NAT/873

Kriza cijena hrane uslijed rata u Ukrajini

MIŠLJENJE

Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

Kriza cijena hrane: uloga špekulacija i konkretni prijedlozi za djelovanje nakon izbijanja rata u Ukrajini

(samoinicijativno mišljenje)

Kontakt:	nat@eesc.europa.eu
Administrator/ica:	Monica GUARINONI
Datum dokumenta:	01/12/2022

Izvjestitelj: Peter SCHMIDT

Odluka Plenarne skupštine:	14/07/2022
Pravna osnova:	pravilo 52. stavak 2. Poslovnika
	samoinicijativno mišljenje
Nadležna Stručna skupina:	Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:	24/11/2022
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	44/0/2
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:	DD/MM/YYYY
Plenarno zasjedanje br.:	…
Rezultat glasanja (za/protiv/suzdržani):	…/…/…

1.Zaključci i preporuke

EGSO:

1.1skreće pažnju na globalnu krizu cijena hrane, koju je pogoršao rat u Ukrajini, što je dovelo do poremećaja u opskrbi osnovnim prehrambenim proizvodima kao što su pšenica i suncokretovo ulje; naglašava da kriza nije posljedica samo tog sukoba već i strukturnih i sistemskih problema koji stvaraju glad i predstavljaju prijetnju izvorima prihoda ljudi u cijelom svijetu. Hrana se ne bi smjela tretirati kao financijska imovina jer nije roba poput mnoge druge;

1.2iako uviđa da je pitanje cijena hrane i špekulacije vrlo složeno i da uzročno-posljedične veze tih pojava treba dodatno istražiti, postojeća struktura tržišta robe ne donosi rezultate ni u pogledu „održivog gospodarstva kakvo trebamo” ni ciljeva povezanih s održivim razvojem, klimatskih ambicija i pravedne tranzicije iz UN-ovog Programa održivog razvoja do 2030. i europskog zelenog plana, već aktivno radi protiv njih. Ta struktura ugrožava napore da se okonča glad, da se potiču pravedni prihodi za poljoprivrednike i radnike i pravedne cijene za potrošače te da se mali i srednji prerađivači hrane i maloprodajni sektor zaštite od rizika sve veće inflacije. Stoga ju je potrebno izmijeniti propisima kako bi se doprinijelo dobrobiti ljudi i društvenom razvoju u svrhu provedbe ciljeva održivog razvoja. Imajući na umu da EU već ima najreguliranije tržište, očigledno je da takvu regulaciju, da bi ona bila djelotvorna, treba proširiti na globalnu razinu;

1.3ističe potrebu za rješavanjem pitanja koncentracije u prehrambenim lancima i financijskog vlasništva; naglašava da je globalno fizičko trgovanje žitaricama vrlo koncentrirano. Procjenjuje se da četiri poduzeća – Archer-Daniels-Midland, Bunge, Cargill i Louis Dreyfus – kontroliraju 70 – 90 % svjetske trgovine žitaricama. Ta poduzeća nemaju oligopol samo nad svjetskom trgovinom žitaricama nego i nad informacijama o tržišnim osnovama, a usto su i izrazito financijalizirana;

1.4napominje da fondovi čijim se udjelima trguje na burzi (ETF) i uzajamni fondovi temeljeni na indeksima, uključujući one koji su posebno povezani s hranom i poljoprivredom, otvaraju nove mogućnosti koje se uvelike koriste za financijska ulaganja i dobit te da u tim investicijskim instrumentima sve više sudjeluju pojedinačni građani putem svojih mirovinskih fondova i osobnih mirovinskih štednih računa. Rast tih investicijskih fondova povezanih s vlasničkim kapitalom utječe na preoblikovanje poljoprivredno-prehrambenih sustava na načine kojima se daje prednost potrebama dioničara pred drugim socijalnim i okolišnim ciljevima;

1.5napominje da visoke i brzorastuće cijene te tajnovitost u vezi sa zalihama stvaraju neizvjesnost i šire strah i paniku. Strah i panika, naročito u vrijeme velike neizvjesnosti, primjerice nakon izbijanja rata u Ukrajini, uzrokuju prekomjerni rast i volatilnost cijena, dok tržištem dominiraju trgovci koji se bave špekulativnim trgovanjem i iskorištavaju priliku za povećanje cijena;

1.6poziva države članice i institucije EU-a da povećaju transparentnost tržišta, prije svega:

·izvješćivanjem o okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima i objavljivanjem nefinancijskih informacija aktera koji se bave špekulacijom. Kad je riječ o špekulaciji hranom, mora se istražiti uloga rejtinga koji se određuje prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima;

·svi akteri na globalnoj razini trebali bi dostavljati izvješća Sustavu informiranja o poljoprivrednom tržištu (AMIS), uključujući države i privatne aktere;

·dodatnim nadzorom nad izvanburzovnim (OTC) transakcijama;

1.7naglašava da tržišta robnih izvedenica pružaju ključne usluge proizvođačima i korisnicima prehrambenih proizvoda, točnije omogućuju zaštitu od rizika i utvrđivanje cijena, te da je funkcioniranje tih tržišta ugroženo špekulativnim aktivnostima; potiče države članice i institucije EU-a da poduzmu mjere nužne za suzbijanje prekomjerne špekulacije robom, konkretno:

1.7.1reguliranjem tržišta budućnosnica:

·ponovno uvesti regulaciju tržišta za izvedenice prehrambenih proizvoda, kao što je bio slučaj tijekom posljednjih nekoliko desetljeća prošlog stoljeća, jer se time zadržava funkcija budućnosnica kao zaštite od rizika. Budućnosnice su važne za poljoprivrednike radi upravljanja rizicima jer im omogućuju utvrđivanje cijene sredstava za proizvodnju i konačnog proizvoda za određeno vrijeme u budućnosti;

·uvesti stroga dnevna ograničenja na kretanje cijena i dnevna ograničenja pozicija čim aktivnosti trgovanja na tržištima robnih budućnosnica pokažu anomalije (Direktiva o tržištima financijskih instrumenata, MiFID II). Ograničenja pozicija treba rekalibrirati kako bi one odražavale istinski interes strane u transakciji u odnosu na potrebu za zaštitom od izloženosti riziku u stvarnom svijetu;

·ograničiti pristup izvedenicama / zaštiti od rizika samo na kvalificirane i informirane ulagače i trgovce koji su istinski zainteresirani za temeljnu poljoprivrednu robu;

·uvesti kratkoročne/srednjoročne/dugoročne ugovorne obveze kako bi se povećala stabilnost;

·poticati banke i financijska poduzeća da se povuku iz financijske špekulacije prehrambenim proizvodima uvođenjem povećanih kapitalnih zahtjeva kako bi se smanjio učinak poluge;

1.7.2reguliranjem indeksa (robni indeksi i indeksi prehrambenih proizvoda):

·regulirati i zabraniti robne indeksne fondove i replikaciju putem ugovora o razmjeni i putem proizvoda kojima se trguje na burzi jer se time u najvećoj mogućoj mjeri povećava veza između tržišta energije i tržišta hrane; ograničenja pozicija ne funkcioniraju kad su posrijedi trgovci robnim indeksima ili trgovci ugovorima o razmjeni jer su oni sinkronizirani;

·zaustaviti priljev javnih/uzajamnih fondova 1 subjektima koje se bave špekulacijom hranom; nijedan javni akter ne bi smio trgovati izvedenicama prehrambenih proizvoda u špekulativne svrhe koje ne služe javnom interesu;

·zabraniti uključivanje poljoprivrednih proizvoda (npr. unutar fondova, ETF-ova) u portfelje institucijskih aktera (npr. mirovinski fondovi, osiguranja);

·imajući u vidu potrebu za reguliranjem tog tržišta, u budućim mišljenjima EGSO-a moraju se dodatno razraditi konkretne preporuke;

1.7.3rješavanjem pitanja financijalizacije prehrambenog sektora kao izvora goleme zarade na teret ljudi:

·uvesti oporezivanje neočekivano velike dobiti prije dividendi poduzeća i porez na špekulaciju hranom 2 kako bi se ograničilo visokofrekventno trgovanje;

·razbiti oligopole na svim razinama lanca i financijskih interesa.

2.Kontekst – kriza cijena hrane uslijed rata u Ukrajini

2.1Unatoč nadi da će svijet brže izaći iz krize i da će se stanje u pogledu sigurnosti opskrbe hranom početi poboljšavati nakon pandemije 2021., glad u svijetu te je godine dodatno porasla. Razlike u učinku pandemije i oporavku, zajedno s ograničenim opsegom i trajanjem mjera socijalne zaštite, dovele su do povećanja nejednakosti koje su 2021. pridonijele daljnjem nazadovanju u pogledu postizanja cilja nulte stope gladi do 2030., pri čemu su naročito pogođene žene i djeca. Procjenjuje se da je 2021. gladi bilo izloženo 702 do 828 milijuna ljudi u svijetu (tj. 8,9 odnosno 10,5 % svjetskog stanovništva), što je ukupno 150 milijuna ljudi više nego 2019., prije pandemije COVID-a 19. 3

2.2Aktualni rat u Ukrajini, u kojem sudjeluju dva velika svjetska proizvođača osnovnih žitarica, uljarica i gnojiva, te drugi vanjski šokovi remete međunarodne lance opskrbe i povećavaju cijene žitarica, gnojiva i energije. Do toga dolazi u trenutku kad se lanci opskrbe još uvijek oporavljaju od COVID-a i na njih već negativno utječu sve učestalije ekstremne klimatske nepogode, posebno u zemljama s niskim dohotkom, što ima potencijalno ozbiljne posljedice za globalnu sigurnost opskrbe hranom i prehranu. Hrane ima dovoljno, ali je zbog sukoba došlo do privremene nestašice i ozbiljnih poremećaja u lancu opskrbe hranom i problema u distribuciji 4 , uključujući i na lokacijama gdje se nalaze zalihe, kao i do negativnog učinka na proizvodnju (žetvu i sadnju/sjetvu) u Ukrajini.

2.3Tijekom 2022. Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) zabilježila je rekordni indeks cijena hrane s cijenama 34 % većima nego prethodne godine. Važno je napomenuti da je indeks cijena hrane FAO-a već u siječnju ove godine dosegnuo razine koje su bile jednake najvišim razinama iz 2008. U tom je kontekstu bilo neizbježno da će šok u opskrbi koji pogađa dvije zemlje koje su među najvećim svjetskim izvoznicama žitarica na određenoj razini destabilizirati svjetska tržišta. Međutim, opseg i razmjer trenutačne volatilnosti cijena mogu se samo djelomično objasniti tržišnim osnovama. Jedan od temeljnih nedostataka u prehrambenom sustavu koji je krizu u Ukrajini pretvorio u globalnu krizu sigurnosti opskrbe hranom jest netransparentna i disfunkcionalna priroda tržištâ žitarica. 5

2.4U svojoj rezoluciji „Ukrajina: od pomoći do obnove – prijedlozi europskog civilnog društva” EGSO skreće pozornost na globalnu krizu cijena hrane, koju je pogoršao rat u Ukrajini, i poziva države članice i institucije EU-a da poduzmu mjere nužne za suzbijanje špekulacije robom i povećanje transparentnosti tržišta. I Europski parlament je u dvjema novijim rezolucijama pozvao na donošenje mjera za sprječavanje prekomjerne špekulacije. 6

2.5Trenutačna struktura tržišta roba ne pogoduje ni „održivom gospodarstvu kakvo trebamo” 7 ni ciljevima povezanim s održivim razvojem, klimatskim ambicijama i pravednom tranzicijom sadržanima u UN-ovom Programu održivog razvoja do 2030. i europskom zelenom planu. Ne doprinosi ni poticanju pravednih prihoda za poljoprivrednike 8 i radnike i pravednih cijena za potrošače, kao ni zaštiti prerađivača hrane (posebno MSP-ova) i maloprodajnog sektora od rizika sve veće inflacije.

3.Uloga i posljedice špekulacije robom: tržišta i mehanizmi

3.1Špekulacija je ulaganje u nadi da će se u budućnosti ostvariti dobit, uz rizik od gubitka. Špekulacija robom može imati tri oblika: i. izravna kupnja ili prodaja fizičke robe, ii. kupnja ili prodaja ugovora u kojem se navodi buduća kupnja ili isporuka robe i iii. kupnja ili prodaja vlasničkog kapitala ili duga društva koje proizvodi robu ili njom trguje. Standardizirani ugovori o robi nazivaju se budućnosnice ili robne izvedenice i njima se trguje na tržištima robnih izvedenica, koja su uređena financijska tržišta. Stoga se špekulacija robom može odvijati na fizičkim i financijskim tržištima roba te neizravno na tržištima dionica i obveznica.

3.2Na tržištima robnih izvedenica od ranih 2000-ih, nakon promjena u regulatornim okvirima kojima se uređuju ta tržišta, došlo je do velikog priljeva likvidnosti od „netradicionalnih” ulagača. Pojava novih trgovaca naziva se „financijalizacija” tržišta roba. 9 Iako je povećanje likvidnosti pridonijelo dubini tržišta robnih izvedenica, što je otežalo izravno manipuliranje tržištem, njime je uvedena i špekulativna potražnja koja nije povezana s uvjetima na tržištu fizičke robe, čime se narušava sposobnost tih tržišta da ispunjavaju ključne funkcije.

3.3U svojem izvornom obliku uređena tržišta robnih izvedenica ispunjavaju dvije glavne svrhe: i. upravljanje rizikom za proizvođače i korisnike robe i ii. utvrđivanje cijena. Upravljanje rizikom ostvaruje se zaštitom od rizika, što znači zauzimanje suprotnih pozicija na fizičkom tržištu i tržištu izvedenica, pri čemu se cijena robe određuje u trenutku uvođenja zaštite od rizika. Zaštita od rizika zahtijeva blisku vezu između tržištâ robnih budućnosnica i fizičkog tržišta. Kako bi se osigurao taj bliski odnos, fizička trgovina obično se uspoređuje s cijenom izvedenica. Iako se tom praksom osigurava djelotvornost zaštite od rizika, njome se osigurava i izravan prijenos špekulativnih pozicija s tržišta izvedenica na fizičko tržište.

3.4Budućnosnicama se trguje za različite mjesece dospijeća. Svaka budućnosnica ima dogovorenog kupca i prodavatelja. Ponude kupaca i prodavatelja uparuje klirinška kuća burze. Uparena cijena ne plaća se u cijelosti. Umjesto toga, oba trgovca prenose jamstveni polog na račun marže koji je registriran u toj klirinškoj kući. Dobici i gubici izravno se uzimaju iz jamstvenog pologa. Stoga je obilježje trgovanja robnim budućnosnicama velika zaduženost.

3.5Kad se budućnosnica približi datumu dospijeća, trgovci imaju dvije mogućnosti: i. držati se ugovora i (u slučaju prodavača) insistirati na isporuci ili je (u slučaju kupca) preuzeti ili ii. zauzeti suprotnu poziciju kako bi se ugovor zaključio prije datuma dospijeća. Velika većina svih robnih budućnosnica namiruje se suprotnim pozicijama. Stoga za trgovanje robnim budućnosnicama trgovac ne mora posjedovati fizičku robu koju prodaje ili skladišni kapacitet za preuzimanje fizičke robe koju kupuje.

3.6Samo burzovni posrednici mogu trgovati na registriranim burzama robe. Burzovni posrednici trguju u ime svojih klijenata i za njihovu osobnu korist. Postoji veliko sekundarno tržište na kojem se robne izvedenice preprodaju i prepakiravaju izvan burze. Budućnosnicama se trguje i izvan reguliranih burzi, što se naziva izvanburzovno (OTC) trgovanje, gdje se transakcije dogovaraju bez sudjelovanja klirinške kuće. Zbog toga su robne izvedenice lako dostupne malim ulagačima, uglavnom u obliku ETF-ova za određenu robu ili robne indekse. 10

3.7Zbog deregulacije tržištâ robnih izvedenica i jednostavnosti trgovanja na njima, ta su tržišta vrlo likvidna, a trgovanje robnim izvedenicama uvelike nadmašuje trgovinu fizičkom robom. Likvidnost je ključni uvjet za utvrđivanje cijene. Utvrđivanje cijene sposobnost je tržišta da ispravno i pravodobno odražava informacije o uvjetima fizičke potražnje i ponude. Utvrđivanje cijena je moguće ako, i samo ako, svi trgovci zauzmu pozicije neovisno i isključivo na temelju svog poznavanja uvjeta fizičke potražnje i ponude, koji se nazivaju tržišne osnove. Utvrđivanje cijena narušavaju trgovci koji zauzimaju pozicije koje nisu povezane s tržišnim osnovama.

3.8Ne zauzimaju svi trgovci pozicije na temelju tržišnih osnova 11 . U akademskoj literaturi razlikuju se aktivni i pasivni trgovci. Aktivni trgovci dalje se dijele na informirane i neinformirane trgovce. Aktivni i informirani trgovci društva su za trgovinu robom koja trguju robnim budućnosnicama u svrhu zaštite od rizika i u špekulativne svrhe u okviru svoje osnovne djelatnosti te specijalizirani upravitelji novca (npr. fondovi za zaštitu od rizika) koji provode strategije trgovanja na temelju prikupljenih informacija o tržištu.

3.9Aktivni i neinformirani trgovci (trgovci na temelju pozitivnih povratnih informacija) upravitelji su novcem koji provode strategije trgovanja koje se temelje na analizi statističkih obrazaca i malo prikupljenih informacija o tržištu ili bez tih informacija uopće. Pasivni i neinformirani trgovci (trgovci indeksima) institucijski su ulagači, kao što su mirovinski fondovi te mali ulagači koji ulažu u ETF-ove i žele biti izloženi širokom skupu cijena robe, uključujući poljoprivredne proizvode te energiju, minerale i metale, u svrhu diversifikacije portfelja. Izloženost se postiže repliciranjem robnih indeksa koji su srodni burzovnim indeksima.

3.10Repliciranje indeksa podrazumijeva zauzimanje samo kupovnih pozicija koje se prenose u trenutku dospijeća budućnosnica. Stoga su trgovci indeksima jednostrani u zauzimanju pozicija. Sinkronizirani su i među skupinama robe, što signalizira veliku potražnju za širokim spektrom robe te dovodi do zajedničkog kretanja cijena različitih skupina robe koje nije povezano s tržišnim osnovama. 12

3.11Takve špekulativne cjenovne signale mogu pogoršati trgovci na temelju pozitivnih povratnih informacija koji procjenjuju poticaj koji tržište daje smjeru kretanja cijena. Opredjeljivanjem za određeni smjer kretanja cijena ti mu trgovci daju dodatni poticaj, čime se ujedno ispunjavaju njihova očekivanja, što dovodi do špekulativnih balona i velike volatilnosti cijena. Špekulativni baloni mogu potrajati, posebno ako su informacije o tržišnim osnovama ograničene, tj. u vrijeme velike neizvjesnosti te ako na tržištu dominiraju neinformirani i pasivni trgovci.

3.12Prikupljanje informacija o tržištu skupo je i relativno skuplje od statističke analize ili brzog pregledavanja glavnih vijesti, posebno kada trgovci istodobno ulažu na više tržišta. Informirani trgovci stoga su relativno malobrojni i obično je riječ o velikim društvima za trgovinu koja prikupljaju informacije o tržištu u okviru svojeg poslovanja s fizičkom robom. Zbog toga su tržišta robnih izvedenica podložna pojavi špekulativnih balona, posebno u vrijeme neizvjesnosti i panike na tržištu.

3.13Globalna fizička trgovina žitaricama vrlo je koncentrirana. Četiri poduzeća kontroliraju otprilike 70 – 90 % svjetske trgovine žitaricama i ostvaruju prekomjernu dobit: Archer-Daniels-Midland, Bunge, Cargill i Louis Dreyfus, poznati kao ABCD 13 (poduzeće Archer-Daniels-Midland zabilježilo je najveću zaradu u gotovo 120 godina postojanja i 28 %-tno povećanje u operativnoj dobiti u odnosu na prethodnu godinu 14 ). Ta poduzeća nemaju oligopol samo nad svjetskom trgovinom žitaricama, nego i nad informacijama o tržišnim osnovama, uključujući skladištenje. Uskladištene zalihe čuvaju se u transakcijske ili špekulativne svrhe i iz predostrožnosti. Informacije o razinama zaliha pažljivo se skrivaju od konkurenata. Kao trgovci, ta su poduzeća okrenuta budućnosti, nastoje kupiti jeftino i prodati skupo.

3.14Osim toga, ta su poduzeća također iznimno financijalizirana. Archer-Daniels-Midland i Bunge trgovačka su društva uvrštena na burzu koja su izložena pritiscima dioničara, koji daju prednost kratkoročnoj dobiti pred dugoročnim ulaganjima. Među dioničarima su fondovi za zaštitu od rizika (npr. BlackRock), investicijske banke i, u velikoj mjeri, i institucijski ulagači, kao što su mirovinski fondovi. Cargill i Louis Dreyfus društva su u privatnom vlasništvu koja, osim što trguju žitaricama, u svoja društva kćeri ubrajaju i fondove za zaštitu od rizika, banke, društva za prijevoz tereta, skladištenje, nekretnine i infrastrukturu.

3.15Veliki trgovci fizičkom robom trguju i na tržištima izvedenica i na fizičkim tržištima te imaju vlastitu brokersku službu za izravan pristup tržištima robnih izvedenica. Osim toga, imaju znatnu moć nad svojim dobavljačima i kupcima. Ta im moć omogućuje da odgode plaćanja kako bi povećali gotovinske rezerve ili da odgode isporuke robe ako očekuju da će se cijene promijeniti u njihovu korist. Za razliku od proizvođača i potrošača, fizički trgovci profitiraju od volatilnosti tržišta jer velike, brze promjene cijena stvaraju prilike za prodaju pozicija koje se odnose na skladišni prostor i financijskih pozicija uz veliku dobit u kratkom vremenskom razdoblju.

3.16Visoke i rastuće cijene i tajnovitost u vezi sa zalihama šire strah i paniku. Strah i panika, naročito u vrijeme velike neizvjesnosti, primjerice nakon izbijanja rata u Ukrajini, uzrokuju prekomjerne razine cijena i volatilnost, dok tržištem dominiraju trgovci koji se bave špekulativnim trgovanjem i iskorištavaju priliku koju donosi povećanje cijena 15 . Fizički trgovci nisu zainteresirani za kratkoročne i srednjoročne intervencije jer visoke cijene povećavaju vrijednost njihovih špekulativnih i transakcijskih pozicija koje se odnose na uskladištene zalihe, koje prodaju uz golemu dobit. Trgovci četiri poduzeća poznatih kao ABCD zabilježili su 2021. rekordno visoku ili gotovo rekordno visoku dobit.

3.17Iznimno visoke cijene izazivaju strah da će doći do nestašice u ponudi i da će cijene ponuđene robe biti nepristupačne te povećavaju potražnju za skladištenjem zaliha iz predostrožnosti. Gomilanje prehrambenih proizvoda stvaranjem zaliha iz uvoza ili uvođenjem zabrana izvoza stvara umjetne nestašice na fizičkom tržištu i dodatno potiče rast cijena. Špekulativno povećanje cijena na taj se način potvrđuje ex post tržišnim osnovama, ujedno ispunjavajući očekivanja. Tijekom prehrambene krize 2008. Indija je reagirala na visoke cijene žitarica uvođenjem zabrane izvoza riže, što je dovelo do naglog povećanja cijena riže. Kina trenutno skladišti velike količine kukuruza, riže i pšenice zbog zabrinutosti da bi moglo doći do nestašice. 16 Iako vlade koje gomilaju prehrambene proizvode djeluju špekulativno, to rade iz straha i želje da svojim građanima osiguraju pravo na hranu, a ne u svrhu profiterstva. Time se te aktivnosti jasno razlikuju od špekulacija koje provode financijski i fizički trgovci. Gomilanje zaliha od strane vlada i potrošača reakcija je na visoke cijene hrane, a ne njihov uzrok i to ne doprinosi sigurnosti opskrbe hranom i strateškoj autonomiji ni u EU-u ni u zemljama u razvoju.

4.Uloga trgovačkih društava i agencija za rejting prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima

4.1U postupke evaluacije za nacionalne ekološke oznake, kao što su austrijska ekološka oznaka UZ49 ili njemačka ekološka oznaka FNG, špekulacija hranom trenutno se ne uzima izričito u obzir. Izvedenice koje se ne upotrebljavaju isključivo za zaštitu od rizika općenito govoreći su zabranjene. U području ekoloških oznaka smatra se da su lanci opskrbe u prehrambenoj industriji previše složeni da bi se osigurao lako primjenjiv skup pravila. Na primjer, upotreba gnojiva, koja se mogu ocijeniti na različite načine ovisno o njihovom ugljičnom otisku, podaci koji nedostaju za utvrđivanje pitanja otimanja zemljišta, nepostojanje transparentnosti u pogledu špekulativnih aktivnosti trgovanja u godišnjim izvješćima itd. Zbog složenosti lanaca opskrbe ne postoje strogi kriteriji za isključenje, nego manje važni „kontroverzni kriteriji” za koje postoji veća vjerojatnost da će ih agencije za rejting tumačiti na vrlo različite načine. U postupke evaluacije za nacionalne ekološke oznake nisu izričito uključeni primijenjeni kriteriji povezani s poljoprivrednim proizvodima. Kontroverzni kriteriji, koji se odnose na upravljanje, imaju malu ulogu u cjelokupnom postupku ocjenjivanja zbog mogućnosti različitih tumačenja. Ti kontroverzni kriteriji uglavnom obuhvaćaju poslovnu etiku, pri čemu se uzimaju u obzir špekulativna trgovina, nedostatak transparentnosti, otimanje zemljišta itd. Na primjer, u okviru jedne ekološke oznake istražuje se „kvaliteta okolišnih, socijalnih i upravljačkih standarda” fonda pri upotrebi robnih izvedenica, ali postupak i njegovi mogući ishodi ostaju nejasni i nisu javno dokumentirani.

4.2Ključna sastavnica rejtinga prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima procjena je korporativnog upravljanja (vlasništvo, kontrola, upravni odbor, računovodstvo itd.) i korporativnog ponašanja (poslovna etika i porezna transparentnost) prehrambene industrije. Međutim, nedostaju podaci kao što su postotak špekulativnog trgovanja poljoprivrednim proizvodima koje vrše ministarstva financija ili transparentne informacije o razinama zaliha u skladišnim objektima, pa su ti elementi rijetko obuhvaćeni kriterijima upravljanja.

4.3Agencije za rejting procjenjuju da je tržište hrane ranjivije od drugih sektora. U prehrambenoj industriji klimatski rizik natprosječno je visok u usporedbi s drugim industrijama u kojima se razmatraju okolišni, socijalni i upravljački standardi jer poljoprivredno-prehrambeni sektor pridonosi problemima povezanima s klimom, a i osjetljiv je na njih (npr. porast temperature, suše, poplave itd.). Iako se posljednjih pet godina prosječni rejting poduzeća u prehrambenoj industriji prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima povećao, u kategoriji prehrambenih proizvoda dominiraju poduzeća s većinskim dioničarom, pri čemu prevladava obiteljsko vlasništvo. Ta korporativna struktura nosi rizike korporativnog upravljanja povezane sa složenom vlasničkom strukturom s različitim glasačkim pravima: ugovori o upravljanju / transakcije između društva i nositelja kontrole ili postojanje više subjekata u vlasništvu iste osobe koja ima kontrolu. Davanje prednosti osobnom obogaćivanju vlasnika u dominantnom položaju, a ne osiguravanju održive dobiti može dovesti do toga da manjinski ulagači budu izloženi rizicima koji proizlaze iz odluka koje uvelike pogoduju obiteljskim skupinama. U industriji prehrambenih proizvoda dominira kontrolno vlasništvo: 58,4 % poduzeća koja čine indeks MSCI ACWI ima dioničara ili skupinu dioničara koji kontroliraju 30 % ili više glasačkih prava.

4.4Za većinu poduzeća u prehrambenoj industriji (60 %) navodi se da su iznad investicijskog razreda (BBB) rejtinga prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima. Gotovo dvije od deset sastavnica imaju visok ili vrlo visok rejting prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima. To dovodi do velikih priljeva od strane upravitelja imovinom u dionice prehrambene industrije. Cijene hrane na najvišoj su razini u posljednjih deset godina, a taj bi se trend mogao nastaviti. Međutim, ulagači su sve nenaklonjeniji industrijama koje krše okolišna, socijalna i upravljačka načela, kao što je industrija palmina ulja. Povećat će se potražnja za izgradnjom portfelja temeljenih na robi, koji su u skladu s okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima. Od rujna 2008. do rujna 2011. indeks FAO-a povećao se za 12 %, što je više od inflacije. Utjecaj povećanja cijena hrane na dionice bio je obilježen sljedećim značajkama: prvo, učinak mu je bio široko rasprostranjen. Rast cijena hrane imao je pozitivan učinak na proizvođače hrane, prerađivače hrane i poduzeća koja rade s robom široke potrošnje. Ovog će puta okolišni, socijalni i upravljački kriteriji biti ključni odlučujući čimbenik u odlukama o raspodjeli imovine. Slabi rezultati dionica palmina ulja tijekom rasta cijena palmina ulja 2021. primjer su tih novih razmatranja koja utječu na cijene dionica. Međutim, kako je navedeno u točkama 4.1. – 4.4., rejtingom prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima ne obuhvaća se pitanje špekulacije hranom. Kad se uzmu u obzir, na primjer, vrlo špekulativno trgovanje ili prekomjerno stvaranje zaliha fizičke robe zbog čega se razine cijena povećavaju, koje je dio poslovne etike i upravljanja trgovačkog društva, ukupni rejting prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima mora se na odgovarajući način prilagoditi. U tom je pogledu moguće da je prosječni rejting prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima za prehrambenu industriju i financijska društva previsok. To se mora detaljnije istražiti.

4.5Visoke razine koncentracije u poljoprivredno-prehrambenom sektoru koje se brzo povećavaju jačaju industrijski model prehrane i poljoprivrede te pogoršavaju njegove socijalne i ekološke posljedice i postojeću neravnotežu moći. 17  Divovi u upravljanju imovinom, konkretno BlackRock, Vanguard, State Street, Fidelity i Capital Group, zajedno posjeduju znatne udjele poduzeća koja dominiraju u raznim dijelovima lanca opskrbe poljoprivredno-prehrambenim proizvodima. Kad se promatraju zajedno, tih pet društava za upravljanje imovinom posjeduje oko 10 – 30 % udjela najvećih poduzeća u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. U visoko koncentriranim segmentima tržišta, u koje spadaju sredstva za poljoprivrednu proizvodnju, trgovanje robom te prerađena i pakirana hrana, dominiraju poduzeća u kojima najveći udio u vlasništvu imaju velika društva za upravljanje imovinom. 18 Ukupni učinak tih korporativnih strategija može biti širi i dovesti do, primjerice, veće nejednakosti u prehrambenom sustavu, slabljenja inovacija u tom sektoru te veće tržišne i političke moći među vodećim poduzećima. Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se izgradili čvrsti temelji za usmjeravanje politika koje se tiču ulaganja povezanih s vlasničkim kapitalom u prehrambenom i poljoprivrednom sektoru.

4.6U slučaju ulaganja povezanih s vlasničkim kapitalom u poljoprivredno-prehrambenom sektoru brojni aspekti financijalizacije imaju važnu ulogu. ETF-ovi i uzajamni fondovi temeljeni na indeksima, uključujući one koji su posebno povezani s hranom i poljoprivredom, otvaraju nove mogućnosti za financijska ulaganja i dobit, a pojedinačni građani sve više sudjeluju u tim investicijskim instrumentima putem svojih mirovinskih fondova i osobnih mirovinskih štednih računa 19 . Rast tih investicijskih fondova povezanih s vlasničkim kapitalom utječe na preoblikovanje poljoprivredno-prehrambenih sustava na načine kojima se daje prednost potrebama dioničara pred drugim socijalnim i okolišnim ciljevima. Primjerice, Vaneck Vectors Agribusiness ETF najveći je poljoprivredni indeksni fond. U posljednjih deset godina ostvaruje prosječnu godišnju dobit od 8,32 %, dok se njegova neto vrijednost imovine u razdoblju od 2020. do 2021. povećala za 32 %.

5.Postojeći regulatorni okvir: izazovi i prepreke

5.1Direktivom MiFID II (2014/65/EU) uvedeni su sveobuhvatni zahtjevi za objavljivanje i izvješćivanje kako bi se ograničilo prekomjerno špekulativno trgovanje i promicala transparentnost. Predložena su i ograničenja pozicija po mjestu trgovanja ne samo za trgovanje vrijednosnim papirima nego i za ekvivalentne OTC transakcije. Poduzeća su također obvezna mjestima trgovanja i regulatornim tijelima dostavljati dnevna izvješća o pozicijama.

5.2Te su mjere, prije svega ograničenja pozicija, korisne, ali je njihova djelotvornost u suzbijanju prekomjerne špekulacije na financijskom tržištu ograničena. Usko su povezane s pitanjem uloge koju špekulacija ima u formiranju cijena. Kritika ograničenja pozicija koju upućuju civilno društvo i članovi akademske zajednice ne odnosi se isključivo na (moguću) slabu provedbu ograničenja pozicija, već i na regulatorna pitanja kao što su i. učestalost preispitivanja, ii. uzimanje u obzir indeksnih fondova pri utvrđivanju ograničenja pozicija i iii. pravila regulatornih tijela o izuzeću. Regulatorna tijela moraju se suočiti s pitanjima o tome kada se počinju primjenjivati ograničenja pozicija i zašto velik priljev kapitala u poljoprivredne proizvode tijekom posljednje dvije godine nije izazvao zabrinutost. Od ključne je važnosti i veća transparentnost regulatornih tijela.

5.3O svim bi transakcijama čim se provedu trebalo izvijestiti nacionalna tijela: na svim većim burzama trebalo bi uvesti izvješćivanje o transakcijama u stvarnom vremenu (ili što je bliže moguće) za sve robne izvedenice, uključujući OTC ugovore. Što više trgovinskih transakcija treba obavljati na transparentnim platformama, a svi bi OTC ugovori trebali biti registrirani. Razne vrste ugovornih strana trebale bi podlijegati odgovarajućim zahtjevima za objavljivanje: sudionici na tržištu i pozicije trebali bi se kategorizirati prema vrsti subjekta (npr. banka ili fizički trgovac) i djelatnosti (npr. špekulativna ili zaštita od rizika) te podlijegati odgovarajućim zahtjevima za objavljivanje i, u skladu s tim, regulatornim ograničenjima.

5.4Na primjer, CFTC objavljuje samo tjedne podatke o pozicijama u trgovanju, iako postoje dnevni podaci.

5.5Treba uvesti ograničenja o tome koliko se cijena može povećati ili smanjiti u jednom danu, a burza bi trebala imati pravo zatvoriti tržište ako se ta ograničenja prekorače. Treba uvesti vremenski određena dnevna ograničenja cijena, prvo na opreznoj, ali odgovarajućoj razini, koja bi se nakon praćenja da se utvrdi da ne dolazi do štetnih posljedica, kao što je slaba likvidnost, mogla postupno povećati.

5.6Osim toga, trebalo bi rekalibrirati ograničenja pozicija kako bi se smanjio utjecaj jednog aktera na cijene. Ex ante ograničenja pozicija treba objediniti na svim financijskim tržištima. Treba uvesti ograničenje broja prebacivanja ugovora u jednom danu.

5.7Treba regulirati OTC trgovanje i registrirati transakcije u klirinškoj kući radi nadzora. Registrirane burze također bi trebale imati pravo obustaviti trgovanje ako se ne može osigurati pravilno funkcioniranje tržišta. Nijedan trgovac ne bi smio moći pozivati burzu na odgovornost za gubitke nastale zbog obustavljanja trgovanja, koje je u okviru regulatorne nadležnosti burze.

5.8Agregirana ograničenja pozicija trebala bi se uvesti za sve vrste ugovora o izvedenicama i primjenjivati na sve ugovorne strane: sva izuzeća od ograničenja pozicija trebala bi biti ograničena na poduzeća koja izravno posluju s fizičkom robom i koriste se burzama robe kako bi se zaštitila od rizika koji su ključni za njihovo komercijalno poslovanje.

5.9Trebalo bi uvesti režim oporezivanja za ograničavanje upotrebe pasivnih špekulacija, ETF-ova i visokofrekventnog trgovanja na tržištima poljoprivrednih izvedenica. Porez na financijske transakcije mogao bi se upotrijebiti i za suzbijanje prekomjernih špekulacija, dok bi se istodobno prikupljala sredstva za razvoj i za financiranje borbe protiv klimatskih promjena. Međutim, moglo bi biti presloženo oporezivati transakcije koje se izvršavaju u milisekundama. Zahvaljujući automatizaciji trgovanja prosječno trajanje trgovinske transakcije iznosi osam sekundi. Bilo bi primjerenije oporezivati burzu kao subjekt na temelju definiranih kriterija nego se baviti svakom ulaznom i izlaznom trgovinskom transakcijom.

5.10Zbog krize u Ukrajini cijene pšenice razlikuju se na nekim lokalnim tržištima, a razlika između cijena za plaćanje u gotovini i referentnih budućnosnica na čikaškoj burzi naglo pada jer kupci pšenice oklijevaju pred najvišim cijenama koje su zabilježene od 2008. To može izbaciti iz igre poljoprivrednike, koji se već suočavaju s najgorom inflacijom troškova u poljoprivredi posljednjih godina. Taj scenarij promptnog tržišta kojemu svjedočimo zbog rata šteti trenutačnoj sposobnosti poljoprivrednika da stavljaju na tržište svoje stare, pa čak i nove usjeve pšenice. Neki uzgajivači tvrde da su njihove ponude povučene iz silosa za žitarice. Budućnosnice za pšenicu postaju apsurdne. Dolazi do velikog raskoraka između budućnosnica i prodaje u gotovini.

5.11Kako bi se rasprava o daljnjim propisima stavila u kontekst, treba napomenuti da EU već ima najreguliranija financijska tržišta. Očigledno je da takvu regulaciju, da bi ona bila djelotvorna, treba proširiti na globalnu razinu.

5.12Zaključno, špekulacija na financijskom tržištu nije jedini čimbenik koji pridonosi dinamici cijena na tržištima robnih budućnosnica, a time i povećanju cijena hrane, no važan je čimbenik! Potrebna je dublja analiza regulatornih instrumenata i njihovog funkcioniranja te moguća prilagodba tijekom krize.

6.Daljnji koraci: prijedlozi civilnog društva za djelovanje

6.1EGSO poziva države članice i institucije EU-a da povećaju transparentnost tržišta, prije svega izvješćivanjem o okolišnim, socijalnim i upravljačkim standardima te objavljivanjem nefinancijskih informacija aktera koji se bave špekulacijom. Kad je riječ o špekulaciji hranom, mora se istražiti uloga rejtinga prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima. Konkretnije, treba preispitati metodologije koje agencije za rejting koriste za ocjenjivanje prehrambene industrije i sudionika u prehrambenom sektoru općenito. Trenutačno je korelacija rejtinga prema okolišnim, socijalnim i upravljačkim kriterijima manja od 50 %. To dovodi do pogrešnih procjena koje imaju znatan učinak na priljeve sredstava u poljoprivredu.

6.2Svi akteri na globalnoj razini trebali bi dostavljati izvješća Sustavu informiranja o poljoprivrednom tržištu (AMIS), uključujući države i privatne aktere, po mogućnosti putem FAO-a. Što se više zna o pričuvama hrane, to bolje. O presudne su važnosti informacije o skladištenju/tokovima pričuva na globalnoj razini. OTC transakcije treba dodatno proučiti. Svi OTC proizvodi moraju se poravnavati i registrirati putem klirinške kuće. Podaci o pozicijama raščlanjenim po klijentima trebaju se staviti na raspolaganje regulatornim tijelima.

6.3EGSO ističe da tržišta robnih izvedenica pružaju ključne usluge proizvođačima i korisnicima prehrambenih proizvoda, točnije omogućuju upravljanje rizicima i utvrđivanje cijene, te da je funkcioniranje tih tržišta ugroženo špekulativnim aktivnostima. EGSO stoga poziva države članice i institucije EU-a da poduzmu mjere nužne za suzbijanje prekomjerne špekulacije robom, osobito:

6.3.1reguliranjem tržišta budućnosnica za izvedenice prehrambenih proizvoda, kao što je bio slučaj tijekom posljednjih nekoliko desetljeća prošlog stoljeća jer se time zadržava funkcija budućnosnica kao zaštite od rizika. Ostale preporučene mjere uključuju:

·uvođenje strogih dnevnih ograničenja na kretanje cijena i dnevnih ograničenja pozicija čim aktivnosti trgovanja na tržištima robnih budućnosnica pokažu anomalije (MiFID II). Ograničenja pozicija treba rekalibrirati kako bi one odražavale istinski interes strane u transakciji u odnosu na potrebu za zaštitom od izloženosti riziku u stvarnom svijetu. Korisne bi bile veća transparentnost i djelotvorna provedba ograničenja pozicija;

·ograničavanje pristupa izvedenicama /zaštiti od rizika samo na kvalificirane i informirane ulagače i trgovce koji su istinski zainteresirani za temeljnu poljoprivrednu robu;

·uvođenje kratkoročne/srednjoročne/dugoročne ugovorne obveze kako bi se povećala stabilnost;

·poticanje banaka i financijskih poduzeća da se povuku iz financijske špekulacije prehrambenim proizvodima uvođenjem povećanih kapitalnih zahtjeva kako bi se smanjio učinak poluge. Primjeri velikih financijskih institucija (kao što su Deutsche Bank, ERSTE Bank, Raiffeisen Austrija itd.) koje zabranjuju špekulaciju hranom putem izvedenica pokazuju da ti akteri mogu na odgovarajući način prilagoditi svoje upravljanje;

·strožu regulativu u slučaju anomalija. Burze bi trebale uvesti pravila kojima se ograničava destabilizirajući utjecaj visokofrekventnog trgovanja; 20

·jačanje mehanizama praćenja i sankcioniranja zloupotrebe pozicija na tržištu i povećanje njihove fleksibilnosti kako bi se omogućilo pravovremeno reagiranje;

6.3.2reguliranjem indeksa (robni indeksi i indeksi prehrambenih proizvoda), posebno reguliranjem i zabranom robnih indeksnih fondova i replikacija putem ugovora o razmjeni i putem proizvoda kojima se trguje na burzi jer se time u najvećoj mogućoj mjeri povećava veza između tržišta energije i tržišta hrane. Ograničenja pozicija ne funkcioniraju kad su posrijedi trgovci indeksom robe / trgovci ugovorima o razmjeni jer su oni sinkronizirani. Nadalje, treba zaustaviti priljev javnih sredstava subjektima koji se bave špekulacijom hranom, a nijedan javni akter ne bi smio trgovati izvedenicama prehrambenih proizvoda u špekulativne svrhe koje ne služe javnom interesu. Trebala bi se uvesti i zabrana poljoprivrednih proizvoda (npr. unutar fondova, ETF-ova) u portfeljima institucijskih aktera (npr. mirovinski fondovi, osiguranja). Imajući u vidu potrebu za reguliranjem tog tržišta, u budućim mišljenjima EGSO-a moraju se dodatno razraditi konkretne preporuke;

6.3.3rješavanjem problema financijalizacije prehrambenog sektora kao izvora goleme zarade na teret ljudi, npr. uvođenjem oporezivanja neočekivane dodatne dobiti korporacija prije isplate dividendi, kao i poreza na špekulaciju hranom 21 u svrhu suzbijanja visokofrekventnog trgovanja, te ukidanjem oligopola na svim razinama lanca i financijskih interesa.

Bruxelles, 24. studenoga 2022.

Peter SCHMIDT

Predsjednik Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš

_____________

(1)      Subjekti za zajednička ulaganja u prenosive vrijednosne papire (UCITS).

(2)      Porez na financijske transakcije koje se koriste isključivo pri špekulaciji hranom. Vidjeti ECO/321 „Porez na financijske transakcije”.

(3)    FAO, IFAD, UNICEF, WFP i SZO (2022.), The State of Food Security and Nutrition in the World 2022 (Stanje u pogledu sigurnosti opskrbe hranom i prehrane u svijetu 2022.) Preoblikovanje prehrambenih i poljoprivrednih politika radi povećanja cjenovne pristupačnosti zdrave prehrane. Rim, FAO.

(4)       Statistički podaci FAO-a .

(5)     Organizacija IPES Food .

(6)     Rezolucija (2021/2208(INI)) i Rezolucija (2022/2593(RSP)) .

(7)    Samoinicijativno mišljenje EGSO-a „Održivo gospodarstvo kakvo trebamo”, SL C 106, 31.3.2020., str. 1.

(8)    Mišljenje EGSO-a „Poboljšanje lanca opskrbe hranom”, SL C 440, 6.12.2018., str. 165.

(9)    UNCTAD (2009.), The Financialisation of Commodity Markets (Financijalizacija tržišta roba), poglavlje II. Izvješća o trgovini i razvoju 2009. UNCTAD: Ženeva; UNCTAD (2011.), Price Formation in Financialized Commodity Markets: The Role of Information (Formiranje cijena na financijaliziranim tržištima roba: uloga informacija).

(10)    Heidorn, van Huellen, Loayza-Desfontaines, Riedler, Schmaltz, i Schröder (2014.), Flankierende Ansätze zur Verbesserung der Markttransparenz und Bekämpfung von Marktmissbrauch im Rohstoffterminhandel, (Popratna načela za poboljšanje tržišne transparentnosti i borbu protiv zlouporabe tržišta u terminskom trgovanju sirovinama), Bundesministerium der Finanzen (BMF), Berlin, Mannheim.

(11)    Van Huellen (2020.), Approaches to Price formation in financialised Commodity Markets (Pristupi formiranju cijene na financijaliziranim tržištima roba), Journal of Economic Surveys, 34(1): 219– 237. DOI: 10.1111/joes.12342.

(12)    Van Huellen (2018), How financial investment distorts food prices: evidence from U.S. grain markets (Kako financijska ulaganja narušavaju cijene hrane: dokaz s tržišta žitarica u SAD-u), Agricultural Economics, 49(2): 171– 181. DOI: 10.1111/agec.12406.

(13)    Murphy, Burch i Clapp (2012.), Cereal Secrets: The World's Largest Gain Traders and Global Agriculture (Tajna žitarica: najveći svjetski trgovci žitaricama i svjetska poljoprivreda), Izvješće o istraživanju Oxfama.

(14)    Iz izvještaja za dioničare za fiskalnu godinu od prosinca 2020. do prosinca 2021.

(15)     IFPRI

(16)     Članak Bloomberga

(17)     Izvješće organizacije IPES Food

(18)    Clapp, J. (2019.), The rise of financial investment and common ownership in global agrifood firms (Povećanje financijskih ulaganja i zajedničkog vlasništva u globalnim poljoprivredno-prehrambenim poduzećima), Review of International Political Economy.

(19)     https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1080/09692290.2019.1597755 .

(20)     https://www.welthungerhilfe.de/welternaehrung/rubriken/wirtschaft-menschenrechte/befeuert-finanzspekulation-die-globale-ernaehrungskrise .

(21)      Porez na financijske transakcije koje se koriste isključivo pri špekulaciji hranom – vidjeti ECO/321 „Porez na financijske transakcije”.