|
MIŠLJENJE
|
|
Europski gospodarski i socijalni odbor
|
|
Energetska i digitalna tranzicija u ruralnim područjima
|
|
_____________
|
|
Energetska i digitalna tranzicija u ruralnim područjima
(samoinicijativno mišljenje)
|
|
|
|
NAT/859
|
|
|
|
Izvjestitelj: John COMER
|
|
Suizvjestitelj: Luís MIRA
|
|
Odluka Plenarne skupštine:
|
20/01/2022
|
|
Pravna osnova:
|
pravilo 52. stavak 2. Poslovnika
|
|
|
(samoinicijativno mišljenje)
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
30/06/2022
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
21/09/2022
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
572
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
173/1/2
|
1.Zaključci i preporuke
1.1EGSO smatra da kombiniranoj strategiji za energetsku i digitalnu tranziciju u ruralnim područjima nije posvećena razina pozornosti i potpore koju bismo očekivali. EGSO poziva na brzu provedbu dugoročne vizije Komisije za ruralna područja EU-a i mobilizaciju dionika putem pakta EU-a za ruralna područja. Najugroženijim ruralnim područjima treba posvetiti posebnu pozornost kako nitko ne bi bio zapostavljen. Ključno je usredotočiti se na energetsko siromaštvo i zone ruralnog siromaštva.
1.2EGSO je uvjeren da će budući uspjeh Europe uvelike ovisiti o tome postupamo li s ruralnim područjima na način koji je u ravnoteži s urbanim područjima. Ruralne zajednice ne bi smjele biti u nepovoljnom položaju kad je riječ o digitalizaciji i mogućnostima uporabe energije, npr. kad su zbog nepostojanja javnog prijevoza prisiljeni koristiti osobne automobile.
1.3Potrebno je iskoristiti ulogu lokalnih zajednica kako bi se postigla pravedna energetska tranzicija u kombinaciji s razvojem zajednice, uspostavom i širenjem zajednica energije iz obnovljivih izvora i energetskih zajednica građana, što obuhvaća i dobrovoljno okupljanje građana, lokalnih vlasti i MSP-ova radi promicanja društvenih i gospodarskih koristi.
1.4EGSO poziva na jačanje sljedećih politika i instrumenata:
·Politika u području energije iz obnovljivih izvora: aktualna politika u području energije iz obnovljivih izvora ponajprije se temelji na potrebi za povećanjem kapaciteta umjesto na povećanju sinergija s dobrobiti ruralnih zajednica. Potreba za maksimalnim povećanjem kapaciteta energije iz obnovljivih izvora je ključna, a jednako je ključna i potreba za kvantificiranjem i rješavanjem svih problema ruralnog razvoja.
·Politika javne nabave: aktualna politika javne nabave u vezi s postrojenjima za dobivanje energije iz obnovljivih izvora ne pomaže ruralnim zajednicama jer je u prvom redu usmjerena na smanjenje troškova, a ne na socioekonomske potrebe stanovnika ruralnih područja. Sva postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora trebalo bi izgraditi na što isplativiji način, a njihova bi svrha trebala biti stvaran doprinos socioekonomskim potrebama ruralnih zajednica i njihovih građana.
·Skladištenje električne energije: treba dodatno razvijati sektor skladištenja električne energije. Jedan od ključnih izazova bit će sezonska sigurnost opskrbe električnom energijom. U tom će pogledu pomoći skladištenje energije u baterijama i pametna elektrifikacija u kombinaciji s reguliranjem potražnje. Skladištenje zelenog vodika bit će potrebno kao rezervno rješenje.
·Posebno financiranje izdvajanjem sredstava u nacionalnim planovima za oporavak i otpornost, čime će se osigurati da se novac stvarno troši u ruralnim područjima.
1.5EGSO poziva Komisiju da podnese prijedlog Akta o digitalizaciji u ruralnim područjima (Digital Rural Act) kao treću sastavnicu digitalne strategije EU-a, zajedno s Aktom o digitalnim tržištima i Aktom o digitalnim uslugama. Digitalizacija će donijeti nove prilike, naročito za mlade, što bi moglo promijeniti populacijske trendove i istodobno omogućiti rad od kuće i iz ruralnih poslovnih središta.
1.6EGSO ističe da cjelokupni teritorij, uključujući rijetko naseljena područja, nužno treba pokriti brzim internetskim vezama kako bi se u planovima za oporavak i otpornost na razini EU-a ili na nacionalnoj razini potpuno iskoristio doprinos ruralnih područja. EGSO poziva vlade da stvore uvjete kako bi privatni subjekti mogli pružati tu uslugu ili da za njezino pružanje iskoriste državna poduzeća.
1.7EGSO smatra da državna tijela i pružatelji usluga trebaju razviti aplikacije pristupačne korisnicima koje su posebno prilagođene načinu života i aktivnostima u ruralnim područjima. Primjenom tih tehnologija smanjit će se, primjerice, ugljični otisak poljoprivrede (precizna poljoprivreda) i poboljšati dostupnost udaljenih područja (bespilotne letjelice). Ako privatni sektor ne ponudi ta rješenja, mora se uključiti javni sektor.
1.8EGSO naglašava da korisnici iz ruralnih područja raznih dobnih skupina moraju dobiti mogućnost odgovarajućeg osposobljavanja i usavršavanja kako bi se mogli koristiti tom novom digitalnom tehnologijom. S pomoću uključivosti u područjima u nepovoljnijem položaju također se mora omogućiti pristup potrebnim uređajima, i to zajedničkom uporabom ili državnim subvencijama za njihovu kupnju.
1.9EGSO zaključuje da je uvođenje digitalnih tehnologija u ruralnim područjima nužno za potporu energetskoj tranziciji. Ruralni energetski sustav mora biti decentraliziran, što podrazumijeva veliku potrebu za većom i boljom međupovezanošću, što samo po sebi zahtijeva uvođenje digitalnih tehnologija kako bi se uskladila ponuda i potražnja te osigurali učinkoviti tokovi energije. Digitalna primjena na ruralnoj razini morat će biti energetski vrlo učinkovita zbog niže stope korištenja i manje gustoće naseljenosti. Informatička povezanost u ruralnim je područjima nužnost.
1.10EGSO naglašava da je, s obzirom na to da 30 % stanovništva EU-a živi u ruralnim područjima, pravedna ruralna energetska tranzicija ključna sastavnica pravedne tranzicije prema klimatski neutralnoj, održivoj i prosperitetnoj Europskoj uniji, u skladu s Teritorijalnim programom 2030.
1.11Komisija je predložila da 20 % ulaganja iz instrumenta Next Generation EU bude u digitalnom sektoru. EGSO preporučuje da sve države članice najmanje 10 % tih sredstava namijene digitalnom sektoru u ruralnim područjima, i to bez nametanja nepotrebnog birokratskog opterećenja.
2.Energetska tranzicija u ruralnim područjima
Uvod
2.1Znanstvena zajednica općenito se slaže da čovječanstvo najvjerojatnije utječe na globalne klimatske promjene oslobađanjem ugljikova dioksida koji nastaje izgaranjem fosilnih goriva.
2.2U svojoj knjizi The New Climate War (Novi klimatski rat) klimatolog Michael Mann navodi da se naš planet zagrijao do opasnih granica i da još ne poduzimamo potrebne mjere kako bismo spriječili dosad najveću globalnu krizu.
2.3Opasne klimatske promjene već su zahvatile određena mjesta uslijed podizanja razine mora. Venecija i Miami u tom se pogledu suočavaju s velikim izazovima. U amazonskoj regiji dolazi do masovnog krčenja šuma i suša izazvanih klimatskim promjenama. Činjenica da se arktička ledena kapa otapa brže nego što se očekivalo velik je razlog za zabrinutost.
2.4Svi dionici na globalnoj razini trebali bi odmah poduzeti korake u vezi s klimatskim promjenama provođenjem mjera ublažavanja i prilagodbe u cilju smanjenja emisija stakleničkih plinova. Brzo smanjenje upotrebe fosilnih goriva mora biti apsolutni prioritet.
Ruralna područja
2.5U ruralnim područjima živi 130 milijuna ljudi, odnosno 30 % stanovništva EU-a. Ruralna su područja raznolika i na njih znatno utječe mjesto na kojem se nalaze. U mnogim područjima, osobito u južnoj Europi, klimatske promjene doprinijet će postupnom povećanju nestašice vode, pogoršanju poplava te povećanju intenziteta i učestalosti šumskih požara. U sjevernoj Europi povećana količina padalina i oluja može uzrokovati znatnu i skupu štetu na infrastrukturi, do čega će sigurno doći. Više temperature pojačat će vodeni ciklus i povećati učestalost velikih oluja. Te okolnosti ukazuju na potrebu za najbržom mogućom energetskom i digitalnom tranzicijom u ruralnim područjima.
2.6Ideja ruralne energetske tranzicije nije privukla očekivanu pozornost, što je iznenađujuće s obzirom na to da su resursi za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora uvelike povezani s ruralnim područjima. Većina infrastrukture za dobivanje energije iz obnovljivih izvora, kao što su vjetroturbine, solarne elektrane i pogoni za proizvodnju bioplina, nalazi se u ruralnim područjima. Prijenosne mreže također su značajka ruralnih područja. Mnogi stanovnici ruralnih krajeva smatraju da im se ta postrojenja nameću i da ona donose veće koristi urbanim područjima.
2.7Ruralna područja imaju različite i specifične potrebe ovisno o mjestu na kojem se nalaze i mogu se definirati na sljedeći način:
·ruralna područja koja se nalaze unutar gradskih zona dnevnih migracija (u krugu od 60 km) i čiji je razvoj povezan s gradom,
·ruralne regije koje nisu dio urbanog tržišta radne snage, ali ih karakterizira protok robe, usluga u području okoliša i ostalih gospodarskih aktivnosti u regiju i iz nje,
·udaljene ruralne regije u kojima lokalno gospodarstvo uvelike ovisi o izvozu u okviru primarnih djelatnosti, primjerice izvozu poljoprivrednih proizvoda iz regije. Stanovništvo je u tim područjima često raspršeno, a javne usluge loše.
2.8Ta različita ruralna područja suočavaju se s brojnim i raznolikim izazovima prilikom provedbe energetske tranzicije, što ukazuje na važnost pravedne tranzicije kako bi se ostvario željeni cilj.
2.9Mnoga su ruralna područja fizički izolirana te se odlikuju slabom gospodarskom raznolikošću i niskom gustoćom naseljenosti. U mnogim slučajevima niski prihodi i starenje stanovništva povećavaju ranjivost ruralnih zajednica. Osobe koje u izoliranim ruralnim područjima žive same i imaju malo društvenih interakcija golem su problem prilikom provedbe energetske tranzicije. Energetsko siromaštvo velik je problem u tim područjima.
2.10Uvođenje pametnih brojila ključna je sastavnica ruralne energetske tranzicije, a trenutačno se čini da se u ruralnim područjima taj proces odvija poprilično sporo. Osim toga, moramo osigurati da kućanstva s niskim dohotkom i osobe s ograničenim računalnim vještinama mogu na najbolji način iskoristiti pametna brojila kao dio pravedne energetske tranzicije u kojoj nitko nije zapostavljen. U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost dodijeljeno je 25 milijardi eura za potporu digitalnim vještinama i obrazovanju. Države članice trebaju namijeniti odgovarajući udio tog fonda digitalnim vještinama i osposobljavanju u području digitalne pismenosti za ruralno stanovništvo. Činjenica da neki dijelovi Europe nemaju internet situacija je koja se ne može tolerirati i to treba što prije ispraviti.
2.11EGSO je u svojem mišljenju „Ususret sveobuhvatnoj strategiji za održiv urbani i ruralni razvoj”
istaknuo da poljoprivredna, prehrambena i ruralna politika moraju biti usklađene s politikama u području klime i biološke raznolikosti. Multifunkcionalni aspekt poljoprivrede jednako je važan kao i promicanje nepoljoprivrednih aktivnosti poput osnivanja poduzeća u sektoru čiste energije kako bi se stvorila radna mjesta, a treba istražiti i potencijal e-trgovine.
2.12Komunikacija naslovljena „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a”
sadržava pakt za ruralna područja, čiji je cilj, među ostalim, poticanje teritorijalne kohezije i stvaranje novih mogućnosti za privlačenje inovativnih poduzeća. Ostvarivanje te vizije uvelike bi olakšalo pravednu energetsku tranziciju u ruralnim područjima. EGSO je pozdravio taj pristup u mišljenju „Dugoročna vizija za ruralna područja EU-a”
.
Promet
2.13Osiguravanje prijevoza u ruralnim područjima ključno je pitanje s obzirom na loš javni prijevoz, rijetku naseljenost i udaljenost od prodavaonica i usluga. Osim toga, stanovnici ruralnih područja koji rade u gradskim središtima često prelaze velike udaljenosti kako bi došli na posao.
2.14Potrebno je planiranje na lokalnoj i nacionalnoj razini kako bi se osigurao sustav multimodalnog prijevoza u svrhu prelaska na energiju iz obnovljivih izvora. Taj sustav treba obuhvaćati mogućnosti izbora i alternativna rješenja za prijevoz ljudi i robe.
2.15Posebnu pozornost u kontekstu energetske tranzicije potrebno je usmjeriti na prijevoz robe u ruralnim područjima. Primjerice, isporuka poljoprivredne opreme i prikupljanje poljoprivrednih proizvoda moraju biti važan dio planiranja energetske tranzicije. Teška teretna vozila na električni pogon i s pogonom na vodik moraju biti cilj koji treba ostvariti. Kratkoročno bi održiva biogoriva i hibridna vozila mogla doprinijeti smanjenju emisija stakleničkih plinova.
2.16Značajan porast kupnje na internetu, posebno u ruralnim područjima, ukazuje na važnost smanjenja emisija stakleničkih plinova koje proizvode dostavna vozila. Uporaba dostavnih vozila na električni pogon poslužila bi toj svrsi čim se izgradi odgovarajuća infrastruktura za punjenje. Usto, kurirske službe trebale bi financirati kupnju dostavnih vozila na električni pogon. Smanjenje emisija na sve moguće načine neodgodiv je prioritet.
2.17Prednost bi trebalo dati osiguravanju boljeg javnog prijevoza u ruralnim područjima, čime bi se omogućilo i smanjenje emisija stakleničkih plinova i socijalno uključivanje, kao i mogućnosti ruralnog razvoja. Javni prijevoz u ruralnim područjima mora se smatrati javnim dobrom u kontekstu energetske tranzicije i stoga iziskuje javno financiranje kako bi se promicao i pospješio održiv javni prijevoz.
2.18U ruralnim se područjima osobni automobili smatraju neophodnima jer bez njih u tim krajevima ne bi bio moguće živjeti. Kao prioritet trebalo bi pomoći stanovnicima ruralnih područja i potaknuti ih da se manje koriste osobnim automobilima kad je to moguće te da što prije počnu upotrebljavati vozila s niskim razinama emisija. Financijska potpora za promicanje kupnje električnih vozila mora biti jedan od ključnih ciljeva energetske tranzicije u ruralnim područjima.
2.19Skladištenje energije u baterijama djelotvoran je način za izravnavanje krivulje neto potražnje za električnom energijom iz obnovljivih izvora. U tom bi kontekstu mogla pomoći raširena uporaba električnih vozila. Kada se električna vozila osposobe za vraćanje električne energije u mrežu, vozni park na električni pogon može se upotrebljavati u svrhu skladištenja energije u baterijama uz ostale oblike tog skladištenja. Vraćanje električne energije u mrežu putem električnih vozila mora biti financijski privlačno za potrošače, kako je navedeno u Mišljenju EGSO-a o Uredbi o uvođenju infrastrukture za alternativna goriva
.
Turizam
2.20Ruralna područja često ovise o turizmu kao važnom izvoru prihoda. Stoga im je potrebna odgovarajuća infrastruktura za alternativna goriva kako bi se potaknuo turizam, a istodobno smanjile emisije stakleničkih plinova. Poduzeća za iznajmljivanje automobila trebalo bi poticati na uporabu vozila s niskom razinom emisija, po mogućnosti električnih vozila. Energetska tranzicija u ruralnim područjima zahtijeva mjere kojima će se osigurati veći prihodi od turizma.
Električna energija iz obnovljivih izvora
2.21Električna energija iz obnovljivih izvora poput vjetra, solarne energije i bioplina važna je sastavnica ruralnih krajeva. Usklađivanjem zakonodavstva među državama članicama moraju se promicati i štititi interesi proizvođača-potrošača te poticati ulaganja u infrastrukturu za energiju iz obnovljivih izvora. Prodaja proizvedene energije nacionalnoj mreži mora se omogućiti u svim državama članicama. Moraju postojati odgovarajući sustavi kompenzacije između energije iz obnovljivih izvora koju proizvode proizvođači-potrošači i potrošene energije kako bi se osigurala energetska neovisnost ruralnih područja.
2.22Dražbe za centraliziranu nabavu električne energije iz obnovljivih izvora u novije vrijeme postaju sve raširenije, a u mnogim su slučajevima na taj način smanjeni troškovi izgradnje vjetroelektrana i solarnih pogona. Općenito, razvoj električne energije u ruralnim područjima ponajprije je povezan s dekarbonizacijom energetskog sektora i ne postoje sinergije s ciljevima ruralnog razvoja. Stanovnici ruralnih područja često se protive tim aktivnostima jer ne vide znatne koristi za lokalnu zajednicu.
2.23Zadruge i ostale lokalne organizacije trebalo bi uključiti u odabir lokacija na kojima će se postaviti postrojenja za dobivanje električne energije iz obnovljivih izvora, kako na kopnenim, tako i na obalnim područjima. Lokalne zajednice trebale bi imati vlasnički udio u tim postrojenjima i od njih ostvarivati koristi na lokalnoj razini.
2.24U okviru tih velikih projekata razvoj energije iz obnovljivih izvora u prvom je redu povezan s dekarbonizacijom energetskog sektora, dok se malo pozornosti posvećuje ruralnom razvoju. Male vjetroelektrane te mali solarni i anaerobni digestori kojima upravljaju zadruge i lokalno stanovništvo mogli bi se u većoj mjeri usmjeriti na ruralni razvoj, kao i na društveno i gospodarsko uključivanje ruralnih zajednica. Potrebno je ostvariti ravnotežu tih dvaju sustava. Zajednice energije iz obnovljivih izvora i energetske zajednice građana način su za postizanje pravedne energetske tranzicije u kombinaciji s razvojem zajednice.
2.25Studija slučaja provedena u ruralnoj Švedskoj (Ejdemo i Söderholm, 2015.) pokazala je da su u nedostatku programa za dobrobit zajednice mogućnosti zapošljavanja u kontekstu ruralnog razvoja bile vrlo slabe.
2.26Energetska zajednica građana pravni je subjekt u okviru kojeg građani, MSP-ovi i lokalne vlasti u svojstvu krajnjih korisnika surađuju u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Takav je primjer Općina Feldheim (malo selo jugozapadno od Berlina), koja je postala samodostatna u pogledu energije. Na periferiji općine izgrađene su vjetroturbine, a postavljena je i neovisna mreža. Stanovnici plaćaju minimalnu cijenu električne energije. Zahvaljujući izgradnji pogona za proizvodnju bioplina selo je uspostavilo mrežu centraliziranog grijanja. To je izvrstan primjer zajednice za obnovljivu energiju na djelu koji usto pokazuje da je pristup odozdo prema gore ključan za budućnost ruralnih područja
.
2.27Reguliranjem potražnje potrošnja električne energije preusmjerava se na razdoblja u kojima sustav može zadovoljiti potražnju. Potrebno je izravnati krivulju neto potražnje za električnom energijom tijekom razdoblja najveće potražnje kako bi se izbjegli prekidi opskrbe u razdoblju veće proizvodnje zelene električne energije. Uporaba skladištenja energije u baterijama, skladištenja energije vode i pametne elektrifikacije omogućit će fleksibilnost prilikom izravnavanja krivulje neto potražnje.
2.28Obraćajući se irskim parlamentarnim zastupnicima u Dublinu, povjerenica za energetiku Kadri Simson izjavila je da je rat u Ukrajini prisilio Bruxelles da nastavi nastojanja, i ubrza ih, u vezi s okončanjem uvoza goriva iz Rusije. Rekla je da će EU, u skladu s prijedlozima o kojima tek treba postići dogovor, nastojati da do 2030. 45 % potrošnje energije dolazi iz obnovljivih izvora. To će biti povećanje u odnosu na sadašnji cilj od 32 % i više nego dvostruko od udjela od 22 % iz 2020. godine. EGSO podržava taj novi cilj, ali upozorava da se on može postići samo brzim napretkom u pogledu novih i većih ulaganja u energetsku tranziciju u ruralnim područjima.
2.29Budući da vjetar ne puše stalno, bit će potrebno rezervno rješenje. To bi mogao biti zeleni vodik, koji može zadovoljiti neujednačenu potražnju za električnom energijom te se može skladištiti dok ne bude potreban.
Poljoprivreda
2.30Poljoprivredna aktivnost ključna je za razvoj i prosperitet većine ruralnih područja. Taj se sektor ruralnog gospodarstva suočava s golemim izazovima u kontekstu ostvarenja energetske tranzicije.
2.31Nisu poduzete važne mjere za smanjenje ugljičnog otiska poljoprivrednih strojeva.
2.32Čini se da će u bliskoj budućnosti uporaba održivih biogoriva biti najbolja opcija za smanjenje emisija jer bi se, uz odgovarajuće izmjene, mogli koristiti postojeći strojevi.
2.33Proizvodnja održivih biogoriva nije jeftina, a njihova cijena može biti više nego dvostruka u odnosu na dizelska goriva. U budućnosti bi se cijene mogle malo smanjiti.
2.34Kada poljoprivredni strojevi na električni pogon u budućnosti postanu šire dostupni, emisije će se moći znatno smanjiti.
2.35S obzirom na to da je poljoprivreda uglavnom djelatnost s niskom razinom dobiti, bilo bi iznimno teško financirati kapitalne troškove prelaska na strojeve na električni pogon. Rješavanje problema financiranja prelaska na strojeve na električni pogon ili strojeve s pogonom na vodik bit će važno pitanje u okviru energetske tranzicije u ruralnim područjima.
2.36Postavljanje solarnih ploča na gospodarskim zgradama omogućilo bi poljoprivrednicima upotrebu zelene električne energije, a s obzirom na to da se u poljoprivrednom sektoru koriste velike količine električne energije, time bi se ostvario značajan napredak u energetskoj tranziciji. Sav višak mogao bi se prodavati natrag mreži.
2.37Precizna poljoprivreda pristup je upravljanju poljoprivrednim gospodarstvima koji se temelji na podacima i s pomoću kojeg je moguće poboljšati proizvodnju i prinos te smanjiti ugljični otisak poljoprivrednog sektora. Taj je pristup moguć zbog napretka u području digitalne tehnologije ostvarenog razvojem daljinske detekcije, GPS-a i satelitskih upravljačkih sustava za traktore. Svi ti elementi bit će važni za energetsku tranziciju u poljoprivredi, zajedno sa zahtjevima u pogledu ulaganja, osposobljavanja i usavršavanja.
2.38Poljoprivrednici bi mogli dobiti priliku za prodaju viška električne energije mreži s obzirom na to da proizvođači mlijeka i uzgajivači goveda na svojim gospodarskim objektima imaju velike krovove. Neki poljoprivrednici mogli bi uspostaviti partnerstvo za izgradnju postrojenja na biomasu i prodavati plin plinskoj mreži. Uporaba šumskih ostataka u postrojenjima na biomasu važna je za olakšavanje gospodarenja šumama u područjima u kojima su ti materijali dostupni.
2.39Zbog rata u Ukrajini moramo ponovno razmotriti pitanje sigurnosti opskrbe hranom u EU-u. Zemljište se prvenstveno mora koristiti za proizvodnju hrane. Ne smije doći do natjecanja između postavljanja solarnih ploča industrijskih razmjera i proizvodnje biomase u svrhu dobivanja energije iz obnovljivih izvora. Te bi se aktivnosti trebale nadopunjavati.
Biometan
2.40Biometan je bioplin iz kojeg su uklonjeni ugljikov dioksid, vodikov sulfid i voda. Može se ubrizgavati izravno u plinsku mrežu ili upotrebljavati u vozilima na plinski pogon.
2.41U blizini mjesta na kojima postoje odgovarajuće zalihe tekućeg gnoja potrebno je postaviti anaerobne digestore. Mogu se upotrebljavati i travna i kukuruzna silaža, pod uvjetom da se time ne ometa proizvodnja hrane i krmiva.
2.42Potrebna su daljnja istraživanja kako bi se povećala učinkovitost anaerobnih digestora i smanjio trošak povezan s tim procesom.
2.43Uporabu anaerobnih digestora trebalo bi promicati i financirati u okviru energetske tranzicije u ruralnim područjima.
2.44Energija iz biomase može se upotrebljavati za proizvodnju topline ili električne energije. Biomasa će imati ključnu ulogu u proizvodnji električne energije iz obnovljivih izvora.
Kuće u ruralnim područjima
2.45Mnoga kućanstva u ruralnim područjima mogla bi ugraditi tehnologije za mikroproizvodnju energije kao što su solarne ploče i male vjetroturbine, a sav višak mogao bi se prodavati natrag mreži.
2.46Kućanstvima s niskim dohotkom potrebna je financijska pomoć za postavljanje postrojenja za mikroproizvodnju energije. Time bi se omogućila značajna energetska tranzicija u ruralnim kućanstvima.
2.47Kuće u ruralnim područjima u načelu su lošije izolirane i manje energetski učinkovite od onih u urbanim sredinama. Često su to samostojeće kuće na lokacijama koje su izložene vremenskim nepogodama.
2.48U okviru energetske tranzicije potreban je opsežan program ulaganja u preuređenje kuća u ruralnim područjima radi poboljšanja izolacije i energetske učinkovitosti. Ta ulaganja bit će važan korak naprijed u smanjenju potrošnje energije i dekarbonizaciji sustava grijanja u ruralnim kućanstvima. S obzirom na vrlo visoke kapitalne troškove opsežnog plana preuređenja, za to će biti potreban program za dodjelu potpora. Kućanstvima s niskim dohotkom i kućanstvima pogođenima energetskim siromaštvom bit će potrebna posebna pomoć za ostvarivanje te tranzicije.
3.Digitalna tranzicija u ruralnim područjima
3.1Europska komisija predstavila je 2021. godine svoju viziju digitalne transformacije Europe do 2030. U njoj je prije svega istaknula da zakonodavnim prijedlozima o Aktu o digitalnim tržištima i Aktu o digitalnim uslugama treba osigurati sigurniji digitalni prostor u kojem se štite temeljna prava korisnika te utvrditi jednake uvjete za europska poduzeća u digitalnom svijetu.
3.2Kako bi se rastuće svjetsko stanovništvo prehranilo uz minimalan učinak na okoliš i na način kojim se promiče ugljična neutralnost, u ruralnim je područjima potrebna digitalna i tehnološka infrastruktura kako bi se olakšala učinkovita i precizna uporaba resursa u poljoprivredi. Međutim, unatoč tome što 30 % europskog stanovništva živi u ruralnim područjima i što ona čine 80 % teritorija 27 država članica, u njima se javljaju veće teškoće u pogledu digitalizacije koje će, ako ih se ne riješi, ugroziti digitalne ambicije Europe. Europski zakonodavni okvir za Akt o digitalizaciji u ruralnim područjima osmišljen je kako bi se riješile te poteškoće promicanjem:
·zajamčene jednake pokrivenosti širokopojasnom mrežom u svim regijama Europe: pokrivenost je trenutačno dobra u velikim urbanim središtima, dok je u ruralnim područjima slaba. Da bi se ostvarili ciljevi digitalizacije, taj se problem mora hitno riješiti kako se ne bi stvorile još veće razlike među regijama;
·infrastrukture: osiguravanje privatnih ulaganja u razvoj infrastrukture „posljednjeg kilometra”, uzimajući u obzir nefinancijske koristi poput vanjskih socioekonomskih učinaka;
·izgradnje kapaciteta: poboljšanje digitalne pismenosti stanovnika ruralnih područja;
·prilagođenosti: promicanje razvoja aplikacija usklađenih s potrebama poljoprivrednih i ruralnih zajednica, koje u maloj mjeri upotrebljavaju digitalne usluge osmišljene za urbana područja.
3.3Poput Akta o digitalnim tržištima i Akta o digitalnim uslugama, i Akt o digitalizaciji u ruralnim područjima, kao zakonodavni mehanizam Europske komisije, bit će skup pravila, obveza i odgovornosti kojim će se europskim ruralnim područjima nastojati osigurati dostupnost skupa inicijativa, alata i pristupa jer ona, zbog niske gustoće naseljenosti, s gospodarskog stajališta nisu pogodna za privatna ulaganja. Na taj će se način Aktom osigurati digitalizacija u ruralnim područjima, u kojima je potreba za njom obrnuto proporcionalna ostvarenoj financijskoj dobiti.
3.4Konačno, Akt o digitalizaciji u ruralnim područjima bit će glavni prethodnik europskog zelenog plana, strategije „od polja do stola” i ugljične neutralnosti Europe do 2050. s obzirom na to da će prelazak na pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav biti moguć samo ako su tehnologija i digitalizacija dostupne i pristupačne poljoprivrednom i ruralnom svijetu.
3.5Kako je istaknuto u mišljenju EGSO-a „Unapređivanje uključive, sigurne i pouzdane digitalizacije za sve”, važnost digitalizacije ne može se podcijeniti jer se njome može „poduprijeti povećanje mobilnosti na tržištu rada, povećati produktivnost i fleksibilnost na radnom mjestu i omogućiti integraciju poslovnog i privatnog života ako radnici rade na daljinu, od kuće”. Za to je potreban sveobuhvatan skup digitalnih vještina, neovisno o tome žive li radnici u urbanim ili ruralnim područjima. Međutim, na udaljenim lokacijama postoje dodatne višedimenzionalne prepreke. EGSO stoga poziva na osmišljavanje namjenskog programa za razvoj digitalnih vještina kako bi se pružila potpora europskim građanima koji žive u ruralnim područjima. Taj bi pristup, koji bi trebao biti u središtu Akta o digitalnim ruralnim područjima, trebao istodobno pomoći u premošćivanju digitalnog jaza i u iskorištavanju prednosti digitalne transformacije društva.
Bruxelles, 21. rujna 2022.
Christa SCHWENG
Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
_____________