NAT/832
Smanjenje rizika od krčenja i propadanja šuma povezanih s proizvodima koji se stavljaju na tržište EU-a
MIŠLJENJE
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određenih roba i proizvoda povezanih s krčenjem i propadanjem šuma te o stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 995/2010
[COM(2021) 706 final - 2021/0366(COD)]
|
|
|
|
|
|
|
|
Kontakt:
|
nat@eesc.europa.eu
|
|
Administrator/ica:
|
Judit CARRERAS GARCIA
|
|
Datum dokumenta:
|
15/02/2022
|
Izvjestitelj: Arnold PUECH d'ALISSAC
Suizvjestitelj:
Florian MARIN
|
Zahtjev za savjetovanje:
|
Europski parlament 17/01/2022
Europsko vijeće 17/01/2022
|
|
Pravna osnova:
|
članak 192. stavak 1. i članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
Nadležna Stručna skupina:
|
Stručna skupina za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
09/02/2022
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
DD/MM/2022
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
…/…/…
|
1.Zaključci i preporuke
1.1Europski gospodarski i socijalni odbor pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe. Zakonodavna inicijativa Komisije pravodobna je i vrlo relevantna.
1.2Iako razumije da Europska komisija nastoji uspostaviti ravnotežu između lakoće provedbe i učinkovitosti, Odbor smatra da bi područje primjene Uredbe trebalo proširiti:
-uredba ne bi trebala obuhvaćati samo krčenje i propadanje šuma. Zabranom koja sprječava njihovo stavljanje na europsko tržište trebali bi biti obuhvaćeni i proizvodi i roba čija je proizvodnja dovela do uništenja drugih visokovrijednih ekosustava očuvanja, kao što su savane, močvarna područja, tresetišta, šume mangrova ili priobalna područja;
-važna roba čija proizvodnja ugrožava šume, poput kukuruza, šećera i kaučuka, trebala bi biti uključena u područje primjene uredbe od njezina stupanja na snagu. Nadalje, potrebno je proširiti popis dobivenih iz tih proizvoda, a uredba bi trebala obuhvatiti proizvode od životinja koje se hrane robom čija proizvodnja ugrožava šume kako bi se izbjeglo izmještanje u druge regije i nepošteno tržišno natjecanje;
-uz krčenje i propadanje šuma, uredba se mora odnositi i na druga vrlo važna društvena i okolišna pitanja povezana s proizvodnjom obuhvaćenih proizvoda. To je još važnije zbog ljudskih prava, pravednog postupanja prema radnicima i pitanja prava radnika. Zahtijevanje zakonitosti samo u zemlji proizvođaču, kako je predviđeno u prijedlogu, nije dovoljno iz potpuno istih razloga iz kojih nije dovoljno za sprečavanje krčenja šuma.
1.3Učinkovitost i djelotvornost predloženog zakonodavstva ovisi o prioritetu koji mu se daje u državama članicama i o operativnim kapacitetima nadležnih tijela u svakoj državi članici. Kao glavni prioritet mora se osigurati da sve države članice provode učinkovitu i djelotvornu kontrolu, da izdvajaju potrebna sredstva za ovu inicijativu i da su u svim državama članicama uspostavljeni sustavi prije stupanja uredbe na snagu.
1.4Europa ni izbliza nije najveći kupac mnogih roba i kod takve robe bi izolirane europske mjere na strani potražnje mogle imati tek ograničen učinak na krčenje šuma. Politička suradnja i usklađivanje inicijativa na strani potražnje s drugim velikim zemljama uvoznicama trebali bi biti glavni prioritet.
1.5Ispunjavanje europskih zahtjeva za dokumentacijom bit će izazov za zemlje i regije proizvođače, a posebno za poljoprivrednike i maloposjednike. EGSO smatra da se trošak predložene uredbe ne bi trebao prenijeti na male poljoprivrednike koji jedva zarađuju za život.
Europa mora surađivati sa zemljama proizvođačima i ponuditi svoju pomoć i suradnju u provedbi mjera potrebnih za ispunjavanje europskih zahtjeva. Komisija bi trebala prepoznati potencijalnu ulogu maloposjednika, među ostalim žena, kao nositelja promjene i osigurati njihovo učinkovito, slobodno, značajno i informirano sudjelovanje. Proizvođačima u siromašnim zemljama trebalo bi dati dovoljno vremena da se prilagode.
Uloga certificiranja i utjecaj predložene uredbe na poljoprivrednike, uključujući maloposjednike i lokalne zajednice, moraju se procijeniti ex-ante, a zaključci iz tih procjena moraju se integrirati u uredbu prije njezinog stupanja na snagu.
1.6Kazne bi trebale biti odvraćajuće. Istodobno, sankcije i nulta tolerancija ne bi trebali dovesti do izbjegavanja rizika. Ako kupci za europsko tržište u potpunosti izbjegavaju područja s nezanemarivim rizikom od krčenja šuma, poljoprivrednicima i maloposjednicima u udaljenim područjima prijeti rizik od zapostavljanja. Nadalje, Europa riskira da propusti priliku da pomogne u prelasku na održivije obrasce proizvodnje u područjima u kojima je to od najveće važnosti.
1.7Europa ima strukturni nedostatak bjelančevina koji se trenutno nadoknađuje uvezenom hranom za životinje bogatom bjelančevinama, dio koje dolazi iz regija s rizikom od krčenja šuma.
Europa mora povećati svoj stupanj samodostatnosti u pogledu biljnih bjelančevina. Europska unija trebala bi razviti i namjensku strategiju, povezanu s programom Obzor Europa i inovacijskim fondom EU-a, za razvoj, povećanje proizvodnje i stvaranje utrživih novih izvora bjelančevina. To bi moglo uključivati ekološki prihvatljivo biorafiniranje višegodišnjih trava i raširenu proizvodnju bjelančevina iz mikroalgi koje se hrane metanom.
1.8Izuzeća za mala i srednja poduzeća te pojednostavljeni postupak dužne pažnje u okviru sustava ocjenjivanja zemalja prema referentnim vrijednostima ne bi trebali dovesti do rupa u propisima koje bi mogle učiniti uredbu neučinkovitom. Istodobno, uredbom ne bi trebalo nametati nepotrebna administrativna opterećenja i troškove. Komisija bi trebala pažljivo procijeniti jesu li odredbe u pogledu geolokalizacije do pojedinačnih zemljišnih čestica i određenih zahtjeva u pogledu dokaza u niskorizičnim zemljama proporcionalne ili potrebne.
1.9EGSO smatra da bi socijalni partneri i civilno društvo trebali imati konkretnu ulogu u praćenju učinkovitosti smanjenja krčenja šuma. Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija trebali bi postati članovi višedioničke platforme Europske komisije. Platforma bi trebala imati središnju ulogu u nadzoru provedbe zakonodavstva. Dionicima platforme trebalo bi osigurati podršku uporabom satelitskih podataka, vodeći računa o vlasništvu nad podacima. Države članice moraju zauzeti zajednički pristup kako bi se utvrdilo zdravlje i stanje šuma.
1.10Uredba mora biti u skladu sa sporazumima koje je EU sklopio sa svojim trgovinskim partnerima. Održavanje pravednog i održivog međunarodnog trgovinskog sustava koji dobro funkcionira od velikog je interesa za EU kao velikog uvoznika i najvećeg izvoznika.
2.Uvod
2.1Europska komisija objavila je 17. studenog 2021. Prijedlog uredbe Europskog parlamenta i Vijeća o stavljanju na raspolaganje na tržištu Unije i izvozu iz Unije određene robe i proizvoda povezanih s krčenjem i propadanjem šuma i stavljanju izvan snage Uredbe (EU) br. 995/2010.
2.2Inicijativa se spominje u komunikaciji Komisije „Pojačanje djelovanja EU-a za zaštitu i obnovu svjetskih šuma” iz srpnja 2019. Prijedlog je dio europskog zelenog plana, Strategije EU-a za bioraznolikost i strategije „od polja do stola”, a odražava i određene važne elemente Rezolucije Europskog parlamenta od 22. listopada 2020. s preporukama Komisiji o pravnom okviru EU-a za zaustavljanje i preokretanje globalnog krčenja šuma koje je uzrokovao EU.
2.3Uredbom se želi suzbiti krčenje i propadanje šuma prouzročeno potrošnjom i proizvodnjom u EU-u. Očekuje se da će se time smanjiti emisije stakleničkih plinova i globalni gubitak biološke raznolikosti. Cilj je inicijative nakon 31. prosinca 2020. smanjiti potrošnju proizvoda iz lanaca opskrbe povezanih s krčenjem ili propadanjem šuma i povećati potražnju EU-a za trgovanje robom i proizvodima koji se proizvode na zakonit način koji ne podrazumijeva krčenje šuma.
2.4Predloženom uredbom definiraju se pojmovi „šuma”, „krčenje šuma”, „posađena šuma” i „plantažna šuma”, koje se temelje na definicijama tih pojmova FAO-a, ali uz neke važne promjene. Definicija pojma „propadanje šuma” znatno odstupa od definicije FAO-a. Relevantna roba i proizvodi mogu se staviti ili učiniti dostupnima na tržištu Unije ili izvoziti samo ako su ispunjeni svi sljedeći uvjeti:
·proizvodi ili roba nisu povezani s krčenjem šuma,
·proizvedeni su u skladu s relevantnim zakonodavstvom zemlje proizvodnje,
·obuhvaćeni su izjavom o dužnoj pažnji.
2.5„Relevantna“ roba i proizvodi – područje primjene uredbe – popisani su u članku 1.: goveda, kakao, kava, palmino ulje, soja i drvo. U Prilogu 1. navode se i određeni „relevantni proizvodi” koji sadržavaju relevantnu robu ili su bili hranjeni relevantnom robom ili su od nje izrađeni, uz upućivanje na oznaku HS proizvoda.
Odluka o području primjene uredbe donesena je nakon što su procijenjeni parametri koji će joj omogućiti da na najdjelotvorniji način smanji doprinos Unije krčenju i propadanju šuma zbog robe i proizvoda i nakon što je procijenjen kapacitet Komisije (ili njegov nedostatak) za istraživanje mogućeg učinka primjene uredbe na sve dobivene proizvode.
Popis dobivenih proizvoda u Prilogu 1. revidirat će se najkasnije dvije godine nakon stupanja Uredbe na snagu. Komisija može donijeti delegirane akte kako bi uključila dodatne „relevantne proizvode”.
2.6Dužna pažnja za subjekte uključuje prikupljanje informacija, dokumenata i podataka te mjere procjene rizika i mjere za smanjenje rizika. Informacije potrebne za ispunjavanje zahtjeva iz uredbe uključuju podatke o dobavljaču, identifikaciju zemlje proizvodnje i geolokacijske koordinate svih zemljišnih parcela na kojima se proizvode relevantna roba i proizvodi, kao i datum i vremensko razdoblje proizvodnje. MSP-ovi koji se bave trgovinom podlijegat će blažim obvezama dužne pažnje.
2.7Sustav dužne pažnje temelji se na rezultatima i podrazumijeva obvezu subjekata da utvrde da rizik ne postoji ili da postoji samo „zanemariv rizik” od toga da roba i proizvodi nisu zakoniti i da nisu povezani s krčenjem šuma. Gospodarski subjekti koji tu obvezu ne ispune ne smiju relevantnu robu i proizvode stavljati na tržište EU-a ili ih iz njega izvoziti.
2.8Predloženom uredbom uvodi se sustav ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima za pojedinu zemlju koji će omogućiti Komisiji da zemlje ili određena podnacionalna područja kategorizira prema obrascima krčenja šuma povezanima s obuhvaćenim relevantnim proizvodima. Postojat će tri kategorije rizika – niski, srednji i visoki. Obveze tijela država članica i subjekata razlikovat će se ovisno o razini rizika zemlje ili regije proizvodnje, uz pojednostavljenu dužnu pažnju za zemlje i regije niskog rizika i pojačan nadzor za nadležna tijela u pogledu uvoza iz zemalja visokog rizika.
2.9Uredba uključuje obveze država članica da putem svojih nadležnih tijela osiguraju učinkovite provjere robe i proizvoda, uključujući izradu plana s pristupom koji se temelji na riziku. Isto tako, nadležna tijela moraju provjeravati subjekte. Države članice moraju osigurati da nadležna tijela imaju odgovarajuće ovlasti i resurse za izvršavanje svojih obveza.
2.10Mišljenje EGSO-a o prijedlogu uredbe ima za cilj pružiti perspektivu civilnog društva o uredbi.
3.Opće napomene
3.1Odbor pozdravlja Komisijin Prijedlog uredbe. Veliki dio globalnog problema krčenja šuma povezan je sa širenjem poljoprivrednog zemljišta i potražnjom za robom kao što su govedina, drvo, palmino ulje i soja. EU je glavni potrošač tih proizvoda, od kojih se neki proizvode neodrživo, što uzrokuje krčenje šuma. Stoga je zakonodavna inicijativa Komisije pravodobna i vrlo relevantna.
3.2Odbor očekuje da će se uredbom EU-a poslati snažan signal tržištu i u velikoj mjeri potaknuti lance opskrbe u kojima je EU glavni međunarodni kupac na prelazak na proizvodnju koja nije povezana s krčenjem šuma i dokumentiranje takve proizvodnje. Nadalje, zajednička pravila EU-a omogućit će jednake uvjete na unutarnjem tržištu EU-a.
3.3Europa ni izbliza nije najveći kupac određenih vrsta roba pa ima manje utjecaja na organizaciju i logistiku lanaca opskrbe u zemljama koje ih proizvode. Potrebno je jasno razlikovati mala i velika poduzeća u smislu krčenja šuma. Velika poduzeća imaju golemi utjecaj u lancu opskrbe.
Politička suradnja i usklađivanje inicijativa sa strane potražnje koje nisu povezane s krčenjem šuma s drugim velikim zemljama uvoznicama trebali bi biti glavni prioritet. Nadolazeća konferencija COP27 mogla bi biti prilika za sklapanje političkog sporazuma.
3.4Suradnja sa zemljama proizvođačima još je važnija kako bi im se pružila podrška u suzbijanju temeljnih uzroka krčenja šuma. Smanjenje siromaštva te omogućavanje i povećanje mogućnosti pristupa pristojnim i dostojanstvenim izvorima zarade, uključujući kvalitetna radna mjesta i ulaganje u razvoj ruralnih područja, izravno će utjecati na krčenje šuma. Pri smanjenju krčenja šuma mora se uzeti u obzir kulturna važnost šume, posebno za ruralne i šumske zajednice. Kad je riječ o dobivanju drvne sirovine, EU bi trebao doprinijeti provedbi održivog gospodarenja šumama.
3.5U nekim zemljama krčenje šuma dijelom uzrokuju poljoprivrednici i ruralne zajednice koji koriste drvo za gorivo i grijanje ili krče male parcele za poljoprivredu i ispašu. Međutim, krčenje šuma u najvećoj je mjeri uzrokovano prenamjenom šuma za potrebe komercijalnih poljoprivrednih djelatnosti. Predložena uredba ne bi se primjenjivala na lokalne zajednice koje krče šume koje su u njihovu vlasništvu ili posjedu kako bi zaradile za život, pod uvjetom da se proizvodi koji se uzgajaju na tom zemljištu ne stavljaju na tržište EU-a. Međutim, za smanjenje krčenja šuma bit će važni i mehanizmi potpore, među ostalim financijska potpora i suradnja, koji uključuju te skupine. EGSO smatra da se trošak ove uredbe ne bi smio prenijeti na male poljoprivrednike koji jedva zarađuju za život, bez obzira na to izvoze li se njihovi proizvodi ili ne.
3.6Prioritet bi trebalo biti uklanjanje praksi (naročito onih velikog obima ili velikog broja malih i srednjih subjekata) u okviru kojih se šuma siječe za potrebe komercijalne poljoprivrede ili u druge industrijske svrhe (kao što su rudarstvo, eksploatacija prirodnih resursa ili povezana infrastruktura). Važno je podizati svijest u EU-u i zemljama proizvođačima o ulozi i važnosti šuma u borbi protiv klimatskih promjena i sekvestraciji ugljika i za to bi trebalo osigurati financijsku potporu EU-a. Potrebno je prenositi najbolje prakse i graditi tematske mostove i jedinstvene kontaktne točke na internetskim platformama diljem svijeta. Obrazovanje, osposobljavanje i kvalificirana radna snaga ključni su za dugoročno smanjenje krčenja šuma. Programe tehničke potpore za povećanje produktivnosti trebalo bi smatrati alternativom zauzimanju više zemljišta za poljoprivredu.
3.7EGSO poziva na mehanizam za hitnu reakciju kako bi se podržali ljudi i civilno društvo koji štite šume u EU-u i izvan njega. Zaštita šuma i okoliša, klizišta i staništa predstavljaju velik rizik za lokalne i autohtone zajednice, u kojima ljudi stradavaju zbog njihove zaštite i obrane, i to ne samo izvan EU-a već i u nekim državama članicama EU-a.
3.8Velika većina poljoprivrednika i maloposjednika ne sudjeluje u nezakonitim praksama ili krčenju šuma, a sve veći broj ih surađuje s lokalnim, europskim i međunarodnim kolegama u dokumentiranju odgovornih praksi u okviru programa certificiranja ili krajobraznih inicijativa.
Ti ljudi ne bi trebali biti zapostavljeni. Europa mora surađivati sa zemljama proizvođačima i ponuditi suradnju u provedbi mjera potrebnih za ispunjavanje predloženih zahtjeva u pogledu sljedivosti u lancu opskrbe te razviti nacionalne sustave sljedivosti robe tamo gdje trenutačno nedostaju. Zemljama proizvođačima trebalo bi omogućiti vrijeme potrebno za prilagodbu.
3.9Predložena uredba ne bi trebala dovesti do pukog „ozelenjivanja” lanaca opskrbe EU-a, a da temeljni uzroci krčenja šuma ne budu riješeni. Predloženo zakonodavstvo moglo bi neke europske subjekte navesti da svoje proizvode i robu nabavljaju iz „sigurnijih“ zemalja (gdje je to moguće) kako bi izbjegli rizik od krčenja šuma ili nezakonitosti. U tom bi se slučaju obujam trgovine EU-a robom koja ugrožava šume (pogotovo u posebno rizičnim zemljama) mogao smanjiti, što bi moglo smanjiti i mogućnost EU-a da utječe na gospodarenje šumama u tim zemljama. Ako kupci za europsko tržište u potpunosti izbjegavaju područja s nezanemarivim rizikom od krčenja šuma, Europa ne bi smjela propustiti priliku da pomogne u prelasku na održivije obrasce proizvodnje u područjima u kojima je to najvažnije.
3.10Obveze iz Uredbe trebalo bi proširiti na financijski sektor. Time bi se osiguralo da financijske usluge i ulaganja povezana s proizvodnjom, preradom, trgovinom ili plasiranjem na tržište relevantnih roba i proizvoda nisu povezana s krčenjem i propadanjem šuma ili kršenjem nacionalnih zakona i međunarodnih standarda u području ljudskih prava.
3.11Europski zeleni plan, zajednička poljoprivredna politika i strategija „od polja do stola” mogli bi u budućnosti uzrokovati pad poljoprivredne proizvodnje u EU-u. Ozelenjivanje Europe, međutim, ne bi trebalo dovesti do izdvajanja utjecaja proizvodnje na okoliš. Europa mora ulagati u poljoprivrednu proizvodnju koja se može nastaviti istom stopom ili povećati, a istodobno postati zelenija i održivija. Neproduktivno područje ZPP-a 2023. povećat će proizvodne potrebe u svijetu i povećati rizik od krčenja šuma.
3.12Europa ima strukturni nedostatak bjelančevina koji se trenutno nadoknađuje uvozom hrane za životinje bogatom bjelančevinama, dio koje dolazi iz regija s rizikom od krčenja šuma.
Rastuća svjetska populacija i sve veća globalna srednja klasa dovode do još veće globalne potražnje. Europa ne mora samo povećati svoj stupanj samodostatnosti u pogledu biljnih bjelančevina i bjelančevina za hranu za životinje, već treba i ulagati u tehnologije koje će nam omogućiti da bjelančevine proizvodimo bez zauzimanja dodatne zemlje za njihovu proizvodnju.
EU bi trebao razviti namjensku strategiju, potencijalno povezanu s programom Obzor Europa i inovacijskim fondom EU-a, za povećanje proizvodnje i stvaranje utrživih novih alternativnih izvora bjelančevina. To bi moglo uključivati biorafiniranje višegodišnjih trava i raširenu proizvodnju bjelančevina iz mikroalgi koje se hrane metanom.
3.13Poljoprivredni sektor u Europi suočava se s brzim rastom cijena resursa, što će vjerojatno dovesti do viših cijena hrane. To se nadovezuje na trenutno visoke cijene energije koje utječu na proračune europskih građana. Treba biti oprezan u odabiru mjera i trenutka provedbe uredbe kako bi se lancima opskrbe pružilo dovoljno vremena za prilagodbu i tako izbjegla nagla povećanja cijena.
3.14Očekuje se da će potražnja za proizvodima koji predstavljaju rizik za šume rasti s porastom svjetskog stanovništva i srednje klase. Potrošače bi trebalo informirati o važnosti održivih, zdravih i uravnoteženih obrazaca potrošnje kako je navedeno u mišljenju NAT/755.
3.15Uredba mora biti u skladu sa sporazumima koje je EU sklopio sa svojim trgovinskim partnerima. Pravedan i održiv međunarodni trgovinski sustav koji dobro funkcionira od velikog je interesa za EU kao velikog uvoznika i prvog izvoznika. Iz razloga povezanih s administrativnim troškovima, prilikom uvoza u EU trebalo bi provjeriti ispunjavaju li proizvodi obuhvaćeni predmetnom Uredbom potrebne zahtjeve. Nakon što su odobreni, proizvodi bi se trebali moći slobodno kretati unutar EU-a bez potrebe za dodatnim kontrolama.
4.Posebne napomene
4.1Drugi ekosustavi kao što su savane, močvarna područja, tresetišta, šume mangrova ili priobalna područja imaju visoku vrijednost u smislu očuvanja, a mnogi su u opasnosti od propadanja. Ta područja visoke vrijednosti u smislu očuvanja trebalo bi uključiti u uredbu. EU i države članice trebali bi razmotriti zaštitu primarnih šuma njihovim uključivanjem u zaštitu UNESCO-a.
4.2Određena važna roba čija proizvodnja uzrokuje krčenje šuma poput kukuruza, šećera i kaučuka, nije uključena u područje primjene uredbe. Popis dobivenih proizvoda ograničen je samo na nekolicinu, čime se smanjuje učinak uredbe. Kako bi se osigurala njezina učinkovitost, svi proizvodi koji su povezani s krčenjem šuma, propadanjem šuma i gubitkom visokovrijednih područja očuvanja moraju biti obuhvaćeni područjem primjene. Posebnu pozornost treba posvetiti kaučuku, kukuruzu, bananama, šećernoj trski i svem mesu životinja hranjenih sojom (poput svinjetine i peradi). EGSO odlučno poziva na izradu inventara drvene mase na razini EU-a. Taj bi problem trebao biti riješen u bliskoj budućnosti. Ključne definicije u predmetnoj Uredbi (npr. „bez krčenja šuma” ili „propadanje šuma”) trebale bi biti u skladu s definicijama FAO-a. Prilagođene definicije ili definicije koje se samo djelomično temelje na definicijama FAO-a samo stvaraju prostor za tumačenje i stoga mogu dovesti do pravne nesigurnosti za gospodarske subjekte.
4.3Provedba uredbe bit će u rukama nadležnih tijela država članica. Učinkovitost predloženog zakonodavstva stoga ovisi o prioritetu koji mu se daje i o operativnim kapacitetima javnih tijela u svakoj državi članici. Kao poseban prioritet mora se osigurati dodjela potrebnih sredstava i uspostava sustava u svim državama članicama. Važna su namjenska ulaganja u informatičku infrastrukturu, ljudske resurse i povećane operativne kapacitete javnih tijela u svakoj državi članici za učinkovito i adekvatno praćenje, referentne vrijednosti i procjenu rizika. Za to bi trebalo koristiti umjetnu inteligenciju. Subjekti na koje se Uredba primjenjuje trebali bi primjenjivati transparentan sustav praćenja (uključujući objave izvješća o dužnoj pažnji kojima se ne ugrožavaju povjerljive poslovne informacije). Krajnji rok mora biti datum u prošlosti kako bi se izbjeglo poticanje daljnjeg krčenja šuma.
4.4Uredba se bavi krčenjem i propadanjem šuma povezanim s proizvodnjom i potrošnjom odabrane robe i proizvoda u Europi. Međutim, u njoj se ne rješavaju druga vrlo važna društvena i okolišna pitanja povezana s proizvodnjom obuhvaćenih proizvoda. Odabrani pristup zaštiti ljudskih prava oslanja se isključivo na zakone koji se primjenjuju u sklopu nacionalnih pravnih okvira. To stvara velike nedostatke u pogledu zaštite prava na zemljište autohtonih naroda i lokalnih zajednica te drugih međunarodnih standarda u području ljudskih prava.
Odbor potiče Komisiju da razmotri mogućnost dopune prijedloga smjernicama za provođenje postupka dužne pažnje i procjene rizika za lance opskrbe u svakom robnom sektoru. Smjernice bi trebale uključivati potencijalne izvore informacija s kojima bi se relevantni odgovorni subjekti mogli savjetovati, poput programa certificiranja koji ispunjavaju određene minimalne standarde. Cilj bi trebao biti uspostavljanje usklađenog programa za odgovorne lance opskrbe koji nisu povezani s krčenjem šuma, pri čemu bi se program temeljio na važnim postignućima u radu niza postojećih programa certificiranja.
4.5Najkasnije pet godina nakon stupanja uredbe na snagu Komisija će provesti procjenu utjecaja na poljoprivrednike, posebno maloposjednike, autohtone narode i lokalne zajednice te eventualne potrebe za dodatnom potporom. U prijedlogu se predviđa i ocjenjivanje potrebe i izvedivosti dodatnih alata za olakšavanje trgovine kako bi se podržalo postizanje ciljeva uredbe priznavanjem programa certificiranja.
Međutim, Odbor smatra da su uloga certificiranja i utjecaj na poljoprivrednike, uključujući maloposjednike i lokalne zajednice, ključni za funkcioniranje i učinak predložene uredbe, kako namjerni tako i nenamjerni. Oni moraju biti obuhvaćeni ex-ante procjenama, a zaključci koji proizlaze iz tih procjena moraju biti integrirani u uredbu prije njezinog stupanja na snagu.
4.6Izuzeća za mala i srednja poduzeća te pojednostavljeni postupak dužne pažnje u okviru sustava ocjenjivanja zemalja prema referentnim vrijednostima ne bi trebali dovesti do rupa u propisima koje bi mogle učiniti uredbu neučinkovitom. Istodobno, uredbom ne bi trebalo nametati nepotrebna administrativna opterećenja i troškove. Javna agencija EU-a za rejting za ljudska prava i prava u području okoliša u poslovnom kontekstu može pomoći MSP-ovima u ispunjavanju njihovih obveza. Komisija bi trebala pažljivo procijeniti jesu li predložene odredbe u pogledu geolokalizacije do pojedinačnih zemljišnih čestica u niskorizičnim zemljama i zahtjeva u pogledu dokaza proporcionalne ili potrebne. Neki zahtjevi ne samo da bi doveli do sukoba u EU-u povezanih s načelom supsidijarnosti u odnosu na države članice, već bi prije svega nesrazmjerno opteretili male proizvođače koji imaju značajnu ulogu u opskrbi u EU-u. Radi transparentnosti potrebno je objaviti točne kriterije klasifikacije. Potrebno je podržati male vlasnike šuma u EU-u i izvan njega kako bi poboljšali održivo gospodarenje šumama, pristupili održivom financiranju i ponudili održive šumske proizvode.
4.7U člancima 22. i 24. sadržane su odredbe o povlačenju s tržišta i mogućem uništavanju robe ili proizvoda koji nisu u skladu s uredbom. To bi u većini slučajeva bilo u suprotnosti s drugim važnim načelima i ciljevima politike EU-a, uključujući one o sprječavanju rasipanja hrane. EGSO stoga preporučuje Komisiji da ponovno razmotri te odredbe kako bi se izbjeglo uništavanje vrijednih resursa. Prema nacrtu uredbe (članak 3.) drvna sirovina dobivena zakonitim (odobrenim) krčenjem šuma u svrhu stvaranja poljoprivrednog zemljišta ne bi se smjela stavljati na tržište. Bilo bi primjereno pojasniti da drvna sirovina iz određenih odobrenih postupaka krčenja, za koje je utvrđena društvena potreba za prenamjenom zemljišta, nije automatski obuhvaćena zabranom stavljanja na tržište. Takve bi se odredbe trebale temeljiti na odredbama iz zakonodavstva o šumama mnogih država članica, gdje je prenamjena dopuštena u iznimnim okolnostima, ovisno o kriterijima poput stope pošumljavanja, gospodarenja šumama i kompenzacije novom sadnjom.
4.8EGSO smatra da je potreban zajednički pristup država članica koji se temelji na smjernicama EU-a o financijskim ili nefinancijskim kaznama, uz kaznene sankcije za najteže kršenje zakona. Moraju se uspostaviti te promovirati i transparentni kriteriji za određivanje kazni. Osim administrativnih novčanih kazni i sankcija, Uredbom bi trebalo predvidjeti da se gospodarski subjekti u skladu s nacionalnim pravom mogu smatrati odgovornima za neusklađenost s odredbama Uredbe.
4.9Pojam zakonitosti spomenut u materijalu Komisije previše je blag za rješavanje problema ljudskih prava. EGSO smatra da su u tom zakonodavnom aktu potrebni snažniji instrumenti poput građanske odgovornosti i jamstva. Uvoz u EU trebao bi uključivati kriterije provjere radnih uvjeta, slobode udruživanja i pravednog postupanja prema radnicima. Uz kriterije održivog gospodarenja šumama i krčenja šuma, moraju se uzeti u obzir i radnička prava, zdravlje i sigurnost, spol, predvidljivost karijere, pristup pravednom mirovinskom sustavu i kvalitetnim radnim mjestima za radnike u drvnoj industriji te šumske zajednice i autohtoni narodi. Pravedan posjed zemljišta i pristup zemljištu trebali bi biti prioritet. Međunarodno priznata ljudska prava trebala bi biti dio postupaka dužne pažnje, zahtjeva u pogledu plasiranja na tržište i kriterija ocjenjivanja prema referentnim vrijednostima, a prisilni i dječji rad trebalo bi pažljivo pratiti i eliminirati. U članku 3. točki (b) trebalo bi, osim nacionalnog zakonodavstva, uzeti u obzir i međunarodno relevantne socijalne klauzule i kriterije ljudskih prava koji se temelje na osnovnim konvencijama ILO-a, i to posebno na C169 – Konvenciji o autohtonim narodima i plemenima iz 1989. (br. 169) i C184 – Konvenciji o sigurnosti i zdravlju u poljoprivredi iz 2001. (br. 184) te na drugim međunarodnim instrumentima ljudskih prava. To bi se trebalo odraziti i u članku 10. stavku 2. Prijedloga.
4.10EGSO smatra da bi socijalni partneri i civilno društvo trebali imati konkretnu ulogu u praćenju učinkovitosti smanjenja krčenja šuma. Europski gospodarski i socijalni odbor i Europski odbor regija trebali bi biti članovi višedioničke platforme EU-a i Komisije, koja bi trebala imati središnju ulogu u nadzoru provedbe zakonodavstva. Dionicima platforme trebalo bi osigurati podršku uporabom satelitskih podataka, vodeći računa o vlasništvu nad podacima. Države članice trebaju zauzeti zajednički pristup utvrđivanju zdravlja i stanja šuma.
Bruxelles, 9. veljače 2022.
Peter Schmidt
Predsjednik Stručne skupine za poljoprivredu, ruralni razvoj i okoliš
____________