INT/1027
Industrijski plan u okviru zelenog plana
MIŠLJENJE
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
a) Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Industrijski plan u okviru zelenog plana za doba nulte neto stope emisija
[COM(2023) 62 final]
b) Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi okvira mjera za jačanje europskog ekosustava za proizvodnju proizvoda tehnologija s nultom neto stopom emisija (Akt o industriji s nultom neto stopom emisija)
[COM(2023) 161 final – 2023/0081 (COD)]
Izvjestiteljica: Sandra PARTHIE
|
Zahtjev za savjetovanje:
|
a) Europska komisija, 27/03/2023
b) Vijeće, 11/05/2023
b) Europski parlament, 08/05/2023
|
|
Pravna osnova:
|
a) članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
b) članak 114. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
|
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
29/06/2023
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
69/0/0
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.
1.Zaključci i preporuke
1.1Europska unija (EU) mora ostati industrijska lokacija. Mora odlučno braniti svoj položaj globalnog aktera i utvrditi koji su joj politički alati, mjere i instrumenti potrebni da postane brža, inovativnija i ponovno privlačna ulagačima te da istodobno zadrži svoje društvene i okolišne vrijednosti, kao što su funkcionalni socijalni dijalog i sustav socijalne skrbi, poštovanje vladavine prava i stabilne institucije.
1.2Globalni gospodarski kontekst promijenio se za EU; multilateralni sustav utemeljen na pravilima slabi, a raste protekcionizam. Tržišno natjecanje za međunarodna ulaganja postalo je oštrije, među ostalim zbog Zakona Sjedinjenih Američkih Država o smanjenju inflacije, ali i zbog žestokog nadmetanja za sirovine, kretanja cijena energije i promjena u strukturama globalnih lanaca opskrbe. EU stoga mora preispitati svoje političke prioritete kako bi poboljšao svoju strukturnu i održivu konkurentnost. S obzirom na očiglednu potrebu za poboljšanjem konkurentnosti poduzeća u EU-u, provjera konkurentnosti mora biti ugrađena u procese donošenja odluka EU-a.
1.3Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) uvjeren je da bez snažne industrijske baze zeleni plan i politike za digitalno desetljeće, kao ni industrijski, svemirski ili automobilski sektori, ne mogu biti uspješni u budućnosti. Isto tako, to neće biti moguće bez sigurnih i održivih izvora kritičnih sirovina. EGSO traži da prioritet bude provedba revizije u cilju utvrđivanja načina na koje EU može kontrolirati i poboljšati svoje lance vrijednosti te izbjeći prekomjerne ovisnosti.
1.4EGSO naglašava da klimatske ciljeve za 2050. ne možemo ostvariti ako ne izgradimo konkurentno kružno gospodarstvo. Stoga bi Europa trebala pronaći načine da postane učinkovitija u pogledu resursa i materijala opsežnim uvođenjem mjera za upravljanje potražnjom kako bi se smanjila potražnja, npr.: ekološki dizajn i kružnost, energetska učinkovitost, jačanje održivosti proizvoda i podupiranje ciljanih inovativnih praksi i tehnika.
1.5Europska industrijska politika trebala bi se temeljiti na osiguravanju postojanja i razvoja raznolikog industrijskog sektora, sa širokim rasponom sektora i proizvođača te „industrijskih ekosustava”, uključujući MSP-ove i aktere socijalne ekonomije. Važno je izbjeći preusko usmjeravanje na promicanje određenih tehnologija i odabir navodnih „pobjednika” putem regulatornih mjera. Umjesto toga, potrebna je sveobuhvatna politika potpore inovacijama i istraživanju.
1.6EGSO poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se industrijskim planom EU-a doprinese stvaranju kvalitetnih radnih mjesta s pravednim radnim uvjetima i dobrom plaćom te promiče demokracija na radnom mjestu, kolektivno pregovaranje i poštovanje kolektivnih ugovora.
1.7Javna nabava i odluke o raspodjeli javnog financiranja važni su alati za usmjeravanje industrijske politike. Potrebno je osigurati da se odlukama država članica EU-a, uključujući državne potpore i subvencije, ne narušava jedinstveno tržište i ne ugrožavaju gospodarska konvergencija i socijalna kohezija diljem EU-a, nego da one budu usmjerene na regionalni razvoj. EGSO izražava nezadovoljstvo time što se u trenutačnim prijedlozima Komisije o industrijskom planu u okviru zelenog plana i Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija to nedovoljno uzima u obzir.
2.Opće napomene
2.1EU mora ostati industrijska lokacija. EGSO poziva na uspostavu regulatornog okvira kojim bi se na održiv i društveno odgovoran način privukla, omogućila i povećala industrijska proizvodnja u EU-u. Taj se poziv ne odnosi samo na nove tehnologije, nego i na proizvodne sektore koji su ključna sastavnica otpornosti europskih gospodarstava, lanaca opskrbe itd.
2.2Bruto domaći proizvod (BDP) dokaz je pogoršanja europske konkurentnosti: 2000-ih je BDP po stanovniku u EU-u iznosio oko 70 % BDP-a u SAD-u, a trenutačno iznosi tek nešto manje od 66 %. Svjetska bruto ulaganja u Kinu iznosila su 1999. samo 5 %, a 2020. već 29 %, što je više nego bilo gdje drugdje. U SAD-u i EU-u taj se udio u istom razdoblju znatno smanjio – u SAD-u s 29 % na 20 %, a u EU-u s 23 % na samo 15 %. EU to može promijeniti: dovršenjem jedinstvenog tržišta moglo bi se ostvariti više od 700 milijardi EUR dodatnog ekonomskog dobitka tijekom deset godina, a zajedničko digitalno gospodarstvo moglo bi doprinijeti s dodatnih 178 milijardi EUR. EU bi tada mogao nastaviti uspješno uspostavljati i promicati europske standarde na globalnoj razini.
2.3EU trpi više nego njegovi globalni konkurenti zbog iznimno visokih cijena energije i inflacije, dok istodobno druga svjetska gospodarstva subvencioniraju i daju prednost vlastitim industrijama. To su čimbenici koji stvaraju rizik od deindustrijalizacije EU-a. Kako bismo se uspješno nosili s tim problemima i drugim sadašnjim i budućim izazovima, potrebno je ojačati strukturnu i održivu konkurentnost i otpornost gospodarstva EU-a. Osnovne preduvjete za industrijsku konkurentnost Europe predstavljaju prihvatljive cijene energije i sigurna opskrba energijom.
2.4Globalni gospodarski kontekst dramatično se promijenio posljednjih godina; EU se više ne može osloniti na funkcionalan multilateralni gospodarski i trgovinski sustav utemeljen na pravilima, već se suočava sa sve većim poremećajima na globalnom tržištu zbog mjera kao što su Zakon Sjedinjenih Američkih Država o smanjenju inflacije čiji je cilj pružanje potpore industrijskim akterima iz SAD-a poreznim kreditima, velikodušnom financijskom potporom i zahtjevima o lokalnom sadržaju na štetu gospodarskih subjekata koji nisu iz SAD-a ili dugotrajni protekcionistički kineski režimi subvencija, kojima se isto tako pogoduje nacionalnim akterima i slijedi nacionalistički gospodarski program. EU mora odlučno odgovoriti i utvrditi koji su mu politički alati, mjere i instrumenti potrebni da postane brži, inovativniji i ponovno privlačan ulagačima te da istodobno zadrži svoje društvene i okolišne vrijednosti.
2.5U tom kontekstu EGSO pozdravlja prijedloge Europske komisije o industrijskom planu u okviru zelenog plana i Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija, kojima se industrijskim akterima u EU osiguravaju smjernice i predvidljivost i koji predstavljaju angažman u interesu jačanja europskih proizvođača i povezanih ekosustava. Napori uloženi u prelazak na dekarbonizirano gospodarstvo do 2050. predstavljaju drugu industrijsku revoluciju i moraju se shvatiti kao takvi, a moraju podrazumijevati i političke, gospodarske i društvene obveze.
2.6EGSO osobito podržava jasne poruke iz obaju dokumenata o potrebi sveobuhvatnih ulaganja u prelazak na održivo gospodarstvo i društvo. Cilj zelene industrijske politike isto bi tako trebao biti postizanje socijalne dobrobiti. Pozdravljamo usredotočenost Akta o industriji s nultom neto stopom emisija na nedostatak vještina i ljudskih resursa koji trenutačno usporava tranziciju. Međutim, i dalje nije odlučeno kako će se navedeni ciljevi provoditi i koje će se djelotvorne mjere poduzimati.
2.7EGSO stoga poziva Europsku komisiju da preciznije odredi koje djelotvorne mjere namjerava poduzeti kako bi poboljšala lokacijske čimbenike i konkurentnost europskih gospodarstava te izdvojila EU od njegovih sistemskih suparnika. Te bi mjere trebale biti usmjerene na poboljšanje povezivosti na jedinstvenom tržištu za sve države članice, među ostalim razvojem i nadogradnjom infrastrukture i međupovezanosti u području prometa i energetike, uključujući mreže.
2.8EGSO ističe da se poslodavci, radnici i građani nalaze u teškim vremenima; suočavaju se sa šokovima u opskrbi energijom, u ponudi radne snage, u lancu opskrbe i s inflacijom, a time se stvara znatno kumulativno opterećenje za sve. Cilj Unijinog industrijskog plana u okviru zelenog plana i Akta o industriji s nultom neto stopom emisija stoga bi trebao biti smanjenje, a ne povećanje tih opterećenja.
2.9EGSO također smatra da potrošači imaju ulogu u poticanju prelaska na nultu neto stopu emisija do 2050. Njihovo odlučivanje za određene proizvode ili protiv njih te njihova potpora i tolerancija ili nedostatak potpore i tolerancije u pogledu uvjeta proizvodnje u EU-u, ali i u trećim zemljama, važan su element u ostvarivanju promjena. EGSO podržava jačanje njihova položaja
i naglašava potrebu za svjesnim odlukama potrošača.
3.Posebne napomene
3.1Regulatorno okruženje
3.1.1Oblikovanje politika EU-a trebalo bi se oslanjati na inovacije, izvrsnost te iznimno sposobne i kvalificirane osobe i usredotočiti se na smanjenje birokracije i troškova kad god je to moguće. Kao jedan od temelja EU-a vladavina prava pruža sigurnost i stabilnost za poslovno okruženje te se mora poštovati u svim okolnostima. Strukturirani socijalni dijalog na tripartitnoj osnovi između vlada, sindikata i organizacija poslodavaca neophodan je za osiguravanje stabilnosti, društvene prihvatljivosti i ekonomske otpornosti.
3.1.2U Aktu o industriji s nultom neto stopom emisija predlaže se niz mjera za poboljšanje uvjeta kojima se omogućuje proizvodnja tehnologija s nultom neto stopom emisija, uključujući pojednostavnjeno regulatorno okruženje s npr. bržim postupcima izdavanja dozvola i jedinstvenim kontaktnim točkama u upravi. Iznimno je važno da se ti brži postupci izdavanja dozvola primjenjuju u cijelom vrijednosnom lancu projekata povezanih s tehnologijom s nultom neto stopom emisija, ne dovodeći u pitanje socijalne i okolišne ciljeve utvrđene Uredbom. Iako se EGSO slaže s tim pristupom, poziva zakonodavce da ne ograničavaju takva poboljšanja na tehnologije s nultom neto stopom emisija, već da ih učine zadanima za sve gospodarske sektore.
3.1.3EGSO ističe da, u konačnici, preobrazba europske industrije uvelike nadilazi proizvodnju čistih tehnologija jer se u Europi nalaze brojne energetski intenzivne teške i primarne industrije koje treba dekarbonizirati i koje nisu uključene u industrijski plan u okviru zelenog plana. Usklađena industrijska strategija za Europu sastoji se od uključivog gospodarskog rasta kojim se osigurava da sve države članice i regije sudjeluju u zelenoj industrijskoj tranziciji i imaju koristi od nje. Stoga je ključno da se u industrijskom planu u okviru zelenog plana izbjegne bilo kakva fragmentacija jedinstvenog tržišta i da se teži koheziji među državama članicama i regijama.
3.1.4EGSO je uvjeren da je moguće razviti zeleni program pojednostavnjenja kojim bi se poboljšali postupci izdavanja dozvola za zelene projekte uz poštovanje zakona o okolišu. Povećanje stručnosti, kapaciteta i vještina lokalnih i nacionalnih tijela nužan je korak, uz digitalizaciju i pojednostavnjenje postupaka odobravanja. Poboljšanja učinkovitosti postupaka izdavanja dozvola moraju se postići pravilnim planiranjem i povećanjem kapaciteta relevantnih administrativnih razina, među ostalim osiguravanjem brojnijeg i obučenog osoblja. S obzirom na očiglednu potrebu za poboljšanjem konkurentnosti poduzeća u EU-u, provjera konkurentnosti mora biti ugrađena u procese donošenja odluka EU-a.
3.1.5EGSO naglašava da se propisi moraju dopuniti drugim instrumentima, kao što su subvencije i smanjenja poreza na kapital i rad, kako bi se izbjegao gubitak BDP-a i blagostanja. Trebalo bi pojednostavniti zahtjeve za izvješćivanje, osobito u zelenom, digitalnom i gospodarskom zakonodavstvu EU-a, a ne povećati zbog dodatnih nacionalnih zahtjeva koji bi mogli dovesti do bujice pravila, regulatornog kaosa i fragmentacije jedinstvenog tržišta.
3.2Pristup ulaganjima i olakšavanje ulaganja
3.2.1Gospodarski subjekti u EU-u suočavaju se sa žestokom globalnom konkurencijom. Za poboljšanje konkurentnosti ključno je vrijeme. EGSO stoga naglašava da se odluke o financijskoj potpori i pristupu financiranju moraju donositi brže, među ostalim u kontekstu raznih europskih programa potpore kao što su RePowerEU, InvestEU i drugi. Dugotrajni postupci i zamršeni labirint financiranja odvraćaju ulagače od Europe i ugrožavaju nastojanja da se privuku ulaganja.
3.2.2EGSO stoga naglašava da financijska potpora mora biti izvediva, pravodobna i pristupačnija u smislu operativnih troškova i kapitalnih izdataka za poduzeća svih veličina, uključujući MSP-ove. Poziva na evaluaciju postojećih instrumenata s ciljem utvrđivanja i jačanja onih najuspješnijih. EGSO smatra da se u industrijskom planu u okviru zelenog plana mora utvrditi kada i gdje je javno financiranje ključno kao potpora tranziciji važnih industrija, i obrnuto, gdje se taj nedostatak može popuniti privatnim financiranjem, pod uvjetom da se uvedu odgovarajući regulatorni poticaji.
3.2.3EGSO želi upozoriti da će puko ublažavanje pravila o državnim potporama bez uvođenja dodatnih financijskih mehanizama na razini EU-a vjerojatno dovesti do daljnjih razlika među gospodarstvima EU-a jer neke države članice EU-a možda nemaju fiskalni prostor za ulaganje u zelenu tranziciju. Prenamjena zajmova u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost i plana REPowerEU za čiste industrijske sektore može imati učinak samo ako se dopuni znatnim bespovratnim sredstvima za poslovanje kojim se neće nužno ostvariti povrat ulaganja, na primjer razvoj javne infrastrukture, subvencije kućanstvima koja nemaju sredstava za obnovu i mala ulaganja u obnovljivu energiju te obrazovanje i prekvalifikacija.
3.2.4EGSO predlaže da fokus industrijskog plana u okviru zelenog plana bude i na razvoju zelene javne nabave jer na taj način javna tijela postaju kupci zelenih proizvoda. Sredstvima u okviru tog plana, uključujući ažurirane nacionalne planove za oporavak i otpornost, mogli bi se pokriti troškovi povezani sa zelenom javnom nabavom sve dok ona ne postane zajednički zahtjev u zakonodavstvu EU-a. Javna potpora trebala bi podlijegati uvjetima čiji je cilj poboljšanje zaštite okoliša, potpora poduzećima u otvaranju kvalitetnih radnih mjesta, promicanje pristupa osposobljavanju i omogućavanje visokokvalitetnog naukovanja. Nadalje, važno je da pozivi za javnu nabavu budu dostupniji MSP-ovima. U tu svrhu EGSO poziva Komisiju da uspostavi bazu podataka koja će biti jednostavna za upotrebu.
3.2.5Novim zajedničkim financiranjem EU-a trebala bi se pružati djelotvorna potpora raznim segmentima industrije čistih tehnologija, posebno MSP-ovima, u okviru uklanjanja tržišnih nedostataka i rješavanja problema sektora s nedovoljnim privatnim financiranjem. Pritom bi trebalo izbjegavati narušavanje unutarnjeg tržišta i pridonositi poboljšanju gospodarske kohezije diljem EU-a. U tom kontekstu EGSO naglašava da bi privremena izuzeća od pravila o državnim potporama trebala ostati privremena i da bi trebala biti ciljana. Nadalje, trebalo bi staviti naglasak na prekvalifikaciju radnika, osposobljavanje i pravednu tranziciju kako bi se osigurala baza vještina otpornih na promjene u budućnosti.
3.2.6EGSO je svjestan činjenice da je teško osigurati dodatna financijska sredstva na razini EU-a. U srednjem bi roku trebalo pokrenuti ozbiljnu raspravu o novim vlastitim sredstvima EU-a, kao i o Fondu za europsku suverenost, odvojeno od pregovora o sljedećem višegodišnjem financijskom okviru. U kratkom bi roku trebalo osigurati da financiranje dostupno u okviru Inovacijskog fonda za sustav za trgovanje emisijama bude pojačano na početku razdoblja i usmjereno na revolucionarne tehnologije u sektorima u kojima je teško smanjiti emisije.
3.3Tržišta i lanci opskrbe
3.3.1Europska komisija objavila je 2021. popis „industrijskih ekosustava” u okviru svoje industrijske strategije. Cilj je bio bolje razumjeti međusobnu povezanost i nedostatke u europskim gospodarskim strukturama i lancima opskrbe. U tom kontekstu EGSO poziva Europsku komisiju da prepozna međuovisnosti lanaca vrijednosti i ulogu koju kemikalije, sirovine, a posebno primarne industrije i procesi, imaju u prelasku na gospodarstvo s nultom neto stopom emisija i kružno gospodarstvo. Usmjerenost na tehnologije s nultom neto stopom emisija ne smije dovesti do stvaranja novih nedostataka u europskim lancima opskrbe zbog nedovoljne usredotočenosti na potrebe drugih sektora, kao što su energetski intenzivni sektori. Ako se njihovi problemi kao što su visoke cijene energije ne riješe, EU bi mogao izgubiti važne, možda čak i strateške, dijelove industrijskih ekosustava.
3.3.2EGSO želi naglasiti i potrebu za pristupom energiji i sirovinama po konkurentnim cijenama. Takve bi politike trebalo poduprijeti trgovinskim sporazumima i informiranjem o sirovinama na globalnoj razini. EGSO istodobno uviđa da globalna utrka za sirovinama nije održiva. Stoga bi Europa trebala pronaći načine da postane učinkovitija u pogledu resursa i materijala opsežnim uvođenjem mjera za upravljanje potražnjom kako bi se smanjila potražnja, npr.: ekološki dizajn i kružnost, energetska učinkovitost, jačanje održivosti proizvoda i podupiranje ciljanih inovativnih praksi i tehnika. EGSO traži da prioritet bude provedba revizije u cilju utvrđivanja načina na koje EU može kontrolirati i poboljšati svoje lance vrijednosti te izbjeći prekomjerne ovisnosti.
3.3.3EGSO naglašava potrebu za izgradnjom snažnijih trgovinskih odnosa s trećim zemljama, intenziviranjem rada na sporazumima o slobodnoj trgovini, kojima se također promiču naše vrijednosti, kao i nastavkom razvoja i primjene instrumenata trgovinske zaštite kao što su antidampinške mjere, mjere za borbu protiv prisile i provjera stranih ulaganja.
3.3.4Pristup energiji i sirovinama po konkurentnim cijenama ključan je za zadržavanje industrijske proizvodnje i povezanih djelatnosti u EU-u. Pri razvoju konkurentnosti, otpornosti i globalnog utjecaja EU bi se trebao oslanjati na otvoreno tržišno gospodarstvo i otvorena društva kao na svoje temeljne prednosti te preusmjeriti djelovanje na osnovne uvjete za stvaranje blagostanja i dobrobiti.
3.4Poboljšanje vještina za otvaranje kvalitetnih radnih mjesta u tehnologijama s nultom neto stopom emisija
3.4.1EGSO podržava načela djelotvornih sustava cjeloživotnog učenja i boljeg predviđanja budućih potreba za vještinama. U tom kontekstu pozivamo na strukturno uključivanje socijalnih partnera u planirane akademije za industriju s nultom neto stopom emisija. Nadalje, EGSO smatra da poboljšani regulatorni okvir za zajedničko priznavanje kvalifikacija ne bi smio biti ograničen na radna mjesta povezana s tehnologijama s nultom neto stopom emisija, već bi se trebao proširiti na sve sektore i vještine. EGSO ističe da se europska industrija može poduprijeti ulaganjem u radnike i pružanjem potpore radnicima, među ostalim zaštitom radnih mjesta i pomaganjem onima koji sudjeluju u programima skraćenog radnog vremena.
3.4.2EGSO je uvjeren da će za potporu preobrazbi biti potrebno usavršavanje i osposobljavanje. Rizični sektori povezani s visokim razinama emisija općenito predstavljaju malu prijetnju, ali u nekim bi europskim regijama kratkoročni učinak mogao biti razoran. Samo će ulaganje u poboljšanje vještina, osiguravanje pristupa (ponovnom) osposobljavanju i promicanje gospodarske diversifikacije prema zelenijim aktivnostima omogućiti upravljanje tranzicijom, čime će se omogućiti rješavanje problema trenutačnih napetosti na tržištima i bolja preraspodjela na tržištu rada. Potrebe za restrukturiranjem mogu se bolje predvidjeti i njima se može bolje upravljati ranim uključivanjem svih zainteresiranih dionika, uključujući predstavnike organiziranih radnika. EGSO poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se industrijskim planom EU-a doprinosi stvaranju kvalitetnih radnih mjesta s pravednim radnim uvjetima i dobrom plaćom te promiče kolektivno pregovaranje i poštovanje kolektivnih ugovora.
3.4.1Kad je riječ o prijedlogu o akademijama za industriju s neto nultom stopom emisija, EGSO ukazuje na postojeće, afirmirane strukture za kvalificiranje i strukovno osposobljavanje u EU-u te ističe da ne postoji pravna osnova za to da se putem uredbe uvedu takve odredbe o politici (strukovnog) osposobljavanja. U Prijedlogu uredbe ne odražava se stvarno stanje u poduzećima i državama članicama EU-a, što je vidljivo i iz činjenice da nije predviđeno stalno sudjelovanje socijalnih partnera i drugih relevantnih organizacija. EGSO stoga zagovara da se aspekti obrazovanja i osposobljavanja iz Prijedloga uredbe obrađuju u okviru preporuke, kao što je to uobičajena praksa u tom području politike, te poziva institucije EU-a da u najmanju ruku aktivno uključe socijalne partnere i mrežu europskih komora u aktivnosti europskih akademija za industriju s neto nultom stopom emisija i Platforme Net-Zero Europe.
3.4.2Izračuni Europske komisije pokazuju da u sektoru tehnologije s nultom neto stopom emisija postoji znatan potencijal za otvaranje radnih mjesta: u proizvodnji vodika za gorivne članke potrebno je 180 000 radnika, u proizvodnji fotonaponske solarne energije 66 000, a u proizvodnji baterija 800 000. EGSO stoga od Komisije i država članica traži ne samo da podupru okvirne uvjete za razvoj potrebnih vještina unutar EU-a nego i da standardiziraju radne dozvole za kvalificirane radnike koji dolaze izvan Europske unije i ubrzaju njihovo izdavanje.
3.5Inovacije
3.5.1Inovacijski kapacitet još je jedan način za povećanje produktivnosti i ključan je za razvoj, bolju prilagodljivost i obnovu poduzeća. Privatna i javna ulaganja u istraživanje i inovacije nužna su za uspjeh EU-a u budućnosti. Potrebno je olakšati suradnju između poduzeća, sveučilišta i organizacija koje se bave inovacijama kao važan praktičan način poboljšanja produktivnih inovacija. Uključenost radnika također može pozitivno doprinijeti ostvarivanju punog potencijala inovacija i predviđenih promjena.
3.5.2Trenutačno je većina financijskih sredstava EU-a uglavnom usmjerena na rane faze tehnološkog razvoja i na prihvaćanje tih tehnologija među daljnjim korisnicima. Potpora proizvodnim kapacitetima i njihovu povećanju i dalje je oskudna. EGSO smatra da je to potrebno ispraviti.
3.5.3EGSO je svjestan ogromne važnosti kritičnih sirovina za industrijske aktivnosti EU-a. U tom pogledu inovacije bi prvenstveno trebale biti usmjerene na surogate, proizvode i materijale kojima se može smanjiti ovisnost EU-a o kritičnim sirovinama i sirovinama do kojih se ne može lako doći.
3.6Upravljanje
3.6.1Poglavljem VII. prijedloga Akta o industriji s nultom neto stopom emisija uspostavlja se struktura, platforma za Europu s nultom neto stopom emisija, koja je zamišljena kao referentno tijelo u okviru kojeg Komisija i države članice mogu raspravljati, razmjenjivati informacije te dijeliti provjerene načine za odgovor na pitanja povezana s tom uredbom. Međutim, EGSO želi naglasiti da bi Komisija trebala tražiti doprinos ne samo od stručnjaka nego uglavnom od predstavnika industrije s nultom neto stopom emisija i povezanih sindikata. EGSO pozdravlja zalaganje za bolju koordinaciju te smatra da bi trebao biti uključen u rad te platforme kako bi strukturirano prenosio stajališta radnika, poslodavaca i civilnog društva.
3.7Strateške tehnologije s nultom neto stopom emisija
3.7.1EGSO pozdravlja pristup prioritetnim ulaganjima u čiste tehnologije i potporu tim tehnologijama. Međutim, na popisu tehnologija koje se podupiru prijedlogom Akta o industriji s nultom neto stopom emisija uvelike je zanemarena dekarbonizacija energetski intenzivnih industrija i dimenzija kružnosti. Ne možemo ostvariti klimatske ciljeve za 2050. bez izgradnje konkurentnog kružnog gospodarstva: upotreba otpada, uhvaćenog ugljika ili obnovljivih resursa kao sirovine održivi su načini smanjenja emisija u svim industrijama i smanjenja ovisnosti EU-a o uvozu sirovina. EGSO stoga poziva zakonodavce da u skladu s tim prošire popis strateških tehnologija s nultom neto stopom emisija.
3.7.2EGSO podržava postavljanje jasnih ciljeva u pogledu proizvodnih kapaciteta u Europi, posebno cilja da 10 % strateških minerala dobivamo iz europskih izvora, uz snažnu predanost kontinuiranoj zaštiti okoliša; cilja da postignemo udjel od 40 % kad je riječ o rafiniranju materijala, uključujući unapređenje rudarskih kapaciteta čime se stvara stvarna dodana vrijednost; te cilja da do 2030. postignemo stopu recikliranja u iznosu od 15 %.
3.7.3EGSO ističe da postoji velik rizik od povećanja troškova proizvodnje jer gotovo 25 % emisija dolazi iz sektora u kojima je teško smanjiti emisije i čija se željena brzina dekarbonizacije neće moći postići bez većih troškova proizvodnje. To bi moglo dovesti do šokova u opskrbi i nemogućnosti zadovoljavanja potreba tržišta. Vrlo je vjerojatno da će se do prihvaćanja novih tehnologija troškovi proizvodnje povećati, što će uzrokovati nestašice i dovesti do viših cijena koje se prenose na druge proizvode u lancu vrijednosti.
Bruxelles, 29. lipnja 2023.
Sandra Parthie
Predsjednica Stručne skupine za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
_____________