|
MIŠLJENJE
|
|
Europski gospodarski i socijalni odbor
|
|
Digitalizacija prekogranične pravosudne suradnje
|
|
_____________
|
|
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o digitalizaciji pravosudne suradnje i pristupa pravosuđu u prekograničnim građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima te o izmjeni određenih akata u području pravosudne suradnje
[COM(2021) 759 final – 2021/0394 (COD)]
Prijedlog direktive Europskog parlamenta i Vijeća o izmjeni Direktive Vijeća 2003/8/EZ, okvirnih odluka Vijeća 2002/465/PUP, 2002/584/PUP, 2003/577/PUP, 2005/214/PUP, 2006/783/PUP, 2008/909/PUP, 2008/947/PUP, 2009/829/PUP i 2009/948/PUP i Direktive 2014/41/EU Europskog parlamenta i Vijeća u pogledu digitalizacije pravosudne suradnje
[COM(2021) 760 final – 2021/0395 (COD)]
|
|
|
|
SOC/711
|
|
|
|
Izvjestitelj: Maurizio MENSI
|
|
Zahtjev za savjetovanje:
|
Europska komisija, 02/05/2022
|
|
Pravna osnova:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
03/05/2022
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
19/05/2022
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
569
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
198/0/1
|
1.Zaključci i preporuke
1.1EGSO se slaže s pristupom Komisije i ciljevima koji se žele postići Prijedlogom uredbe. Međutim, smatra da je potrebno zajamčiti odgovarajuće mjere u pogledu sljedećih aspekata: a) sigurnost i povjerljivost, s obzirom na osjetljivu prirodu nekih sudskih rasprava, b) otvoreno pravosuđe, tj. potreba da se predviđenim sustavom osigura poštovanje načela otvorenog pravosuđa u smislu sudjelovanja, promatranja i dostupnosti, c) digitalni jaz, kako bi se svima osigurao pristup tehnologijama i mjerama potpore. Tako bi se izbjeglo da niska razina digitalnih vještina i ograničen pristup tehnologiji te niska razina pismenosti i pravnog znanja povećaju prepreke pristupu digitalnim uslugama i ugroze ciljeve koji se žele postići.
1.2S obzirom na osjetljivu prirodu određenih vrsta sudskih rasprava, od ključne su važnosti sigurnost korištenih tehnoloških sustava i povjerljivost (naročito osobnih) podataka. Iznimno je važna i pažljiva procjena internetske platforme koja će se upotrebljavati.
1.3Treba osigurati, s jedne strane, da subjekt zadužen za operativno upravljanje dijelovima sustava ne obrađuje podatke i, s druge strane, da je dostupna odgovarajuća širina pojasa s obzirom na to da minimalni prekid ili nejasnoća mogu ograničiti sposobnost sustava da pruži odgovarajuću uslugu.
1.4Ključno je na odgovarajući način zaštititi sustave, mreže i podatke od mogućih kibernapada i osigurati cjelovitost podataka koji se prenose i pohranjuju na temelju primjenjivih pravila o zaštiti osobnih podataka i kibersigurnosti. Predmetni IT sustavi i digitalne komunikacijske tehnologije također moraju biti dostupni u skladu sa zahtjevima iz Direktive o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga i iz Direktive o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora te u skladu sa zahtjevima Konvencije Ujedinjenih naroda o pravima osoba s invaliditetom od 13. prosinca 2006.
1.5Predviđenim sustavom mora se osigurati usklađenost s načelom otvorenog pravosuđa (u smislu sudjelovanja, promatranja i dostupnosti), kako u pogledu pristupa pravosudnom sustavu općenito tako i s posebnim naglaskom na javnim raspravama. Stoga treba svima osigurati pristup tehnologijama i mjerama potpore.
1.6Ključno je zadržati mogućnost korištenja kanala komunikacije u papirnatom obliku za fizičke i pravne osobe i pružati informacije u pristupačnom formatu kako bi se pristup pravosuđu osigurao za sve, uključujući ranjive osobe, djecu i osobe kojima je potrebna tehnička pomoć, koje žive u udaljenim područjima ili koje nemaju pristup digitalnim sredstvima ili potrebnim vještinama.
1.7Osposobljavanje pravosudnih djelatnika u području prava EU-a ključan je alat za osiguravanje ispravne i djelotvorne primjene Uredbe. U tu je svrhu potrebno pravodobno organizirati ciljane aktivnosti osposobljavanja za sve pravosudne djelatnike uključene u aktivnosti predviđene Prijedlogom uredbe. Čini se da je osobito potrebno posebno osposobljavanje usmjereno na potrebe ranjivih osumnjičenika, optuženika, svjedoka ili žrtava kako bi im se osigurao djelotvoran pristup pravosuđu digitalnim sredstvima.
1.8U suštini, cilj je predloženog djelovanja poboljšati učinkovitost pravosudnog sustava u smislu smanjenja i pojednostavnjenja administrativnog opterećenja, skraćivanja trajanja i smanjenja troškova rješavanja predmeta i njegov rezultat mora biti bolji i ravnopravniji pristup pravosuđu. U tom pogledu, ne dovodeći u pitanje gore navedeno, EGSO smatra da predloženo djelovanje donosi korist za prekograničnu trgovinu i konkurentnost europskog gospodarskog i socijalnog sustava.
2.Opće napomene
2.1Sadržaj Uredbe
2.1.1Predloženom uredbom utvrđuje se pravni okvir za elektroničku komunikaciju u kontekstu postupaka prekogranične pravosudne suradnje u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima te pristup pravosuđu u građanskim i trgovačkim stvarima s prekograničnim implikacijama kako je uređeno postojećim pravom.
2.1.2Uredbom se utvrđuju i pravila o upotrebi i priznavanju elektroničkih usluga povjerenja, pravnim učincima elektroničkih dokumenata i upotrebi videokonferencije ili druge dostupne tehnologije za komunikaciju na daljinu za saslušanje osoba u građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima. Međutim, Uredbom nisu obuhvaćena pravila za izvođenje dokaza u građanskim i trgovačkim stvarima te se njome ne uvode novi postupci.
2.1.3Kako bi bila sigurna i pouzdana, Uredba se oslanja na decentralizirani IT sustav koji se sastoji od interoperabilnih IT sustava i pristupnih točaka za koje su odgovorne i kojima upravljaju pojedinačne države članice, agencije i tijela Unije, putem kojih se odvija prekogranična razmjena između nadležnih tijela država članica.
2.1.4Predviđena je europska elektronička pristupna točka na europskom portalu e-pravosuđe, koja je dio tog decentraliziranog IT sustava i koju sve fizičke i pravne osobe mogu u jednakim uvjetima upotrebljavati za elektroničku komunikaciju sa sudovima i nadležnim tijelima u građanskim i trgovačkim stvarima s prekograničnim implikacijama.
2.1.5Sudovi i nadležna tijela država članica stoga su obvezni u sudskim postupcima prihvatiti elektroničku komunikaciju, koja se smatra jednakovrijednom komunikaciji u papirnatom obliku. Međutim, ostaje diskrecijsko pravo fizičkih osoba da se odluče za sredstva elektroničke komunikacije ili da se koriste komunikacijom u papirnatom obliku, što nadležna tijela ni u kojem slučaju ne mogu odbiti.
2.1.6Uredbom se utvrđuju i uvjeti za upotrebu videokonferencije ili druge tehnologije za komunikaciju na daljinu u prekograničnim građanskim i trgovačkim postupcima. Utvrđena su i pravila o saslušanju osumnjičenika, optuženika ili osuđenika i saslušanju djece putem videokonferencije ili druge tehnologije za komunikaciju na daljinu.
2.2Kontekst
2.2.1Regulatorna inicijativa temelji se na postavci da bi pojedinci i pravni subjekti trebali moći brzo, troškovno učinkovito i transparentno te bez diskriminacije ostvarivati svoja prava i ispunjavati svoje obveze. Osim toga, učinkovit pristup pravosuđu u razumnom roku ključan je aspekt prava na pošteno suđenje, koje je utvrđeno člankom 47. Povelje Europske unije o temeljnim pravima.
2.2.2Na razini EU-a već postoji skup instrumenata osmišljenih da poboljšaju pravosudnu suradnju i pristup pravosuđu u prekograničnim građanskim, trgovačkim i kaznenim stvarima. Nekima od njih uređuje se komunikacija među tijelima, što u nekim slučajevima uključuje i komunikaciju s agencijama i tijelima EU-a za pravosuđe i unutarnje poslove (PUP). Međutim, većina tih instrumenata ne predviđa da se ta komunikacija odvija digitalnim sredstvima, a čak i kad to predviđaju, nedostaju sigurni i pouzdani digitalni kanali komunikacije ili nije predviđeno priznavanje elektroničkih dokumenata, potpisa i pečata.
2.2.3Zdravstvena kriza pokazala je i da slučajevi više sile utječu na neometano funkcioniranje pravosudnih sustava država članica zbog potpune zabrane kretanja stanovništva. Zdravstvena kriza utjecala je i na pravosudnu suradnju i pristup pravosuđu u prekograničnim sporovima EU-a te je iznijela na vidjelo potrebu da se osigura sigurna, trajna i otporna komunikaciju, među ostalim i kako bi se izbjeglo ugrožavanje neometanog poslovanja.
2.2.4U tom pogledu, pravilima iz prijedloga nastoji se poboljšati pristup pravosuđu u jednakim uvjetima te učinkovitost i otpornost komunikacijskih tokova svojstvenih pravosudnoj suradnji u EU-u. Upotrebom digitalnih tehnologija smanjuje se administrativno opterećenje pravosudnih sustava, skraćuje se vrijeme obrade predmeta, komunikacija postaje sigurnija i pouzdanija te se automatizira postupanje u predmetima.
2.2.5Inicijativa Komisije proizlazi i iz potrebe da se izbjegne da razvoj informatičkih rješenja na nacionalnoj razini dovede do fragmentiranih rješenja koja nisu kompatibilna s potrebom za osiguravanjem jedinstvenog djelovanja na razini EU-a.
2.2.6Prijedlogu uredbe prethodila je Komunikacija o digitalizaciji pravosuđa u EU-u iz prosinca 2020., kojom se osuvremenjuje regulatorni okvir za prekogranične postupke EU-a u građanskom, trgovačkom i kaznenom pravu, u skladu s načelom „digitalizacija kao standard“, i prepoznaje potreba za izbjegavanjem svih oblika socijalne isključenosti. Ovim se prijedlogom dopunjuje i Prijedlog uredbe o računalnom komunikacijskom sustavu za prekogranične građanske i kaznene postupke (takozvani sustav e-CODEX) te je u skladu s Uredbom eIDAS jer se njime uvode odredbe o upotrebi usluga povjerenja. Komisija je u lipnju 2021. donijela i Prijedlog o izmjeni Uredbe eIDAS radi uspostave okvira za europski digitalni identitet.
2.3Posebne napomene
2.3.1EGSO se slaže s pristupom Komisije i ciljevima koji se žele postići. Također smatra da je ključno zaštititi i zajamčiti niže navedene elemente.
2.4Obrada podataka i kibersigurnost
2.4.1Za provedbu Uredbe potrebno je uspostaviti i održavati decentralizirani IT sustav sastavljen od mreže nacionalnih IT sustava i interoperabilnih pristupnih točaka za koje je odgovorna i kojima upravlja svaka država članica, institucija ili agencija EU-a, radi sigurne i pouzdane prekogranične razmjene informacija. Važno je osigurati da subjekt zadužen za operativno upravljanje komponentama sustava ne pohranjuje i ne obrađuje podatke, i da je korišteni hardver prikladan za potporu IT sustavu. EGSO pozdravlja činjenicu da se prijedlogom predviđa da će Komisija, ako države članice još nisu razvile odgovarajuće nacionalne IT sustave, staviti na raspolaganje referentni implementacijski softver koji države članice mogu koristiti ako žele.
2.4.2Važna je dostupnost odgovarajuće širine pojasa (što je skupa komponenta usluga videoveze). Preporučena širina pojasa mora biti najmanje 1,5 – 2 megabita u sekundi za IP mreže (ili najmanje 384 kilobita u sekundi za ISDN mreže). Sustave za videovezu trebalo bi projektirati s maksimalnim kapacitetom širine pojasa, a i za sustave s maksimalnim kapacitetom trebalo bi uzeti u obzir pouzdanost i učinkovitost mrežne veze jer najmanji prekid ili neusklađenost mogu ograničiti sposobnost sustava da pruži dobru uslugu.
2.4.3EGSO stoga ističe da je potrebno osigurati tehničku prikladnost za digitalnu komunikaciju koja se upotrebljava i zaštititi sustave, mreže i podatke od kibernapada, imajući na umu da su slabosti dvaju predviđenih sustava, na papiru (fizički) i u podacima (u digitalnom načinu rada), potpuno različite te da se sustavi i mreže moraju zaštititi jamčenjem cjelovitosti podataka koji se u njima prenose i pohranjuju, na temelju važećih pravila o zaštiti osobnih podataka. Predmetni IT sustavi i digitalne komunikacijske tehnologije također moraju biti dostupni u skladu sa zahtjevima iz Direktive o zahtjevima za pristupačnost proizvoda i usluga i iz Direktive o pristupačnosti internetskih stranica i mobilnih aplikacija tijela javnog sektora.
2.4.4Kao što je EGSO već istaknuo u svojem mišljenju SOC/573 „Paket o interoperabilnosti“ od 23. svibnja 2018., s obzirom na osjetljivu prirodu razmijenjenih informacija ključno je zajamčiti poštovanje pravila o zaštiti osobnih podataka kao i sigurnost svih uključenih podataka i sustava.
2.4.5Videoprijenosi bi, ne samo u kaznenim postupcima nego i u građanskim i trgovačkim stvarima, trebali biti zaštićeni od nezakonitog presretanja koje provode treće strane upotrebom odgovarajućih tehničkih sredstava proporcionalnih svakom konkretnom slučaju. U tom bi pogledu trebalo osigurati usklađenost s postojećim pravilima o kibersigurnosti i sadržajem predložene Direktive NIS 2.
2.5Osposobljavanje
2.5.1EGSO naglašava da je osposobljavanje pravosudnih djelatnika u području prava EU-a ključan alat za osiguravanje ispravne i djelotvorne primjene Uredbe. Komisija je u cilju pripreme pravosudnih djelatnika za buduće izazove donijela i europsku strategiju za pravosudnu izobrazbu za razdoblje 2021. – 2024. kako bi ih se obučilo za upotrebu digitalnih alata u svakodnevnom radu. U tu je svrhu ključno pravodobno organizirati ciljane aktivnosti osposobljavanja za sve pravosudne djelatnike uključene u aktivnosti predviđene Prijedlogom uredbe.
2.5.2Čini se da je osobito potrebno posebno osposobljavanje usmjereno na potrebe ranjivih osumnjičenika, optuženika, svjedoka ili žrtava kako bi im se osigurao djelotvoran pristup pravosuđu digitalnim sredstvima.
2.6Digitalni i papirnati alat
2.6.1Cilj je Prijedloga uredbe bez ikakve diskriminacije omogućiti fizičkim i pravnim osobama digitalnu komunikaciju sa sudovima i nadležnim tijelima i sudjelovanje u raspravama putem videokonferencije ili druge dostupne tehnologije za komunikaciju na daljinu bez dodatnih posebnih troškova osim onih povezanih s upotrebom računala i pristupom internetu.
2.6.2EGSO smatra ključnim da se ipak zadrži mogućnost korištenja kanala komunikacije u papirnatom obliku za fizičke i pravne osobe i da se informacije pružaju u pristupačnim formatima kako bi se pristup pravosuđu osigurao za sve, uključujući ranjive osobe, djecu i osobe kojima je potrebna tehnička pomoć, koje žive u udaljenim područjima ili koje nemaju pristup digitalnim sredstvima ili potrebnim vještinama.
2.6.3Kad je riječ o videokonferencijama, koje se sustavno uvode u mnogim zemljama, također u svrhu pravosudne suradnje, treba napomenuti da, prema mišljenju Europskog suda za ljudska prava, sudjelovanje tuženika u postupcima putem videokonferencijske veze nije u suprotnosti s Konvencijom, ali njezino korištenje mora imati legitimnu svrhu. Sudovi koji se koriste videokonferencijama trebali bi usto nastaviti poboljšavati kvalitetu videokonferencija i primjenjivati šifriranje videosignala kako bi se izbjeglo presretanje. U svojem mišljenju br. 14 (2011.) „Pravosuđe i informacijska tehnologija (IT)“ Savjetodavno vijeće europskih sudaca (CCJE) naglašava da uvođenje IT-a na sudove u Europi ne bi smjelo ugroziti ljudske i simbolične vrijednosti pravosuđa. Ako korisnici pravosuđe doživljavaju kao isključivo tehničko, bez njegove stvarne i temeljne funkcije, postoji opasnost da se ono dehumanizira.
2.6.4U Sjedinjenim Američkim Državama videoveze se uglavnom upotrebljavaju za rasprave o određivanju jamčevine kako bi se smanjili troškovi i rizici prijevoza optuženika iz zatvora do suda. Znanstvenici s američkog sveučilišta Northwestern proučili su visine iznosa jamčevine prije i nakon uvođenja videoveze i zaključili da su se uz videokonferencije iznosi u prosjeku povećali za 51 %. Videokonferencije imaju učinak dehumanizacije i stavljaju optuženike u nepovoljan položaj u vizualnom i auditivnom smislu. U raspravama u vezi s imigracijom, ako se te osobe pojavljuju u videokonferencijama vjerojatnije je da će biti protjerane nego kada se osobno pojave, a isto vrijedi i za osobe koji traže azil. Važno je i ono što ljudi na sudu mogu vidjeti i čuti. Za funkciju zvuka nekih tehnologija za videokonferencije upotrebljava se filtar srednje pojasne širine kojim se isključuju niske i visoke govorne frekvencije, koje se obično upotrebljavaju za prijenos emocija, kao što je vidljivo iz izvješća koje je naručilo Ministarstvo pravosuđa SAD-a 2015. o raspravama putem videoprijenosa.
2.6.5Kad je riječ o korištenom softveru, treba napomenuti da dostupnost softverskih rješenja otvorenog koda, koja su u pogledu pouzdanosti i točnosti usporediva s najboljim industrijskim proizvodima, ima prednost da omogućava „upotrebu“ izravno na podatkovnim centrima i mrežama ili na infrastrukturi kojom se upravlja zajedno s javnom upravom ili kojom upravlja javna uprava. Takvim bi se rješenjem izbjegli rizici od prekograničnih tokova unutar ili izvan EU-a povezani s rješenjima u oblaku neeuropskih poduzeća (čime bi se izbjegla primjena američkog zakona Cloud Act).
2.7Povećanje učinkovitosti i konkurentnosti
2.7.1EGSO se slaže s Komisijom da upotreba alata za digitalnu komunikaciju u sudovima i nadležnim tijelima u državama članicama nesumnjivo može doprinijeti većoj učinkovitosti pravosudnog sustava jer je njihova svrha smanjiti kašnjenja i administrativno opterećenje, povećati pojednostavnjenje i ubrzati razmjenu informacija među nadležnim tijelima te smanjiti vrijeme i troškove obrade predmeta. Valja podsjetiti da je komunikacija na daljinu tijekom tekuće krize omogućila nastavak osiguravanja pristupa pravosuđu i zajamčila njegovu kvalitetu, učinkovitost i neovisnost kao ključne elemente vladavine prava i vrijednosti na kojima se temelji Europska unija.
2.7.2EGSO također smatra da su učinkoviti pravosudni sustavi ključni za provedbu europskog prava, kako je istaknuto u Komunikaciji Europske komisije „Pregled stanja u području pravosuđa u EU-u za 2019.“ od 26. travnja 2019., u kojoj se pruža godišnji pregled pokazatelja relevantnih za neovisnost, kvalitetu i učinkovitost pravosudnih sustava na temelju podataka Europske komisije Vijeća Europe za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ).
2.7.3U tom se smislu smatra da mogućnost da fizičke i pravne osobe uključene u prekogranične transakcije imaju koristi od boljeg i ravnopravnijeg pristupa pravosuđu, nižih troškova i bržih postupaka za ostvarivanje svojih prava koristi prekograničnoj trgovini i poboljšava konkurentnost gospodarskog sustava općenito.
2.8Zaključno, EGSO napominje da bi se Prijedlogom trebale predvidjeti odgovarajuće zaštitne mjere za sljedeće aspekte:
a)sigurnost korištene tehnologije. Sigurnost i povjerljivost ključne su s obzirom na osjetljivu prirodu nekih sudskih rasprava. Jednako je važno i da informatički stručnjaci pažljivo procijene internetsku platformu koja će se upotrebljavati;
b)otvoreno pravosuđe. Predviđenim sustavom mora se osigurati usklađenost s načelom otvorenog pravosuđa (u smislu sudjelovanja, promatranja i dostupnosti);
c)digitalni jaz. Niska razina digitalnih vještina i ograničen pristup tehnologiji te niska razina pravne pismenosti i znanja mogu povećati prepreke pristupu digitalnim uslugama i ugroziti ciljeve koji se žele postići. Stoga svima treba osigurati pristup tehnologijama i mjerama potpore.
Bruxelles, 19. svibnja 2022.
Christa Schweng
Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
_____________