INT/1019
Produbljivanje jedinstvenog tržišta pomoću digitalizacije
MIŠLJENJE
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Put naprijed u produbljivanju jedinstvenog tržišta pomoću digitalizacije
[samoinicijativno mišljenje]
Izvjestiteljica: Mira-Maria DANISMAN
|
Odluka Plenarne skupštine:
|
25/01/2023
|
|
Pravna osnova:
|
pravilo 52. stavak 2. Poslovnika
|
|
|
(samoinicijativno mišljenje)
|
|
|
|
|
Nadležna Stručna skupina:
|
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
03/10/2023
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
48/0/0
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.Zaključci i preporuke
1.1Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) smatra da digitalizacija ima važnu ulogu na jedinstvenom tržištu te u ovom samoinicijativnom mišljenju predlaže načine na koje se digitalizacijom može povećati dodana vrijednost funkcioniranja jedinstvenog tržišta i poboljšati ostvarivanje sloboda koje jamči jedinstveno tržište.
1.2Digitalizacija prometa i logistike ključna je za poticanje slobodnog kretanja robe, čime se ističe potreba za odgovarajućim ulaganjima u prometnu infrastrukturu prilagođenu budućim potrebama. EGSO također poziva države članice da učine više da olakšaju primjenu elektroničkih dokumenata povezanih s prijevozom.
1.3Uvođenje „digitalnih putovnica za proizvode” primjer je načina na koji digitalne informacije mogu doprinijeti slobodnom kretanju robe na jedinstvenom tržištu. U tom je kontekstu važno zajamčiti i zaštitu poslovnih tajni i prava intelektualnog vlasništva.
1.4Zahvaljujući e-trgovini, poduzeća imaju znatne mogućnosti da dopru do kupaca u drugim državama članicama, a potrošači imaju veći izbor i lakši pristup robi i uslugama. EGSO poziva na djelovanje kako bi se prevladale postojeće prepreke e-trgovini na jedinstvenom tržištu, na primjer provedbom pravila EU-a o geografskom blokiranju.
1.5EGSO predlaže da se na dnevni red vrati povučeni prijedlog Komisije o „e-kartici usluga”, čiji je cilj pomoći pružateljima usluga u prekograničnom poslovanju, jer je riječ o praktičnom sredstvu za promicanje jedinstvenog tržišta usluga.
1.6EGSO poziva na uvođenje sigurnih i standardiziranih sustava digitalne identifikacije kao što su kartice za elektroničku identifikaciju kako bi se građanima, stanovnicima i poduzećima EU-a pružilo sigurno sredstvo digitalne identifikacije za uporabu u okviru raznih internetskih usluga i platformi na jedinstvenom tržištu.
1.7EGSO poziva na razvoj i proširenje inicijativa za digitalizaciju u području socijalne sigurnosti i mobilnosti radne snage i potiče uvođenje inicijativa poput europske propusnice socijalne sigurnosti.
1.8Digitalizacija ima središnju ulogu u slobodnom kretanju kapitala na jedinstvenom tržištu i u prekograničnim djelatnostima pružatelja financijskih usluga. Želi li potaknuti primjenu financijskih tehnologija, Europska unija (EU) treba dodatno uskladiti regulaciju digitalnih financijskih usluga i povećati financiranje inovacija za digitalna rješenja.
1.9EGSO naglašava da je važno zajamčiti dobro funkcioniranje jedinstvenog tržišta podataka jer je to preduvjet za jačanje ostalih četiriju sloboda pomoću digitalizacije. Jedinstveno tržište koje dobro funkcionira, uz visoku razinu kibersigurnosti i odgovarajuću zaštitu podataka, istodobno jača otpornost, suverenost i konkurentnost EU-a u globalnom kontekstu digitalizacije.
1.10EGSO ističe važnost intenzivnih ulaganja u digitalnu infrastrukturu, istraživanja, inovacije i razvoj vještina, jer su to sve ključni čimbenici koji omogućuju digitalizaciju.
1.11 EGSO naglašava da se digitalizacija treba odvijati na gospodarski, socijalno i ekološki održiv način. Potrebno je posvetiti dužnu pozornost sprečavanju štetnog utjecaja digitalizacije na okoliš i digitalnog jaza u pristupu infrastrukturi i vještinama.
1.12EGSO poziva na poticajan regulatorni okvir i djelotvornu provedbu zajedničkih pravila EU-a u državama članicama. Nadalje, digitalizacija javnog upravljanja (e-upravljanje) ključna je za lakše, brže i jeftinije poslovanje pojedinaca i poduzeća na jedinstvenom tržištu, na primjer u pogledu javne nabave, oporezivanja, registracija i drugih administrativnih obveza.
2.Kontekst mišljenja
2.1Uloga digitalizacije u gospodarstvu i društvu rasla je tijekom cijelog tridesetogodišnjeg razdoblja postojanja europskog jedinstvenog tržišta. Digitalne tehnologije kao što su mobilni uređaji, e-trgovina i računalstvo u oblaku zauzimaju središnje mjesto u svakodnevnom životu europskih građana i poduzeća. Te su tehnologije usto olakšale slobodno kretanje robe, usluga, osoba i kapitala i dovele do uspostave pete slobode na jedinstvenom tržištu, slobodnog kretanja podataka, čime se u konačnici promiče konkurentno gospodarstvo EU-a i viši životni standard.
2.2EU je preuzeo aktivnu ulogu u području digitalizacije razvojem regulatornog okvira i regulatornih standarda, ulaganjem u digitalnu infrastrukturu te poticanjem digitalnih vještina i inovacija. Ta su se ulaganja isplatila jer su dovela do bolje povezivosti, inovativnih proizvoda i usluga i jačanja gospodarskog rasta. Međutim, jedinstveno tržište daleko je od savršenog.
2.3Funkcioniranje i integraciju jedinstvenog tržišta očito treba dalje razvijati, pa se u ovom samoinicijativnom mišljenju razmatra uloga i potencijal digitalizacije za što bolje iskorištavanje sloboda koje jedinstveno tržište jamči. Ovo se mišljenje nadovezuje na brojna prethodna mišljenja EGSO-a o digitalizaciji i jedinstvenom tržištu.
3.Jačanje jedinstvenog tržišta pomoću digitalizacije
3.1Slobodno kretanje robe
3.1.1Digitalizacija prometa i logistike ključna je za poticanje slobodnog kretanja robe. To uključuje, s jedne strane, digitalizaciju fizičkog prometnog sustava, uključujući vozila, infrastrukturu i upravljanje prometom, a, s druge, digitalizaciju informacija o teretu, čime se pojednostavljuju postupci i smanjuje administrativno opterećenje u prekograničnoj trgovini u EU-u. Države članice trebale bi u tom području ulagati veće napore u olakšavanje upotrebe elektroničkih dokumenata povezanih s prijevozom.
3.1.2Digitalni razvoj poboljšava uvjete za intermodalnost i doprinosi većoj učinkovitosti, produktivnosti i sigurnosti prijevoza tereta i logistike. Stoga su potrebna odgovarajuća ulaganja kako u tradicionalnu infrastrukturu tako i u naprednu digitalnu infrastrukturu kako bi se podruprla prometna infrastruktura prilagođena budućim potrebama i time zajamčilo neometano prekogranično kretanje robe u EU-u i izvan njega. Nadalje, zbog sve većeg stupnja elektrifikacije i sve raširenijeg korištenja vodika u prometu digitalna, energetska i prometna infrastruktura sve su povezanije.
3.1.3Uvođenje digitalnih putovnica za proizvode primjer je načina na koji digitalizacija može dodatno doprinijeti slobodnom kretanju robe na jedinstvenom tržištu omogućujući potrošačima, poduzećima i tijelima vlasti pristup širokom spektru digitalnih informacija o značajkama proizvoda, čime se povećava povjerenje u tržište. Međutim, važno je poduprijeti mikro, mala i srednja poduzeća (MMSP) poboljšanjem njihovih digitalnih vještina i znanja o učincima na okoliš. Posebnu pozornost trebalo bi posvetiti MMSP-ovima koji posluju u lancima opskrbe, a, pri uvođenju tih putovnica, zaštititi poslovne tajne i prava intelektualnog vlasništva.
3.2Slobodno kretanje usluga
3.2.1Slobodno kretanje usluga na jedinstvenom tržištu znatno je napredovalo u posljednjih 30 godina, iako i dalje postoje izazovi. Europska direktiva o uslugama znatno je doprinijela integraciji tržišta usluga EU-a. Međutim, i dalje postoje dodatni nacionalni zahtjevi poput složenih sustava izdavanja dozvola koji ometaju slobodno kretanje usluga na jedinstvenom tržištu EU-a. EGSO smatra da se neki od tih problema mogu riješiti digitalizacijom, koja, primjerice, može olakšati pružanje e-usluga.
3.2.2Digitalne platforme poduzećima omogućuju pružanje širokog raspona usluga na jedinstvenom tržištu, a građanima kupovanje tih usluga. Iako EU radi na podržavanju europske ekonomije platformi, regulatorni okvir trebalo bi pravilno provoditi, pratiti i redovito preispitivati kako bi on držao korak s razvojem digitalnog okruženja i ne bi stvorio nepotrebne prepreke ulasku na tržište i inovacijama.
3.2.3E-trgovina transformira poslovne modele i poduzećima omogućava da puno lakše dopru do kupaca u drugim državama članicama. Jednako tako, internetska kupovima potrošačima pruža veći izbor i lakši pristup robi i uslugama. Poduzimanje mjera za prevladavanje postojećih prepreka e-trgovini može doprinijeti boljem funkcioniranju jedinstvenog tržišta, na primjer provedbom pravila EU-a o geografskom blokiranju. Važno je osigurati i da pravila budu tehnološki neutralna u pogledu prodajnih kanala, pri čemu treba na odgovarajući način zaštititi potrošače radi suzbijanja zavaravajućih i obmanjujućih praksi u području e-trgovine.
3.2.4Prijedlog Komisije za e-karticu usluga, čiji je cilj bio pružateljima usluga pomoći u prekograničnom poslovanju, jedan je od pokušaja da se prevladaju neke od prepreka slobodnom kretanju usluga. Tom bi se karticom pružateljima usluga omogućila primjena potpuno elektroničkog postupka na razini EU-a za ispunjavanje formalnosti pri ponudi usluga u drugoj državi članici, što bi dovelo do smanjenja administrativnog opterećenja i veće pravne sigurnosti za pružatelje usluga. EGSO poziva na ponovno uvrštavanje tog pitanja na dnevni red jer je riječ o praktičnom primjeru toga kako se digitalizacijom može poboljšati slobodno kretanje usluga na jedinstvenom tržištu.
3.3Slobodno kretanje osoba
3.3.1Uvođenje EU digitalne COVID potvrde nedavni je primjer koji pokazuje kako se digitalizacijom može doprinijeti slobodnom kretanju osoba čak i u iznimnim situacijama poput globalne pandemije.
3.3.2Sigurni standardizirani sustavi digitalne identifikacije, kao što su kartice za elektroničku identifikaciju, ključno su sredstvo za olakšavanje slobodnog kretanja osoba. Njima se pojednostavljuju postupci provjere u državama članicama i smanjuje potreba za ručnim provjerama i papirnatim dokumentima. U tom pogledu, nedavni Komisijin prijedlog europskog okvira za digitalni identitet pozitivan je korak naprijed kojim se građanima, stanovnicima i poduzećima EU-a pruža sigurno sredstvo digitalne identifikacije za uporabu raznih internetskih usluga i platformi na jedinstvenom tržištu.
3.3.3Daljnja digitalizacija socijalne sigurnosti i mobilnosti radne snage može donijeti dodanu vrijednost jedinstvenom tržištu i slobodnom kretanju osoba. Potrebno je pojačati mjere na razini EU-a i nacionalnoj razini kako bi se pojednostavili postupci, smanjile administrativne prepreke i prešlo na interoperabilnije, međusobno povezanije i automatiziranije sustave socijalne sigurnosti kojima se omogućuje brža i ispravna naplata doprinosa i isplata naknada. U tom se pogledu razvijaju obećavajuće inicijative s potencijalom za poticanje mobilnosti radne snage.
3.3.4Europska propusnica socijalne sigurnosti (ESSPASS) nova je inicijativa Komisije za razvoj digitalnog instrumenta kojim građani, kad se nalaze u drugoj državi članici EU-a, mogu dokazati da su osigurani i da imaju određena prava. Još jedan zanimljiv projekt je Europska služba za praćenje mirovinskih prava, čiji je cilj uspostaviti internetski sustav koji pruža informacije o mirovinama pojedinaca u državama članicama EU-a i radnicima pomaže da pronađu svoje pružatelje mirovina.
3.3.5Digitalnim radnim iskaznicama moglo bi se osigurati da radnikov poslodavac ili sam radnik ispunjavaju socijalne ili druge zahtjeve. Iskaznice poput europske strukovne iskaznice (EPC) olakšavaju mobilnost radne snage u EU-u. Iako se radne iskaznice uglavnom smatraju odgovornošću država članica, EU može imati ulogu u njihovom međusobnom povezivanju i razmjeni najboljih praksi u tom području.
3.4Slobodno kretanje kapitala
3.4.1Digitalizacija ima središnju ulogu u promicanju slobodnog kretanja kapitala na jedinstvenom tržištu i može potaknuti prekogranične djelatnosti pružatelja financijskih usluga u EU-u, na primjer u području maloprodajnih financijskih usluga i osiguranja. Digitaliziranom obradom plaćanja olakšava se slobodno kretanje robe i usluga na jedinstvenom tržištu zahvaljujući bržim transakcijama uz niže troškove za potrošače i poduzeća. Digitalizacija pojednostavljuje konverziju valuta i omogućava sigurne platne transakcije, čime se povećava opće povjerenje u prekograničnu trgovinu. Slobodno kretanje kapitala olakšavaju i digitalne internetske platforme usmjerene na ulaganja, skupno financiranje i trgovanje.
3.4.2Želi li potaknuti primjenu tih financijskih tehnologija, EU treba nastaviti s usklađivanjem pravila za digitalne financijske usluge jer usklađeni regulatorni okviri olakšavaju prekogranično poslovanje. EU bi razvoj digitalnih financijsko-tehnoloških rješenja trebao podupirati i financiranjem inovacija. Osim toga, ulaganjem u zaštitu podataka i kibersigurnost povećat će se povjerenje u financijsko-tehnološke usluge i prekogranične digitalne transakcije.
3.5Slobodno kretanje podataka
3.5.1Podaci su u središtu svih nastojanja usmjerenih na digitalizaciju jedinstvenog tržišta, a njihovo slobodno kretanje preduvjet je želimo li pomoću digitalizacije ojačati druge slobode koje jamči jedinstveno tržište. Jedinstveno tržište podataka koje dobro funkcionira potrebno je i za jačanje otpornosti, suverenosti i konkurentnosti EU-a u globalnom kontekstu digitalizacije. Europska strategija za podatke plan je za izgradnju snažnog europskog podatkovnog tržišta. Razmjena podataka poduzećima i oblikovateljima politika omogućuje prekograničnu suradnju, razvoj zajedničkih standarda i promicanje interoperabilnosti. Time će se u konačnici produbiti jedinstveno tržište za građane i poduzeća i intenzivirati prekogranične aktivnosti i gospodarska integracija.
3.5.2Pojačano korištenje podataka izvor je novih inovacija, proizvoda, usluga i poslovnih modela koji potrošačima nude veći izbor, kao i povećanog rasta i konkurentnosti na jedinstvenom tržištu. Potrebno je da EU nastavi raditi na olakšavanju pristupa podacima i njihove razmjene u okviru europskih podatkovnih prostora. Na primjer, uspostava europskog prostora za zdravstvene podatke obećavajuća je inicijativa za prekograničnu razmjenu i uporabu zdravstvenih podataka. Boljem pristupu podacima doprinose i regulatorne inicijative poput Akta o podacima i Akta o upravljanju podacima.
3.5.3Usklađenost propisa o zaštiti podataka važna je za izgradnju povjerenja koje osigurava protok podataka na jedinstvenom tržištu. S obzirom na to da sve više ljudi povjerava svoje podatke uslugama u oblaku, potrebno je pridati dodatnu pozornost načelima privatnosti i sigurnosti podataka. EGSO poziva na to da se tijekom predstojeće revizije Opće uredbe o zaštiti podataka (OUZP) otklone nedostaci u provedbi i pojednostave primjenjiva pravila, posebno za mikropoduzeća te mala i srednja poduzeća.
3.5.4Kibersigurnost također ima ključnu ulogu u uspostavi povjerenja u digitalne tehnologije kojima se jača podatkovno gospodarstvo na jedinstvenom tržištu EU-a. Strategijom EU-a za kibersigurnost uspostavlja se dosljedan okvir za jačanje kibersigurnosti u državama članicama EU-a.
3.5.5Kako bi se u potpunosti iskoristile prednosti digitalizacije na jedinstvenom tržištu, sve regije, uključujući ruralna i udaljena područja, trebale bi imati pristup digitalnoj infrastrukturi kao što su širokopojasne mreže i, s vremenom, 5G i 6G mreže. Potrebna su i daljnja ulaganja u podatkovne centre i infrastrukturu računalstva u oblaku kako bi se pružila potpora za kretanje, obradu i pohranu podataka na jedinstvenom tržištu.
3.6Pokretači i preduvjeti digitalizacije
3.6.1Kako bi se omogućilo daljnje jačanje digitalizacije jedinstvenog tržišta, potrebno je osigurati postojanje ključnih čimbenika koji omogućuju digitalnu transformaciju i njihovu uspješnost. To zahtijeva veća ulaganja u istraživanja i inovacije i promicanje inovacijskih ekosustava. Iako je važno jačati umjetnu inteligenciju, kvantnu tehnologiju i druge napredne tehnologije, brojni MMSP-ovi suočavaju se s velikim izazovima u usvajanju čak i osnovnih digitalnih tehnologija. Europski centri za digitalne inovacije korisne su platforme putem kojih se i MMSP-ovi mogu uključiti u razvoj i usvajanje digitalnih rješenja i njihov bi doseg trebalo proširiti na širu publiku.
3.6.2Razvoj vještina i kompetencija, od osnovnih digitalnih vještina do talenata visoke razine, još je jedan ključni čimbenik koji omogućuje digitalizaciju i koji je potreban i u poslovnom i u svakodnevnom životu građana. Osim toga, uspostavom europskog okvira za certifikaciju digitalnih vještina kao oblika standardiziranog priznavanja digitalnih kompetencija pomoglo bi se pojedincima da dokažu svoje vještine i kvalifikacije diljem EU-a i time im se olakšao rad u drugoj državi članici.
3.6.3Budući da su za digitalnu transformaciju potrebna znatna ulaganja, moraju se osigurati financijska tržišta koja dobro funkcioniraju i adekvatna javna financijska sredstva za digitalni razvoj. Nadalje, EU mora osigurati svrsishodan poticajan regulatorni okvir kojim se potiču inovacije i ulaganja, smanjuje administrativno opterećenje i osiguravaju jednaki uvjeti na jedinstvenom tržištu, uključujući potpuno poštovanje i pravilnu provedbu zajedničkih pravila u državama članicama.
3.6.4Digitalna transformacija mora biti i gospodarski, socijalno i ekološki održiva. Osim što povećava gospodarsku učinkovitost i produktivnost, digitalizacija je ključan način za unapređenje zelene tranzicije, pod uvjetom da se dobro upravlja klimatskim i ekološkim aspektima digitalnih sustava, uključujući potrošnju energije i materijala. Također je važno otkloniti digitalni jaz u pogledu pristupa infrastrukturi i vještinama i omogućiti potpuno uključivanje cijelog društva u digitalni razvoj.
3.7E-upravljanje
3.7.1U ovom mišljenju EGSO želi posebno istaknuti važnost digitalizacije javnog upravljanja (e-upravljanje) za ostvarenje učinkovitijeg, pristupačnijeg i transparentnijeg jedinstvenog tržišta. Digitalizacijom se mogu pojednostaviti administrativni postupci, čime se pojedincima i poduzećima omogućuje jednostavnije, brže i jeftinije poslovanje na jedinstvenom tržištu. EU bi trebao promicati daljnje usklađivanje javnih digitalnih usluga u državama članicama, uključujući zajedničke standarde, protokole i okvire za usluge e-uprave, primjerice registraciju poduzeća, prijavu poreza i javnu nabavu. EGSO poziva i na razmjenu dobrih praksi e-upravljanja među državama članicama.
3.7.2Javna nabava važna je za integraciju unutarnjeg tržišta robe i usluga EU-a. Digitalizacijom javne nabave promiče se prekogranično sudjelovanje u natječajima. EU je digitalizirao postupke javne nabave, na primjer primjenom platformi za e-nabavu i uspostavom platforme e-Certis kojom se poduzećima pomaže utvrditi koji se različiti certifikati traže u postupcima javne nabave diljem EU-a. Nadalje, razvojem europskog podatkovnog prostora javne nabave (PPDS) namjerava se dodatno olakšati slobodno kretanje robe i usluga pojačanom uporabom podataka o javnoj nabavi diljem EU-a. EGSO smatra da je europski podatkovni prostor javne nabave izvrstan primjer potencijala digitalizacije i potiče njegov daljnji razvoj.
3.7.3EGSO smatra da će potpuno razvijen europski okvir za digitalni identitet kojim će se pojedincima i poduzećima omogućiti siguran i priznat digitalni identitet na jedinstvenom tržištu biti koristan za europsko e-upravljanje.
3.7.4Jedinstveni digitalni pristupnik centralizirana je internetska platforma koja korisnicima pruža jednostavan pristup raznim digitalnim uslugama i informacijama o životu, radu i poslovanju u EU-u. EGSO smatra da taj pristupnik treba stalno razvijati, na primjer jačanjem suradnje s organizacijama civilnog društva i širenjem spektra usluga koje nudi.
3.7.5Znatne koristi na jedinstvenom tržištu mogu se ostvariti i digitalizacijom poreznih sustava. Stoga bi glavni ishod nedavnog prijedloga Europske komisije naslovljenog „PDV u digitalnom dobu” trebao biti sustav PDV-a koji bi bio prilagođeniji trenutačnim kretanjima u digitalnom gospodarstvu, čime bi se poboljšalo funkcioniranje jedinstvenog tržišta. Međutim, postoji zabrinutost zbog učinka tog prijedloga na jedinstveno tržište jer on dovodi do dodatnih zahtjeva za poduzeća u pogledu izvješćivanja.
3.7.6EU i države članice trebali bi nastaviti davati pristup podacima javnog sektora koji nisu osjetljive prirode za ponovnu uporabu poduzećima i građanima te u akademske svrhe jer se time može doprinijeti stvaranju novih inovacija i poslovnih prilika na jedinstvenom tržištu EU-a.
3.7.7Kako bi se u potpunosti ostvario potencijal digitalizacije javnog upravljanja, potrebno je ulagati u digitalne vještine i pismenost javnih uprava, među ostalim u području kibersigurnosti i upravljanja podacima.
Bruxelles, 3. listopada 2023.
Sandra PARTHIE
Predsjednica Stručne skupine za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
_____________