MIŠLJENJE

Europski gospodarski i socijalni odbor

Jačanje obrane putem nabave

_____________

Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o uspostavi Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave [COM(2022) 349 final]

CCMI/200

Glavni izvjestitelj: Maurizio MENSI

Glavni suizvjestitelj: Jan Pie

Zahtjev za savjetovanje:	Vijeće, 22/07/2022 Europski parlament, 12/09/2022
Pravna osnova:	članak 173. stavak 3. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
Nadležna stručna skupina:	Savjetodavno povjerenstvo za industrijske promjene
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	21/09/2022
Plenarno zasjedanje br.:	572
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	155/1/13

1.Zaključci i preporuke

1.1EGSO pozdravlja Prijedlog uredbe o uspostavi Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave (dalje u tekstu: Instrument) radi brzog jačanja europske obrambene industrije i obrambenih sposobnosti s obzirom na izazove koji neposredno proizlaze iz ruske invazije na Ukrajinu.

1.2EGSO podržava ciljeve Instrumenta – s jedne strane, poboljšanje europske obrambene tehnološke i industrijske baze (EDTIB) u smislu učinkovitosti i brzine odgovora na hitne situacije za otporniju Uniju, a s druge, poticanje suradnje i interakcije država članica u javnoj nabavi u području obrane. Oba su cilja važnija nego ikad danas kad je Europa opet suočena s ratom, a potrebno je i na odgovarajući način zaštititi društvo općenito s obzirom na moguće buduće napetosti na strateškom planu.

1.3EGSO smatra da je Instrument koristan za bolje strukturiranje i organizaciju aktualnog visokog porasta potražnje za hitnom standardnom opremom, ali da se ne može smatrati pretečom budućeg europskog programa ulaganja u obranu jer je sa stajališta industrijske politike riječ o prilično slabom instrumentu.

1.4EGSO se slaže da je potrebno poduzeti mjere kako bi se primjenom pristupa suradnje ubrzala prilagodba industrije strukturnim promjenama, uključujući povećanje proizvodnih kapaciteta, da bi se europskoj industriji pomoglo da pravodobno zadovolji povećanu potražnju država članica.

1.5EGSO smatra i da je zajednička nabava potrebna kako bi se izbjeglo da povećana nacionalna ulaganja u obranu pogoršaju fragmentaciju europskog obrambenog sektora, ograniče potencijal za suradnju, povećaju vanjsku ovisnost i otežaju interoperabilnost. Zajedničkom nabavom omogućilo bi se svim državama članicama da brzo zadovolje svoje najhitnije potrebe u pogledu kapaciteta, koje su otkrivene ili pogoršane odgovorom na rusku agresiju na Ukrajinu.

1.6Istovremeno, EGSO smatra da obnova zaliha često podrazumijeva zamjenu proizvoda poslanih u Ukrajinu potpuno istim proizvodima. Takva nabava nema nužno važan strukturni učinak na industriju, a ni ne potiče tehnološke inovacije. EGSO stoga dvoji treba li logiku Instrumenta izravno proširiti na budući europski program ulaganja u obranu.

1.7EGSO pozdravlja pristup poticanja zajedničke nabave izravnom financijskom potporom iz proračuna EU-a, ali sumnja da će financijska omotnica od 500 milijuna EUR biti dovoljna da uistinu utječe na odluke država članica o javnoj nabavi.

1.8EGSO izražava sumnju u učinkovitost korištenja te financijske potpore za tehničku i administrativnu pomoć pri provedbi Instrumenta, ali i u učinkovitost dodjele subvencija u obliku financiranja koje nije povezano s troškovima; stoga pozivamo suzakonodavce da pojasne tu metodu kako bi se osigurala učinkovitost potrošnje EU-a.

1.9EGSO pozdravlja činjenicu da je financijska potpora EU-a ograničena na nabavu obrambenih proizvoda iz EU-a ili pridruženih zemalja te da poduzeća iz EU-a koja su pod kontrolom trećih zemalja podliježu posebnim uvjetima. Takvo je ograničenje u interesu europskih poreznih obveznika i nužno za postizanje cilja jačanja kapaciteta europske obrambene industrije te je u skladu s ciljem strateške autonomije.

1.10EGSO istodobno poziva na fleksibilno tumačenje zahtjeva da obrambeni proizvod ne podliježe ograničenju od strane nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje. Budući da Instrument obuhvaća nabavu standardnih proizvoda i ima za cilj priskrbiti najhitnije proizvode, EGSO smatra da je taj zahtjev manje relevantan za taj instrument nego za Europski fond za obranu, koji je usmjeren na razvoj budućih kapaciteta. Stoga bi taj zahtjev trebalo pažljivo primjenjivati kako bi se postigla ravnoteža između, s jedne strane, težnje većoj autonomiji i, s druge, hitnosti nabave i potrebe za interoperabilnošću s postojećom opremom.

1.11EGSO podržava predviđenu provedbu u okviru izravnog upravljanja, ali naglašava da je nadležnim službama Komisije potrebno pravodobno osigurati nužne ljudske resurse kako bi se mogle nositi s radnim opterećenjem koje to podrazumijeva.

1.12EGSO poziva države članice da blisko surađuju s radnom skupinom za zajedničku nabavu u području obrane koju su osnovali Europska komisija i Visoki predstavnik / čelnik Europske obrambene agencije kako bi se zajamčila uspješna provedba Instrumenta.

2.Kontekst mišljenja

2.1Na sastanku u Versaillesu 11. ožujka 2022. šefovi država ili vlada EU-a obvezali su se „osnažiti europske obrambene sposobnosti” imajući u vidu vojnu agresiju Rusije na Ukrajinu. U izjavi iz Versaillesa navedeno je da bi države članice trebale povećati izdatke za obranu, pojačati suradnju provedbom zajedničkih projekata, ukloniti nedostatke i postići ciljeve u području obrambenih sposobnosti, poticati inovacije, među ostalim putem civilno-vojnih sinergija, i ojačati obrambenu industriju EU-a. Osim toga, Europsko vijeće pozvalo je „Komisiju, u koordinaciji s Europskom obrambenom agencijom, da do sredine svibnja predstavi analizu nedostatnih ulaganja u obranu i predloži daljnje inicijative potrebne za jačanje europske obrambene industrijske i tehnološke baze”.

2.2Kao odgovor na taj poziv Europska komisija i Visoki predstavnik predstavili su 18. svibnja 2022. Zajedničku komunikaciju o analizi nedostatnih ulaganja u obranu i o daljnjim koracima. U Zajedničkoj komunikaciji navodi se da je dugogodišnji ozbiljan manjak ulaganja u obranu doveo do nedostataka u industriji i kapacitetima u EU-u te do trenutačno niskih razina zaliha obrambene opreme. Prijenosi obrambene opreme u Ukrajinu u kombinaciji s razinom zaliha koja je prilagođena mirnodopskim uvjetima doveli su do pojave hitnih i kritičnih nedostataka u pogledu vojne opreme.

2.3U Zajedničkoj komunikaciji podsjeća se da države članice moraju hitno ponovno uspostaviti obrambenu borbenu spremnost s obzirom na sigurnosnu situaciju i već izvršene prijenose u Ukrajinu. Obnova zaliha materijala omogućila bi im i da pruže dodatnu pomoć Ukrajini. Istodobno se u Zajedničkoj komunikaciji poziva države članice da pri kupnji potrebne obrambene opreme i materijala međusobno surađuju. Zajedničkom nabavom hitno potrebnih proizvoda osigurala bi se veća vrijednost za uloženi novac, poboljšala interoperabilnost te izbjeglo da se izložene države članice suoče s nemogućnošću nabave onoga što im je potrebno zbog suprotstavljenih zahtjeva obrambene industrije, koja ne može odgovoriti na tako velik rast potražnje u kratkom razdoblju.

2.4U tom se kontekstu u Zajedničkoj komunikaciji predlaže poticanje zajedničke nabave u okviru proračuna EU-a putem namjenskog kratkoročnog Instrumenta. Financijska potpora EU-a u okviru Instrumenta trebala bi poticati nabavu u području obrane zasnovanu na suradnji država članica i koristiti EDTIB-u te istovremeno zajamčiti sposobnost europskih oružanih snaga da djeluju, kao i sigurnost opskrbe i povećanu interoperabilnost.

2.5Kao odgovor na hitnost situacije Komisija je 19. srpnja 2022. predstavila prijedlog Instrumenta u obliku uredbe o uspostavi Akta o jačanju europske obrambene industrije putem zajedničke nabave. Komisija računa na brzo donošenje uredbe i njezino stupanje na snagu do kraja 2022.

2.6Nakon stvaranja Instrumenta Komisija namjerava predložiti uredbu o Europskom programu ulaganja u obranu (EDIP). Komisija smatra da bi Uredba o EDIP-u mogla poslužiti kao temelj za buduće zajedničke razvojne projekte i projekte nabave od velikog zajedničkog interesa za sigurnost država članica i Unije te, na temelju proširenja načela kratkoročnog Instrumenta, za moguću povezanu financijsku intervenciju Unije namijenjenu jačanju europske obrambene industrijske baze, posebno kad je riječ o projektima koje nijedna država članica ne bi mogla samostalno razvijati ili nabavljati.

3.Opće napomene

3.1Geopolitički kontekst Unije dramatično se promijenio u svjetlu ruske vojne agresije na Ukrajinu. Povratak teritorijalnog sukoba i ratovanja visokog intenziteta na europsko tlo od država članica iziskuje da preispitaju svoje obrambene planove i kapacitete, što mora biti popraćeno prilagodbom industrijske i tehnološke baze, koja bi trebala moći podupirati i osnažiti oružane snage država članica, koje su temeljni instrument zrele demokracije i štite slobodu europskih građana.

3.2EGSO pozdravlja najavljena povećanja rashoda za obranu država članica kako bi se brzo popunili hitni vojni nedostaci. Međutim, bez koordinacije i suradnje ta bi povećanja mogla pogoršati fragmentaciju europskog obrambenog sektora, ograničiti potencijal za suradnju tijekom cijelog životnog ciklusa nabavljene opreme i otežati interoperabilnost. Nadalje, odluke o kratkoročnoj nabavi često imaju dugoročniji učinak na tržišnu snagu europske obrambene tehnološke i industrijske baze i na prilike u sljedećim desetljećima.

3.3EGSO stoga podržava inicijativu da se potiče zajednička nabava obrambenih proizvoda koji su najhitnije potrebni. Zajednička nabava čini se posebno važnom u aktualnoj situaciji iznenadnog povećanja potražnje za sličnim proizvodima, dok je industrijska ponuda još uvijek prilagođena mirnodopskom vremenu, pa stoga teško može zadovoljiti potražnju. Suradnja u javnoj nabavi u području obrane stoga je nužna kako bi se postigla solidarnost među državama članicama, poboljšala interoperabilnost, spriječili učinci istiskivanja i povećala djelotvornost javne potrošnje.

3.4Jednako je važno pomoći industriji da se prilagodi strukturnim promjenama novog sigurnosnog okruženja. S obzirom na to da je nužno jačanje europskih vojnih sposobnosti dugoročan napor i da bi Ukrajini kontinuirana potpora mogla biti potrebna tijekom duljeg razdoblja, europska obrambena tehnološka i industrijska baza morat će povećati svoje proizvodne kapacitete, ne samo kako bi se odgovorilo na trenutačni velik porast potražnje nego i dugoročno.

3.5EGSO u vezi s tim smatra da su predloženi pristup, opseg i financijska omotnica Instrumenta previše ograničeni da bi relevantno doprinijeli jačanju europskih industrijskih kapaciteta. Obnova zaliha po definiciji ograničava izbor proizvoda i dobavljača, a osim toga 500 milijuna EUR za 27 država članica u razdoblju od dvije godine prilično je skromno ulaganje.

3.6Ukratko, EGSO smatra da predložena uredba može doprinijeti poboljšanju strukture i organizacije trenutačnog velikog porasta potražnje za hitnom standardnom opremom, ali je sa stajališta industrijske politike poprilično slab instrument. Stoga smatra da predloženi instrument ne treba nužno smatrati pretečom budućeg europskog programa ulaganja u obranu, najavljenog kao instrument za potporu zajednički razvijenim sustavima tijekom njihova cijelog životnog ciklusa i njihovoj zajedničkoj nabavi.

4.Posebne napomene

4.1U skladu s prijedlogom, Instrumentom će se uzeti u obzir rad radne skupine za zajedničku nabavu u području obrane koju su osnovali Komisija i Visoki predstavnik / čelnik Europske obrambene agencije. Radna skupina trebala bi olakšati koordinaciju vrlo kratkoročnih potreba država članica u pogledu javne nabave i surađivati s državama članicama i proizvođačima u obrambenoj industriji EU-a kako bi se poduprla zajednička nabava za obnovu zaliha. Njezin je rad stoga ključan za uspjeh Instrumenta i EGSO poziva države članice da ga u potpunosti iskoriste.

4.2EGSO sumnja da je predložena proračunska omotnica dovoljno velika da bi znatno utjecala na odluke država članica o javnoj nabavi. Istodobno smo u potpunosti svjesni financijskog pritiska na trenutačni višegodišnji financijski okvir i potrebe za dodatnim financijskim sredstvima za budući Europski program ulaganja u obranu. U tom kontekstu bit će posebno važno usmjeriti ograničena sredstva Instrumenta na najrelevantniju zajedničku nabavu.

4.3U vezi s proračunskim ograničenjima i odabirom projekata, EGSO se pita kako se koncept financiranja koje nije povezano s troškovima u praksi može primijeniti na nabave koje se želi obuhvatiti Instrumentom. Postavlja pitanje i o djelotvornosti korištenja proračunskih sredstava za tehničku i administrativnu pomoć pri provedbi Instrumenta.

4.4EGSO podržava predviđenu provedbu u okviru izravnog upravljanja, ali naglašava da je nadležnim službama Komisije potrebno pravodobno osigurati nužne ljudske resurse kako bi se mogle nositi s radnim opterećenjem koje to podrazumijeva.

4.5EGSO se slaže s kriterijima prihvatljivosti iz predložene uredbe, posebno s mogućnošću proširenja već postojećih ugovora o javnoj nabavi.

4.6EGSO također podržava dodatni uvjet da se financijska sredstva EU-a ograniče na nabavu opreme proizvedene u EU-u ili pridruženim zemljama, uključujući opremu koju proizvode poduzeća pod kontrolom treće zemlje ili subjekta iz treće zemlje koja mogu pružiti sigurnosna jamstva države članice u kojoj se nalaze. Taj je uvjet jednak relevantnim odredbama Europskog fonda za obranu i jamči ispunjenje cilja jačanja europske obrambene tehnološke i industrijske baze.

4.7EGSO istodobno izražava sumnju u važnost zahtjeva da obrambeni proizvod ne podliježe ograničenju od strane nepridružene treće zemlje ili subjekta iz nepridružene treće zemlje. Budući da predloženi instrument obuhvaća nabavu standardnih proizvoda i da ima za cilj priskrbiti najhitnije proizvode, čini se da je taj zahtjev manje relevantan za taj instrument nego za Europski fond za obranu, koji je usmjeren na razvoj budućih kapaciteta i izričito teži postizanju tehnološkog suvereniteta. EGSO stoga poziva na fleksibilno tumačenje te odredbe, pri čemu bi se državama članicama omogućilo da uspostave ravnotežu između traženja operativne slobode, s jedne strane, i hitnosti kupnje i interoperabilnosti s postojećom opremom s druge.

4.8Naposljetku, EGSO postavlja pitanje o prikladnosti određenih predloženih kriterija za odabir, ponajprije onih koji se odnose na pozitivan učinak javne nabave na europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu. S obzirom na fokus na najhitnije potrebe i nabavu brzo dostupne standardne opreme, taj učinak vjerojatno nije glavni kriterij za države članice, osim ako se izvođač nalazi na njihovu državnom području. Osim toga, državama članicama koje kupuju vjerojatno će biti teško dokazati pozitivan učinak na europsku obrambenu tehnološku i industrijsku bazu, posebno kada je hitnost glavni kriterij.

Bruxelles, 21. rujna 2022.

Christa SCHWENG

Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora

_____________