REX/544
Novo Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a na djelu
MIŠLJENJE
Stručna skupina za vanjske odnose
Novo Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a na djelu: prioriteti za poduzeća, radnike i potrošače te potrebne zaštitne mjere
(samoinicijativno mišljenje)
Izvjestitelj: Timo VUORI
Suizvjestiteljica: Tanja BUZEK
|
Odluka Plenarne skupštine:
|
20/10/2021
|
|
Pravna osnova:
|
pravilo 52. stavak 2. Poslovnika
|
|
|
(samoinicijativno mišljenje)
|
|
|
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za vanjske odnose
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
09/06/2022
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
54/0/2
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/YYYY
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
…
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.Zaključci i preporuke
1.1Izgradnja pozitivnog transatlantskog programa. Vijeće za trgovinu i tehnologiju EU-a i SAD-a (TTC) moglo bi biti osnova programa za jačanje našeg partnerstva kroz pouzdane kanale suradnje. Unatoč tome što naša transatlantska gospodarstva čine otprilike polovinu svjetskog BDP-a i velik dio svjetskih trgovinskih i investicijskih tokova, u našim odnosima na obje strane Atlantika i dalje postoje prepreke trgovini, ulaganjima, radu, putovanju i studiranju.
1.2Preuzimanje vodeće uloge u zaštiti naših vrijednosti i trgovine utemeljene na pravilima. U turbulentnim geopolitičkim vremenima vodeća svjetska gospodarstva, EU i SAD, zajedno s partnerima istomišljenicima, snose znatnu odgovornost za poticanje modernog okvira suradnje u području trgovine i tehnologije kojim se podupiru otvoreno i održivo gospodarstvo te slobodna i poštena trgovina i poštuju demokratske vrijednosti, dostojanstven rad i ljudska prava.
1.3Potreba za odgovorom na poremećaje na tržištu. Uslijed brojnih tekućih kriza transatlantski partneri moraju brzo pronaći načine za jačanje otpornosti naših otvorenih demokratskih društava, među ostalim osiguravanjem naše globalne vrijednosti, lanaca opskrbe i energetske sigurnosti, naročito s obzirom na hitnu potrebu da se zamijeni opskrba energijom i sirovinama iz Rusije. Usto, EU i SAD moraju uložiti veće napore u jačanje multilateralizma i svladavanje izazova povezanih s klimatskim promjenama, s narušavanjem slobodne i poštene trgovine i s poremećajima na tržištu koje uzrokuju autoritarne države.
1.4Izgradnja povjerenja na temelju uzajamne i stabilne suradnje. Obje strane moraju sudjelovati u izgradnji trajne strukture dijaloga u okviru TTC-a kako bi se ostvarili konkretni kratkoročni i dugoročni rezultati koji nisu povezani s ciklusima političkih izbora i promjenama vlasti. Nadalje, EU i SAD moraju u okviru TTC-a nastojati uspostaviti više strateški i horizontalan pristup trgovinskim i tehnološkim pitanjima. Deset radnih skupina koje djeluju u okviru TTC-a trebale bi zauzeti sveobuhvatan i djelotvorno koordiniran pristup suradnji kako bi se izbjeglo nepotrebno nastajanje izoliranosti.
1.5Jačanje angažmana dionika. Kako bi se izbjegli neuspjesi do kojih je došlo u prethodnim ambicioznim trgovinskim sporazumima, jedini način za postizanje ciljeva TTC-a jest transparentnost i snažan angažman dionika na objema stranama Atlantskog oceana. Stoga će EGSO aktivno sudjelovati u strukturama TTC-a i nastoji biti uključen u ministarske sastanke tog vijeća kao jedinstveni dionik civilnog društva. U tom kontekstu EGSO ponovno izražava žaljenje zbog toga što stručna skupina za trgovinske sporazume nije obnovljena i što nije uspostavljena nikakva slična stalna struktura za savjetovanje s dionicima.
1.6Poseban transatlantski dijalog o radu. EGSO je već izrazio podršku Transatlantskom poslovnom dijalogu i Transatlantskom dijalogu potrošača te stoga pozdravlja činjenicu da su ministri u Parizu nedavno najavili uspostavu tripartitnog dijaloga o trgovini i radu, čime će se stvoriti formalni kanal za socijalne partnere na obje strane Atlantika da utječu na proces TTC-a i oblikuju transatlantske trgovinske i investicijske odnose. U tom kontekstu EGSO poziva Europsku komisiju da riješi problem neravnoteže u demokraciji na radnom mjestu do koje je došlo zbog toga što nije ratificirano šest temeljnih konvencija Međunarodne organizacije rada i zbog utjecaja koji to ima na jednake uvjete u trgovini.
2.Opće napomene – sve veća potreba za tješnjim partnerstvom EU-a i SAD-a
2.1EGSO u transatlantskom dijalogu: EGSO godinama prati transatlantska politička i trgovinska pitanja i iznosi stajališta organiziranog civilnog društva EU-a. Nadalje, EGSO održava redovit dijalog s institucijama EU-a i administracijom SAD-a, a naročito s organizacijama civilnog društva s druge strane Atlantskog oceana. EGSO će zbog pokretanja novog TTC-a, koji se sastoji od deset radnih skupina i u okviru kojeg se održavaju redovita savjetovanja, morati ažurirati svoje stajalište o prioritetima TTC-a.
2.2Odgovornost vodećih svjetskih gospodarstava: EGSO ističe da EU i SAD i dalje imaju najopsežnije bilateralne trgovinske i investicijske odnose, kao i najpovezanije gospodarske odnose na svijetu. Kina je 2021. pretekla SAD kao najveći izvoznik robe u EU, ali je SAD ipak i dalje uvjerljivo najveći trgovinski i investicijski partner EU-a. Transatlantski odnosi definiraju globalno gospodarstvo u multilateralnom trgovinskom sustavu koji se suočava s brojnim izazovima i na koji utječu krize kojima je zahvaćena Svjetska trgovinska organizacija (WTO), kao i pandemija COVID-a 19 koja traje već dvije godine, a sada i rat u Ukrajini. Najveći trgovinski i investicijski partner gotovo svake zemlje u svjetskom gospodarstvu jest ili EU ili SAD. Transatlantsko partnerstvo nije samo po sebi cilj, već mora razvijati zajedničke vrijednosti, interese i zajedničku odgovornost. EU i SAD trebaju biti uporište demokracije, mira i sigurnosti u svijetu, kao i vladavine prava i ljudskih prava za sve.
2.3Okolnosti pogodne za tješnje strateško partnerstvo EU-a i SAD-a: EGSO napominje da se svijet trenutačno suočava s neočekivano velikim brojem kriza te da je ovo ključan trenutak u kojem svjetska gospodarstva – EU i SAD, zajedno s drugim demokratskim državama sa sličnim stajalištima i otvorenim tržišnim gospodarstvima utemeljenima na pravilima – trebaju intenzivirati političku i gospodarsku suradnju kako bi zaštitila naše univerzalne vrijednosti i ojačala prosperitet, demokraciju i vladavinu prava te sigurnost i ljudska prava. Mir je postao najbitniji prioritet u vođenju međunarodne politike. Istovremeno, više ne bismo smjeli tolerirati djelovanje država protiv međunarodnog poretka ili iskorištavanje prednosti međunarodne trgovine bez ikakvih ustupaka.
2.4Ključna uloga trgovine i tehnologije u geopolitici: EGSO ponavlja da trgovina i tehnologija nisu samo regulatorno pitanje već i bitni alati za zaštitu i promicanje univerzalnih vrijednosti u cijelom svijetu. EU i SAD moraju produbiti suradnju i ostvariti konkretne rezultate na multilateralnoj i bilateralnoj razini. TTC pruža jedinstvenu priliku za takvu stratešku suradnju na visokoj razini u području trgovine i tehnologije koja izlazi iz okvira postojećih ad hoc dogovora o suradnji i na koju ne utječu izbori u EU-u i SAD-u i institucijske promjene vlasti.
2.5Platforma za dijalog i suradnju: TTC nije novi pokušaj da se uspostavi Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i ulaganja (TTIP) niti bi ga takvim trebalo smatrati, iako se iz tih neuspjelih pregovora mogu izvući određena korisna iskustva. Ciljevi i postupci u okviru TTC-a ne smiju dovoditi u pitanje institucije EU-a i procese odlučivanja u EU-u, dok je istodobno potrebno povećati uključenost dionika. Standardi EU-a koji odražavaju naše vrijednosti ne smiju se dovesti u pitanje, a za pristup EU-a utvrđivanju standarda od ključne je važnosti naročito načelo opreznosti. EGSO se slaže sa stajalištem da je suradnja u području standarda povezana i s različitim pravnim okvirima te iziskuje detaljne analize tehničkih pitanja, kao i procjene ekonomskog, socijalnog i okolišnog učinka koje bi trebalo provoditi zasebno za svaki slučaj. Primjerice, novi načelni okvirni sporazum o prijenosu podataka pokazuje da EU i SAD mogu raditi na postizanju konsenzusa o osjetljivim pitanjima.
2.6Snažna potpora dionika: EGSO napominje da su poduzeća i drugi dionici civilnog društva u EU-u i SAD-u već izrazili opću podršku TTC-u i temama utvrđenima u okviru deset radnih skupina. Čini se da transatlantski partneri uviđaju dodanu vrijednost strateškog transatlantskog partnerstva i tješnje regulatorne suradnje. I dalje postoje nepotrebne prepreke trgovini, ulaganjima i radu. Povrh toga, transatlantski partneri mogli bi zajedno ojačati svoju globalnu konkurentnost na svjetskom tržištu, koja je usko povezana s ciljevima održivog razvoja, socijalne pravde, poštovanja ljudskih prava i visokih standarda u pogledu rada i okoliša. Međutim, kako bi se ostvarili rezultati, svaka strana treba biti upoznata s ciljevima, pristupima i sredstvima druge strane radi razvoja novog zajedničkog okvira za trgovinu.
2.7Bolji angažman dionika nakon neuspješnih dijaloga s civilnim društvom EU-a i SAD-a: EGSO naglašava da je ojačani dijalog s civilnim društvom ključna sastavnica u transatlantskom kontekstu, uključujući i TTC. U tom je kontekstu posebno važna potreba za zajedničkim dijalogom o pravima građana, otpornosti na dezinformacije, slobodi medija, djelovanju u području klime, socijalnim pravima te zaštiti potrošača i potpori demokraciji.
Transatlantsko partnerstvo može omogućiti još veću transatlantsku integraciju u našim gospodarstvima, što uključuje i zajednički okvir za trgovinu, tehnologiju i ulaganja.
3.Posebne napomene – ključni prioriteti za poduzeća, radnike i potrošače
3.1EGSO smatra da je TTC dokaz međupovezanosti dvaju najvećih gospodarstava na svijetu te jedinstveni forum za razvijanje veće suradnje u području trgovinske politike i reguliranja tržišta na obje strane Atlantskog oceana. Stoga vjeruje da bi TTC trebao biti usmjeren na određene ključne prioritete sa stajališta poduzeća, radnika i potrošača.
3.2Moderna multilateralna trgovina utemeljena na pravilima: EU i SAD moraju pokazati zajedničku odgovornost i vodstvo u WTO-u te se zalagati za djelotvoran multilateralni model s progresivnom trgovinskom politikom u kojoj se vodi računa o okolišnim i socijalnim aspektima.
I EU i SAD suočavaju se s izazovima koji proizlaze iz praksi kojima se netržišna gospodarstva služe kako bi narušila tržišno natjecanje, a to su, među ostalim, nepoštene i diskriminatorne mjere povezane s poduzećima u državnom vlasništvu, državnim subvencijama, pristojbama i porezima.
3.3Vodeća uloga u reformi WTO-a: TTC bi se trebao usredotočiti na načine za poboljšanje multilateralnog trgovinskog sustava WTO-a i njegovog mehanizma za rješavanje sporova, s obzirom na njegovu središnju ulogu u osiguravanju djelotvorne multilateralne matrice za progresivan trgovinski program koji uključuje okolišna i socijalna pitanja. EU i SAD moraju imati vodeću ulogu u ambicioznoj reformi WTO-a i promicati moderan program WTO-a, kojim bi se okončao tabu oko nekih pitanja (tj. socijalni aspekti trgovine) i poduzimale mjere za svladavanje postojećih i budućih izazova u pogledu održivosti. U tu svrhu EGSO poziva EU i SAD da s ključnim trgovinskim partnerima sklope sporazume o strateškoj suradnji u području prioritetnih multilateralnih pitanja
.
3.4Dostojanstven rad u okviru međunarodne trgovine: EGSO potiče EU i SAD da promiču tješnju suradnju WTO-a i Međunarodne organizacije rada (ILO) u cilju promicanja dostojanstvenog rada i radnih standarda s pomoću trgovinskih instrumenata. Nedavno imenovanje novog generalnog direktora odnosno direktorice u te dvije organizacije trebalo bi dovesti do novog zamaha u tom području. Osiguravanje poštovanja međunarodnih standarda rada, kako ih je utvrdio i prati ILO, trebalo bi biti dio rasprave o reformi WTO-a koju predvode EU i SAD. Kao pozitivan primjer i priliku za jačanje tog ambicioznog novog načina razmišljanja, EGSO pozdravlja prijedlog SAD-a da se u okviru tekućih pregovora WTO-a o subvencijama za ribarstvo počne rješavati svjetski problem prisilnog rada na ribarskim plovilima.
Transatlantski partneri trebali bi u okviru svoje suradnje raditi i na čvršćoj pravnoj osnovi za uključivanje temeljnih radnih prava ILO-a u WTO. Bilateralna pitanja od zajedničkog interesa povezana s radom trebala bi obuhvaćati i komparativne pristupe poglavljima o trgovini i održivom razvoju i njihovoj djelotvornoj provedbi u sporazumima o slobodnoj trgovini. EGSO već duže vrijeme poziva na novi pristup provedbi poglavlja o trgovini i održivom razvoju koji bi podrazumijevao sankcije i pozdravio je inovativne instrumente provedbe uvedene u sporazumu USMCA (između SAD-a, Meksika i Kanade).
3.5Zajedničko djelovanje u međunarodnim forumima: TTC bi mogao služiti kao forum za pripremu pojačane suradnje u području rada i zapošljavanja u okviru međunarodnih foruma, osobito ILO-a i Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Ta pojačana suradnja trebala bi obuhvaćati promicanje i osiguravanje primjene dužne pažnje. TTC bi trebao poticati zajedničku izgradnju kapaciteta, posebno u svrhu promicanja sigurnosti i zdravlja na radu u cijelom svijetu te razvijati zajedničke projekte, primjerice osiguravanje resursa za inspekcije rada u trećim zemljama. Očekivanim uključivanjem konvencija o sigurnosti i zdravlju na radu u temeljne standarde rada ILO-a osiguralo bi se plodno područje za suradnju. Prisilni rad pitanje je koje izaziva veliku zabrinutost na obje strane te je potrebno koordinirati pristupe EU-a i SAD-a, posebno u pogledu uvoza robe koja se s pomoću takvih praksi proizvodi u Kini. Globalno širenje novih oblika zapošljavanja, osobito rada putem platformi, u kojem vodeću ulogu imaju poduzeća iz SAD-a i EU-a, pitanje je o kojem bi trebalo raspravljati u relevantnim radnim skupinama TTC-a, a u to treba uključiti i radnike.
3.6Otpornost i održivost u globalnim lancima opskrbe: TTC bi trebao izraditi strategije za povećanje otpornosti osiguravanjem održivosti globalnih lanaca opskrbe i jamčenjem njihovog pravilnog funkcioniranja. EU i SAD trebali bi utvrditi zajedničke slabe točke i zajedno raditi, primjerice, na dostupnosti kritičnih sirovina i proizvoda kao što su poluvodiči. Osim toga, transatlantski partneri hitno bi trebali usmjeriti pozornost na standardiziran pristup sigurnosti opskrbe energijom koji bi bio u cijelosti usklađen s ambicioznim programom održivosti kao što je europski zeleni plan. Nadalje, trebali bi razmotriti zajedničko djelovanje u svrhu poboljšanja relevantnih proizvodnih kapaciteta, ulaganja i logistike. TTC bi trebao raditi na zajedničkim elementima obvezne dužne pažnje u lancima opskrbe na temelju najboljih praksi kako bi se uspostavio model za globalne zahtjeve u pogledu održivosti u lancima vrijednosti.
3.7Potpora zelenom gospodarstvu: TTC bi se trebao usredotočiti na suradnju u području klime i zelenih tehnologija te politika pravedne tranzicije. EU i SAD trebali bi promicati međunarodni okvir i standarde za ublažavanje klimatskih promjena, kružno gospodarstvo, održivo financiranje, tehnologije za uštedu energije, zelene i socijalne standarde u javnoj nabavi, ekološke oznake i izvješćivanje o održivosti. Usto, transatlantski partneri trebali bi se zalagati za multilateralni okvir za liberalizaciju trgovine u području ekoloških dobara u okviru postojećih inicijativa, odnosno Sporazuma o ekološkim dobrima (EGA), strukturiranih rasprava o trgovini i okolišnoj održivosti te neformalnog dijaloga o onečišćenju plastikom. TTC bi se trebao usredotočiti na djelotvorne i koordinirane mehanizme za ugljičnu prilagodbu na granicama kako bi se uspostavio model za globalni okvir i izbjegli trgovinski sukobi između EU-a i SAD-a.
3.8Digitalizacija i nova gospodarstva: TTC bi se trebao usredotočiti na suradnju u pogledu tehnoloških standarda, istraživanja i politika u području umjetne inteligencije, interneta stvari, mreže 6G, baterija, kvantne tehnologije i tehnologije lanaca blokova. Okvir bi trebao poticati inovacije i normizaciju, no mora uključivati i najbitnija pitanja politike na kojima se one temelje. Nova tehnološka područja poput umjetne inteligencije često obuhvaćaju i dimenziju radnog mjesta, koja iziskuje pouzdane strategije za umjetnu inteligenciju i podatke u kojima se ponajprije osigurava snažan europski pravni okvir utemeljen na ljudskim pravima i koje stoga obuhvaćaju etička pravila te radnička i sindikalna prava. Obje strane ne mogu imati potpuno jednaka pravila, no cilj bi trebala biti interoperabilnost okvirâ. Osim toga, potrebno je razjasniti zajedničke regulatorne zahtjeve za klimatski neutralne tehnologije, biotehnologiju i zdravstvenu tehnologiju. Kako bi zadržali globalno vodstvo u tim novim gospodarskim sektorima, EU i SAD u području međunarodnih standarda trebaju promicati načela utemeljena na vrijednostima. TTC bi također trebao jačati otpornost naših demokratskih društava kako bi se spriječile ciljane kampanje dezinformiranja koje se provode putem umjetne inteligencije, kao i s pomoću poboljšane sigurnosti IKT-a suzbijati kibernapade koje podupiru države.
3.9Podaci i privatnost: TTC bi se trebao usredotočiti na pitanje suradnje kako bi dijeljenje digitalne tehnologije i podataka između SAD-a i EU-a u budućnosti omogućilo uspostavu otvorenog međunarodnog ekosustava za istraživanje, razvoj i inovacije u području najnaprednijih tehnologija namijenjenih korisnicima i građanima u cijelom svijetu, istodobno štiteći njihovo temeljno pravo na zaštitu osobnih podataka i zadržavajući prostor za politike o pristupu javnim podacima i kontroli nad njima, kao i za mogućnost regulacije digitalnih multinacionalnih poduzeća. Nadalje, EU i SAD trebali bi brzo uspostaviti novi okvir za prijenos podataka, u kojem bi se trebali riješiti problemi zbog kojih je europsko-američki sustav zaštite privatnosti bio proglašen nevaljanim, te podržati zajedničke vrijednosti privatnosti i sigurnosti.
3.10Kontrola izvoza: TTC bi se trebao baviti tehnologijama u nastajanju i osnovnim tehnologijama kojima se osigurava ključna uloga multilateralnih režima za kontrolu izvoza s obzirom na njihovu iznimnu važnost za EU i SAD kad je riječ o promicanju demokracije, ljudskih prava i otvorenog društva s tržišnim gospodarstvom. Primjerice, djelotvorne trgovinske sankcije iziskuju djelotvornu kontrolu izvoza usmjerenu na države koje zloupotrebljavaju trgovinu i tehnologiju i ugrožavaju mir, sigurnost i ljudska prava. EU i SAD trebali bi zajedno raditi na sklapanju savezništava s partnerima istomišljenicima kako bi svladavali izazove i osigurali jednake uvjete za sve.
3.11Normizacija: TTC bi se trebao usredotočiti na suradnju tijelâ za normizaciju, kao i na načelâ ograničenog uzajamnog priznavanja. Sustavi normizacije SAD-a i EU-a međusobno se razlikuju. Konkretno, načelo „jedan proizvod, jedan standard – posvuda prihvaćen”, koje predstavlja stup jedinstvenog tržišta EU-a, ne postoji u SAD-u. U Europi se nakon usvajanja novog standarda ukidaju oprečne nacionalne norme, dok u SAD-u na tržištu usporedno postoje različiti standardi, što malim i srednjim poduzećima (MSP) otežava razumijevanje toga koji bi standard najbolje odgovarao njihovim linijama proizvoda. Riječ je često o malim poduzećima s ograničenim resursima, ali s visokom razinom specijalizacije u tržišnoj niši na kojoj se temelji njihova konkurentnost.
3.12MSP-ovi: regulatorna suradnja u okviru TTC-a mogla bi imati važnu ulogu u olakšavanju trgovine i ulaganja, kao i u u poboljšanju konkurentnosti, naročito malih poduzeća. Prije svega mala i srednja poduzeća očekuju otvaranje novih mogućnosti, s obzirom na to da, za razliku od velikih poduzeća, ne raspolažu resursima za snalaženje u različitim regulatornim okruženjima na dvije strane Atlantskog oceana. Istovremeno, veća kompatibilnost regulatornih režima velikim poduzećima bi omogućila da iskoriste ekonomiju razmjera koja bi se stvorila između EU-a i SAD-a.
3.13Hrana i poljoprivreda: EGSO smatra važnim da su EU i SAD, uz rad TTC-a, uspostavili novu platformu za transatlantsku suradnju u području poljoprivrede kako bi se uhvatili u koštac s globalnim izazovima održivosti, klimatskih promjena i sigurnosti opskrbe hranom. Međunarodna suradnja u cilju ublažavanja klimatskih promjena i poticanja održivosti od ključne je važnosti za ublažavanje surove i teške budućnosti koja čeka naše globalno društvo. Rat u Ukrajini i njegov neposredan učinak na globalnu opskrbu hranom dodatno su otežali taj izazov. Klimatske promjene već uvelike utječu na prihode poljoprivrednika, od iznimno nestabilnih vremenskih uvjeta do teških suša, od poplava do šumskih požara i drugih prirodnih katastrofa koje prijete našim gradovima i zajednicama. EU i SAD moraju biti na razini tog izazova.
3.14Potrošači: u okviru rada TTC-a važno je uspostaviti zaštitne mjere kako bi se osiguralo da se postupak regulatorne suradnje ne koristi za slabljenje socijalnih, radnih, potrošačkih i ekoloških standarda, već za njihovo usklađivanje i poboljšavanje. Ako se ispune ti uvjeti, koristi neće biti samo ekonomske, već bi se time mogao olakšati i zadatak regulatornih tijela ostvarivanjem ciljeva javne politike. Povrh toga, transatlantska suradnja može se razvijati putem razmjene analiza, sustava ranog upozoravanja o opasnim proizvodima i uslugama iz trećih zemalja i dijaloga o boljoj provedbi zakonodavstva. Odmičući se od obavezne konvergencije, na kojoj se htjelo formalno raditi u okviru TTIP-a, EU i SAD moraju naći pravu mjeru za taj novi program dobrovoljne suradnje kako bi svojim građanima pomogli da se u ovom ključnom razdoblju suoče s novim izazovima.
4.Odgovaranje na pitanja koja izazivaju zabrinutost i nužne zaštitne mjere
4.1TTC je najbolja prilika da se pokaže kako EU i SAD mogu poduzeti konkretne mjere za ostvarivanje istinske suradnje u području trgovine i tehnologije te da se dokaže da se njihov odnos temelji na ozbiljnom partnerstvu. Međutim, kako bi TTC bio uspješan, mora se posvetiti određenim ključnim pitanjima, a to su:
·odlučna strateška predanost lidera i u EU-u i u SAD-u;
·jasna zajednička vizija u pogledu ciljeva i procesa TTC-a;
·potreba za stvaranjem dodane vrijednosti s pomoću suradnje, ostvarivanjem pozitivnih i konkretnih rezultata;
·potreba za ulaganjem napora u svrhu razvijanja zajedničkih pristupa utvrđivanju zajedničkih standarda;
·potreba za utvrđivanjem jasnog postupka za rješavanje detaljnih tehničkih pitanja;
·uspostava djelotvornih mehanizama za informiranje o donošenju političkih odluka i u EU-u i u SAD-u;
·uspostava procesa aktivnog i strukturiranog uključivanja dionika u kojem sudjeluju poduzeća, sindikati i drugi dionici civilnog društva;
·stvaranje neometane koordinacije, dosljednosti i holističkog pristupa cjelokupnom radnom procesu; iskorištavanje iskustava iz pregovora o TTIP-u i prethodnih bilateralnih aktivnosti u vezi s procesom, transparentnošću i informiranjem javnosti;
·odgovornost za civilno društvo na obje strane Atlantika da prati taj proces na informiran način.
4.2Za EGSO je oduvijek bilo od ključne važnosti da se u okviru transatlantske regulatorne suradnje zaštiti visoka razina javnih interesa EU-a. EGSO izričito potvrđuje da je zaštita postojećih visokih standarda jedan od temeljnih zahtjeva. Osim trgovinskih prilika, regulatorna suradnja trebala bi poboljšati i sigurnost, zdravlje te ekonomsko i socijalno blagostanje građana i građanki na obje strane Atlantskog oceana. EGSO poziva na davanje dodatnih jamstava da se, primjerice, zakonodavstvo EU-a u području prehrambenih proizvoda neće mijenjati te da će EU zadržati svoje gornje granice kad je riječ o hormonima, pospješivačima rasta i genetski modificiranim organizmima.
4.3EGSO potiče Europsku komisiju da u okviru TTC-a riješi problem neravnoteže u demokraciji na radnom mjestu i njezinog učinka na jednake uvjete u području trgovine. EGSO ponavlja da je SAD ratificirao samo dvije od osam temeljnih konvencija rada ILO-a, izostavivši ključnu Konvenciju br. 87 o slobodi udruživanja i Konvenciju br. 98 o pravu na kolektivno pregovaranje.
5.Konstruktivno uključivanje dionika nakon pouka izvučenih iz pregovora o TTIP-u
5.1EGSO ističe da bi proces u vezi s TTC-om trebao biti transparentan, za njega bi se trebalo odgovarati i u njega na konstruktivan način uključiti interesne skupine. Trebao bi biti popraćen poboljšanom i aktivnom komunikacijskom politikom o prirodi TTC-a. Što je najvažnije, program suradnje mora ostati platforma za informiranje i razmjenu dobrih praksi, a ne automatski alat kojim dvije strane međusobno utječu na zakonodavne postupke i postupke odlučivanja ili se međusobno odvraćaju od poboljšanja zaštite.
5.2Zainteresirani dionici moraju imati mogućnost pružanja doprinosa u svih deset radnih skupina kako bi se izbjeglo stvaranje međusobno izoliranih okruženja. Radna skupina za globalne trgovinske izazove međusektorske je prirode i služi kao glavni forum za rasprave o pitanjima povezanima s radom, no povezana pitanja spadaju u nadležnost niza drugih radnih skupina, prije svega pitanja povezana s lancima opskrbe, umjetnom inteligencijom i drugim tehnologijama u nastajanju te sa zaštitom podataka.
5.3EGSO smatra da su zaštita i dobrobit potrošača glavni ciljevi ove suradnje. Razni dijalozi u okviru TTC-a moraju biti transparentni za sve dionike. Relevantna regulatorna tijela i sektorski stručnjaci moraju imati vodeću ulogu u razvoju regulatorne suradnje.
5.4Povrh ciljanih sastanaka u svrhu dijaloga s civilnim društvom, prije i nakon svakog sastanka TTC-a trebalo bi planirati pripremne i izvještajne sastanke s dionicima. Bivša savjetodavna skupina za TTIP, koju je osnovala Glavna uprava za trgovinu, dala je vrijedan primjer savjetovanja s dionicima, u koje je trebao biti uključen i EGSO. Skupina je ujedno bila i forum zahvaljujući kojem su organizacije članice mogle bolje shvatiti izazove i prilike koje trgovina pruža za razne interese koje su drugi zastupali, a doprinijela je i uspostavljanju veza među raznim organizacijama.
5.5U tom kontekstu EGSO ponovno izražava žaljenje zbog toga što stručna skupina za trgovinske sporazume nije nastavila s radom. To je bio iznimno pozitivan korak u strategiji Komisije u svrhu poboljšanja suradnje s civilnim društvom u području trgovinske politike i povećanja transparentnosti. Usto, stručna skupina bila je logičan nastavak savjetodavne skupine za TTIP.
5.6EGSO je već izrazio podršku transatlantskom poslovnom dijalogu i transatlantskom dijalogu potrošača i pozvao na uspostavu istovjetnog transatlantskog dijaloga o radu.
Bruxelles, 9. lipnja 2022.
Dimitris Dimitriadis
Predsjednik Stručne skupine za vanjske odnose