NAT/882
Inicijativa EU-a o algama
MIŠLJENJE
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Za snažan i održiv sektor algi u Uniji
[COM(2022) 592 final]
|
Kontakt:
|
nat@eesc.europa.eu
|
|
Administrator/ica:
|
Arturo INIGUEZ YUSTE
|
|
Datum dokumenta:
|
18/04/2023
|
Izvjestitelj: Zsolt KÜKEDI
|
Zahtjev za savjetovanje:
|
Europska komisija, 15/11/2022
|
|
Pravna osnova:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
|
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
13/04/2023
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
50/0/1
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
578
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.Zaključci i preporuke
1.1Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja Komunikaciju Komisije „Za snažan i održiv sektor algi u Uniji”. Alge mogu na razne načine doprinijeti ublažavanju posljedica klimatskih promjena, održivoj prehrani i opskrbi energijom svjetskog stanovništva koje je u brzom porastu.
1.2Europsko stanovništvo ima različita mišljenja o algama. Na primjer, na područjima uz onečišćene vode širenje algi smatra se razlogom za zabrinutost. No alge se istodobno smatraju mogućim rješenjem za probleme brojnih zemalja, djelomično zahvaljujući europskim inovacijama. EGSO ističe da je u kontekstu stvaranja sektora algi potrebno povećati povjerenje u proizvode i posvetiti veću pozornost njihovoj sigurnosti.
1.3EGSO napominje da se u Komunikaciji ne naglašava dovoljno mogućnost stvaranja izvora hrane u slatkovodnim uvjetima. Osim toga, alge ne moraju nužno biti samo izvor hrane u slatkovodnim uvjetima, nego se mogu proširiti i na eutrofične slatke vode, otpadne vode iz termalnih kupelji i druge otpadne vode, gdje mogu služiti u okolišne ili energetske svrhe. Taj golemi, ali nedovoljno iskorišteni resurs trebalo bi upotrijebiti za razvoj Europe, a osobito ruralnih područja EU-a.
1.4Makroalge koje se nalaze u priobalnim morskim vodama mogu generirati dodatne prihode za ribarska poduzeća. Njihovim vađenjem smanjuje se eutrofikacija i mogu se dobiti vrijedni proizvodi i usluge ekosustava, među ostalim pružanjem novih staništa za određene vrste. Sektor slatkovodnih makroalgi tek se počinje razvijati i trebalo bi ga uzeti u obzir u predstojećim dokumentima o politikama.
1.5U EU-u je kontinuirani uzgoj mikroalgi uglavnom moguć samo u zatvorenim reaktorima, za što je potreban znatan kapital. Međutim, isto tako podrazumijeva visoku produktivnost, pouzdanost i predvidljivu kvalitetu. Uzgoj mikroalgi moguć je i u slatkim vodama i jezerima u južnoj Europi.
1.6Za neke države članice koje nemaju morsku obalu (npr. Mađarska, Češka i Slovačka) proizvodnja mikroalgi gotovo je jedina dostupna opcija. Istodobno, neke od tih zemalja imaju visoku razinu znanstvenih i tehnoloških znanja koja bi trebalo iskoristiti pri stvaranju europskog sektora algi.
1.7Makroalge i mikroalge ne bi trebalo tretirati na isti način jer nude širok raspon mogućnosti, a imaju različite značajke, učinke i regulatorne potrebe. EGSO shvaća da u Komunikaciji postoji razumna ravnoteža između makroalgi i mikroalgi, ali preporučuje da se ispita kako bi slatkovodni dio sektora algi mogao donijeti koristi određenim državama članicama, odnosno onima koje nemaju morsku obalu. EGSO preporučuje da se usvoji uravnoteženiji i integriraniji pristup povezanim sektorima, da se utvrdi jasna razlika između nadležnosti EU-a i nadležnosti država članica i da se unutarnje tržište eventualno zaštititi od jeftinih proizvoda iz uvoza.
1.8Opskrba hranom u Uniji još uvijek nije problematična, za razliku od dostupnosti i cijena energije (u smislu proizvodnje i uvoza), gnojiva i sastojaka namijenjenih za hranu za životinje te povećanja organskog otpada i smanjenja obradivog zemljišta. Tehnologije kojima se ti hitni problemi mogu riješiti na globalnoj razini, a među njima su proizvodnja i iskorištavanje algi, zaslužuju široku potporu.
1.9EGSO napominje da se u Komunikaciji predviđa golem gospodarski potencijal algi, ali i da njihov uzgoj ima još veći teoretski potencijal te da stoga može zadovoljiti rastuću potražnju. Međutim, europski fondovi mogu se koristiti samo za izvediva i održiva gospodarska rješenja pa EGSO traži od Komisije da posebnu pozornost posveti gospodarskoj učinkovitosti proizvodnje algi, kao i okolišnoj i socijalnoj dimenziji.
1.10EGSO je predložio da se pri stvaranju sektora promiču znanje i svijest o toj novoj gospodarskoj grani kako bi ona bila društveno i tržišno prihvaćena. Stoga EGSO od Europske komisije traži da se poseban naglasak stavi na taj prijedlog putem reprezentativnih anketa, akcijskih planova za pojedine zemlje te uključivanja ili čak stvaranja sektorskih organizacija.
1.11EGSO preporučuje Europskoj komisiji, uključenim državama članicama i privrednicima koji se bave algama da razmotre sljedeće prijedloge u vezi sa stvaranjem sektora algi:
·integracija proizvodnje algi u postojeće lance vrijednosti poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, hrane za životinje te industrijskih i energetskih sirovina;
·stavljanje većeg naglaska u Komunikaciji na slatkovodnu proizvodnju algi;
·pokretanje postupka standardizacije svih algi, koji bi mogao uključivati i razvoj integrirane strategije za morske prehrambene proizvode;
·okončanje rascjepkanosti zakonodavstva i proširenje modela ishođenja dozvola na alge u skladu s najboljim primjerima administrativne prakse;
·uvrštavanje različitih vrsta algi u katalog prehrambenih proizvoda Europske unije;
·uklanjanje nedostataka u tehničkom znanju, tehnologiji i inovacijama ambicioznim programom financiranja istraživanja u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju;
·uspostava banaka materijala za razmnožavanje algi, financiranje njihova rada i osiguravanje dostupnosti sirovina za proizvođače algi i projekte istraživanja i razvoja po razumnim cijenama;
·potrebno je preispitati gospodarske aspekte proizvodnje i moguće uporabe kako bi se stvorio gospodarski održiv sektor algi, a unutarnje tržište treba zaštititi od jeftinih uvezenih proizvoda.
1.12EGSO poziva institucije EU-a da počnu davati prednost pitanjima povezanima s vodom i da razviju europski plavi plan kako bi se očuvali i bolje iskoristili vodni resursi i na odgovarajući način rješavali s njima povezani problemi. U tom je kontekstu važan korak stvaranje sektora algi u EU-u.
2.Opće napomene
2.1Europska komisija objavila je 15. studenoga 2022. Komunikaciju „Za snažan i održiv sektor algi u Uniji”. U Komunikaciji se predlaže razvoj novih i održivih načina prehrane svjetskog stanovništva koje je u brzom porastu i njegova opskrba energijom iz održivih izvora. U Komunikaciji se naglašava da, kako bi se osigurala sigurnost opskrbe sirovinama i energijom, moramo iskoristiti potencijal algi kao obnovljivog resursa u Europi.
2.2Komunikacija Europske komisije logična je i u skladu s brojnim dosad objavljenim dokumentima o toj temi, u kojima se prepoznaju znatan gospodarski potencijal te društvene i ekološke koristi masovnog uzgoja mikroalgi i makroalgi u Europskoj uniji. U Komunikaciji su utvrđene 23 mjere za poboljšanje okvira upravljanja i zakonodavstva, stvaranje poslovnog okruženja koje je pogodnije za iskorištavanje algi, povećanje društvene osviještenosti i prihvaćanja algi i proizvoda od algi među potrošačima te uklanjanje nedostataka u pogledu znanja, istraživanja i tehnologije.
2.3U europskim politikama poput europskog zelenog plana
ili strategije „od polja do stola”
, ističe se potencijal uzgajanih (morskih) algi i drugih prehrambenih proizvoda na bazi algi kao izvora bjelančevina za prehrambene proizvode i hranu za životinje niskog ugljičnog otiska. U Komunikaciji „Strateške smjernice za održiviju i konkurentniju akvakulturu u EU-u za razdoblje od 2021. do 2030.” naglašava se da je, da bi se doprinijelo ostvarenju nekoliko ciljeva europskog zelenog plana, potrebno poticati uzgoj algi – i makroalgi (morske alge) i mikroalgi. U Komunikaciji „Održivi ciklusi ugljika”
Komisija prepoznaje potencijal algi za niskougljično plavo gospodarstvo. Osim toga, i u Komunikaciji o održivom plavom gospodarstvu
navodi se potencijal algi za osiguravanje održivog prehrambenog sustava i svjetske opskrbe hranom.
2.4Alge nisu samo ekološki prihvatljiva (a time i zelena) sirovina, nego je njihovo sustavno iskorištavanje u skladu s temeljnim načelom najvećeg mogućeg smanjenja otpada na kojem se temelji plavo gospodarstvo, što bi ih moglo učiniti i plavim i zelenim proizvodom.
2.5Uzgoj algi donosi dodanu vrijednost gotovo svim elementima europskog zelenog plana:
·zaštiti klime zahvaljujući dekarbonizaciji;
·opskrbi energijom zahvaljujući proizvodnji bioplina i biogoriva;
·postizanju kružnosti zahvaljujući doprinosu gospodarenju otpadom i nultoj stopi onečišćenja;
·promicanju zdravog i ekološki prihvatljivog prehrambenog sustava;
·očuvanju i obnovi ekosustava i biološke raznolikosti, kao i razvoju usluga zaštite okoliša;
·nultoj stopi onečišćenja.
Intenziviranje proizvodnje algi otvara sljedeće konkretne mogućnosti:
·održivu proizvodnju prehrambenih proizvoda (uključujući dječju hranu) ili dodataka prehrani (npr. vitamina ili karagenana) bez upotrebe obradivog zemljišta;
·proizvodnju najsuvremenijeg bioplina i biogoriva;
·proizvodnju kozmetičkih proizvoda, zdravstvenih proizvoda (ljekoviti ekstrakti, pigmenti, talasoterapija) i industrijskih sirovina (celuloza, biološka vlakna) s visokom dodanom vrijednošću;
·proizvodnju dodataka prehrani (poboljšani prinos i kvaliteta, smanjena potreba za sojinim i ribljim brašnom);
·proizvodnju biostimulansa za usjeve (poboljšivači tla, folijarno raspršivanje);
·koristi za zaštitu okoliša (pročišćavanje otpadnih voda, mjerenje čistoće vode, emisijske jedinice ugljika).
2.6U Komunikaciji Komisije „razmatra se potencijal algi u EU-u i utvrđuje usklađen pristup, uključujući ciljano djelovanje, kako bi se poduprlo povećanje regenerativnog uzgoja i proizvodnje algi u EU-u te razvila i usmjerila tržišta za prehrambenu i neprehrambenu primjenu algi”.
2.7Osim što se „regenerativnim uzgojem i proizvodnjom algi” solarna energija i hranjive tvari pretvaraju u biljnu biomasu te podupire obnova ekosustava, „uzgoj algi ekosustavu može donijeti vrijedne proizvode i usluge, među ostalim nova staništa za ribe i pokretne vrste beskralježnjaka”.
2.8Mora i oceani u ovom su trenutku golem i premalo iskorišten resurs te iz njih, „iako prekrivaju više od 70 % Zemljine površine, trenutačno dolazi samo do 2 % hrane za ljude”. Istodobno, iskorištavanje vodenog okoliša ne mora se odnositi samo na mora i oceane, već može uključivati i eutrofične slatke vode (bilo da se radi o rijekama i jezerima ili umjetnim rezervoarima, kanalima za navodnjavanje itd.), upotrijebljene termalne vode i otpadne vode.
2.9Alge bi mogle učinkovito i trajno ublažiti probleme povezane s dostupnošću gnojiva, sastojaka hrane za životinje i energije do kojih je došlo zbog rusko-ukrajinskog rata.
2.10Postoji golem potencijal za rast potražnje za algama. Naime, iako je europska potražnja za morskim algama 2019. iznosila približno 270 000 tona, ona bi 2030. mogla iznositi više od 8 milijuna tona i dosegnuti vrijednost od 9 milijardi EUR. Time bi se moglo otvoriti oko 85 000 radnih mjesta, svake godine ukloniti tisuće tona fosfora i dušika iz europskih mora, smanjiti godišnje emisija CO2 do 5,4 milijuna tona i smanjiti pritisak na tla. EGSO napominje da uzgoj algi ima još veći teoretski potencijal od trenutačne potražnje i stoga može zadovoljiti rast potražnje.
3.Posebne napomene
3.1Prosječni Europljanin, kao i poduzeća, općenito ima negativnu predodžbu o algama jer na njihov spomen pomisli na plažu preplavljenu morskim algama ili na slatkovodno jezero koje je promijenilo boju zbog cvjetanja algi. Međutim, alge su zbog svoje fizičke strukture i načina života jedinstveni i korisni organizmi.
3.2Naime, pojam „alge” odnosi se na skupinu koja se sastoji od približno 72 500 vrsta vodenih fotosintetskih organizama. Od toga 20 % vrsta čine makroalge, odnosno velike višestanične alge koje su obično prisutne u morima, dok se ostatak odnosi na mikroalge, koje se također mogu umjetno uzgajati na učinkovit način i čija je upotreba raznovrsnija, no njihova je proizvodnja skuplja. Predmetna inicijativa podrazumijeva razumnu ravnotežu između makroalgi i mikroalgi jer se u svijetu trenutačno proizvodi 36 milijuna tona makroalgi i 0,05 milijuna tona mikroalgi.
3.3U Komunikaciji se navode ambiciozni, ali realistični izgledi za europski sektor proizvodnje algi. Sektor algi te njegove mogućnosti i ograničenja u velikoj su mjeri precizno analizirani, program je dosljedan, a mjere se općenito čine konkretnima i relevantnima za razvoj europskog sektora algi u bliskoj budućnosti. Međutim, neke elemente treba dodatno pojasniti i objasniti. Kad je riječ o provedbi, trebalo bi osigurati usklađenost s drugim sektorima, kao što su tradicionalni poljoprivredno-prehrambeni sektor i sektor morskih prehrambenih proizvoda (ribarstvo i životinjska akvakultura).
3.4Proizvodnja algi trenutačno je potpuno odvojena od ostalih sektora poljoprivredne proizvodnje. Međutim, važno je da se proizvodnja algi ne smatra potpuno odvojenim sektorom, već je treba integrirati u postojeće lance vrijednosti poljoprivrednih prehrambenih proizvoda, hrane za životinje te industrijskih i energetskih sirovina. EGSO naglašava potrebu za reguliranjem proizvodnje algi i povezanih aktivnosti u okviru zajedničkog sustava, posebno u pogledu sljedećih aspekata:
·sektora elektrana i pročišćavanja otpadnih voda (kompleksno pročišćavanje otpadnih voda, oporaba otpadne topline i CO2);
·uključivanja postrojenja za poljoprivredni bioplin u proizvodnju i upotrebu algi (npr. oporaba gnojovke, smanjenje potražnje za poljoprivrednim zemljištem, upotreba algi kao pomoćnog sastojka za proizvodnju bioplina);
·djelomične zamjene potreba za hranom bogatom bjelančevinama u stočarstvu (povezana istraživanja u području prehrane i dijetetike);
·održive obnove ekosustava izvorske vode na koje utječe eutrofikacija.
3.5Budući da je riječ o novom, nedovoljno razvijenom sektoru, posebnu pozornost trebalo bi posvetiti poticanju njegova razvoja i pokrenuti postupak standardizacije. Taj bi pristup mogao uključivati razvoj integrirane strategije za morske organizme za prehranu i druge prehrambene proizvode iz mora, koja bi obuhvaćala djelatnosti kao što su ribarstvo, iskorištavanje divlje faune i flore te životinjska akvakultura, ali bi uz prehrambeni sektor mogla obuhvatiti i biogoriva na bazi algi. Uzgoj morskih algi može biti i alternativna djelatnost za ribare na koje utječu smanjenje proizvodnje drugih sirovina i povećanje troškova, koji će možda morati promijeniti svoje tradicionalne djelatnosti. Takav se integrirani pristup u predmetnoj Komunikaciji gotovo ne spominje.
3.6Brojne mjere predviđene u Komunikaciji prvenstveno su usmjerene na uzgoj algi u moru. Taj je pristup razumljiv s obzirom na postojeću razinu proizvodnje makroalgi i mikroalgi i trenutačnu nedovoljnu razvijenost proizvodnje mikroalgi u Europi, no cilj razvoja trebao bi obuhvaćati sve vrste algi. Morske alge mogu se uzgajati u zemljama koje imaju morsku obalu i otoke, obično u prirodnim uvjetima, ovisno o vrsti i njihovoj upotrebi. S druge strane, uzgoj mikroalgi, koji se obično odvija na kopnu, također je od velike važnosti, posebno za proizvodnju bjelančevina i masti, i ne smije se zanemariti. To uključuje slatkovodne mikroalge i makroalge uzgajane u otpadnim vodama, koje su obećavajući izvor biomase koja se može upotrebljavati kao biološka sirovina i na taj način omogućiti diversifikaciju gospodarske strukture izoliranih područja i područja s padom stanovništva, što će pridonositi dugoročnoj viziji za ruralna područja EU-a.
3.7Jedna od glavnih poznatih prepreka proizvodnji – posebno u pogledu makroalgi, kako na moru tako i na kopnu – jest rascjepkanost zakonodavstva i velike razlike koje u njemu vladaju, ne samo među državama članicama nego i među regijama iste zemlje, ili čak potpuno nepostojanje propisa o algama jer su modeli davanja dozvola općenito osmišljeni za vodene životinje (ribe, školjke itd.). Alge se vrlo često ne spominju u formularima koji se upotrebljavaju za postupak davanja dozvola pa čak nije ni moguće podnijeti zahtjev za odobrenje za uzgoj algi. EGSO preporučuje da se napravi sveobuhvatan pregled cjelokupnog europskog zakonodavstva i administrativnih postupaka za svaku fazu uzgoja algi i za sva područja njihove primjene (prehrambeni proizvodi, hrana za životinje, biogoriva, kozmetika, farmaceutski proizvodi itd.), koji bi državama članicama poslužili kao primjeri najboljih administrativnih praksi kako bi se stvorili ravnopravni uvjeti za trgovinu unutar i izvan EU-a.
3.8Poticanje uključivanja vrsta ili skupina algi u katalog prehrambenih proizvoda EU-a ključno je za razvoj istinski europskog sektora prehrambenih algi. Brojne od trenutačno priznatih vrsta dolaze iz trećih zemalja (posebno iz Azije), što može biti prepreka, posebno za manja poduzeća i ulagače koji žele uzgajati vrlo srodne ili slične europske vrste. Osim toga, potrebno je preispitati dijelove kataloga prehrambenih proizvoda koji se odnose na alge i poticati uključivanje novih vrsta ili porodica.
3.9S obzirom na snažnu nesklonost društva prema algama, koja je neutemeljena i uzrokovana nedovoljnim poznavanjem algi, trebalo bi promicati znanje i osviještenost o tom novom sektoru, kao i njegovu integraciju i sistematizaciju na svim administrativnim razinama, što bi se trebalo odražavati u predloženim mjerama. Sljedeći koraci mogli bi obuhvaćati:
·provođenje reprezentativnih istraživanja na nacionalnim razinama, koja će uključivati javnost i poduzeća, s ujednačenim pitanjima i metodologijom;
·izradu nacionalnih akcijskih planova za promjenu ponašanja na temelju tih istraživanja;
·osnivanje sektorskih organizacija.
3.10Budući da je industrija algi novi sektor za Europu, postoje znatni nedostaci u tehničkom znanju, tehnologiji i inovacijama. Nedostaci u znanju u velikoj su mjeri identificirani, no potrebno ih je ukloniti ambicioznim programom financiranja istraživanja u kratkoročnom i srednjoročnom razdoblju. U tom je pogledu ključno temeljno (strateško) i primijenjeno istraživanje na svim razinama uzgoja algi:
·prioritetna potpora za temeljna istraživanja, prvenstveno za istraživanja povezana s tehnologijom uzgoja (za mikroalge), učinkovitošću sakupljanja i ispitivanjem sastava vrsta u morskim vodama različitih zemalja (za makroalge) te potencijalom za upotrebu (za sve vrste algi);
·kad je riječ o primijenjenom istraživanju s visokom dodanom vrijednošću (farmaceutski proizvodi, kozmetika, folijarna gnojiva, prehrambeni proizvodi), poboljšanje tržišnog okruženja.
3.11S obzirom na to da se u Europi zadovoljavajuća kvaliteta (zbog sastava vrsta) i visok prinos algi mogu postići samo u zatvorenim ili poluzatvorenim sustavima, za koje je potreban čist materijal za razmnožavanje čija proizvodnja nije profitabilna u industrijskim sustavima, potrebno je uspostaviti dovoljan broj banaka materijala za razmnožavanje algi, financirati njihov rad i osigurati dostupnost sirovina po razumnim cijenama za proizvođače algi te za istraživanje i razvoj.
3.12Sektor algi ima znatan potencijal za otvaranje novih radnih mjesta, koja bi trebala biti dobro plaćena i nuditi pristojne radne uvjete. Sektor algi trebao bi imati izuzetne koristi od izgradnje kompetencija potrebnih za stvaranje plavog plana EU-a te je važno ulagati u osposobljavanje. Prepreke ulasku u sektor algi ne bi smjele spriječiti MSP-ove da uđu u taj segment poslovanja. EGSO pozdravlja stvaranje proizvodnih lanaca morskih algi kojima se izbjegavaju nepoštene prakse.
3.13Poboljšanje poslovnog okruženja ključno je za uspješan rast sektora algi. Potrebno je detaljno istražiti koji su gospodarski aspekti proizvodnje i potencijalne primjene i kako ih se može poboljšati. Na primjer, mjera br. 7 odnosi se na promicanje zamjene hrane za životinje na bazi ribe hranom za životinje na bazi algi (u akvakulturi). U hrani za ribe gotovo se svi sastojci na bazi ribe lako mogu zamijeniti sastojcima na bazi algi (bjelančevine, masne kiseline itd.), ali njihova je proizvodnja znatno skuplja od proizvodnje proizvoda na bazi ribe ili proizvoda od soje sličnih svojstava. Budući da je hrana za životinje jedan od glavnih troškova proizvodnje za uzgajivače ribe, čije su profitne marže općenito niske, hrana za životinje na bazi algi jednostavno nije izvediva s gospodarskog stajališta. Stoga bi trebalo predvidjeti mjere za smanjenje troškova proizvodnje sastojaka na bazi algi, pri čemu bi trebalo izbjegavati strože zahtjeve u pogledu praćenja i standardizacije za alge od onih primjenjivih na druge poljoprivredne proizvode. Na sve proizvođače (sastojaka) hrane trebali bi se primjenjivati jednaki uvjeti kako bi se osigurali ravnopravni uvjeti na tržištu. Ako postoje dokazi da su sastojci na bazi algi održiviji, njihova upotreba mogla bi podlijegati ekološkoj certifikaciji (ekološka oznaka), što bi potrošače moglo navesti da prihvate višu cijenu za ekološkiji proizvod.
Peter Schmidt
Predsjednik Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
_____________