SOC/759
Suradnja u području mladih
MIŠLJENJE
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Suradnja u području mladih
(razmatračko mišljenje na zahtjev španjolskog predsjedništva)
Izvjestiteljica: Nicoletta MERLO
|
Zahtjev za savjetovanje
španjolskog predsjedništva Vijeća:
|
dopis od 8. prosinca 2022.
|
|
Pravna osnova:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
(razmatračko mišljenje)
|
|
|
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
31/05/2023
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
50/1/8
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.Zaključci i preporuke
1.1Kako bi se osigurala uspješna provedba strategije EU-a za mlade i pružio okvir i referentna točka za promicanje programa za mlade u svim državama članicama, EGSO naglašava važnost posjedovanja točnih i ažuriranih podataka. Time će se omogućiti praćenje i evaluacija asimetričnih posljedica kriza kao što je pandemija COVID-a 19 i učinka politika na mlade te definiranje dobrih praksi koje se izravno i isključivo odnose na mlade ili koje na njih znatno utječu.
1.2EGSO pozdravlja stalna poboljšanja dijaloga EU-a s mladima i smatra da je ključno ojačati taj dijalog i uključiti tijela koja smisleno predstavljaju mlade tijekom cijelog postupka oblikovanja politika, uvažavajući ulogu mladih i uzimajući u obzir nove načine na koje se mladi danas angažiraju, raspravljaju i mobiliziraju, često upotrebom tehnologije i društvenih medija.
1.3Kako bi se povećalo sudjelovanje mladih u politici, EGSO želi surađivati s tri zemlje koje će preuzeti predsjedanje (Španjolska, Belgija i Mađarska) na strategijama za aktiviranje glasača koji prvi put glasaju i poboljšanje odaziva mladih i njihova sudjelovanja u svojstvu kandidata diljem Europe.
1.4EGSO predano radi na jačanju socijalnog dijaloga u skladu s prijedlogom Europske komisije o jačanju socijalnog dijaloga u EU-u. Trebalo bi pružati veću potporu izgradnji kapaciteta socijalnih partnera, posebno kad su posrijedi mladi članovi, za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje.
1.5EGSO smatra da je od presudne važnosti da svi zakoni, pravno obvezujući akti, politike, strategije, programi, mjere i javna ulaganja svih država članica podliježu savjetovanju o učinku iz perspektive mladih, procjeni učinka, oblikovanju politika i prijedlozima za ublažavanje te da se njima sprečavaju kršenje prava mladih i njihova diskriminacija.
1.6Kako bi se uklonile gospodarske prepreke, EU i države članice trebali bi davati prednost integraciji mladih na tržište rada s pomoću kvalitetnih radnih mjesta te poboljšanju aktivnosti kojima se nastoji doprijeti do mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET).
1.7Pozivajući se na Europsku godinu vještina, EGSO naglašava važnost cjeloživotnog učenja i potrebu za transverzalnim vještinama. Mladi moraju steći financijsku pismenost, znanje o pravima radnika i poduzetničke vještine. Potrebno je posvetiti veću pozornost promicanju digitalnih vještina i vještina u području STEM-a, posebno među djevojčicama.
1.8U cilju promicanja mentalnog zdravlja i borbe protiv nasilja i vršnjačkog nasilja, EGSO naglašava da je važno osigurati da adolescenti steknu socio-emocionalne vještine te pružiti besplatnu psihološku i socijalnu potporu u školama i drugim velikim skupinama.
1.9Kako bi se postiglo bolje psihičko i fizičko zdravlje, EGSO smatra da je važno da svi mladi imaju priliku baviti se sportom i sudjelovati u društvu i kulturnim aktivnostima.
1.10EGSO smatra da je ključno pomoći mladima u pogledu troškova stanovanja i poticati politike javnog stanovanja kako bi se zajamčio pristup pristojnom stanovanju, potičući ih da žive samostalno i podupirući ih tijekom planiranja obiteljskog života. Države članice moraju pojačati napore za provedbu Direktive o ravnoteži između poslovnog i privatnog života, osobito u pogledu dostupnosti i pristupačnosti ustanova za ranu skrb o djeci i ustanova koje su ključne za mlade obitelji.
1.11EGSO poziva na svrsishodnije angažiranje mladih u borbi protiv klimatskih promjena i pitanjima okoliša te naglašava važnost razvoja vještina u tim područjima.
1.12EGSO poziva EU i države članice da na odgovarajući način vode računa o povezanosti klimatskih pitanja i mentalnog zdravlja mladih te da intenziviraju istraživački rad i sposobnost vlada da poduzimaju mjere u području klime.
1.13U radu na navedenim temama važno je biti svjestan marginaliziranih mladih ljudi i primijeniti intersekcijski pristup, pri čemu treba voditi računa o rodu, etničkoj pripadnosti, invaliditetu itd.
2.Osnovne informacije
2.1EU od 2002. provodi program suradnje u području politike EU-a za mlade koji se temelji na načelima aktivnog sudjelovanja i jednakog pristupa mogućnostima.
U prosincu 2018. Vijeće Europske unije donijelo je strategiju EU-a za mlade za razdoblje 2019. – 2027. kojom se daje okvir ciljeva, načela, prioriteta i mjera za suradnju u području politike za mlade, namijenjen svim relevantnim dionicima, uz dužno poštovanje njihovih nadležnosti i načela supsidijarnosti. Provedba te strategije i njezinih 11 ciljeva za mlade olakšava se redovitim dijalogom EU-a s mladima. Riječ je o mehanizmu za dijalog između mladih i donositeljâ odluka na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Potrebno je ojačati taj proces i provoditi preporuke koje proizađu iz dijaloga EU-a s mladima, među ostalim i na nacionalnoj razini.
2.2Španjolsko predsjedništvo stoga je zatražilo od EGSO-a da izradi razmatračko mišljenje u kojem bi se utvrdili glavni izazovi, problemi i poteškoće s kojima se suočavaju mladi Europljani, s naglaskom na tome što ih sprječava u življenju cjelovitog i uključivog života, uz neometano ostvarivanje temeljnih prava i jednakih mogućnosti te bez bilo kakvih negativnih posljedica.
2.3EGSO smatra da bi se aktualna i buduća agenda EU-a za mlade trebala baviti glavnim izazovima, problemima i preprekama s kojima se suočavaju mladi Europljani (utvrđenima u okviru dijaloga EU-a s mladima i Eurobarometra). Također bi trebalo utvrditi kako EU može pomoći mladima da ih prevladaju. EU bi trebao potaknuti države članice da ojačaju mjere koje su izravno osmišljene za ublažavanje međugeneracijske nepravednosti i poticanje međugeneracijske pravednosti snažnim mehanizmima koordinacije i nadzora kako bi se osigurala usklađenost politika. Osim toga, države članice moraju ojačati međusektorske mjere koje imaju pozitivan učinak na mlade jer bi one mogle utjecati uglavnom na mlade korisnike
i smanjiti generacijski jaz.
2.4Još jedan aspekt koji EGSO smatra ključnim jest prikupljanje podataka: prikupljanje kvalitetnih raščlanjenih podataka o mladima, dostupnih i mjerljivih na europskoj i nacionalnoj razini, preduvjet je za analizu postojeće situacije iz različitih perspektiva, procjenu koraka koje je potrebno poduzeti i provjeru njihovih učinaka.
3.Opća razmatranja
3.1 Unapređenje dijaloga EU-a s mladima i sudjelovanja mladih
3.1.1Mladi imaju pravo sudjelovati u oblikovanju politika za mlade i, općenito, svih politika. EGSO pozdravlja stalna poboljšanja dijaloga EU-a s mladima i smatra da je ključno ojačati ga i u njega uključiti tijela koja na smislen način predstavljaju mlade u cijelom postupku donošenja politika, od definiranja politike do njezine provedbe, evaluacije i praćenja. Jednako je važno osigurati uključivanje marginaliziranih skupina mladih i primijeniti intersekcijski pristup. Time će se osigurati stvarna i učinkovita suradnja između mladih i javnih institucija na svim razinama.
3.1.2EGSO smatra da je nužno da europske, nacionalne i lokalne institucije uvaže značaj i ulogu svih vrsta organizacija mladih. Također je od presudne važnosti uzeti u obzir nove, često neformalne načine na koje se mladi danas angažiraju, raspravljaju i mobiliziraju, često upotrebom tehnologije i društvenih medija.
3.1.3Kako bi se osiguralo aktivno sudjelovanje mlađe generacije, EGSO smatra da je važno utvrditi i prevladati društvene, gospodarske i kulturne prepreke potpunom sudjelovanju mladih, posebno onih najranjivijih. Osim toga, EU i države članice trebali bi utvrditi načine financiranja rada s mladima i zaštite prostora za građansko djelovanje za mlade u Europi u kojem oni mogu ostvariti svoja prava na izražavanje, informiranje, udruživanje, mirno okupljanje i druge slične slobode.
3.1.4Pokazalo se da je mlada generacija proeuropski nastrojena, ali odaziv mladih i njihovo aktivno sudjelovanje u svojstvu kandidata tradicionalno su vrlo slabi na lokalnim, regionalnim, nacionalnim i europskim izborima. EGSO želi surađivati s tri zemlje koje će preuzeti predsjedanje (Španjolska, Belgija i Mađarska) na strategijama za aktiviranje glasača koji prvi put glasaju i poboljšanje odaziva mladih i njihova sudjelovanja u svojstvu kandidata diljem Europe.
3.1.5Djelotvorna komunikacija ključna je za dopiranje do mlađe generacije: EGSO preporučuje da se sve javne institucije koriste pristupačnim jezikom prilagođenim mladima te bolje iskorištavaju društvene medije za prijenos najvažnijih informacija i izvješćivanje o svojim aktivnostima i politikama.
3.1.6 EGSO predano radi na jačanju socijalnog dijaloga u skladu s prijedlogom Europske komisije o jačanju socijalnog dijaloga u EU-u (siječanj 2023.). Trebalo bi pružati veću potporu izgradnji kapaciteta socijalnih partnera, posebno kad su posrijedi mladi članovi, za socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje, kao i za potrebe provedbe neovisnih sporazuma socijalnih partnera na razini EU-a.
3.1.7EGSO istodobno prepoznaje ulogu koju druge organizacije civilnog društva, kao što su gospodarske i industrijske komore, imaju u razvoju i osuvremenjivanju vještina i provedbi politika strukovnog obrazovanja i osposobljavanja.
3.2Generacijski učinak politika
3.2.1EGSO smatra da je od presudne važnosti da svi zakoni, pravno obvezujući akti, politike, strategije, programi, mjere i javna ulaganja svih država članica podliježu savjetovanju o učinku iz perspektive mladih, procjeni učinka, oblikovanju politika i prijedlozima za ublažavanje te da se njima sprečavaju kršenje prava mladih i njihova diskriminacija u kontekstu gospodarstava društva koje naglo stari
i globalizacije
.
3.2.2U Europi je provedeno nekoliko pilot-programa čiji su rezultat znanstvene studije učinka, studije praćenja ili čak ex post evaluacije nacrta zakona za mlade. Dvije europske zemlje, Austrija i Njemačka, provele su posebno zanimljive ex ante i ex post evaluacije.
3.2.3EGSO upućuje na svoje mišljenje „Ocjena učinka EU-a iz perspektive mladih”, u kojem se europske i nacionalne institucije potiču da osiguraju odgovarajuću uključenost organizacija mladih, da uvedu mjere i mehanizme kojima se osigurava uzimanje u obzir perspektive mladih te da obave sustavnu procjenu učinka politika potpunom provedbom ocjene učinka iz perspektive mladih.
3.3Uklanjanje gospodarskih prepreka
3.3.1Zapošljavanje mladih često je nesigurno (privremeni posao, rad na temelju kupona, rad putem platformi, ekonomija honorarnih poslova, suradnički rad itd.). Takvi poslovi obično su slabo plaćeni, radno je vrijeme neredovito, sigurnost radnog mjesta slaba, a socijalna zaštita (plaćeni dopust, mirovina, bolovanje itd.) je ograničena ili ne postoji.
3.3.2Integracija mladih na tržište rada pomoću kvalitetnih radnih mjesta i poboljšanje dosega do mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) trebali bi biti prioritet EU-a i država članica. U vezi s time EGSO potiče španjolsko predsjedništvo da razmotri zahtjeve mladih u pogledu aktualnih zakonodavnih dosjea koji su posebno važni za mlade Europljane – obvezujuće mjere za jamčenje kvalitetnog pripravništva i Direktiva o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi – pri čemu treba poštovati načelo supsidijarnosti i autonomije socijalnih partnera.
3.3.3EGSO potiče države članice da sredstva u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost, fonda ESF+ i drugih postojećih fondova iskoriste za stvaranje pune i produktivne zaposlenosti i, prema potrebi, usavršavanje mladih, s posebnim naglaskom na ugovore na neodređeno vrijeme i pristojne radne uvjete kojima se ograničava rizik od nestabilnih životnih i radnih uvjeta, imajući na umu nacionalne pravne okvire i kolektivne ugovore.
3.3.4Brze promjene na tržištu rada, djelomično uzrokovane zelenom i digitalnom tranzicijom, naglašavaju potrebu da se osigura da programi obrazovanja i osposobljavanja te kvalifikacije i dalje budu ažurirani i relevantni za promjene u potražnji poslodavaca za vještinama. Ključno je razviti vještine potrebne za zelenu i digitalnu tranziciju te pristupe prema načelu „odozdo prema gore” za ažuriranje nastavnih planova i programa. Mladi moraju imati niz digitalnih vještina, vještina u području STEM-a i transverzalnih vještina te biti sposobni za prilagodbu. Poboljšanje digitalnih vještina i vještina u području STEM-a ključno je za učinkovitu rodnu ravnopravnost jer bi omogućilo da se više žena natječe za radna mjesta budućnosti i moglo smanjiti razliku u plaćama između spolova. Tema rodne ravnopravnosti trebala bi biti dio obrazovanja. Potrebno je razviti i provesti strategije kojima se promiče rodno osviještena politika.
3.3.5Potrebno je poboljšati poduzetnički način razmišljanja u EU-u. Oko 40 – 45 % mladih zainteresirano je za poduzetništvo, ali samo 7 % ih je samozaposleno. Mladi čine 11 % „poduzetnika koji nedostaju” u EU-u. Suočavaju se s raznim ključnim preprekama za osnivanje poduzeća, uključujući nedostatak poduzetničkih vještina.
3.3.6Upućujući na Europsku godinu vještina, EGSO naglašava važnost cjeloživotnog učenja i potrebu za transverzalnim vještinama. Financijska pismenost i znanje o pravima radnika vještine su koje svi mladi moraju steći i naučiti kako bi ostvarili svoj potencijal. Države članice trebale bi razmotriti mogućnost uvođenja fleksibilnih načina učenja i djelotvornijeg priznavanja vještina stečenih neformalnim obrazovanjem i informalnim učenjem.
3.3.7Mnoge mlade žene još uvijek moraju birati između obitelji i karijere zbog objektivno teške zadaće postizanja ravnoteže između poslovnog i privatnog života. Stoga je vjerojatnije da će mlade žene koje zbog obiteljskih razloga imaju teži pristup zaposlenju biti pogođene siromaštvom i imati manje sredstava da se izvuku iz njega. Ulaganje u materijalnu i nematerijalnu infrastrukturu za ustanove za skrb o djeci i dugotrajnu skrb moglo bi uvelike koristiti punoj zaposlenosti žena.
3.3.8 Od ključne je važnosti da mladi postignu ekonomsku samostalnost jer im ona omogućuje i da postanu aktivni građani. U Italiji se indeksom generacijskog jaza
mjeri razmjer prepreka s kojima se mladi suočavaju u postizanju gospodarske i socijalne autonomije, a taj je indeks ključni okvir za buduće ocjenjivanje učinka mjera iz perspektive mladih. Sličan projekt, s neznatno različitim taksonomijom i pokazateljima
, proveden je u Ujedinjenoj Kraljevini (indeks međugeneracijske pravednosti) i ukazuje na sve lošiju sliku izgleda za mlade u cijeloj Europi. Njemačka, Austrija i Flandrija već imaju iskustva s procjenom učinka regulative na mlade. EGSO prepoznaje važnost tih praksi i potiče sve države članice da se ugledaju na te dobre primere.
3.4Seksualno i rodno uvjetovano nasilje
3.4.1Iako je posljednjih godina postignut velik napredak, mnogi mladi i dalje prijavljuju nasilje na temelju seksualne orijentacije i rodnog identiteta. EGSO smatra da bi trebalo poboljšati objekte kao što su skloništa i projekte za reintegraciju ljudi u društvo kako bi se osigurala dostupnost sredstava za procesuiranje nastale traume i potporu žrtvama nasilja i svih oblika diskriminacije. Pravne, zdravstvene, psihološke i socijalne usluge posredovanja također su ključne.
3.4.2U školama i na radnom mjestu trebalo bi provoditi edukativne kampanje o tim temama kojima se promiče poštovanje raznolikosti. Osim istraživanja tih pitanja, kampanje bi trebale pružiti mogućnosti za slušanje i razgovor sa žrtvama rodno uvjetovanog nasilja i diskriminacije. Kako bi te inicijative bile uspješne, EGSO naglašava važnost davanja aktivne uloge socijalnim partnerima, organiziranom civilnom društvu i obrazovnim institucijama.
3.4.3U EU-u i svijetu svaka treća žena doživjela je fizičko ili seksualno nasilje. Do danas je svaka peta djevojčica žrtva seksualnog zlostavljanja. Nasilje na internetu je u porastu; svaka druga mlada osoba žrtva je rodno uvjetovanog nasilja na internetu. Vijeće poziva one države članice koje to još nisu učinile da u najkraćem roku ratificiraju Istanbulsku konvenciju.
3.5Psihička i emocionalna ograničenja i diskriminacija
3.5.1Kako je jasno navedeno u Ženevskoj povelji o dobrobiti, koja je proizašla iz 10. Svjetske konferencije o promicanju zdravlja (2021.) i koju promiče Svjetska zdravstvena organizacija, pozitivan pogled na zdravlje povezuje fizičku dobrobit s mentalnom i socijalnom dobrobiti.
3.5.2Mnogi čimbenici utječu na dobrobit i mentalno zdravlje mladih. Isključenost, stigmatizacija, osjetljivo obiteljsko okruženje i nesigurna radna mjesta čimbenici su koji mogu povećati rizik od pojave problema s mentalnim zdravljem. Nedostatak liječenja može dovesti do posljedica u adolescenciji koje se protežu na odraslu dob i dalje te ugrožavaju fizičko i mentalno zdravlje i ograničavaju mogućnosti za zadovoljstvo životom.
3.5.3EGSO naglašava da je važno osigurati da adolescenti steknu socio-emocionalne vještine i pružiti besplatnu psihološku i socijalnu potporu u školama i drugim velikim skupinama kako bi se promicalo dobro mentalno zdravlje i suzbilo nasilje i vršnjačko nasilje do kojeg može doći bilo gdje i na bilo koji način (uključujući na internetu).
3.5.4Mladi često govore o kolektivnoj usamljenosti, što označava činjenicu da se ljudi danas osjećaju sami i okruženi velikim brojem ljudi. Međutim, u tome se skriva još jedan problem: neaktivnost zbog obrambene izolacije. Riječ je o brzorastućoj društvenoj fobiji koja je često popraćena više ili manje akutnim oblicima depresije koji se s vremenom razvijaju. EGSO pozdravlja zaključke završne konferencije Europske godine mladih „Claim the Future” održane 6. prosinca 2022. kojima se poziva na stavljanje većeg naglaska na preventivnu zdravstvenu skrb, borbu protiv mentalnih bolesti i usamljenosti.
3.5.5Mentalno zdravlje može utjecati i na sposobnost tijela da se dobro hrani, što u ozbiljnim slučajevima može imati posljedice za fizičko zdravlje. Posljednjih godina došlo je do porasta nekontroliranog jedenja, odnosno „prejedanja”, koje je često povezano s pretilošću i metaboličkim sindromom, a javlja se i zbog poremećaja raspoloženja te povećanog stresa i društvene tjeskobe.
3.5.6Usvajanje zdravog načina života pomaže u sprečavanju kroničnih, nezaraznih bolesti, kao što su dijabetes, kardiovaskularne bolesti i neki oblici raka. Bavljenje sportom i sudjelovanje u društvu i kulturnim aktivnostima nije samo iznimno dragocjena sastavnica procesa osobnog razvoja nego je i usko povezano s boljim psihičkim i fizičkim zdravljem, pa svi mladi moraju imati mogućnost bavljenja sportom.
3.6Društveni izazovi
3.6.1Zbog nedostatka pristojne ili barem primjerene plaće, mladi su često spriječeni u postizanju određene ključne faze svojeg života, kao što su kupnja ili najam kuće ili osnivanje obitelji. To dovodi do nepovratne destabilizacije demografske ravnoteže kontinenta jer sve više mladih odustaje od zasnivanja obitelji.
3.6.2Stanje pogoršava stambena kriza, posebno u velikim gradovima u kojima su cijene mnogo više od plaća, a mladima je teško dobiti financijska sredstva od banaka ako ne mogu ponuditi neki oblik jamstva. EGSO smatra da je ključno pomoći mladima u pogledu troškova stanovanja i poticati politike javnog stanovanja kojima se jamči pristup pristojnom stanovanju, potičući ih da žive samostalno i podupirući ih tijekom planiranja obiteljskog života.
3.6.3S druge strane, ne smijemo zaboraviti da su obitelji, u najrazličitijim oblicima koje možemo zamisliti, temelj modernog društva: naš gospodarski i razvojni model zasniva se na obiteljima i demografskom napretku (ili barem stabilnosti). Ako ne uspijemo na odgovarajući način podupirati i ohrabriti mlade obitelji, morat ćemo ponovno osmisliti cijeli naš sustav socijalne skrbi, da navedemo samo jedan od problema.
3.6.4U Europi, gdje starenje stanovništva i nedostatak generacijske obnove preokreću demografske trendove, potrebno je usredotočiti se na obitelji i uskladiti rad i roditeljstvo. Produljenje roditeljskog dopusta i ubrzanje razvoja pristupačnih ustanova za skrb o djeci u državama članicama u kojima one nisu dostupne ključni su alati za jačanje i promicanje rodne ravnopravnosti jer se njima osigurava da oba roditelja imaju mogućnost provoditi više vremena sa svojom djecom i potiče se ravnopravno sudjelovanje na tržištu rada.
3.7Ekološki i okolišni izazovi
3.7.1Mladi su ključni pokretači promjena i inovacija te ključni partneri u provedbi Programa održivog razvoja do 2030. i drugih multilateralnih sporazuma i instrumenata, uključujući Pariški sporazum o klimatskim promjenama i europski zeleni plan. EGSO poziva na svrsishodnije angažiranje mladih u borbi protiv klimatskih promjena i pitanjima okoliša.
3.7.2Obrazovanje je ključno za postizanje održivog razvoja: treba voditi računa o važnosti razvoja vještina mladih u području ublažavanja klimatskih promjena i prilagodbe klimatskim promjenama, kao i u području kružnog gospodarstva. Štoviše, edukaciju djece o održivosti treba upotpuniti cjeloživotnim učenjem roditelja i obrazovanjem građana.
3.7.3Ruralna područja trenutačno su izložena riziku od raseljavanja zbog nedostatka ili manjka usluga i infrastrukture. Ciljana ulaganja u ta područja mogu dovesti do povećanja konkurentnosti, otvaranja radnih mjesta i poboljšanja kvalitete života te tako preokrenuti taj trend i potaknuti mlade na preseljenje u te krajeve. Nadalje, razvojem pametnih sinergija između održivosti, lokalne proizvodnje hrane i turizma, mladima bi se mogle ponuditi nove mogućnosti za zapošljavanje na smislenim i učinkovitim radnim mjestima u ruralnim područjima, čime bi se doprinijelo rastu i vitalnosti tih regija.
3.7.4Mladi spadaju među skupine koje su najranjivije i najosjetljivije na posljedice klimatskih promjena na okoliš. Ako se globalno zagrijavanje nastavi istim ritmom, imat će razorne zdravstvene posljedice po djecu i mlade, od porasta razine mora, toplinskih valova, bolesti, pothranjenosti itd. Gotovo 70 % osoba mlađih od 18 godina sklono je vjerovati da klimatske promjene najvjerojatnije predstavljaju izvanrednu situaciju globalnih razmjera, a takva zabrinutost negativno utječe na emocionalnu i psihičku dobrobit mladih. U studiji provedenoj 2021., u kojoj je sudjelovalo 10 000 mladih iz cijelog svijeta, više od 50 % ispitanika izjavilo je da zbog klimatskih promjena osjeća tugu, uznemirenje, bijes, nemoć, bespomoćnost i/ili krivnju, a 45 % ispitanika izjavilo je da njihovi osjećaji o klimatskim promjenama negativno utječu na njihov svakodnevni život i funkcioniranje. EGSO poziva EU i države članice da na odgovarajući način vode računa o toj povezanosti te da intenziviraju istraživački rad i sposobnost vlada da poduzimaju mjere u području klime.
3.7.5EGSO podsjeća na svoje mišljenje o ulozi mladih u zelenoj tranziciji, u kojem se zagovara niz mjera usmjerenih na to da mlade generacije preuzmu vodeću ulogu u klimatskoj i ekološkoj tranziciji.
Bruxelles, 31. svibnja 2023.
Cinzia Del Rio
Predsjednica Stručne skupine za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
_____________
Napomena:
Dodaci u nastavku.
DODATAK MIŠLJENJU
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Sljedeći su amandmani odbijeni tijekom rasprave premda su dobili barem četvrtinu glasova (pravilo 43. stavak 2. Poslovnika):
|
AMANDMAN 4.
SOC/759
Suradnja u području mladih
Točka 3.3.1.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Nacrt mišljenja
|
Amandman
|
|
Zapošljavanje mladih često je nesigurno[1] (privremeni posao, rad na temelju kupona, rad putem platformi, ekonomija honorarnih poslova, suradnički rad itd.). Takvi poslovi obično su slabo plaćeni, radno je vrijeme neredovito, sigurnost radnog mjesta slaba, a socijalna zaštita (plaćeni dopust, mirovina, bolovanje itd.) je ograničena ili ne postoji.
[1] https://www.cedefop.europa.eu /en/ tools/ skills- intelligence/ involuntary- part- time- employment?year=2020&country=EU#2; https://www.youthforum.org/topics/platform- work#:~:text=Young%20workers%20who%20are%20at,any%20policies%20on%20this%20topic
|
Eurofound navodi da, neočekivano, tržište rada EU-a nakon pandemije nije bilo obilježeno porastom nezaposlenosti. Taj je porast bio umjeren i uglavnom se odnosio na radnike u dobnoj skupini od 15 do 24 godine jer nerazmjeran broj tih radnika ima privremene ili druge vrste nesigurnih ugovora o radu, što znači da su imali manje koristi od programa za očuvanje radnih mjesta nego radnici u drugim dobnim skupinama, i zato što je nerazmjeran broj takvih radnika bio zaposlen u sektorima koji su teško pogođeni ograničenjima kretanja, kao što su sektori ugostiteljstva i razonode. Mnogi mladi radnici ostali su bez posla kada su se zatvorila poduzeća diljem Europe, što je pridonijelo stopama nezaposlenosti mladih koje su već ranije bile visoke. EGSO smatra da je pozitivno da je nezaposlenost mladih pala na stopu nižu od one prije pandemije bolesti COVID-19.[1]
[1] Eurofound Yearbook 2022 Living and working in Europe 4 May 2023 https://www.eurofound.europa.eu/ publications/ annual- report/ 2023/living- and- working- in- europe-2022
|
|
Rezultat glasanja:
|
|
Za:
19
Protiv:
34
Suzdržani:
6
|
|
AMANDMAN 5.
SOC/759
Suradnja u području mladih
Točka 3.3.2.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Nacrt mišljenja
|
Amandman
|
|
Integracija mladih na tržište rada pomoću kvalitetnih radnih mjesta i poboljšanje dosega do mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) trebali bi biti prioritet EU-a i država članica. U vezi s time EGSO potiče španjolsko predsjedništvo da razmotri zahtjeve mladih u pogledu aktualnih zakonodavnih dosjea koji su posebno važni za mlade Europljane – obvezujuće mjere za jamčenje kvalitetnog pripravništva[1] i Direktiva o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi – pri čemu treba poštovati načelo supsidijarnosti i autonomije socijalnih partnera.
[1] https://www.eesc.europa.eu/en/documents/resolution/long-lasting-legacy-european-year-youth-youth-mainstreaming-and-empowerment, „Stažiranje bez plaće ili naknade može vrlo negativno utjecati na iskustvo mladih na tržištu rada i mora biti zabranjeno”.
|
Integracija mladih na tržište rada pomoću kvalitetnih radnih mjesta i poboljšanje dosega do mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja te nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) trebali bi biti prioritet EU-a i država članica. U vezi s time EGSO potiče španjolsko predsjedništvo da razmotri zahtjeve mladih u pogledu aktualnih zakonodavnih dosjea koji su posebno važni za mlade Europljane – primjerene i pravilno provedene mjere za jamčenje kvalitetnog pripravništva[1] i Direktiva o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi – pri čemu treba poštovati načelo supsidijarnosti i autonomije socijalnih partnera.
[1] https://www.eesc.europa.eu/en/documents/resolution/long-lasting-legacy-european-year-youth-youth-mainstreaming-and-empowerment, „Stažiranje bez plaće ili naknade može vrlo negativno utjecati na iskustvo mladih na tržištu rada i mora biti zabranjeno”.
|
|
Rezultat glasanja:
|
|
Za:
21
Protiv:
35
Suzdržani:
3
|
|
AMANDMAN 6.
SOC/759
Suradnja u području mladih
Točka 3.3.3.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Nacrt mišljenja
|
Amandman
|
|
EGSO potiče države članice da sredstva u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost, fonda ESF+ i drugih postojećih fondova iskoriste za stvaranje pune i produktivne zaposlenosti i, prema potrebi, usavršavanje mladih, s posebnim naglaskom na ugovore na neodređeno vrijeme i pristojne radne uvjete kojima se ograničava rizik od nestabilnih životnih i radnih uvjeta[1], imajući na umu nacionalne pravne okvire i kolektivne ugovore.
[1] SL C 152, 6.4.2022., str. 27.
|
EGSO potiče države članice da sredstva u okviru nacionalnih planova za oporavak i otpornost, fonda ESF+ i drugih postojećih fondova iskoriste za stvaranje pune i produktivne zaposlenosti, radnih mjesta i prilika za usavršavanje mladih jer se dostojanstvenim radom ograničava rizik od nestabilnih životnih i radnih uvjeta[1], imajući na umu nacionalne pravne okvire i kolektivne ugovore.
[1] SL C 152, 6.4.2022., str. 27.
|
|
Rezultat glasanja:
|
|
Za:
31
Protiv:
34
Suzdržani:
2
|