo bi definirati zajednički skup pokazatelja o utjecaju na bioraznolikost, doprinosu ciljevima održivog razvoja i gospodarenju šumama;
·prikupljeni podaci ne bi se smjeli upotrebljavati u komercijalne svrhe bez ikakve koristi za vlasnike;
·prilikom upotrebe prikupljenih podataka uvijek treba poštovati prava i interese vlasnika zemljišta;
·u Prilog 2. točku (a) trebalo bi uvrstiti primarne šume kao šume koje nisu dostupne za opskrbu drvom;
·trebalo bi utvrditi jasnu definiciju šumske jedinice;
·trebalo bi osigurati istu razinu granularnosti, tehnologije i učestalosti, posebno kada se prikupljaju dodatni podaci;
·u sustav podataka o šumama trebalo bi uključiti drveće koje raste izvan šuma;
·podatke bi trebalo prikupljati i obrađivati istom brzinom, posebno one prikupljene na licu mjesta;
1.4pozdravlja dugoročni plan za šume i preporučuje sljedeće:
·svaka država članica trebala bi imati plan za šume;
·u strukturu planova za šume trebalo bi uključiti socijalne i gospodarske aspekte, uzimajući u obzir multilateralne vrijednosti šuma i društveni učinak šumskih zajednica;
·načelo partnerstva trebalo bi u izradi i provedbi planova biti integrirano na svim razinama;
·osmišljavanje, provedba i praćenje dugoročnih planova za šume trebali bi se financirati iz postojećih i novih fondova EU-a;
·plan bi trebao nadopunjavati druge strategije za šume i drvo;
·trebala bi postojati jasna usklađenost i sinergija s ciljevima održivog razvoja, kojima bi plan trebao pridonijeti;
·civilno društvo trebalo bi biti uključeno u osmišljavanje, provedbu i praćenje dugoročnih planova za šume;
1.5predlaže da Stalna stručna skupina za šume i šumarstvo uključi EGSO u svoje tehničke aktivnosti i upravljanje s obzirom na istaknutu ulogu civilnog društva u šumarstvu;
1.6predlaže da se u obzir uzme prava ravnoteža između načela supsidijarnosti, s jedne strane, i poštovanja nacionalnih i europskih nadležnosti, pravâ privatnog vlasništva i vlasništva nad podacima, s druge strane, pri čemu gospodarskim, socijalnim i ekološkim podacima o šumama treba pridati jednaku važnost;
1.7predlaže da se civilno društvo na jasan i međusektorski način uključi u osmišljavanje, provedbu, praćenje i nadzor sustava podataka o šumama te da se osigura dovoljna transparentnost. Kibersigurnost, zaštita podataka, manje administrativno opterećenje, digitalna uključivost i pismenost trebali bi biti predmet stalne brige. Podaci o radnicima i radnim uvjetima šumarskih radnika te posebno osposobljavanje za upravitelje, radnike i vlasnike šuma važni su za cjelovit i uspješan pristup sustavu podataka o šumama;
2.Kontekst mišljenja
2.1Komisija predlaže okvir za praćenje šuma utemeljen na pravodobnosti, točnosti, dosljednosti, transparentnosti, usporedivosti i potpunosti podataka o šumama, njihovoj dostupnosti i upravljanju sustavom koji dijele Komisija i države članice. Predloženi sustav praćenja šuma uključuje geografski eksplicitan identifikacijski sustav visoke razlučivosti svih šumskih gospodarstava u Uniji i okvir za prikupljanje i razmjenu podataka o šumama. Svrha je tog okvira uspostaviti bazu znanja o europskim šumama i tako poboljšati naše razumijevanje uvjeta tih ekosustava.
2.2Predlaže se podatkovni sustav na dvije razine, pri čemu bi Komisija i države članice zasebno prikupljale podatke, a utvrdile bi se i zajedničke definicije i posebne učestalosti da se osigura usporedivost i dosljednost prikupljenih podataka. Svaka država članica odredit će nacionalne kontaktne točke odgovorne za razmjenu informacija između Komisije i države članice.
2.3Komisija predlaže da države članice dobrovoljno izrade integrirani dugoročni plan za šume utemeljen na određenoj strukturi, a za koordinaciju postupka bio bi odgovoran nacionalni korespondent. Komisija predlaže proširenje odgovornosti postojećeg Stalnog odbora za šumarstvo i njegovo preimenovanje u Stalnu stručnu skupinu za šume i šumarstvo, uzimajući u obzir multidisciplinarne varijable razmjene podataka o šumama između Komisije i država članica te višestruke vrijednosti šuma.
3.Opće napomene
3.1EGSO pozdravlja prijedloge Komisije s obzirom na to da dosad nije bilo usklađenih zahtjeva EU-a u pogledu izvješćivanja o šumama. Tim se prijedlozima daju zajedničke definicije i bolji alati za bilježenje podataka o šumama i mjerenje napretka prema održivosti šuma. Međutim, snažna ovisnost o podacima dobivenima daljinskim satelitskim istraživanjima možda neće dati očekivanu kvalitetu, cjelovitost ili političku važnost podataka. Uredba se temelji na postojećoj infrastrukturi za podatke o šumarstvu.
3.2Sustavi podataka o šumama trebali bi biti održivi, isplativi, operativno izvedivi, pravodobni, sigurni i zaštićeni, dinamični, rodno osjetljivi, uključivi i participativni kako bi se omogućila uska suradnja između znanosti i prakse uz bolje planiranje. Predloženi sustav podataka o šumama trebao bi se smatrati statističkim alatom, a ne alatom za nadzor, s obzirom na to da je gospodarenje šumama uglavnom u nacionalnoj nadležnosti. Informacije bi se trebale objavljivati na dovoljno agregiranoj razini, i to u takvom obliku da se podaci o pojedinačnom vlasniku šume ne bi mogli utvrditi i da se zaštita podataka o vlasniku šume ne bi mogla ugroziti. Neke od predloženih varijabli mogu, zbog visoke razlučivosti, učestalosti njihove upotrebe i njihove pune pokrivenosti, biti problematične za milijune malih vlasnika šuma diljem Unije.
3.3Prijedlogom se izravno doprinosi konsolidiranju podatkovnog gospodarstva i digitalne suverenosti. Digitalizirani podaci, zajedničke definicije i zajednički pristup podacima o šumama mogu olakšati različita istraživanja, testiranja otpornosti na klimatske promjene i analize bioraznolikosti, osiguravajući istodobno participativno upravljanje šumama, javne politike koje se temelje na dokazima i planiranje. Šume pružaju nove poslovne prilike, od kojih je jedna sekvestracija ugljika u poljoprivredi, a podaci su potrebni za privlačenje ulaganja i praćenje učinkovitosti doprinosa šuma ublažavanju klimatskih promjena. Potreban je poseban pristup u pogledu koristi koje države članice imaju od skladištenja ugljika u drveću koje su zasadili privatni subjekti koji djeluju u javnom interesu (nevladine organizacije).
3.4S obzirom na potencijalne koristi konsolidiranog podatkovnog gospodarstva i digitalne suverenosti u gospodarenju šumama, ključno je poštovati nacionalni suverenitet država članica u oblikovanju njihovih politika u području šuma. EGSO smatra da je važno izbjeći nepotrebnu centralizaciju i povećanu birokraciju te da valja pripaziti na jedinstven ekološki, socijalni i gospodarski kontekst svake države članice. Zabrinutost u pogledu upotrebe podataka i omjera troškova i koristi novih propisa mora se otkloniti na odgovarajući način kako bi se njima osigurala potpora, a ne ometanje, učinkovitom gospodarenju šumama u svakoj državi članici.
3.5Sudjelovanje i potpora država članica, upravitelja i vlasnika šuma, bili privatni ili javni, važni su za osiguravanje uspjeha prikupljanja podataka. U prikupljanju podataka i upravljanju podacima trebalo bi uzeti u obzir pravu ravnotežu između načela supsidijarnosti i poštovanja nacionalnih nadležnosti i nadležnosti EU-a u područjima kao što su okoliš, klima ili energija kada se koristi satelitski nadzor na razini iznad države. Trebalo bi uzeti u obzir nacionalno zakonodavstvo, posebno u pogledu interoperabilnosti s drugim akterima iz različitih lanaca opskrbe i drvne industrije. Potrebna je daljnja procjena prikladnosti i rizika za upravitelje i vlasnike šuma.
3.6Pouzdani i prilagođeni podaci ključni su za donošenje odluka, poboljšanje održivog gospodarenja šumama i doprinos sprečavanju rizika. Istu razinu granularnosti, tehnologija i učestalosti trebalo bi uzeti u obzir kada države članice koriste vlastite sustave i kada dobrovoljno prikupljaju druge dodatne podatke.
3.7Stalno povećanje upotrebe umjetne inteligencije i interneta stvari važno je za transparentne lance opskrbe u šumarstvu, ali pritom ne smije doći do ovisnosti o pružateljima umjetne inteligencije. Sve veći pristup novim tehnologijama trebao bi biti predmet stalne brige, a za integritet i vjerodostojnost podataka trebalo bi brinuti na međusektorskoj razini. U Uredbi je potrebna veća jasnoća u vezi s potvrđivanjem podataka, što bi trebalo uzeti u obzir u budućem sekundarnom zakonodavstvu.
3.8Kad je riječ o upotrebi podataka koje prikupljaju dionici, važna je konsolidirana sinergija s pravosudnim sustavom. Prikupljeni podaci trebali bi se upotrebljavati u različitim programima dužne pažnje, i ta bi mogućnost morala biti stalna. Trebalo bi uzeti u obzir mogućnost preuzimanja podataka tijekom duljeg razdoblja, u različitim uobičajenim formatima, kako bi ih se koristilo za razne druge analize. Osiguravanje transparentnosti i nadzora nad upotrebom prikupljenih podataka od ključne je važnosti. Prilikom upotrebe prikupljenih podataka uvijek treba poštovati prava i interese vlasnika zemljišta. Podaci bi se trebali upotrebljavati samo u posebne, jasno definirane svrhe o kojima se dogovara zajednički, uz snažan naglasak na sigurnosti i privatnosti podataka. Osim toga, trebalo bi razmotriti dostupnost alata prilagođenih korisnicima za pristup podacima i njihovu analizu kako bi se vlasnicima zemljišta i državama omogućilo učinkovito upravljanje njihovim podacima o šumama.
3.9EGSO predlaže da se spriječi udvostručavanje podataka jer se neki podaci o šumama prikupljaju i u okviru zajedničke poljoprivredne politike u gotovo svim državama članicama, a u nekim slučajevima postoje nacionalni inventari šuma koji se mogu upotrijebiti u tom procesu. Podatke o šumama trebalo bi dopuniti podacima obuhvaćenima drugim zakonodavstvom o klimi, vodi, zraku i bioraznolikosti, kao i zajedničkom poljoprivrednom politikom, i koji bi trebali biti u potpunosti usklađeni s metodologijom FAO-a. Treba jasno razlikovati šume za sječu od drugih vrsta šuma. Tamo gdje je to prikladno, kad je riječ o gospodarenju šumama na zemljopisno agregiranim razinama, trebalo bi automatski osigurati i pratiti zajednički skup širokih pokazatelja. U obzir bi valjalo uzeti pokazatelje koji se odnose na mogući utjecaj praksi upravljanja ili drugih čimbenika na bioraznolikost, kao što su klimatske promjene, njihov doprinos ciljevima održivog razvoja, kao i pokazatelje kojima se mjeri djelotvornost intervencija politike.
3.10Za izradu i provedbu dugoročnih planova za šume ili za ažuriranje postojećih planova trebalo bi osigurati namjenska sredstva ili mogućnost upotrebe postojećih sredstava. Države članice moraju izričito osigurati da civilno društvo ima ulogu u izradi, provedbi i praćenju planova. Budući da se Uredbom predviđaju nove obveze izvješćivanja, EGSO predlaže da se osiguraju posebne subvencije za prikupljanje, generiranje, upravljanje i praćenje podataka do određene razine.
3.11Treba zajamčiti dobrovoljnu interoperabilnost s drugim nacionalnim registrima podataka o šumama i komercijalnim podacima jer su, u kontekstu klimatskih promjena, uz podatke o drvnoj industriji i lancima opskrbe potrebni dugoročni podaci. EGSO predlaže da potpuna sljedivost podataka o drvu bude obvezna u EU-u, bez obzira na način na koji se drvo upotrebljava.
3.12EGSO smatra da su, s obzirom na veliku važnost podataka o šumama za klimatsku tranziciju i bioraznolikost, potrebne jasne sankcije koje bi se primjenjivale na države članice. Trebalo bi predvidjeti ograničenja korištenja sredstava EU-a ako su podaci o šumama nepotpuni ili netočni. U ukupnom sustavu podataka o šumama trebali bi se koristiti održivi alati, prakse i zelena energija.
3.13EGSO smatra da je potrebna veća jasnoća u pogledu uloge Komisije u koordinaciji procesa prikupljanja podataka o šumama i da bi trebalo omogućiti suradnju među državama članicama kada se šume protežu kroz nekoliko država članica ili šire na treće zemlje. Suradnja među različitim kontaktnim točkama i uključenost država članica i lokalnih dionika važni su za uspjeh ove Uredbe.
3.14Podatke o šumama trebalo bi prikupljati zajedno s podacima o međusobno povezanim područjima kao što su ruralni razvoj, kružno gospodarstvo, znanost ili digitalizacija. U obzir bi valjalo uzeti i višestruke vrijednosti pokazatelja za šume, kao što je doprinos lokalnom i nacionalnom gospodarstvu. Socijalne podatke koje su države članice već prikupile trebalo bi povezati s podacima o šumama s obzirom na društveni učinak šuma, posebno na šumske zajednice, pri čemu posebnu pozornost treba posvetiti mladima i rodnoj dimenziji. Kontinuiranu pozornost treba posvetiti osiguravanju dinamičnosti sustava prikupljanja podataka o šumama dodavanjem novih skupova podataka.
3.15Gospodarskim, socijalnim i okolišnim podacima o šumama trebalo bi pridavati jednaku važnost. S obzirom na raznolikost vlasništva nad šumama u EU-u trebalo bi uzeti u obzir sve vrste vlasnika. Prikupljeni podaci trebali bi pomoći u konsolidaciji upravljanja šumama i biti predmet stalne brige, a isto tako bi trebalo učiniti demokratičnijim proces pružanja podataka o složenom lancu opskrbe u šumarstvu.
3.16Vlasnici šuma, privatni ili javni, morali bi imati koristi od razmjene svojih podataka. Prikupljeni podaci trebali bi se upotrebljavati za namjenske savjetodavne usluge za vlasnike šuma i ne bi se smjeli upotrebljavati u komercijalne svrhe bez ikakve koristi za vlasnike. Javni interes trebao bi ostati međusektorska varijabla, bez obzira na to tko je vlasnik šume kad je šuma u privatnom vlasništvu.
3.17EGSO predlaže da se uspostavi posebna služba za pomoć ili da se osiguraju posebni materijali za podršku. Za razmjenu podataka trebalo bi od pružatelja podataka dobiti privolu, bez obzira na to koje im je odredište i svrha, a pružatelji podataka trebali bi znati hoće li se njihovi podaci upotrebljavati u druge svrhe. Pri objavi podataka trebalo bi pomno poštovati zahtjeve Opće uredbe o zaštiti podataka, posebno kad je riječ o privatnim podacima i upotrebi izvora podataka na daljinu.
3.18EGSO također predlaže da se uloga šuma razmotri na međunarodnoj razini i poziva EU da aktivno promiče isti pristup podacima o šumama u trećim zemljama te da u tom pogledu uspostavi međunarodne sporazume, posebno u vezi sa stavljanjem drvnih proizvoda na tržište EU-a koji su u skladu s postupcima dužne pažnje i postojećim propisima o krčenju šuma. Mogućnost suradnje s trećim stranama, kao što su softverska poduzeća ili poduzeća koja prikupljaju velike količine podataka, trebala bi biti dopuštena ako države članice to odluče.
4.Posebne napomene
4.1EGSO zahtijeva veću jasnoću u vezi sa svrhom i upotrebom prikupljenih podataka, kao i institucijom koja će imati pristup tim podacima i koristi koje proizlaze iz njih.
4.2EGSO predlaže da podaci o bioraznolikosti uključeni u Uredbu obuhvaćaju mnogo više varijabli, a ne samo ptice, uzimajući u obzir složenost šumskog ekosustava i rasprostranjenost vrsta. To je važno za razumijevanje cijelog ekosustava šuma te bi u tom pogledu trebalo razviti posebno zakonodavstvo uzimajući u obzir vezu između podataka o bioraznolikosti i potrebnog operativnog kapaciteta.
4.3EGSO predlaže da se dugoročni plan za šume učini obveznim za svaku državu članicu koja ima koristi od šuma (pod uvjetom da se poštuju postojeći nacionalni dugoročni planovi za šume) i da se u skladu s tim izmijeni članak 13. U obzir bi trebalo uzeti komplementarnost između različitih planova za šume različitih država članica i drugih strategija za šume ili drvne industrije jer u EU-u trenutačno ne postoji zajednički podatkovni prostor za drvnu industriju.
4.4EGSO je zabrinut zbog činjenice da bi sekundarno zakonodavstvo moglo stvoriti potencijalne rizike za učinkovitu provedbu Uredbe i da u Uredbu nisu uključeni konkretni informatički alati. Državama članicama trebalo bi osigurati dovoljno vremena i smjernica za provedbu sustava podataka o šumama s obzirom na to da je rok od 30 mjeseci nakon stupanja na snagu ove Uredbe previše ambiciozan.
4.5EGSO predlaže izmjenu članka 11. kako bi se naglasili interesi lokalnih dionika, pri čemu bi civilno društvo imalo ulogu u koordinaciji i suradnji kako bi se poboljšala korisnost sustava podataka o šumama, s obzirom na to da je potrebna odgovarajuća analiza, ovisno o kontekstu, kao dopuna otvorenom pristupu informacijama.
4.6EGSO predlaže da se u šume koje nisu dostupne za opskrbu drvom iz Priloga 2. točke (a) uvrste i primarne šume zbog njihova doprinosa zaštiti bioraznolikosti. Drveće koje raste izvan šuma trebalo bi uključiti u sustav prikupljanja podataka.
4.7EGSO predlaže da se pri objavi podataka o šumama iz članka 7. pomno pazi na interes privatnih vlasnika šuma jer bi ta objava mogla utjecati na njihov interes. Trebalo bi utvrditi jasnu definiciju šumske jedinice i uvijek poštovati privatno vlasništvo. Uz upotrebu privatnih podataka u javnom interesu trebalo bi dodatno pojasniti odnos između privatnih šuma i nacionalnih kontaktnih točaka jer je vlasništvo nad podacima privatno.
4.8Struktura dugoročnih planova za šume navedenih u Prilogu IV. trebala bi uključivati i socijalne aspekte šuma i navesti kako oni izravno doprinose ciljevima održivog razvoja povezanima sa šumama. Planovi bi trebali uključivati načelo partnerstva i posebno poglavlje o suradnji s civilnim društvom u osmišljavanju, provedbi i praćenju planova.
4.9EGSO poziva na veća ulaganja u izgradnju kapaciteta za prikupljanje, razmjenu i korištenje podataka te upravljanje podacima o šumama i na dodjelu dostatnih sredstava u tom pogledu, posebno za nacionalne kontaktne točke, koristeći ZPP ili druge fondove i instrumente. Trebalo bi osigurati namjenska sredstva za osposobljavanje za upravitelje šuma, vlasnike šuma i šumarske radnike. S obzirom na multifunkcionalnost šuma, države članice trebale bi stalno voditi računa o podacima o šumarskim radnicima i radnim uvjetima.
4.10Kampanje kibersigurnosti i zaštite podataka trebale bi biti predmet stalne brige. Trebalo bi razmisliti o digitalnoj uključivosti i pismenosti uz olakšavanje pristupa podatkovnim, hardverskim i softverskim tehnologijama.
4.11Stalnu pozornost trebalo bi posvetiti smanjenju administrativnog opterećenja i izbjegavanju prekomjerne birokracije, poput višestrukog prikupljanja podataka i izvješćivanja. Trebalo bi osigurati dovoljno sredstava jer se, u skladu s Prilogom 1., neki podaci moraju prikupljati najmanje jednom tjedno (podaci o požarima) ili najmanje jednom svaka dva tjedna (podaci o defolijaciji). Valjanost podataka prikupljenih opremom na daljinu nije lako osigurati jer su potrebne provjere na licu mjesta i sredstva. I za prikupljanje podataka i za obradu podataka trebalo bi osigurati istu brzinu, posebno u pogledu podataka prikupljenih na licu mjesta.
4.12EGSO pozdravlja uspostavu Stalne stručne skupine za šume i šumarstvo te predlaže da se u nju uključi civilno društvo, utemeljeno na ograničenom broju sudionika iz svake države članice i uzimajući u obzir istaknutu ulogu civilnog društva u obrani šuma. EGSO bi trebao biti dio Skupine i biti uključen u način na koji se njome upravlja.
4.13EGSO predlaže da se u iznimnim slučajevima, kao što su krize koje uključuju specifične prirodne katastrofe, osiguraju odgovori i namjenska sredstva za neposredno prikupljanje podataka na licu mjesta te da se za utvrđivanje utjecaja na šume u stvarnom vremenu koriste instrumenti na daljinu.
4.14U sustav prikupljanja podataka trebalo bi nakon odgovarajuće evaluacije uključiti pristup specifičan za krajobraz kojim se uzimaju u obzir fragmentacija i širi integritet ekosustava. EGSO predlaže uspostavu nove javne i zajedničke platforme na razini EU-a za potporu praćenju šuma i razmjenu informacija, znanja i najboljih praksi uz sudjelovanje EGSO-a i civilnog društva. U cilju lakšeg istraživanja šuma trebalo bi osigurati jasnu sinergiju s jedinstvenim europskim pristupnim točkama za privatne šume, Europskim mehanizmom za civilnu zaštitu i europskim oblakom za otvorenu znanost.
Bruxelles, 26. veljače 2024.
Peter Schmidt
Predsjednik Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
_____________