INT/980
Digitalna suverenost: stup digitalizacije i rasta
MIŠLJENJE
Stručna skupina za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
Digitalna suverenost: ključni stup digitalizacije i rasta u EU-u
(samoinicijativno mišljenje)
Izvjestitelj: Philip VON BROCKDORFF
|
Odluka Plenarne skupštine:
|
20/01/2022
|
|
Pravna osnova:
|
pravilo 52. stavak 2. Poslovnika
(samoinicijativno mišljenje)
|
|
|
|
|
Nadležna Stručna skupina:
|
Jedinstveno tržište, proizvodnja i potrošnja
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
07/10/2022
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
57/0/0
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.Zaključci i preporuke
1.1Unatoč značajnom napretku u povećanju digitalne suverenosti EU-a, još uvijek postoji velika ovisnost o tehnološkim poduzećima sa sjedištem izvan EU-a. To ograničava vodstvo i stratešku autonomiju EU-a u digitalnom svijetu, a time i potencijal gospodarskog rasta EU-a.
1.2U internetskom okruženju u kojem i dalje prevladavaju tehnološka poduzeća iz trećih zemalja, postavlja se pitanje o stupnju kontrole koju građani, poduzeća i vlade EU-a imaju nad svojim digitalnim podacima. To se možda u kontekstu aktualne krize ne čini prioritetnim, no potreba za rješavanjem pitanja neravnoteže digitalne suverenosti ne smije se zanemariti.
1.3S obzirom na navedeno, EGSO smatra da EU treba smanjiti ovisnost o tehnološkim divovima iz trećih zemalja tako da uloži dvostruko veće napore u razvoj sigurnog i uključivog digitalnog gospodarstva koje bi se temeljilo na vrijednostima i moglo natjecati s tehnološkim divovima iz trećih zemalja te da stavi naglasak na pouzdanu povezivost, sigurnost podataka i umjetnu inteligenciju.
1.4EGSO stoga poziva na to da se ulaganje u digitalni sektor u znatnoj mjeri usmjeri na otvorenu stratešku autonomiju u digitalnom gospodarstvu. To bi trebalo uključivati ulaganje u digitalne kapacitete, obrazovanje i strukovno osposobljavanje, infrastrukturu i tehnologiju. Poziva i na uspostavu jednakih uvjeta tržišnog natjecanja u digitalnoj transformaciji, pri čemu bi prava radnika bila zaštićena i poduzeća svih veličina mogla bi istodobno postojati i širiti poslovanje bez prekomjerne regulacije.
1.5EGSO uviđa da su inovacije kao što su računalstvo u oblaku i umjetna inteligencija postale važna strateška sredstva u EU-u koja pozitivno doprinose potencijalu rasta gospodarstva EU-a. Međutim, EU zaostaje u globalnoj utrci koja se vodi za razvoj novih tehnologija u digitalnom svijetu, a i privatna ulaganja EU-a u određene tehnologije zaostaju za sličnim ulaganjima u SAD-u i Kini.
1.6EGSO poziva na ulaganje dodatnih napora kako bi se uspostavila javno-privatna partnerstva u području digitalnih tehnologija i poduprla opsežna istraživanja EU-a u području novih tehnologija, prije svega kako EU ne bi zaostajao za istraživačkim kapacitetima SAD-a i Kine.
1.7EGSO tvrdi da je postojeća neravnoteža u digitalnoj suverenosti djelomično prisutna zbog nacionalnih prepreka koje i dalje sprečavaju ostvarenje istinskog jedinstvenog tržišta. Trenutno je jedinstveno tržište u osnovi spoj više manjih nacionalnih tržišta, koja ne dosežu razmjere potrebne da bi se bilo koje poduzeće sa sjedištem u EU-u moglo natjecati s digitalnim divovima ovog svijeta. Osim toga, unutar EU-a postoje razlike u razini digitalnog razvoja, infrastrukture i kapaciteta.
1.8EGSO poziva Komisiju da nastavi s radom na svojem regulatornom okviru za digitalni sektor čiji je cilj zaštita građana EU-a od ekscesa digitalnog svijeta i ujedno pružanje okvira za antropocentričnije i etičnije okruženje.
1.9Jednako je važno da internetske platforme, ekosustavi i aktivnosti na internetu postanu otvoreniji, pravedniji i predvidljiviji uz pravila koja obuhvaćaju transparentnost i neutralnost algoritama i da se uzmu u obzir razmjena podataka i interoperabilnost.
1.10EGSO podupire pozive upućene EU-u da razvije infrastrukturu u oblaku i podatkovnu infrastrukturu kako bi izgradio svoju digitalnu suverenost i riješio pitanje goleme neravnoteže na tržištu pohrane u oblaku i pohrane podataka, na kojem gotovo u potpunosti prevladavaju poduzeća iz trećih zemalja.
1.11EGSO također prepoznaje potencijal EU-a da postane svjetski predvodnik u prikupljanju i obradi podataka, što je okosnica digitalnog gospodarstva. Podatkovni okvir EU-a za prikupljanje i razmjenu podataka ima golemi potencijal u strateškim sektorima kao što su zdravstvo, tržište rada i promet.
1.12EGSO poziva na ažuriranje politike tržišnog natjecanja i zaštite potrošača na jedinstvenom tržištu. Pritom treba obratiti pozornost i na prakse poduzeća iz trećih zemalja koje narušavaju tržišno natjecanje, kao i na sve veći utjecaj kineskih digitalnih poduzeća u EU-u. S tim u vezi EGSO pozdravlja nove propise kao što su Akt o digitalnim tržištima i Prijedlog europskog Akta o čipovima.
1.13EGSO uviđa da mala i srednja poduzeća (MSP) u velikoj mjeri utječu na oblikovanje digitalne suverenosti EU-a, posebno svojom interakcijom s velikim tehnološkim poduzećima EU-a.
1.14Naposljetku, EGSO ističe da je u razvoju digitalne suverenosti EU-a važno obrazovanje na svim razinama (strukovno ili akademsko).
2.Kontekst
2.1Digitalna suverenost može se okvirno opisati kao autonomija kojom vlade i poduzeća uspostavljaju vlastite podatke, hardver i softver i njima upravljaju. Već se predugo izražava zabrinutost zbog izrazite ovisnosti EU-a o malom broju velikih tehnoloških poduzeća koja posluju izvan EU-a.
2.2Dokaz izrazite ovisnosti EU-a o tehnološkim poduzećima izvan EU-a jest to da se prema procjenama 92 % svih podataka zapadnog svijeta pohranjuje na poslužiteljima u vlasništvu SAD-a. To uključuje podatke na internetu, podatke preuzete s društvenih mreža i podatke kojima upravljaju nacionalne vlade.
2.3Stoga ne iznenađuje da je takvo stanje dovelo do sve veće bojazni da poduzeća iz EU-a i nacionalne vlade možda nemaju potpunu kontrolu nad podacima i da se i dalje uvelike oslanjaju na velika tehnološka poduzeća izvan EU-a, što tehnološkim poduzećima sa sjedištem u EU-u otežava natjecanje s konkurentskim poduzećima u SAD-u. Prisutna je zabrinutost i zbog toga što EU polako ali sigurno gubi svoju sposobnost za djelotvornu provedbu zakonodavstva u digitalnom okruženju.
2.4Zabrinjavajuće je to što ta golema ovisnost o tehnološkim poduzećima sa sjedištem u SAD-u ograničava vodstvo i stratešku autonomiju EU-a u digitalnom svijetu, što bi posljedično moglo ograničiti potencijal gospodarskog rasta EU-a. Utjecaj tehnoloških poduzeća iz trećih zemalja na gospodarstvo ne može se zanemariti. Jednako vrijedi i za njihov utjecaj na građane EU-a i njihove obrasce potrošnje, ali i na to kako oblikuju svoju interakciju sa sugrađanima u EU-u i izvan njega.
2.5Danas velika tehnološka poduzeća iz trećih zemalja znaju više o nama no što to možda znaju naši najbliži članovi obitelji i prijatelji te je nedostatak privatnosti zabrinjavajući. Zapravo, ne kontroliramo sami svoje podatke na internetu, nego to čine velika tehnološka poduzeća, a internet i dalje u velikoj mjeri nije reguliran. Inicijativama kao što je Opća uredba o zaštiti podataka EU-a pokušala su se definirati nova pravila u tom pogledu. Problem je to što se tehnološka poduzeća razvijaju brže no što to EU može pratiti kako bi riješio navedeni problem. Velika tehnološka poduzeća često posluju u područjima u kojima imaju znatnu informacijsku prednost pred regulatornim tijelima te su uglavnom nesputana u praćenju kretanja građana na internetu, prikupljanju informacija pri tome i iskorištavanju tih saznanja radi dobiti.
2.6U tom kontekstu predsjednica Komisije izdvojila je digitalnu politiku kao jedan od glavnih prioriteta tijekom njezina mandata 2019. – 2024. i zauzela se za tehnološku suverenost. Međutim, još smo daleko od postizanja tog cilja, a sama Komisija izrazila je zabrinutost zbog toga što tehnološka poduzeća iz trećih zemalja namjerno ne poštuju pravila i temeljne vrijednosti EU-a. Posljednjih se godina digitalno gospodarstvo konsolidiralo oko tih tehnoloških divova, koji upotrebljavaju kolačiće za upravljanje podacima i održavaju oligopolistički položaj na tržištu. Europski parlament izrazio je zabrinutost zbog sigurnosnih prijetnji povezanih sa sve većom kineskom tehnološkom prisutnošću u EU-u, a posebno je pozvao na djelovanje na razini EU-a kako bi se smanjio sve veći kineski utjecaj u 5G infrastrukturi.
2.7Zabrinjavajuće je to što cijeli sektori gospodarstva EU-a i dalje uvelike ovise o velikim internetskim platformama sa sjedištem u trećim zemljama. Time se države članice lišavaju vlastite digitalne suverenosti u ključnim područjima kao što su autorska prava, zaštita podataka i oporezivanje. Ta se zabrinutost proteže i na druga područja kao što su e-trgovina i dezinformacije na internetu.
2.8U internetskom okruženju u kojemu prevladavaju tehnološka poduzeća iz trećih zemalja postavlja se pitanje mogu li građani EU-a povratiti kontrolu nad svojim digitalnim podacima i može li EU djelotvorno riješiti pitanje neravnoteže u pogledu digitalne suverenosti i to u razumnom roku. Razmatranja tih pitanja nalaze se u odjeljcima 3. i 4.
3.Opće napomene
3.1EU ponajprije mora uložiti dvostruko veće napore u razvoj sigurnog i uključivog digitalnog gospodarstva temeljenog na vrijednostima da bi smanjio ovisnost o velikim tehnološkim divovima iz trećih zemalja i mogao se s njima natjecati te staviti naglasak na pouzdanu povezivost, sigurnost podataka i umjetnu inteligenciju. EGSO smatra da je aspekt gospodarstva koji se temelji na vrijednostima posebno važan i stavlja naglasak na socijalnu i etičku dimenziju, kao i na prava radnika u digitalnom gospodarstvu.
3.2Komisija je na razvoj digitalnog gospodarstva odgovorila 2021. godine izradom Digitalnog kompasa za digitalno desetljeće EU-a, usmjerenog na infrastrukturu, javnu upravu, poduzeća i vještine. Kompasom se postavljaju ciljevi na razini EU-a i na nacionalnoj razini, predlaže čvrst zajednički okvir upravljanja za praćenje napretka i uklanjanje nedostataka i predlažu dodatni višedržavni projekti kojima se kombiniraju ulaganja iz EU-a, država članica i privatnog sektora. To je dopunjeno Aktom o digitalnim tržištima, zakonodavnim okvirom čiji je cilj osigurati viši stupanj tržišnog natjecanja na europskim digitalnim tržištima sprečavanjem velikih poduzeća da zloupotrebljavaju svoju tržišnu snagu i omogućivanjem ulaska na tržište novim akterima. Nedavno je u Prijedlogu europskog Akta o čipovima naveden cilj povećanja proizvodnje mikročipova u cijelom EU-u kako bi se odgovorilo na rastuću potražnju i smanjila ovisnost o dobavljačima iz trećih zemalja. Time bi se suzbila dominacija Kine, posebno u proizvodnji poluvodičkih čipova.
3.3U kontekstu oporavka gospodarstva EU-a nakon pandemije i povećanja cijena, EGSO poziva na uspješnu provedbu Digitalnog kompasa i poziva vlade EU-a da poduzećima pruže poticaje za daljnja ulaganja u digitalne kapacitete i ljudske resurse. Tim bi se ulaganjem doprinijelo jačanju strateške autonomije u digitalnoj transformaciji gospodarstva EU-a. Ulaganja vlada EU-a u poboljšanje digitalnih kapaciteta, infrastrukture i tehnologije također se smatraju izuzetno važnima.
3.4EGSO uviđa da su inovacije kao što su računalstvo u oblaku i umjetna inteligencija postale važna strateška sredstva u EU-u, koja pozitivno doprinose potencijalu rasta gospodarstva EU-a. Međutim, EU i dalje zaostaje u globalnoj utrci koja se vodi za razvoj novih tehnologija u digitalnom svijetu. Primjerice, u području umjetne inteligencije privatna ulaganja EU-a zaostaju za sličnim ulaganjima u SAD-u i Kini. Isto vrijedi i u slučaju tehnologija za prikupljanje podataka i pristup podacima te kvantno računalstvo, pri čemu ulaganje EU-a u tehnologije lanca blokova i interneta stvari također zaostaje za sličnim ulaganjima u SAD-u i Kini.
3.5EGSO također primjećuje različite financijske instrumente koji su uspostavljeni za smanjenje razlike u odnosu na ulaganja SAD-a i Kine u digitalne tehnologije. Ti bi instrumenti svakako mogli poduprijeti istraživanje i inovacije u području digitalnih tehnologija, no, kako je istaknuto u točki 3.3., potrebna su dodatna ulaganja, stoga EGSO poziva na ulaganje dodatnih napora kako bi se uspostavila javno-privatna partnerstva u području digitalnih tehnologija i poduprla opsežna istraživanja EU-a u području novih tehnologija, prije svega kako EU ne bi zaostajao za istraživačkim kapacitetima SAD-a i Kine.
3.6EGSO smatra da digitalna suverenost nije samo pitanje nadoknade zaostatka EU-a ili preuzimanja vodstva u digitalnom razvoju. Nije ni pitanje toga je li pod izgovorom digitalne suverenosti zapravo riječ o protekcionističkoj naravi EU-a. Radi se o stvaranju jednakih uvjeta tržišnog natjecanja za tehnološka poduzeća sa sjedištem u EU-u u cilju, kako je navedeno u naslovu ovog samoinicijativnog mišljenja, poboljšanja potencijala gospodarskog rasta EU-a i time osiguravanja koristi za društvo EU-a u cijelosti.
3.7Postoje valjani razlozi zašto bi se prema tehnološkim poduzećima sa sjedištem u EU-u možda trebalo postupati na povlašteniji način nego s poduzećima iz trećih zemalja ako žele biti među glavnim globalnim predvodnicima u digitalnom sektoru. Međutim, EGSO tvrdi da je postojeća neravnoteža u digitalnoj suverenosti djelomično prisutna zbog nacionalnih prepreka koje i dalje sprečavaju ostvarenje istinskog jedinstvenog tržišta. Trenutno je jedinstveno tržište u osnovi spoj više manjih nacionalnih tržišta, koja ne dosežu razmjere potrebne da bi se bilo koje poduzeće sa sjedištem u EU-u moglo natjecati s digitalnim divovima ovog svijeta, kao što je primjerice Microsoft. Osim toga, i unutar EU-a postoje razlike u razini razvoja i infrastrukture. Stoga nije iznenađujuće da na digitalnom tržištu i dalje prevladavaju poduzeća iz trećih zemalja.
3.8Isto tako, EGSO smatra da će rješavanje pitanja digitalne suverenosti pomoći otkloniti zabrinutost u pogledu privatnosti i osobnih podataka, oporezivanja, nabave podataka i javne nabave. To se neće promijeniti preko noći unatoč čvršćem regulatornom okviru. Oporezivanje se posebno istaknulo kao kontroverzno područje jer tehnološka poduzeća sa sjedištem u SAD-u mogu ostvarivati prihode putem interakcije s klijentima u EU-u, pri čemu se postavlja pitanje fizičke prisutnosti, koja ja obično preduvjet za oporezivanje.
3.9Naposljetku, EGSO je već u jednom prethodnom mišljenju istaknuo važnost digitalne suverenosti kao ključnog stupa gospodarskog, socijalnog i okolišnog razvoja Europe i naglasio da se ta suverenost mora temeljiti na globalnoj konkurentnosti i čvrstoj suradnji među državama članicama. To je ključan preduvjet da EU postane svjetski predvodnik na međunarodnoj sceni, posebno u pogledu pouzdanosti digitalnih tehnologija.
4.Posebne napomene
4.1EGSO poziva države članice da djelotvorno provode regulatorni okvir za digitalni sektor čiji je cilj zaštititi građane EU-a od ekscesa digitalnog svijeta, a ujedno i osigurati okvir za antropocentričnije i etičnije okruženje. Smatra da će regulatorni okvir pomoći u djelotvornijem upravljanju digitalnim sektorom EU-a. Osim toga, zaštita radnika i pravo na kolektivno pregovaranje trebali bi olakšati prijelaz na digitalizaciju. Istodobno bi tehnološkim poduzećima iz EU-a trebalo omogućiti dovoljno prostora za inovacije i brži rast u usporedbi s tehnološkim poduzećima izvan EU-a, uz poticanje međunarodnih partnerstava kad god je to moguće.
4.2Donošenje pravila za podatke EU-a pomoći će formalno povećati suverenost EU-a, no to neće biti dovoljno da tehnološka poduzeća EU-a dostignu globalni doseg poduzeća sa sjedištem u trećim zemljama. To se može ostvariti samo postavljanjem političkog smjera, ulaganjem u istraživanja i inovacije i uklanjanjem postojećih nedostataka na jedinstvenom tržištu.
4.3To podrazumijeva na budućnost usmjereniji pristup regulatornom okviru koji će oblikovati digitalno gospodarstvo u predstojećem razdoblju. Jednako je važno da internetske platforme, ekosustavi i aktivnosti na internetu postanu otvoreniji, pravedniji i predvidljiviji uz pravila koja obuhvaćaju transparentnost i neutralnost algoritama i da se uzmu u obzir razmjena podataka i interoperabilnost.
4.4Kad je riječ o izgradnji digitalne suverenosti EU-a, EGSO poziva na veću koordinaciju među nacionalnim jurisdikcijama, posebno regulatornim tijelima u tom području. Potrebno je preispitati postojeće upravljačke strukture kako bi se učvrstio kontakt među državama članicama i olakšalo zajedničko donošenje odluka povezanih s digitalnim sektorom. EGSO smatra da će to biti ključno za potporu nastojanjima da se ostvari određeni oblik digitalne suverenosti. EGSO istodobno upozorava na rizik pretjerane regulacije koja bi mogla narušiti potencijalni gospodarski rast.
4.5EGSO podupire pozive upućene EU-u da razvije infrastrukturu u oblaku i podatkovnu infrastrukturu kako bi izgradio svoju digitalnu suverenost i riješio pitanje goleme neravnoteže na tržištu pohrane u oblaku i pohrane podataka, na kojem gotovo u potpunosti prevladavaju poduzeća iz trećih zemalja. Time bi se također pomoglo smanjiti sigurnosne rizike za građane EU-a. U tom kontekstu EGSO ponovno ističe svoju potporu inicijativi EU-a za projekt Gaia-X, kojim se nastoji osigurati sigurno okruženje za upravljanje podacima građana, poduzeća i vlada.
4.6EGSO također prepoznaje potencijal EU-a da postane svjetski predvodnik u prikupljanju i obradi podataka, što je okosnica digitalnog gospodarstva. Podatkovni okvir EU-a za prikupljanje i razmjenu podataka ima golemi potencijal u strateškim sektorima kao što su zdravstvo, tržište rada i promet. Time bi se građanima i poduzećima omogućio pristup podacima na razini EU-a (u skladu s pravilima o zaštiti privatnosti i podataka) i poboljšala bi se učinkovitost jedinstvenog tržišta.
4.7EGSO u tom pogledu poziva na ažuriranje politike tržišnog natjecanja na jedinstvenom tržištu i ispravljanje postojećih neravnoteža. Pritom treba obratiti pozornost i na prakse poduzeća iz trećih zemalja koje narušavaju tržišno natjecanje, kao i na sve veći utjecaj kineskih digitalnih poduzeća u EU-u.
4.8EGSO uviđa da će ostvarenje digitalne suverenosti ovisiti o: i. načinu na koji će se tehnološka poduzeća sa sjedištem u EU-u prilagoditi zakonodavnom okviru, ii. mjerama za uklanjanje nedostataka na jedinstvenom tržištu i iii. istraživanjima i inovacijama EU-a u digitalnom sektoru i mogućnostima za ulaganje. Istodobno EGSO ne može zanemariti ulogu koju bi MSP-ovi mogli imati u oblikovanju digitalne suverenosti EU-a. MSP-ovi možda nemaju financijska sredstva za izravno oblikovanje digitalnog gospodarstva, no zasigurno mogu doprinijeti interakcijom s velikim tehnološkim poduzećima EU-a.
4.9Konačno, EGSO ističe važnost obrazovanja na svim razinama (strukovnog ili akademskog) u razvoju digitalne suverenosti EU-a: obrazovne institucije moraju ulagati u relevantna istraživanja i inovacije te se mora stvoriti okvir za kvalificirano osoblje koje je sposobno podržati digitalnu strategiju EU-a. Preporučuje se i koordinirani pristup u svim obrazovnim ustanovama u EU-u.
Bruxelles, 7. listopada 2022.
Alain COHEUR
Predsjednik Stručne skupine za jedinstveno tržište, proizvodnju i potrošnju
_____________