MIŠLJENJE

Europski gospodarski i socijalni odbor

Jačanje socijalnog dijaloga

_____________

Prijedlog preporuke Vijeća o jačanju socijalnog dijaloga u Europskoj uniji [COM(2023) 38 final – 2023/0012 (NLE)] Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija Jačanje socijalnog dijaloga u Europskoj uniji: iskorištavanje njegova punog potencijala za upravljanje pravednim tranzicijama [COM(2023) 40 final]

SOC/764

Izvjestitelj: Pekka RISTELÄ

Suizvjestiteljica: Mariya MINCHEVA

Zahtjev za savjetovanje:	Europska komisija, 08/03/2023
Pravna osnova:	članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	03/04/2023
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	27/04/2023
Plenarno zasjedanje br.:	578
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	177/54/17

1.Zaključci i preporuke

1.1EGSO pozdravlja Komunikaciju Komisije o jačanju socijalnog dijaloga u Europskoj uniji („Komunikacija”) i Prijedlog preporuke Komisije o jačanju socijalnog dijaloga u Europskoj uniji („Preporuka”).

1.2Socijalni dijalog na nacionalnoj i europskoj razini ima ključnu ulogu u oblikovanju gospodarskih, radnih i socijalnih politika kojima se promiče uzlazna konvergencija životnih i radnih uvjeta u državama članicama. EGSO se u potpunosti slaže sa stajalištem da socijalni dijalog može biti koristan alat za poticanje gospodarske i socijalne otpornosti, konkurentnosti te održivog i uključivog rasta.

1.3Pozitivne rezultate socijalnog dijaloga ne bi se smjelo uzeti zdravo za gotovo jer se socijalni dijalog ne može promatrati samo kao alat koji treba provesti. Komisija bi trebala proučiti uspješne nacionalne, regionalne i sektorske primjere i utvrditi zašto su postali uspješni.

1.4EGSO se slaže s Komunikacijom u kojoj stoji da su, kako bi se poduprla pokrivenost kolektivnim pregovaranjem, potrebni veći napori na nacionalnoj razini i na razini EU-a. Iako se u Preporuci navode ti važni čimbenici za poboljšanje pokrivenosti kolektivnog pregovaranja, nedostaje bitno pitanje istaknuto u Komunikaciji, ono o važnosti sektorskih kolektivnih ugovora.

1.5EGSO pozdravlja činjenicu da je cilj Preporuke poboljšati tripartitni socijalni dijalog na europskoj i nacionalnoj razini, te istodobno primjećuje da u nekim državama članicama trostrana dimenzija socijalnog dijaloga postoji više formalno nego sadržajno. EGSO vjeruje da bi uspostava zajedničkog djelotvornog okvira koji bi se primjenjivao na nacionalnoj razini radi uključivanja socijalnih partnera mogla pridonijeti osiguravanju da se s nacionalnim socijalnim partnerima provode djelotvorna i kvalitetna savjetovanja. Države članice također bi trebale imati obvezu da nacionalnim planovima za reforme i ulaganja prilože rezultate savjetovanja sa socijalnim partnerima. Komisija bi se trebala uključiti ukoliko izostane konstruktivno sudjelovanje.

1.6EGSO je zabrinut zbog nejasne situacije u pogledu provedbe sporazuma socijalnih partnera putem direktiva Vijeća. Bez jasnoće, transparentnosti i predvidljivosti, široka diskrecijska ovlast Europske komisije u tom području vjerojatno će imati neželjenu posljedicu obeshrabrivanja socijalnih partnera od pregovaranja o takvim sporazumima. EGSO ponavlja svoj poziv Komisiji da o tom pitanju raspravi sa socijalnim partnerima.

1.7Kao što se navodi u Preporuci, posebnu ulogu organizacija socijalnih partnera trebalo bi u potpunosti priznati i poštovati u strukturama i procesima socijalnog dijaloga te istodobno priznati da je građanski dijalog, koji uključuje širi skup dionika i širi raspon tema, zaseban proces. Tu bi razliku također trebalo napraviti u potpori izgradnji kapaciteta za socijalne partnere i šire civilno društvo.

2.Opće napomene

2.1EGSO pozdravlja Komunikaciju Komisije o jačanju socijalnog dijaloga u Europskoj uniji („Komunikacija”) i Prijedlog preporuke Komisije o jačanju socijalnog dijaloga u Europskoj uniji („Preporuka”).

2.2Kao što je navedeno u mišljenju EGSO-a SOC/644 1 , socijalni dijalog na nacionalnoj i europskoj razini ima ključnu ulogu u oblikovanju gospodarskih, radnih i socijalnih politika kojima se promiče uzlazna konvergencija životnih i radnih uvjeta u državama članicama, kao i u odgovorima na izazove s kojima se Europa suočava.

2.3Kao što se priznaje u Komunikaciji, socijalni partneri izvor su golemog znanja i iskustva u području zapošljavanja i socijalnog stanja na terenu. Mogu pomoći u postizanju ravnoteže između interesa radnika i poslodavaca, kao i u poboljšanju prihvaćanja i djelotvornosti politika i propisa. Komisija usto pravilno ističe da socijalni partneri zato imaju jedinstvenu ulogu u usporedbi s drugim dionicima.

2.4Kao što se navodi u Preporuci, posebnu ulogu organizacija socijalnih partnera trebalo bi u potpunosti priznati i poštovati u strukturama i procesima socijalnog dijaloga te istodobno priznati da je građanski dijalog, koji uključuje širi skup dionika i širi raspon tema, zaseban proces.

2.5EGSO je prethodno istaknuo 2 da je jedna od glavnih funkcija socijalnog dijaloga, osobito kolektivnog pregovaranja, pridonijeti oblikovanju poslovnog okruženja i upravljanju promjenama u svijetu rada pružanjem informacija, predviđanjem, sudjelovanjem i olakšavanjem s ciljem izgradnje međusobnog povjerenja između socijalnih partnera na svim razinama.

2.6EGSO se u potpunosti slaže sa stajalištem da socijalni dijalog može biti koristan alat za poticanje gospodarske i socijalne otpornosti, konkurentnosti te održivog i uključivog rasta. Međutim, pozitivne rezultate socijalnog dijaloga ne bi se smjelo uzeti zdravo za gotovo jer nije riječ o običnom instrumentu koji se može provesti. Komisija bi trebala proučiti uspješne nacionalne, regionalne i sektorske primjere i utvrditi zašto su postali uspješni. Razmjena znanja i istorazinska ocjena među državama članicama također bi mogli pridonijeti poboljšanju stanja u zemljama sa slabim socijalnim dijalogom.

2.7Kako bi se socijalne partnere dodatno potaknulo da se uključe u socijalni dijalog, poboljšaju pokrivenost kolektivnim pregovaranjem i provode sporazume o socijalnom dijalogu, bilo na razini EU-u ili nacionalnoj razini, važno je da socijalni partneri u zemljama u kojima je socijalni dijalog trenutačno slabiji imaju pristup dodatnoj potpori izgradnji kapaciteta. To se osobito odnosi na Europski socijalni fond plus (ESF+), u okviru kojeg je važno razlikovati potporu izgradnji kapaciteta za socijalne partnere i šire civilno društvo. Tu bi razliku trebalo uvesti u Uredbu u fondu ESF+ i Uredbu o zajedničkim odredbama za sljedeće financijsko razdoblje. Istodobno bi trebalo pronaći bolja financijska rješenja za organizacije civilnog društva.

2.8Kao što je to potvrdila Europska komisija, socijalni dijalog imao je važnu ulogu u oblikovanju i provedbi politika za ograničavanje posljedica pandemije u svijetu rada. Socijalni partneri također imaju važnu ulogu u suočavanju s dalekosežnim posljedicama ruske ratne agresije na Ukrajinu olakšavanjem integracije raseljenih osoba iz Ukrajine te drugih izbjeglica i migranata na tržište rada. Socijalni partneri također imaju ključnu ulogu u pronalasku održivih rješenja za prilagodbu plaća i kolektivnih ugovora kao odgovor na krizu troškova života i visoke razine inflacije.

2.9EGSO je uvidio 3 da djelotvoran socijalni dijalog mora uključivati:

·reprezentativne i legitimne socijalne partnere koji posjeduju znanje, tehničke kapacitete i pravodoban pristup relevantnim informacijama za sudjelovanje;

·političku volju i predanost uključivanju u socijalni dijalog;

·poštovanje temeljnih ovlasti i autonomije socijalnih partnera, slobode udruživanja i kolektivnog pregovaranja te poticajni pravni i institucijski okvir za potporu procesima socijalnog dijaloga s institucijama koje dobro funkcioniraju.

EGSO cijeni činjenicu da su svi ti elementi uključeni u ovu inicijativu Komisije.

2.10Istodobno i dalje diljem EU-a nalazimo primjere slabo razvijenog socijalnog dijaloga koji se odvija u negativnom okruženju. Ponekad pravni okvir socijalnim partnerima ne omogućuje prostor za pregovore. Time se oslabljuje položaj socijalnih partnera, ali i smanjuje njihov kapacitet za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju i privlačenje novih članova. U državama članicama koje nemaju dugu tradiciju ključno je da za određivanje reprezentativnosti organizacija socijalnih partnera postoje otvoreni, transparentni i unaprijed utvrđeni objektivni kriteriji koji su utvrđeni u dogovoru s njima, kao i da se izbjegnu prekomjerna administrativna opterećenja. Isto tako, postoje brojne nacionalne prakse koje treba poštovati, uključujući uzajamno priznavanje organizacija socijalnih partnera.

2.11EGSO se slaže s navodom u Komunikaciji da za potporu proširenju kolektivnog pregovaranja treba učiniti više i na nacionalnoj razini i na razini EU-a 4 te u tom pogledu pozdravlja činjenicu da se u Preporuci upućuje na različite načine da se to postigne: uklanjanjem institucionalnih ili pravnih prepreka socijalnom dijalogu i kolektivnom pregovaranju kojim su obuhvaćeni novi oblici rada ili netipično zapošljavanje; osiguravanjem da pregovaračke strane imaju slobodu odlučivanja o pitanjima o kojima će se pregovarati; osiguravanjem da se socijalni partneri dogovore o svakoj mogućnosti odstupanja od kolektivnih ugovora i da je ona ograničena u pogledu uvjeta pod kojima se može primjenjivati; i osiguravanjem i primjenom sustava za izvršavanje kolektivnih ugovora.

2.12Iako se u Preporuci navode ti važni čimbenici za povećanje obuhvata kolektivnog pregovaranja, nedostaje bitno pitanje istaknuto u Komunikaciji, odnosno važnost sektorskih kolektivnih ugovora. Kao što se navodi u Komunikaciji, pokrivenost kolektivnim pregovaranjem visoka je (iznad 50 %) samo u zemljama s barem nekim oblikom sektorskog pregovaranja. To se potvrđuje i u novijoj Direktivi o primjerenim minimalnim plaćama (2022/2041), u skladu s kojom države članice promiču izgradnju i jačanje kapaciteta socijalnih partnera za sudjelovanje u kolektivnom pregovaranju o određivanju plaća, posebno na sektorskoj ili međusektorskoj razini.

2.13Istodobno je važno očuvati dobrovoljnu prirodu kolektivnog pregovaranja i stvoriti odgovarajuće uvjete kako bi taj proces bio privlačan i uzajamno koristan. On ujedno mora biti u što većoj mjeri uključiv. Trebali bi postojati i učinkoviti sustavi za rješavanje sporova. U državama članicama trebalo bi, uz sudjelovanje socijalnih partnera, razviti mehanizme za praćenje pokrivenosti kolektivnim ugovorima.

2.14EGSO pozdravlja činjenicu da se Preporukom nastoji poboljšati trostrani socijalni dijalog na europskoj i nacionalnoj razini, pri čemu se upućuje, među ostalim, na to koliko je važno da se dodijeli dovoljno vremena za savjetovanja tijekom cijelog postupka donošenja politika, osiguraju odgovarajući institucijski okviri i osigura pristup relevantnim informacijama potrebnima za sudjelovanje u socijalnom dijalogu.

2.15U nekim državama članicama trostrana dimenzija socijalnog dijaloga postoji više formalno nego sadržajno. Uz primjerenu provedbu i praćenje, Preporuka može biti važan korak prema poboljšanju tog stanja. Osobito bi važno bilo poticati trostrani dijalog na europskoj razini u pogledu aspekata koji se odnose na zapošljavanje i socijalnu zaštitu, primjerice temeljitim razmatranjem osnivanja tripartitnih savjetodavnih odbora za ta pitanja.

2.16EGSO je u svojim prethodnim mišljenjima preporučio, na primjer, odgovarajuće uključivanje socijalnih partnera u osmišljavanje i provedbu nacionalnih planova oporavka te bolju suradnju između socijalnih partnera i Europske komisije u osiguravanju dosljednog korištenja europskih resursa. 5 Također bi trebalo osigurati veću uključenost drugih organizacija civilnog društva.

2.17EGSO se slaže s Komisijom da su sporazumi o europskom socijalnom dijalogu jedan od najvažnijih rezultata socijalnog dijaloga EU-a. EGSO prima na znanje i da je Komisija pozvala europske socijalne partnere na pregovore i sklapanje novih sporazuma socijalnih partnera, pri čemu ističe da će sami socijalni partneri odlučiti hoće li započeti pregovore i o kojim pitanjima. To je temeljni aspekt njihove neovisnosti.

2.18EGSO je istodobno zabrinut zbog nejasne situacije u pogledu provedbe sporazuma socijalnih partnera putem direktiva Vijeća. Ako se ne utvrdi jasniji postupak, široka diskrecijska ovlast Europske komisije u tom području, koju omogućuju novije presude Suda Europske unije 6 , vjerojatno će obeshrabriti socijalne partnere od pregovora o takvim sporazumima.

2.19EGSO stoga ponovno poziva Komisiju da o tom pitanju raspravi sa socijalnim partnerima, poštujući pritom njihovu neovisnost i postupak iz članka 155. UFEU-a. EGSO također ponovno poziva Komisiju da osigura jasne i transparentne kriterije za provedbu sektorskih sporazuma socijalnih partnera. 7

3.Posebne napomene

3.1Posebne napomene o Komunikaciji

3.1.1Komisija u Komunikaciji pregovaračkim socijalnim partnerima nudi potporu i pravne savjete svojih službi, posebno u pitanjima koja bi mogla negativno utjecati na provedbu sporazuma u okviru prava EU-a. Najvažnije, socijalni partneri moraju zajednički odlučiti jesu li takvi savjeti i potpora potrebni u kontekstu njihovih pregovora.

3.1.2Komisija upućuje i na praksu ocjenjivanja, među ostalim, primjerenosti provedbe dogovorenog sporazuma socijalnih partnera u okviru prava EU-a, koja je potvrđena u presudi Suda C-928/19 P. Komisija napominje da se u tom kontekstu može provesti procjena učinka. Komisija se obvezuje da će obavijestiti odgovarajuće socijalne partnere u roku od tri mjeseca o svojim preliminarnim razmatranjima, a u tim obavijestima može navesti i hoće li se provesti procjena učinka.

3.1.3Iako EGSO priznaje vrijednost potpore i savjeta koje nudi Komisija, kao i preuzimanja obveze za provedbu procjena u određenim vremenskim rokovima, te mjere nisu dovoljne za jasnoću, transparentnost i predvidljivost procesa koje su potrebne pregovaračkim partnerima.

3.1.4EGSO naglašava važnost odgovarajućeg okvira potpore za sektorski socijalni dijalog i prima na znanje otvoreno pismo europskih sektorskih socijalnih partnera. 8 Potrebno je ozbiljno razmotriti zabrinutosti sektorskih organizacija u pogledu financiranja i organizacije sektorskih odbora za socijalni dijalog.

3.1.5Kad je riječ o promicanju europskog trostranog socijalnog dijaloga, EGSO pozdravlja najavu Komisije da će imenovati koordinatora za socijalni dijalog u svakoj službi Komisije. Koordinatori u glavnim upravama Komisije i relevantnim službama mogli bi podići razinu svijesti o socijalnom dijalogu i poboljšati njegovu kvalitetu, a time i pomoći Komisiji u ostvarivanju koristi koje funkcionalan trostrani dijalog može donijeti oblikovanju europskih politika.

3.1.6U kontekstu Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih politika i politika zapošljavanja, EGSO pozdravlja činjenicu da Komisija prepoznaje da je smisleno i pravodobno uključivanje socijalnih partnera na razini EU-a i nacionalnoj razini važno za učinkovitu izradu i provedbu reformi i ulaganja. Međutim, iako se na razini EU-a u ključnim trenucima ciklusa semestra redovito organiziraju strukturirani dijalozi sa socijalnim partnerima, vlade na nacionalnoj razini često zanemaruju njihovo sudjelovanje pa djelotvornost ciklusa uglavnom ovisi o dobroj volji vlada, a ne o uspostavljenim praksama ili pravilima.

3.1.7EGSO se slaže da je promicanje socijalnog dijaloga i kolektivnog pregovaranja važno i u kontekstu tekućih pregovora o proširenju te pozdravlja potporu Komisije projektima usmjerenima na poboljšanje socijalnog dijaloga u zemljama kandidatkinjama ili potencijalnim kandidatima. Isto vrijedi za europsku politiku susjedstva i partnerstva EU-a unutar strategije Global Gateway, u okviru kojih se EU ispravno obvezuje na podupiranje visokih standarda ljudskih, socijalnih i radničkih prava.

3.2Posebne napomene o Preporuci

3.2.1EGSO pozdravlja činjenicu da se u Komunikaciji poštuju uloga i neovisnost sindikata i organizacija poslodavaca u kolektivnom pregovaranju. EGSO smatra da je važno pojasniti da se pojam organizacija radnika, kako je naveden u uvodnoj izjavi 12., tumači u skladu sa sudskom praksom nadzornih tijela Međunarodne organizacije rada (ILO) (osobito konvencijama br. 98 i 154), kao i ukloniti izraz „u pravilu” iz uvodne izjave 12. Osim toga, u uvodnoj izjavi 13. trebalo bi, uz upućivanje na Konvenciju br. 135, uputiti i na Konvenciju ILO-a br. 98.

3.2.2EGSO pozdravlja poziv državama članicama da osiguraju sustavno, smisleno i pravodobno uključivanje socijalnih partnera u osmišljavanje i provedbu politika, osobito onih koje se odnose na europski semestar i Mehanizam za oporavak i otpornost (RRF). EGSO vjeruje da bi uspostava zajedničkog djelotvornog okvira koji bi se primjenjivao na nacionalnoj razini radi uključivanja socijalnih partnera i organizacija civilnog društva mogla pridonijeti osiguravanju da se provode djelotvorna i kvalitetna savjetovanja.

3.2.3Kad je riječ o europskom semestru, države članice trebale bi imati obvezu da nacionalnim planovima za reforme i ulaganja prilože rezultate savjetovanja sa socijalnim partnerima i njihova stajališta i/ili njihov doprinos. To vrijedi i za fond ESF+ te po potrebi druge kohezijske fondove, uz puno poštovanje načela partnerstva. U svim je slučajevima ključno djelotvorno sudjelovanje socijalnih partnera, koje nije svedeno samo na ispunjavanje formalnosti. Štoviše, ako se ne provede smisleno uključivanje ili ako se socijalni dijalog podcjenjuje na nacionalnoj razini, Komisija bi trebala poduzeti mjere, npr. nacrte planova/sporazuma o partnerstvu moglo bi se zadržati do odobrenja.

3.2.4U uvodnim izjavama Preporuke potvrđuje se da se direktivama EU-a o javnoj nabavi 9 od država članica zahtijeva da poštuju pravo na organiziranje i kolektivno pregovaranje. EGSO smatra da bi to pitanje, koje je usko povezano s ciljem povećanja obuhvata kolektivnog pregovaranja, trebalo uključiti u stvarne preporuke državama članicama.

3.2.5U Preporuci se navodi da u nekim državama članicama treba ojačati kapacitet nacionalnih socijalnih partnera kako bi se na nacionalnoj razini proveli neovisni sporazumi socijalnih partnera EU-a. EGSO vjeruje da će pružanje veće potpore u tom pogledu (uključujući iz fonda ESF+) doprinijeti socijalnom dijalogu EU-a na nacionalnoj razini i poboljšati postupak provedbe na terenu.

3.2.6EGSO pozdravlja činjenicu da se posebna pozornost posvećuje dostupnim nacionalnim sredstvima i sredstvima EU-a za potporu socijalnim partnerima. Fond ESF+ vrijedan je instrument za povećanje kapaciteta socijalnih partnera (uključujući one koji predstavljaju MSP-ove i mikropoduzeća) za sudjelovanje u trostranim i dvostranim socijalnim dijalozima, ali i za pružanje potpore njihovim zajedničkim djelovanjima u predviđanju, ublažavanju i rješavanju problema povezanih sa zapošljavanjem i socijalnim pitanjima koji su nastali tijekom različitih socioekonomskih razvoja, među kojima su jedan od primjera zelena i digitalna tranzicija. To bi trebalo jasno istaknuti kao dio pristupa usmjerenog na potporu izgradnji kapaciteta za socijalne partnere u okviru fonda ESF+.

3.2.7Komisija civilni dijalog koji uključuje širi skup dionika s pravom priznaje kao zaseban proces, a taj bi pristup trebala pratiti i potpora u okviru fonda ESF+. Proračunske linije namijenjene socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva trebalo bi razdvojiti kako bi se bolje definirale posebne uloge i bolje pratili rezultati. Osim toga, potreban je jasan skup kriterija za ispitivanja za državne potpore (koji će odobriti Komisija) jer je to očito problem u nekim državama članicama. Te bi kriterije trebalo primjenjivati u ocjenjivanju usklađenosti projektnih aktivnosti socijalnih partnera s pravilima o državnim potporama, koje provode nacionalna tijela. Te bi kriterije trebalo oblikovati tako da odražavaju posebnu ulogu socijalnih partnera kako bi im se olakšalo da u većoj mjeri sudjeluju u socijalnom dijalogu na različitim razinama (međunarodnoj, nacionalnoj, regionalnoj i sektorskoj razini te razini EU-a) te mu djelotvorno pridonose. Slična pravila trebalo bi razviti za organizacije civilnog društva.

3.2.8EGSO smatra važnim da Preporuka sadržava jasne i djelotvorne odredbe o praćenju. Državama članicama preporučuje se da u roku od 18 mjeseci od objave Preporuke radi provedbe dostave popis mjera, sastavljenih uz savjetovanje sa socijalnim partnerima. Komisija pak namjerava razviti pokazatelje za praćenje provedbe zajedno s Odborom za zapošljavanje i relevantnim socijalnim partnerima. Socijalni partneri trebali bi imati važnu ulogu u razvoju tih pokazatelja.

3.2.9EGSO pozdravlja izjavu iz Preporuke da bi se tim praćenjem socijalnim partnerima trebalo omogućiti da, među ostalim, utvrde situacije u kojima su isključeni ili na neodgovarajući način uključeni u savjetovanja na nacionalnoj razini o politici Unije i nacionalnoj politici. EGSO smatra da bi bilo važno definirati postupak koji proizlazi iz takvih utvrđivanja i čiji je cilj poboljšati situaciju.

Bruxelles, 27. travnja 2023.

Oliver Röpke
Predsjednik Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

*

*    *

Napomena: Dodatak u nastavku.

DODATAK MIŠLJENJU
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

Sljedeći su amandmani odbijeni tijekom rasprave premda su dobili barem četvrtinu glasova (pravilo 74. stavak 3. Poslovnika):

AMANDMAN 1.

SOC/764

Jačanje socijalnog dijaloga

Točka 2.3.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Kao što se priznaje u Komunikaciji, socijalni partneri izvor su golemog znanja i iskustva u području zapošljavanja i socijalnog stanja na terenu. Mogu pomoći u postizanju ravnoteže između interesa radnika i poslodavaca, kao i u poboljšanju prihvaćanja i djelotvornosti politika i propisa. Komisija usto pravilno ističe da socijalni partneri zato imaju jedinstvenu ulogu u usporedbi s drugim dionicima.

Kao što se priznaje u Komunikaciji, socijalni partneri mogu pomoći u postizanju ravnoteže između interesa radnika i poslodavaca, kao i u poboljšanju prihvaćanja i djelotvornosti politika i propisa. Komisija usto pravilno ističe da socijalni partneri zato imaju jedinstvenu ulogu u usporedbi s drugim dionicima. Međutim, EGSO naglašava vrijednost suradnje i razmjene stajališta između sudionika socijalnog i civilnog dijaloga. Brojne organizacije civilnog društva također imaju jedinstveno iskustvo i specifično znanje prikupljeno na terenu, koje se može iskoristiti i izvan civilnog dijaloga. Važno je istaknuti praksu u nekim državama članicama u kojima socijalni partneri pozivaju predstavnike određenih organizacija civilnog društva na sastanke organizirane u okviru socijalnog dijaloga jer žele čuti njihove stavove i iskoristiti njihovo znanje, stručnost i iskustvo.

Obrazloženje

Organizacije civilnog društva puno su bolje upoznate sa stanjem na terenu u brojnim područjima koja se tiču socijalnog stanja, primjerice kad je posrijedi borba protiv siromaštva, potpora osobama s invaliditetom ili drugim ranjivim skupinama, integracija migranata, prava etničkih manjina i pomoć djeci kojoj prijeti socijalna isključenost. To treba spomenuti u ovom razmatračkom mišljenju kako bi se izbjegao dojam da su samo socijalni partneri upoznati sa socijalnim stanjem na terenu. Socijalni partneri u nekim državama članicama svjesni su tog znanja, uvažavaju ga i shvaćaju njegovu važnost te predstavnike određenih organizacija civilnog društva pozivaju na sastanke s dionicima u strukturama tripartitnog dijaloga kako bi produbili svoje znanje i obogatili svoje iskustvo.

Rezultat glasanja:

Za:    83 Protiv:    153 Suzdržani:    09

AMANDMAN 2.

SOC/764

Jačanje socijalnog dijaloga

Točka 2.4.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Kao što se navodi u Preporuci, posebnu ulogu organizacija socijalnih partnera trebalo bi u potpunosti priznati i poštovati u strukturama i procesima socijalnog dijaloga te istodobno priznati da je građanski dijalog, koji uključuje širi skup dionika i širi raspon tema, zaseban proces.

Kao što se navodi u Preporuci, posebnu ulogu organizacija socijalnih partnera trebalo bi u potpunosti priznati i poštovati u strukturama i procesima socijalnog dijaloga te istodobno priznati da je civilni dijalog, koji uključuje širi skup dionika i širi raspon tema, zaseban proces. EGSO naglašava potrebu za suradnjom i razmjenom stajališta između sudionika socijalnog i civilnog dijaloga jer glavni predstavnici koji zastupaju interese brojnih socijalnih skupina nisu socijalni partneri već druge organizacije civilnog društva. Stoga je potrebno izbjeći situacije u kojima se sporazumi među socijalnim partnerima sklapaju, a da se pritom ne uzimaju u obzir stajališta i argumenti drugih organizacija civilnog društva koje predstavljaju europske građane i imaju znatan utjecaj na njihov život.

Obrazloženje:

Ovim amandmanom želi se naglasiti da se u okviru socijalnog dijaloga moraju uzimati u obzir i interesi drugih skupina, kojima se socijalni partneri ne bave u velikoj mjeri i koje uglavnom zastupaju druge organizacije civilnog društva.

Rezultat glasanja:

Za:    79 Protiv:    157 Suzdržani:    07

AMANDMAN 3.

SOC/764

Jačanje socijalnog dijaloga

Točka 3.1.5.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Kad je riječ o promicanju europskog trostranog socijalnog dijaloga, EGSO pozdravlja najavu Komisije da će imenovati koordinatora za socijalni dijalog u svakoj službi Komisije. Koordinatori u glavnim upravama Komisije i relevantnim službama mogli bi podići razinu svijesti o socijalnom dijalogu i poboljšati njegovu kvalitetu, a time i pomoći Komisiji u ostvarivanju koristi koje funkcionalan trostrani dijalog može donijeti oblikovanju europskih politika.

Kad je riječ o promicanju europskog trostranog socijalnog dijaloga, EGSO pozdravlja najavu Komisije da će imenovati koordinatora za socijalni dijalog u svakoj službi Komisije. Koordinatori u glavnim upravama Komisije i relevantnim službama mogli bi podići razinu svijesti o socijalnom dijalogu i poboljšati njegovu kvalitetu, a time i pomoći Komisiji u ostvarivanju koristi koje funkcionalan trostrani dijalog može donijeti oblikovanju europskih politika. EGSO istovremeno naglašava da bi u svrhu promicanja europskog civilnog dijaloga sličnu funkciju koordinatora trebalo uvesti u svim glavnim upravama Komisije. Komisija bi istodobno trebala ojačati oba dijaloga, pri čemu nijednom od njih ne treba davati prednost.

Obrazloženje:

Europska komisija sada predlaže uvođenje funkcije posebnog koordinatora za socijalni dijalog u svim glavnim upravama i drugim službama Komisije. Budući da postoji 30 glavnih uprava, uz brojne druge službe, to znači da će se jačanju socijalnog dijaloga posvetiti veliki ljudski resursi. Uvođenje funkcije posebnog koordinatora za socijalni dijalog u nekim glavnim upravama otvara pitanja s obzirom na to da u tim područjima djelovanja dominiraju organizacije civilnog društva, a ne socijalni partneri. Ta su područja, na primjer, okoliš, klima, poljoprivreda i ruralni razvoj, obrazovanje, mladi, sport i kultura, pravosuđe i potrošači. Potrebno je istovremeno poduzeti mjere za potporu civilnom dijalogu. Nema razloga da se Europska komisija posebno bavi samo jednom vrstom dijaloga, pri čemu se za njegovo jačanje izdvajaju znatni ljudski resursi, moguće više od 50 osoba.

Rezultat glasanja:

Za:    78 Protiv:    156 Suzdržani:    07

AMANDMAN 4.

SOC/764

Jačanje socijalnog dijaloga

Točka 1.7.

Izmijeniti kako slijedi:

Mišljenje Stručne skupine

Amandman

Kao što se navodi u Preporuci, posebnu ulogu organizacija socijalnih partnera trebalo bi u potpunosti priznati i poštovati u strukturama i procesima socijalnog dijaloga te istodobno priznati da je građanski dijalog, koji uključuje širi skup dionika i širi raspon tema, zaseban proces. Tu bi razliku također trebalo napraviti u potpori izgradnji kapaciteta za socijalne partnere i šire civilno društvo.

Kao što se navodi u Preporuci, posebnu ulogu organizacija socijalnih partnera trebalo bi u potpunosti priznati i poštovati u strukturama i procesima socijalnog dijaloga te istodobno priznati da je civilni dijalog, koji uključuje širi skup dionika i širi raspon tema, zaseban proces. Tu bi razliku također trebalo napraviti u potpori izgradnji kapaciteta za socijalne partnere i šire civilno društvo. EGSO istovremeno naglašava vrijednost suradnje i razmjene stajališta između sudionika socijalnog i civilnog dijaloga. Brojne organizacije civilnog društva također imaju jedinstveno iskustvo i specifično znanje prikupljeno na terenu, koje se može iskoristiti i izvan civilnog dijaloga.

Obrazloženje:

U skladu s glavnim dijelom teksta.

Rezultat glasanja:

Za:    83 Protiv:    153 Suzdržani:    09

(1)      Mišljenje EGSO-a „Socijalni dijalog za gospodarsku održivost i otpornost”, SL C 10, 11.1.2021., str. 14.

(2)    Mišljenje EGSO-a „Socijalni dijalog za inovacije u digitalnom gospodarstvu”, SL C 159, 10.5.2019., str. 1.

(3)      Mišljenje EGSO-a „Socijalni dijalog za gospodarsku održivost i otpornost”, SL C 10, 11.1.2021., str. 14.

(4)      Mišljenje EGSO-a „Socijalni dijalog za gospodarsku održivost i otpornost”, SL C 10, 11.1.2021., str. 14.

(5)      Mišljenje EGSO-a „Socijalni dijalog za gospodarsku održivost i otpornost”, SL C 10, 11.1.2021., str. 14. i „Smjernice za politike zapošljavanja država članica”, SL C 517, 22.12.2021., str. 97.

(6)      Presuda Općeg suda od 24. listopada 2019., T–310/18 , i presuda Suda (veliko vijeće) od 2. rujna 2021., C-928/19 P.

(7)      Mišljenje EGSO-a „Socijalni dijalog za gospodarsku održivost i otpornost”, SL C 10, 11.1.2021., str. 14.

(8)     Otvoreno pismo europskih sektorskih socijalnih partnera – EuroCommerce .

(9)      Direktive 2014/24/EU, vidjeti SL L 94, 28.3.2014., str. 65. , 2014/25/EU, vidjeti SL L 94, 28.3.2014., str. 243. i 2014/23/EU, vidjeti SL L 94, 28.3.2014., str. 1 .