|
MIŠLJENJE
|
|
Europski gospodarski i socijalni odbor
|
|
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
|
|
_____________
|
|
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
(razmatračko mišljenje na zahtjev francuskog predsjedništva)
|
|
|
|
SOC/703
|
|
|
|
Izvjestiteljica: Franca SALIS-MADINIER
|
|
Zahtjev francuskog predsjedništva Vijeća:
|
dopis od 21/09/2021
|
|
Pravna osnova:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
16/12/2021
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
20/01/2022
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
566
|
|
Rezultat glasanja
(za/protiv/suzdržani):
|
172/32/70
|
1.Zaključci i preporuke
1.1EGSO se slaže sa stajalištem Europske komisije izraženim u strateškom okviru za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021. – 2027. i socijalni dijalog smatra ključnim instrumentom za postizanje triju ključnih ciljeva, a to su: predviđanje promjena u svijetu rada koje proizlaze iz ekološke, digitalne i demografske tranzicije i upravljanje tim promjenama; poboljšanje prevencije nesreća na radu i profesionalnih bolesti; povećanje pripravnosti za potencijalne buduće zdravstvene krize.
1.2Pandemija je prilika za stvaranje novih zajedničkih kapaciteta za suočavanje s budućim krizama i ublažavanje njihovih posljedica po sigurnost i zdravlje na radu. Plan oporavka trebao bi omogućiti jačanje uloge socijalnih partnera u državama članicama u kojima je njihov položaj najslabiji.
1.3EGSO preporučuje sveobuhvatnu i integriranu prognostičku analizu učinka digitalne tranzicije na tržište rada kako bi se predvidjela previranja koja ona podrazumijeva i razvila dugoročna strategija za sigurnost i zdravlje na radu.
1.4Europski okvirni sporazum iz 2002. ne omogućuje nam da odgovorimo na nove izazove rada na daljinu. EGSO preporučuje izradu novih smjernica, s posebnim naglaskom na prevenciji psihosocijalnih rizika i mišićno-koštanih poremećaja.
1.5EGSO poziva inspektorate rada na praćenje uvjeta rada na daljinu, na zahtjev zaposlenika i uzimajući u obzir njihovu privatnost u skladu s nacionalnim propisima.
1.6EGSO preporučuje da se temeljito prate troškovi profesionalnih bolesti kao što su srčane bolesti i sindrom izgaranja na poslu kako bi se utvrdile relevantne mjere na odgovarajućoj razini s obzirom na „viziju nula“.
1.7EGSO poziva na razvoj kulture prevencije, obučavanjem dionika socijalnog dijaloga, podizanjem svijesti o novim rizicima, jačanjem i širenjem dostupnih resursa.
1.8EGSO smatra da se na temelju članka 155. stavka 2. UFEU-a sklopljeni sporazumi socijalnih partnera moraju provoditi u državama članicama. EGSO traži od Komisije da sa socijalnim partnerima raspravi o provedbi autonomnih sporazuma i postupku zajedničkog zahtjeva za odluku Vijeća, uz poštovanje autonomije socijalnih partnera i u skladu s postupkom iz članka 155. UFEU-a.
1.9EGSO potiče razvoj referentnih standarda i alata za procjenu rizika spremnih za uporabu, koji su posebno korisni vrlo malim i srednjim poduzećima. MSP-ovima su potrebne odgovarajuće smjernice, osposobljavanje i financijska potpora kako bi ispunili obveze u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu.
1.10EGSO poziva na uspostavu mehanizma za procjenu učinka europskih zakonodavnih inicijativa, kolektivnih ugovora i akcijskih planova u tom području te ponavlja svoju preporuku da jedan inspektor rada pokriva 10 000 radnika.
1.11EGSO poziva na proaktivniju kampanju koja se vodi „vizijom nula”, čiji će cilj biti sprečavanje i uklanjanje rizika, u skladu s Okvirnom direktivom.
1.12Kad je riječ o borbi protiv raka povezanog s radom, EGSO poziva na ambicioznije stajalište kojim bi se obuhvatilo 50 prioritetnih karcinogenih tvari, reproduktivne toksične tvari, opasne lijekove, te stres i rad u smjenama.
1.13EGSO poziva na donošenje zakonodavstva EU-a o psihosocijalnim rizicima. Za učinkovit pristup prevenciji potrebno je djelovati u području radnog okruženja, a ne samo u području mentalnog zdravlja pojedinca.
1.14EGSO smatra da razvoj sveobuhvatne, održive i integrirane politike prevencije iziskuje ponovnu aktivaciju nacrta direktive o mišićno-koštanim poremećajima.
1.15EGSO poziva na izmjenu Akta o umjetnoj inteligenciji. EGSO preporučuje da ocjenjivanja sukladnosti koja provodi treća strana budu obavezna za svu visokorizičnu umjetnu inteligenciju.
1.16EGSO poziva na to da se područje primjene strateškog okvira proširi na radnike koji rade putem platformi. Valja im zajamčiti pravo na organiziranje, zastupanje i kolektivno pregovaranje i na njih proširiti pravo na socijalnu zaštitu.
2.Kontekst mišljenja
2.1U kontekstu budućeg predsjedanja EU-om Francuska je od Odbora zatražila da u ovom mišljenju razmotri pitanje učinkovitosti socijalnog dijaloga kao instrumenta za promicanje zdravlja i sigurnosti na radu.
2.2Komisija predlaže novi strateški okvir za zdravlje i sigurnost na radu s trima ključnim ciljevima, a to su: predviđanje promjena u svijetu rada koje proizlaze iz ekološke, digitalne i demografske tranzicije i upravljanje tim promjenama; poboljšanje prevencije nesreća na radu i profesionalnih bolesti; povećanje pripravnosti za potencijalne buduće zdravstvene krize. Komisija se za postizanje tih triju ciljeva osobito oslanja na socijalni dijalog.
2.3U strateškom okviru usvaja se pristup „vizija nula” za suzbijanje smrtnih slučajeva povezanih s radom u EU-u, s naglaskom na rodnoj ravnopravnosti u području sigurnosti i zdravlja na radu.
2.4Borba protiv raka povezanog s radom također je definirana kao jedan od prioriteta. Komisija se obvezala utvrditi obvezujuće granične vrijednosti za profesionalnu izloženost za dodatne kancerogene tvari.
3.Opće napomene
3.1Socijalni dijalog kao ključno sredstvo za sprečavanje rizika
3.1.1Dvostrani pregovori europskih socijalnih partnera od iznimne su važnosti za rješavanje problema sigurnosti i zdravlja na radu. Međutim, primjena autonomnih sporazuma ponekad je neujednačena jer ovisi o relativnoj snazi socijalnog dijaloga i raznolikosti sustava radnih odnosa u državama članicama. Sporazumi koji dovode do direktiva Vijeća na zahtjev obiju stranaka potpisnica čine se učinkovitiji jer se njima jamče konkretni akcijski planovi u državama članicama. EGSO traži od Komisije da sa socijalnim partnerima raspravi o boljoj provedbi autonomnih sporazuma i postupku zajedničkog zahtjeva za odluku Vijeća, uz poštovanje autonomije socijalnih partnera i u skladu s postupkom iz članka 155. UFEU-a.
3.1.2Europski socijalni dijalog poboljšao je radne uvjete radnika i na međustrukovnoj razini (stres na radnom mjestu, nasilje i uznemiravanje na radnom mjestu) i na sektorskoj razini (mišićno-koštani poremećaji u poljoprivredi, zaštita zdravlja u frizerskim salonima, kristalni silicijev dioksid u kemijskoj i rudarskoj industriji, sprečavanje ozljeda oštrim predmetima u bolnicama itd.).
3.1.3Sektorski sporazumi kojima se utvrđuju minimalni standardi ili opće smjernice u području sigurnosti i zdravlja na radu posebno su važni za MSP-ove jer oni nemaju uvijek sredstva potrebna za planiranje poboljšanja radnih uvjeta. MSP-ovima je potrebno savjetovanje, osposobljavanje i financijska potpora u njihovoj provedbi.
3.1.4Socijalni dijalog vrijedan je alat za poduzeća i društvo u cjelini. Mjere za sigurnost i zdravlje na radu koje se provode putem socijalnog dijaloga pozitivno utječu na zdravlje radnika, mogu poboljšati profitabilnost poduzeća, smanjiti troškove liječenja i izostajanja s posla. Procjenjuje se da trošak ozljeda i bolesti povezanih s radom za društvo iznosi 3,3 % BDP-a EU-a, (476 milijardi EUR), odnosno više od polovine sredstava iz plana oporavka. Taj se postotak znatno razlikuje po državama članicama, ovisno o industrijskom okruženju, zakonodavnom kontekstu i postojećim preventivnim mjerama.
3.1.5U hitnim razdobljima krize, mjere koje su donijele javne vlasti znatno su utjecale na određene sektore, npr. zatvaranje škola, trgovina itd. Brojna poduzeća strahuju od stečaja, npr. u hotelijerstvu, kulturi i ugostiteljstvu.
3.1.6Pregovori su osigurali kontinuitet u obavljanju djelatnosti i opstanak europskog gospodarstva. U sektorima kao što su promet, trgovina i poljoprivreda europski socijalni partneri imali su ključnu ulogu u nužnim prilagodbama, privremenom ili čak trajnom prekidu aktivnosti i njihovu utjecaju na zapošljavanje. Potrebno je izvući pouke s obzirom na moguće buduće krize.
3.1.7Takvim postignućima ne mogu se prikriti znatni nedostaci. Nacionalni mehanizmi socijalnog dijaloga neujednačene su kvalitete. U mnogim su državama članicama mjere donesene bez pravovremenog i značajnog savjetovanja s nacionalnim socijalnim partnerima. Neke su vlade hitnim mjerama ograničile njihovu autonomiju, kao da su prepreka, a ne dio rješenja. Zdravstvena kriza ukazala je na potrebu za boljim upravljanjem potrebnim mjerama koje se poduzimaju u državama članicama i njihovom boljom koordinacijom. Potreban je pojačani dijalog između država članica, europskih institucija te nacionalnih i europskih socijalnih partnera kako bi se osigurala rješenja za upravljanje krizom.
3.1.8EGSO primjećuje da je u presudi Suda EU-a iz rujna 2021. navedeno da Komisija nije obvezna prihvatiti zahtjeve socijalnih partnera radi provedbe sklopljenih sporazuma i poziva Komisiju da utvrdi jasne kriterije za provedbu sporazuma koje su potpisali socijalni partneri. EGSO smatra da se na temelju članka 155. stavka 2. UFEU-a sporazumi socijalnih partnera moraju provoditi u državama članicama.
3.2Posebne napomene
3.2.1Digitalna i klimatska tranzicija i nove ranjive točke
3.2.1.1Europska središnja banka ističe makroekonomske i financijske rizike povezane s globalnim zagrijavanjem (gospodarski gubici zbog porasta razine mora i promjena u rasporedu padalina) i ekološkom tranzicijom (povećanje neupotrebljive imovine, rast strukturne nezaposlenosti, nestabilnost cijena i inflacija).
3.2.1.2Robotizacija, umjetna inteligencija, razvoj novih poslovnih modela, oblici podugovaranja i rada na daljinu trajno će utjecati na tržište rada, vrednovanje vještina, organizaciju rada, uređenje radnih mjesta, profesionalne rizike i načine njihova sprečavanja.
3.2.1.3Iako su ugovori na neodređeno vrijeme i dalje referentni standard, svjedočimo povećanju „fleksibilnih” ili „nestandardnih” oblika zapošljavanja, kao što su rad na zahtjev i rad putem platformi. Budući da slabo mogu utjecati na način na koji rade, takvi radnici obično se suočavaju s lošim radnim uvjetima (neudoban položaj, prebrz ritam, velik pritisak, nedostatak samostalnosti i raznovrsnosti zadataka).
3.2.1.4Te promjene dovode do premještanja rizika na radnom mjestu. Ponajprije, rizik se premješta na margine radne snage, kombiniranim razvojem podugovaranja i nesigurnih ugovora, koji radnicima pružaju slabiju zaštitu kada je riječ o sigurnosti i zdravlju na radu, a zatim prema novim ranjivim točkama povezanima s radnim uvjetima, zbog nastanka hibridnih fleksibilnih oblika organizacije i obnovljenih oblika zastarjelih tejlorističkih praksi. Naposljetku, na nove probleme povezane s radom, što je vidljivo po raširenom porastu stresa na radnom mjestu i povezanih bolesti.
3.3Izazovi za sigurnost i zdravlje na radu u digitalnom ekosustavu
3.3.1Informacijske i komunikacijske tehnologije postupno oblikuju novi digitalni ekosustav, čija je okosnica rad na daljinu. Njegovo rašireno uvođenje zadovoljava potrebu jer 80 % poslodavaca i 76 % europskih radnika želi nastaviti s radom na daljinu i nakon krize. Rad na daljinu povećava fleksibilnost, ali predstavlja nove izazove kao što su neodgovarajuća oprema, osjećaj izoliranosti, poteškoće u psihološkom isključivanju s posla i nedostatak potpore nadređenih. Oko 25 % radnika smatra da su stalno emocionalno iscrpljeni od posla, što je glavni element izgaranja na poslu. Rad na daljinu doveo je i do novih izazova za poslodavce u pogledu, primjerice, povećane kupnje opreme za rad na daljinu, izazova u pogledu upravljanja radom na daljinu i organizacije rada.
3.3.2Napredak u raznim područjima robotike dovodi do prelaska sa zadataka proizvodnje na nadziranje automatiziranih procesa. Procjenjuje se da bi se 22 %, odnosno 53 milijuna radnih mjesta u EU-u moglo automatizirati do 2030. Automatizacija može poboljšati radne uvjete (sigurnost i ergonomičnost radnih mjesta, veća raznovrsnost zadataka, napuštanje napornih i opasnih zadataka). Naravno, važno je i pratiti i sprečavati sve moguće rizike za sigurnost i zdravlje na radu koji proizlaze iz tih promjena, koje bi, ako se uvode isključivo radi produktivnosti, mogle dovesti do pogoršanja radnih uvjeta.
3.3.3Mnogi vidovi napretka proizašli iz umjetne inteligencije još uvijek su u začetku, kao što je algoritamsko upravljanje u ekonomiji platformi i u nekih logističkih divova. Izazov je dvojak: zamijeniti nadzornika koji obavlja zadaće nadzora i praćenja učinka i povećati produktivnost racionalizacijom rada, što se ponekad dovodi do ekstrema. Prema znanstvenim studijama čiji je temeljit sažetak sastavio Europski sindikalni institut, kad je riječ o sigurnosti i zdravlju na radu, te su prakse popraćene „tradicionalnim” rizicima povezanima s racionalizacijom (povećanje intenziteta i zahtjevnosti rada, osiromašenje zadataka) i „novonastalim” rizicima povezanima s digitalizacijom (mentalno preopterećenje, pretjerana povezanost, društvena izoliranost).
3.3.4Algoritamsko upravljanje postupno se uvodi u poduzećima u kojima se koristi za suočavanje s izazovima rada na daljinu. Stalni nadzor i evaluacija predstavljaju rizik za mentalno zdravlje radnika, posebno zbog učinka „velikog brata“ i brisanja granica između privatnog i poslovnog života. Bez potrebnih zaštitnih mjera te tehnologije mogu ugroziti temeljna prava na privatnost i dostojanstvo.
3.3.5U svojem prijedlogu Akta o umjetnoj inteligenciji Komisija se ne bavi izazovima visokorizičnih primjena na radnom mjestu. EGSO preporučuje da ocjenjivanja sukladnosti koja provodi treća strana budu obavezna za svu visokorizičnu umjetnu inteligenciju. Sustavi koji ocjenjuju ponašanje, radno vrijeme i učinak radnika ili detektiraju njihove emocije, a klasificirani su kao visokorizična umjetna inteligencija, moraju podlijegati ocjeni sukladnosti koju provodi treća strana.
3.4Transformacije, tranzicije i „novi problemi”
3.4.1Uočava se trend opadanja ozljeda na radu i porasta profesionalnih bolesti. Od 2000. do 2016. u svijetu se broj smrtnih slučajeva zbog bolesti srca i moždanih udara povezanih s izloženošću dugom radnom vremenu povećao za 41 %, odnosno 19 %. Psihičke bolesti povezane s radom također su u porastu, na primjer depresivni poremećaji. Procjenjuje se da se 17 do 35 % slučajeva depresije može pripisati radu, što je znak uzlaznog trenda u pogledu psihosocijalnih rizika i njihovog utjecaja na zdravlje radnika.
3.4.2Promjene u vrsti poteškoća povezanih s radom vidljive su i na razini čimbenika fizičkog rizika. Broj nesreća na radu blago se smanjuje, dok su mišićno-koštani poremećaji i dalje vodeći uzrok nesposobnosti za rad diljem svijeta. Najnovije izdanje ankete ESENER pokazuje da su repetitivni pokreti gornjih udova i dugo sjedenje dva čimbenika rizika kojima su radnici najviše izloženi.
Stoga sigurnost i zdravlje na radu više nisu ugrožene zbog izolirane izloženosti vrlo opasnim situacijama, nego zbog dugotrajne izloženosti čimbenicima rizika niske amplitude.
4.Izgledi za poboljšanje učinkovitosti socijalnog dijaloga i ublažavanje rizika za sigurnost i zdravlje na radu
4.1Pandemija je prilika za stvaranje novih zajedničkih kapaciteta u kontekstu zdravstvenih, ekoloških i demografskih kriza. Socijalni partneri u najboljem su položaju za predviđanje promjena i novih potreba za osposobljavanjem, prilagodbu novim okruženjima, utvrđivanje rizika u nastajanju i pripremu za preobrazbu proizvodnih procesa.
4.2Važno je zajamčiti djelotvornu primjenu sporazuma proizašlih iz socijalnog dijaloga. EGSO ponovno izražava potporu preporuci ILO-a da jedan inspektor rada pokriva 10 000 radnika i naglašava potrebu za jačanjem uloge predstavnika sindikata u području sigurnosti i zdravlja na radu. Socijalni partneri moraju na svim razinama biti u dovoljnoj mjeri uključeni u osmišljavanje i provedbu preventivnih mjera, u skladu s Okvirnom direktivom.
4.3Zbog raširenog uvođenja rada na daljinu potrebno je proširiti metodologiju inspektorata rada. Kao u Španjolskoj, inspektori moraju moći provjeriti uvjete pod kojima se radi na daljinu, na zahtjev zaposlenika i u skladu s njihovom privatnošću. To uključuje utvrđivanje i zaprimanje pritužbi na nedostatak potrebne opreme, nepoštovanje prava na isključivanje itd.
4.4EGSO preporučuje prognostičku analizu učinka digitalne tranzicije na rad u državama članicama, posebno na vrednovanje vještina, organizaciju rada, profesionalne rizike i načine njihova sprečavanja.
4.5Potrebno je temeljito pratiti povećanje troškova profesionalnih bolesti kao što su srčane bolesti i sindrom izgaranja na poslu kako bi se utvrdile relevantne mjere na odgovarajućoj razini za „viziju nula smrtnih slučajeva“.
4.6Postojeći sustavi ne omogućuju strogu procjenu učinka autonomnih okvirnih sporazuma. Dostupni podaci fragmentirani su, a protokolima se ne može utvrditi uzročno-posljedična veza. Potrebno je ulagati u razvoj pokazatelja specifičnih za svaki sporazum i u longitudinalni mehanizam za utvrđivanje uzročno-posljedičnih veza, uz potpuno poštovanje autonomije socijalnih partnera u provedbi okvirnih sporazuma.
4.7Posebni pokazatelji dopunit će se širim pokazateljima za praćenje napretka u području sigurnosti i zdravlja na radu. U tu bi se svrhu mogle koristiti ankete ESENER, za koje EGSO preporučuje da se redovitije provode i da sustavnije obrađuju izazove u području sigurnosti i zdravlja na radu. Time će se omogućiti procjena dosega pokrenutih inicijativa i, prema potrebi, predlaganje novih mjera.
4.8Europsko nadzorno tijelo za rad moglo bi svoju nadzornu ulogu obavljati kroz Odbor viših inspektora rada davanjem prilika i preporuka za razmjenu najboljih praksi i podupiranjem izgradnje kapaciteta o primjeni zakonodavstva i provedbi sporazuma o socijalnom dijalogu koji nisu pretvoreni u direktive.
4.9Za dobru povezanost europskog i nacionalnog socijalnog dijaloga potrebna je veća uključenost socijalnih partnera u svim državama članicama. Mogla bi se mobilizirati sredstva za jačanje kapaciteta socijalnih partnera ondje gdje su slabi.
4.10EGSO podržava svaku inicijativu za pomoć MSP-ovima u njihovom radu na prevenciji. Navest ćemo noviju normu ISO 45003 o psihosocijalnim rizicima, platformu za interaktivnu procjenu rizika na internetu (OiRA), kojoj se redovito dodaju novi moduli, i portal „Healthy workplaces“ (zdrava radna mjesta) na kojem se objedinjuju resursi dostupni poslodavcima. U Francuskoj je OiRA imala 42 000 korisnika koji su je upotrijebili 61 000 puta i čine polovinu svih korisnika. EGSO naglašava vrijednost koju ti alati spremni za uporabu donose poduzećima koja interno nemaju potrebna sredstva i ističe da je procjena rizika ključan stup prevencije.
4.11Pristup „vizija nula” mora biti proaktivniji i fokusirati se na uklanjanje rizika, u skladu s Okvirnom direktivom. Svaka politika u području sigurnosti i zdravlja na radu mora biti u skladu s načelom prevencije, mora se razviti i provoditi putem socijalnog dijaloga i temeljiti na čvrstim propisima.
4.12U pogledu borbe protiv raka povezanog s radom, EGSO poziva na ambicioznije stajalište koje obuhvaća 50 prioritetnih karcinogenih tvari. Područje primjene Direktive 2004/37/EZ treba proširiti i na reproduktivno toksične tvari i opasne lijekove. Osim toga, kronični stres povećava rizik od razvoja raka, a rad u noćnim smjenama dovodi do raka dojke, prostate i debelog crijeva. Trebalo bi usvojiti pristup koji se temelji na riziku, a ne metodologiju kojom se zaštita radnika smatra troškom.
4.13Mišićno-koštani poremećaji i dalje su najprisutniji problem kada je riječ o sigurnosti i zdravlju na radu u EU-u. U poduzećima su kvalitetan socijalni dijalog i dobro funkcioniranje odbora za zdravlje i sigurnost, ako postoje, jamstvo za djelotvornost prevencije. Socijalni dijalog na sektorskoj razini također može biti koristan ako se u tom okviru izrađuju posebne smjernice, provode mjere podizanja svijesti i razmjenjuju iskustva i dobre prakse. Na europskoj razini razvoj sveobuhvatne, održive i integrirane politike prevencije iziskuje ponovnu aktivaciju nacrta direktive o mišićno-koštanim poremećajima.
4.14Potrebu za europskim zakonodavstvom o psihosocijalnim rizicima naglašava nepotpuna provedba autonomnog okvirnog sporazuma o stresu povezanom s radom iz 2004. EGSO podsjeća da je za učinkovit pristup prevenciji potrebno djelovati u području uzročnika, odnosno radnog okruženja. Pristup usmjeren na mentalno zdravlje pojedinca neće zaustaviti povećanje stresa na radnom mjestu.
4.15EGSO naglašava da su istodobno potrebni snažan regulatorni okvir i uspješan sustav socijalnog dijaloga. U direktivama se utvrđuju opće smjernice za sigurnost i zdravlje na radu, dok različite razine socijalnog dijaloga omogućuju potrebne prilagodbe sektorskim i nacionalnim posebnostima.
4.16EGSO izražava žaljenje zbog isključenosti samozaposlenih radnika iz područja primjene strateškog okvira. Neki radnici koji rade putem platformi, takozvani „samozaposleni radnici”, zapravo su u podređenom položaju u odnosu na platforme zbog algoritamskog upravljanja. Pandemija je istaknula ranjivost tih radnika i nedostatke platformi u pogledu prevencije. Nije poželjno da ti radnici i dalje budu izloženi nekontroliranim rizicima zbog njihove isključenosti iz strateškog okvira.
4.17EGSO naglašava postojanje asimetričnih odnosa platformi i tih radnika te podsjeća na to da su sloboda udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje temeljna prava. Ključno je osigurati odgovarajuću organizaciju i zastupljenost kako bi se olakšao socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Nadalje, prava na socijalnu zaštitu trebala bi se proširiti na takve radnike.
4.18Jednako je važno obratiti pozornost na položaj radnika s invaliditetom i radnika s kroničnim bolestima. Zaposlenjem se omogućava pristup pristojnom stanovanju, uspješnom društvenom i kulturnom životu i integraciji u društvo. Kako bi se ostvarili ciljevi EU-a u pogledu uključivanja, potrebno je smanjiti razlike među državama članicama i uskladiti politike za zapošljivost i gospodarsku, socijalnu i kulturnu uključenost.
4.19Sprečavanje isključenja s posla mora biti obuhvaćeno socijalnim dijalogom i biti dio povratka na posao (prilagodba radnog mjesta, vraćanje na posao s nepunim radnim vremenom itd.). Preporučuju se mjere za podizanje svijesti o položaju radnika s invaliditetom ili potencijalno izloženih riziku od isključenosti zbog nesposobnosti za rad.
4.20Prepoznavanje raznolikosti radne snage, uključujući rodne razlike, ključno je za osiguravanje sigurnosti i zdravlja radnika i radnica. Iako je u tom području postignut određeni napredak, EGSO smatra da se može i treba učiniti više. U razvoju politika i strategija prevencije u području sigurnosti i zdravlja na radu trebalo bi uzeti u obzir rodne razlike. EGSO poziva na rodno osjetljiv pristup sigurnosti i zdravlju na radu kako bi se rodna pitanja uključila u sva područja sigurnosti i zdravlja na radu. Kako bi se iskoristile prednosti socijalnog dijaloga, EGSO naglašava važnost ravnopravnog sudjelovanja žena u socijalnom dijalogu.
4.21Mladim radnicima trebalo bi olakšati pristup informacijskoj tehnologiji. Kontinuirano učenje postaje glavni izvor sigurnosti radnih mjesta u digitalnom dobu. Također je važno uključiti starije radnike promicanjem mogućnosti učenja i zaštite od diskriminacije na temelju dobi.
4.22Prednosti rada na daljinu ovise o načinu na koji ga poslodavac organizira. Rad na daljinu trebalo bi regulirati kolektivnim pregovaranjem kako bi se spriječile poteškoće utvrđene u više istraživanja. Europski okvirni sporazum iz 2002. ne omogućuje nam da odgovorimo na te nove izazove. EGSO preporučuje izradu novih smjernica, s posebnim naglaskom na prevenciji psihosocijalnih rizika i mišićno-koštanih poremećaja.
4.23Važno je naglasiti veze između sigurnosti i zdravlja na radu i profitabilnosti poduzeća. Socijalnim dijalogom, zbog utjecaja na uvjete i zadržavanje na radnom mjestu, mogu se izbjeći troškovi nesreća na radu i profesionalnih bolesti. Riječ je o ulaganju čije su koristi veće od troškova.
4.24Valja razviti kulturu prevencije, obučavanjem raznih dionika socijalnog dijaloga, podizanjem svijesti o novim rizicima, jačanjem i širenjem dostupnih resursa. EGSO poziva na to da se sredstva iz plana oporavka mobiliziraju u tu svrhu.
Bruxelles, 20. siječnja 2022.
Christa Schweng
Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
*
*
*
Napomena: Dodatak u nastavku.
DODATAK MIŠLJENJU
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Sljedeći su amandmani odbijeni tijekom rasprave premda su dobili barem četvrtinu glasova (pravilo 59. stavak 3. Poslovnika):
|
AMANDMAN 2.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 3.2.1.3.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
Iako su ugovori na neodređeno vrijeme i dalje referentni standard, svjedočimo povećanju „fleksibilnih” ili „nestandardnih” oblika zapošljavanja, kao što su rad na zahtjev i rad putem platformi. Budući da slabo mogu utjecati na način na koji rade, takvi radnici obično se suočavaju s lošim radnim uvjetima (neudoban položaj, prebrz ritam, velik pritisak, nedostatak samostalnosti i raznovrsnosti zadataka)[1].
[1] Bérastégui P. (2021.), Exposure to Psychosocial Risk Factors in the Gig Economy: A Systematic Review (Izloženost psihosocijalnim čimbenicima rizika u ekonomiji honorarnih poslova: sustavni pregled). Izvješće o gospodarskom istraživanju ETUI-ja 2021.01.
|
Iako su ugovori na neodređeno vrijeme i dalje referentni standard, svjedočimo povećanju „fleksibilnih” ili „nestandardnih” oblika zapošljavanja, kao što su rad na zahtjev i rad putem platformi. Rad na daljinu nosi određene rizike, kao što su mogući izazovi povezani sa sljedećim: radnik postaje nevidljiv u radnoj zajednici; nedostupnost formalnih i neformalnih struktura podrške, osobnih kontakata s kolegama i pristupa informacijama i prilikama za promaknuće i osposobljavanje; moguće pogoršanje rodne nejednakosti i veći rizik od nasilja i uznemiravanja[1], kojima će se dodatno upravljati kako bi se radnicima u takvim oblicima zaposlenja osigurala sigurnost i zdravlje na radu.
[1] SL C 220, 9.6. 2021., str. 13–25.
|
|
Obrazloženje
|
|
Predlažemo brisanje dijela ove vrlo općenite izjave i upotrebu teksta iz mišljenja SOC/662 o kojem je postignut konsenzus i u kojem se, među ostalim, navodi da rad na daljinu nosi određene rizike, odnosno moguće izazove, primjerice: radnik može postati nevidljiv u radnoj zajednici; radnik ne raspolaže formalnom i neformalnom strukturom podrške, osobnim kontaktima s kolegama i pristupom informacijama i prilikama za promaknuće i osposobljavanje; moguće pogoršanje rodne nejednakosti i veći rizik od nasilja i uznemiravanja.
Također treba podsjetiti na to da, na primjer, osobe koje su u fleksibilnom zaposlenju ili rade putem platforme često imaju više slobode u odlučivanju o svojoj satnici. Pitanje je li rad naručen putem platforme ili ne nema mnogo veze s ergonomičnošću radnog mjesta itd. To je i dalje isti rad kao i bez platforme (na primjer, vozač Ubera u odnosu na vozače taksija). Nadalje, argument o prebrzom ritmu rada nije valjan jer u stvarnosti situacija može biti potpuno suprotna.
Usto, ne postoji uzročno-posljedična veza između fleksibilnog ili nestandardnog ugovora i loših radnih uvjeta.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
101
|
|
Protiv:
|
133
|
|
Suzdržani:
|
21
|
|
AMANDMAN 3.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 3.2.1.4
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
Te promjene dovode do premještanja rizika na radnom mjestu. Ponajprije, rizik se premješta na margine radne snage, kombiniranim razvojem podugovaranja i nesigurnih ugovora, koji radnicima pružaju slabiju zaštitu kada je riječ o sigurnosti i zdravlju na radu, a zatim prema novim ranjivim točkama povezanima s radnim uvjetima, zbog nastanka hibridnih fleksibilnih oblika organizacije i obnovljenih oblika zastarjelih tejlorističkih praksi. Naposljetku, na nove probleme povezane s radom, što je vidljivo po raširenom porastu stresa na radnom mjestu i povezanih bolesti.
|
Te promjene mogu dovesti do premještanja rizika na radnom mjestu. Problem tih potencijalnih rizika mogao bi se riješiti tako da se u procesu socijalnog dijaloga posebna pažnja posveti: ponajprije, marginama radne snage u slučaju podugovaranja i nesigurnih ugovora, koji radnicima moguće pružaju slabiju zaštitu kada je riječ o sigurnosti i zdravlju na radu, a zatim novim ranjivim točkama povezanima s radnim uvjetima, zbog nastanka hibridnih fleksibilnih oblika organizacije i obnovljenih oblika zastarjelih tejlorističkih praksi. Naposljetku, na nove probleme povezane s radom, što je vidljivo po raširenom porastu stresa na radnom mjestu i povezanih bolesti.
|
|
Obrazloženje
|
|
Ovom promjenom potvrđujemo da promjena u oblicima rada zahtijeva da se sigurnosti i zdravlju na radu posveti veća pozornost na odgovarajućoj razini socijalnog dijaloga. Osim toga, iako je moguće da u novim oblicima rada postoje neke nove ranjivosti povezane s radnim uvjetima, važno je razumjeti da ne donose svi nestandardni oblici zapošljavanja (primjerice, podugovaranje) automatski slabiju zaštitu u pogledu sigurnosti i zdravlja na radu, već da je moguće da nude jednaku razinu zaštite u tom pogledu kao i standardni oblici zapošljavanja.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
98
|
|
Protiv:
|
147
|
|
Suzdržani:
|
17
|
|
AMANDMAN 4.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 4.2.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
Važno je zajamčiti djelotvornu primjenu sporazuma proizašlih iz socijalnog dijaloga. EGSO ponovno izražava potporu[1] preporuci ILO-a[2] da jedan inspektor rada pokriva 10 000 radnika i naglašava potrebu za jačanjem uloge predstavnika sindikata u području sigurnosti i zdravlja na radu. Socijalni partneri moraju na svim razinama biti u dovoljnoj mjeri uključeni u osmišljavanje i provedbu preventivnih mjera, u skladu s Okvirnom direktivom.
[1] https:/www.eesc.europa.eu/en/our-work/opinions-information-reports/opinions/health-safety-work-eu-strategic-framework-2021-2027
[2
] https://www.ilo.org/public/english/standards/relm/gb/docs/gb297/pdf/esp-3.pdf
|
Važno je zajamčiti djelotvornu primjenu sporazuma proizašlih iz socijalnog dijaloga. EGSO ukazuje na preporuku ILO-a[1] da jedan inspektor rada pokriva 10 000 radnika i naglašava potrebu za jačanjem uloge socijalnih partnera u području sigurnosti i zdravlja na radu. Socijalni partneri moraju na svim razinama biti u dovoljnoj mjeri uključeni u osmišljavanje i provedbu preventivnih mjera, u skladu s Okvirnom direktivom.
[1] https://www.ilo.org/public/english/standards/relm/gb/docs/gb297/pdf/esp-3.pdf
|
|
Obrazloženje
|
|
Predlažemo da se umjesto „ponovno izražava potporu” upotrijebi „ukazuje na”. Također, u drugoj rečenici valja govoriti o socijalnim partnerima općenito.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
103
|
|
Protiv:
|
150
|
|
Suzdržani:
|
15
|
|
AMANDMAN 5.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 4.3.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
Zbog raširenog uvođenja rada na daljinu potrebno je proširiti metodologiju inspektorata rada. Kao u Španjolskoj[1], inspektori moraju moći provjeriti uvjete pod kojima se radi na daljinu, na zahtjev zaposlenika i u skladu s njegovom privatnošću. To uključuje utvrđivanje i zaprimanje pritužbi na nedostatak potrebne opreme, nepoštovanje prava na isključivanje itd.
[1] https://ec.europa.eu/social/ajax/BlobServlet?docId=23324&langId=en
|
Zbog raširenog uvođenja rada na daljinu u nekim državama članicama potrebno je proširiti metodologiju inspektorata rada. Kao u Španjolskoj[1], inspektori mogu provjeriti uvjete pod kojima se radi na daljinu, na zahtjev zaposlenika i u skladu s njegovom privatnošću. To uključuje utvrđivanje i zaprimanje pritužbi na nedostatak potrebne opreme, nepoštovanje prava na isključivanje itd. Od poslodavaca bi se trebalo zahtijevati da osiguraju dostupnost opreme za rad na daljinu samo ako je zaposlenik obvezan raditi od kuće.
[1] https://ec.europa.eu/social/ajax/BlobServlet?docId=23324&langId=en
|
|
Obrazloženje
|
|
Iako se slažemo s opisivanjem sustava pojedine države članice (Španjolske) kao primjera, nije opravdano predložiti uvođenje tog sustava i u drugim zemljama, s obzirom na činjenicu da su organizacija i modaliteti inspekcije rada u nadležnosti država članica.
Ako poslodavac već nudi jedno radno mjesto (obično ured) na kojem zaposlenik ima svu potrebnu opremu, ne bi trebala postojati obveza dupliciranja te opreme kod kuće ako poslodavac ne zahtijeva od zaposlenika da radi od kuće. Dvostruka radna oprema može biti veliko troškovno opterećenje, naročito za mala poduzeća.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
107
|
|
Protiv:
|
149
|
|
Suzdržani:
|
16
|
|
|
|
AMANDMAN 7.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 4.12.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
U pogledu borbe protiv raka povezanog s radom, EGSO poziva na ambicioznije stajalište koje obuhvaća 50 prioritetnih karcinogenih tvari. Područje primjene Direktive 2004/37/EZ treba proširiti i na reproduktivno toksične tvari i opasne lijekove.[1] Osim toga, kronični stres povećava rizik od razvoja raka[2], a rad u noćnim smjenama dovodi do raka dojke, prostate i debelog crijeva.[3] Trebalo bi usvojiti pristup koji se temelji na riziku, a ne metodologiju kojom se zaštita radnika smatra troškom.
[1] Kemijska tvar koja može
narušiti plodnost muškarca ili žene ili narušiti razvoj nerođenog djeteta.
[2] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7466429/
[3] https://www.cancer-environnement.fr/597-Vol-124--Cancerogenicite-du-travail-de-nuit-poste.ce.aspx.
|
U pogledu borbe protiv raka povezanog s radom, EGSO pozdravlja privremeni dogovor koji su Europski parlament i Vijeće postigli krajem 2021. o boljoj zaštiti radnika od rizika povezanih s izloženošću karcinogenim i mutagenim tvarima ažuriranjem Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima.
|
|
Obrazloženje
|
|
Treba napomenuti da su Europski parlament i Vijeće u prosincu 2021. postigli privremeni dogovor o boljoj zaštiti radnika od rizika povezanih s izloženošću karcinogenim i mutagenim tvarima. Kako bi se poboljšala zaštita radnika od raka, Komisija je 2020. predložila da se dodatno ograniči njihova izloženost kancerogenim kemikalijama. Ta je inicijativa dio djelovanja Komisije u borbi protiv raka u okviru europskog plana za borbu protiv raka. Komisija je naglasila da će u okviru sporazuma o ažuriranju Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima oko milijun radnika biti bolje zaštićeno zahvaljujući određivanju graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti akrilonitrilu i spojevima nikla te snižavanju graničnih vrijednosti za benzen.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
98
|
|
Protiv:
|
156
|
|
Suzdržani:
|
17
|
|
AMANDMAN 8.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 4.13.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
Mišićno-koštani poremećaji i dalje su najprisutniji problem kada je riječ o sigurnosti i zdravlju na radu u EU-u. U poduzećima su kvalitetan socijalni dijalog i dobro funkcioniranje odbora za zdravlje i sigurnost, ako postoje, jamstvo za djelotvornost prevencije. Socijalni dijalog na sektorskoj razini također može biti koristan ako se u tom okviru izrađuju posebne smjernice, provode mjere podizanja svijesti i razmjenjuju iskustva i dobre prakse. Na europskoj razini razvoj sveobuhvatne, održive i integrirane politike prevencije iziskuje ponovnu aktivaciju nacrta direktive o mišićno-koštanim poremećajima.
|
Mišićno-koštani poremećaji i dalje su najprisutniji problem kada je riječ o sigurnosti i zdravlju na radu u EU-u. U poduzećima kvalitetan socijalni dijalog i dobro funkcioniranje odbora za zdravlje i sigurnost, ako postoje, mogu povećati djelotvornost prevencije. Socijalni dijalog na sektorskoj razini također može biti koristan ako se u tom okviru izrađuju posebne smjernice, provode mjere podizanja svijesti i razmjenjuju iskustva i dobre prakse. Na europskoj razini razvoj sveobuhvatne, održive i integrirane politike prevencije iziskuje poduzimanje mjera kako je navedeno u komunikaciji Komisije „Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027.: Sigurnost i zdravlje na radu u svijetu rada koji se mijenja“.
|
|
Obrazloženje
|
|
Komisijina strategija obuhvaća, među ostalim, Komisijin cilj da psihosocijalne i ergonomske rizike uključi u kampanju za zdrava radna mjesta.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
95
|
|
Protiv:
|
161
|
|
Suzdržani:
|
16
|
|
AMANDMAN 9.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 4.14.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
Potrebu za europskim zakonodavstvom o psihosocijalnim rizicima naglašava nepotpuna provedba autonomnog okvirnog sporazuma o stresu povezanom s radom iz 2004. EGSO podsjeća da je za učinkovit pristup prevenciji potrebno djelovati u području uzročnika, odnosno radnog okruženja. Pristup usmjeren na mentalno zdravlje pojedinca neće zaustaviti povećanje stresa na radnom mjestu.
.
|
EGSO poziva na jačanje uloge socijalnih partnera u podizanju svijesti i preventivnim mjerama u području psihosocijalnih rizika. Psihosocijalnim rizicima potrebno se baviti prvenstveno na razini radnog mjesta / poduzeća jer ne postoji jedinstveno rješenje koje bi dobro funkcioniralo u svim poduzećima ili državama članicama s obzirom na to da su i problemi različiti. Prema izvješću o provedbi koje su pripremili potpisnici okvirnog sporazuma, unatoč raznim izazovima i preprekama, jasno je da provedba europskog okvirnog sporazuma i sama izvješća imaju veliku dodanu vrijednost u području stresa povezanog s radom i razvoja socijalnog dijaloga.[1] EGSO podsjeća da je za učinkovit pristup prevenciji potrebno djelovati u području uzročnika, odnosno radnog okruženja. Pristup usmjeren na mentalno zdravlje pojedinca neće zaustaviti povećanje stresa na radnom mjestu. Psihosocijalni rizici složeno su pitanje s raznim faktorima utjecaja, kao što su radni uvjeti, upravljanje radnim opterećenjem, radni odnosi, ali i individualne sposobnosti.
[1] https://www.businesseurope.eu/sites/buseur/files/media/imported/2008-02495-E.pdf
|
|
Obrazloženje
|
|
U ovom bismo slučaju trebali više naginjati pristupu jačanja uloge socijalnih partnera u podizanju svijesti i preventivnim mjerama u području psihosocijalnih rizika. Psihosocijalnim rizicima potrebno se baviti prvenstveno na razini radnog mjesta/poduzeća jer ne postoji jedinstveno rješenje koje bi dobro funkcioniralo u svim poduzećima ili državama članicama s obzirom na to da su i problemi različiti.
Ne slažemo se da je potrebno zakonodavstvo, ali se slažemo s pristupom Komisije da u suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima pripremi nezakonodavnu inicijativu na razini EU-a povezanu s mentalnim zdravljem na radnom mjestu, kojom bi se ocijenila nova pitanja povezana s mentalnim zdravljem radnika.
Naposljetku, postoji izvješće o provedbi koje su pripremili potpisnici autonomnog okvirnog sporazuma o stresu povezanom s radom (
https://www.businesseurope.eu/sites/buseur/files/media/imported/2008-02495-E.pdf
), u kojem se, među ostalim, navodi: „Unatoč raznim izazovima i preprekama, jasno je da provedba europskog okvirnog sporazuma i sama izvješća imaju veliku dodanu vrijednost u području stresa povezanog s radom i razvoja socijalnog dijaloga.”
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
97
|
|
Protiv:
|
159
|
|
Suzdržani:
|
14
|
|
AMANDMAN 10.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 4.16.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
EGSO izražava žaljenje zbog isključenosti samozaposlenih radnika iz područja primjene strateškog okvira. Neki radnici koji rade putem platformi, takozvani „samozaposleni radnici”, zapravo su u podređenom položaju u odnosu na platforme zbog algoritamskog upravljanja. Pandemija je istaknula ranjivost tih radnika i nedostatke platformi u pogledu prevencije. Nije poželjno da ti radnici i dalje budu izloženi nekontroliranim rizicima zbog njihove isključenosti iz strateškog okvira
.
|
EGSO napominje da samozaposleni radnici nisu obuhvaćeni područjem primjene strateškog okvira. EGSO je već preporučio da se u korisnom roku provede studija uz sudjelovanje Komisije, stručnjaka i socijalnih partnera kako bi se pronašlo najbolje rješenje uz poštovanje načela da svi samozaposleni radnici također moraju imati sigurno i zdravo radno okruženje. Nadalje, EGSO napominje da se u preporuci Vijeća od 18. veljače 2003. o poboljšanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu samozaposlenih osoba[1] državama članicama preporučuje da u okviru svojih politika za sprečavanje nesreća i bolesti na radu promiču sigurnost i zdravlje samozaposlenih radnika, uzimajući pritom u obzir posebne rizike koji postoje u određenim sektorima i specifičnu prirodu odnosa između naručitelja i samozaposlenih radnika.
[1] https://op.europa.eu/en/publication-detail/-/publication/1fd9fbe0-1ee4-4928-a47d-4404b5301bbd
|
|
Obrazloženje
|
|
Komisija je 9. prosinca donijela Prijedlog direktive o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi. O tom prijedlogu pripremit će se zasebno mišljenje EGSO-a (SOC/709) i stoga se ta pitanja ne bi trebala razmatrati u ovom mišljenju.
Tekst bi se trebao odnositi na Preporuku Vijeća od 18. veljače 2003. o poboljšanju zaštite zdravlja i sigurnosti na radu samozaposlenih osoba.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
99
|
|
Protiv:
|
162
|
|
Suzdržani:
|
14
|
|
AMANDMAN 11.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 4.17.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
EGSO naglašava postojanje asimetričnih odnosa platformi i tih radnika te podsjeća na to da su sloboda udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje temeljna prava. Ključno je osigurati odgovarajuću organizaciju i zastupljenost kako bi se olakšao socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje. Nadalje, prava na socijalnu zaštitu trebala bi se proširiti na takve radnike.
|
EGSO napominje da posebnu pozornost treba posvetiti očuvanju pravednog odnosa između platformi i osoba koje rade putem platformi te podsjeća na to da su sloboda udruživanja i pravo na kolektivno pregovaranje temeljna prava. Ključno je osigurati odgovarajuću organizaciju i zastupljenost kako bi se olakšao socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje.
|
|
Obrazloženje
|
|
Amandmanom se prepoznaje potreba za očuvanjem pravednog odnosa između platforme i osoba koje platformu koriste da bi radili, bilo kao radnici ili kao poduzetnici/samozaposleni. Ujedno se ispravlja i pogrešna pretpostavka da su sve osobe koje rade putem platformi radnici jer mogu biti i samozaposleni ili poduzetnici.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
97
|
|
Protiv:
|
157
|
|
Suzdržani:
|
15
|
|
AMANDMAN 12.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 4.22.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
Prednosti rada na daljinu ovise o načinu na koji ga poslodavac organizira. Primjenu rada na daljinu trebalo bi regulirati kolektivnim pregovaranjem kako bi se spriječile poteškoće utvrđene u više istraživanja.[1] Europski okvirni sporazum iz 2002. ne omogućuje nam da odgovorimo na te nove izazove. EGSO preporučuje izradu novih smjernica, s posebnim naglaskom na prevenciji psihosocijalnih rizika i mišićno-koštanih poremećaja.
[1] https://www.eurofound.europa.eu/data/covid-19/working-teleworking.
|
Kao što je navedeno u Okvirnom sporazumu iz 2002., rad na daljinu za dotičnog je radnika i poslodavca dobrovoljan. Rad na daljinu može se zahtijevati kao dio prvotnog opisa posla radnika ili se može naknadno uključiti kao dobrovoljni aranžman. Prednosti rada na daljinu ovise, među ostalim, o načinu na koji ga poslodavac i zaposlenik organiziraju i dogovore. Primjenu rada na daljinu može se regulirati, primjerice kolektivnim pregovaranjem kako bi se spriječile poteškoće utvrđene u više istraživanja.[1] Europski okvirni sporazum iz 2002. još je valjan kao odgovor na te nove izazove.
[1] https://www.eurofound.europa.eu/data/covid-19/working-teleworking.
|
|
Obrazloženje
|
|
Europski okvirni sporazum iz 2002. i dalje je prikladan za suočavanje s izazovima rada na daljinu.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
96
|
|
Protiv:
|
157
|
|
Suzdržani:
|
20
|
|
AMANDMAN 13.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 1.4.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
Europski okvirni sporazum iz 2002. ne omogućuje nam da odgovorimo na nove izazove rada na daljinu. EGSO preporučuje izradu novih smjernica, s posebnim naglaskom na prevenciji psihosocijalnih rizika i mišićno-koštanih poremećaja.
|
Europski okvirni sporazum iz 2002., dopunjen Okvirnim sporazumom socijalnih partnera EU-a o digitalizaciji iz 2020., dobra je osnova da odgovorimo na nove izazove rada na daljinu.
|
|
Obrazloženje
|
|
Europski okvirni sporazum iz 2002. i dalje je prikladan za suočavanje s izazovima rada na daljinu.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
93
|
|
Protiv:
|
155
|
|
Suzdržani:
|
17
|
|
AMANDMAN 14.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 1.10.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
EGSO poziva na uspostavu mehanizma za procjenu učinka europskih zakonodavnih inicijativa, kolektivnih ugovora i akcijskih planova te ponavlja svoju preporuku[1] da jedan inspektor rada pokriva 10 000 radnika.
[1] SOC/698
.
|
EGSO poziva na nastavak rada na procjeni učinka europskih zakonodavnih inicijativa, kolektivnih ugovora i akcijskih planova.
|
|
Obrazloženje
|
|
Sustavi za procjenu učinka već postoje. Osim toga, okvirni sporazumi imaju vlastite sustave za praćenje provedbe.
Kao što je navela Europska komisija, pitanje profesionalne bolesti usko je povezano sa socijalnom sigurnošću, koja je u nadležnosti država članica. Kada je riječ o inspekciji rada, ne smijemo zaboraviti kvalitativni aspekt i činjenicu da se prema terminologiji Međunarodne organizacije rada inspekcija rada ne odnosi samo na zdravlje i sigurnost već i na druge inspekcije rada (socijalni aspekt, neprijavljeni rad, upravljanje politikom rada itd.).
Otkad je izbila pandemija i s padom broja fizičkih inspekcija rada u nekim državama članicama zbog zdravstvenih mjera, uvedeni su digitalni alati kako bi se olakšalo provođenje virtualnih inspekcije (barem neki dijelovi inspekcija mogu se provoditi virtualno). Te nove metode rada također mogu povećati učinkovitost inspekcija rada. Na državama je članicama da odluče kako organizirati inspekcije rada.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
96
|
|
Protiv:
|
154
|
|
Suzdržani:
|
16
|
|
AMANDMAN 15.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 1.12.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
Kad je riječ o borbi protiv raka povezanog s radom, EGSO poziva na ambicioznije stajalište kojim bi se obuhvatilo 50 prioritetnih karcinogenih tvari, reproduktivne toksične tvari, opasne lijekove, uključujući stres[1] i rad u smjenama[2].
[1] https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC7466429/.
[2] https://www.cancer-environnement.fr/597-Vol-124--Cancerogenicite-du-travail-de-nuit-poste.ce.aspx
|
Kad je riječ o borbi protiv raka povezanog s radom, EGSO pozdravlja privremeni dogovor koji su Europski parlament i Vijeće postigli krajem 2021. o boljoj zaštiti radnika od rizika povezanih s izloženošću karcinogenim i mutagenim tvarima ažuriranjem Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima.
|
|
Obrazloženje
|
|
Treba napomenuti da su Europski parlament i Vijeće u prosincu 2021. postigli privremeni dogovor o boljoj zaštiti radnika od rizika povezanih s izloženošću karcinogenim i mutagenim tvarima. Kako bi se poboljšala zaštita radnika od raka, Komisija je 2020. predložila da se dodatno ograniči njihova izloženost kancerogenim kemikalijama. Ta je inicijativa dio djelovanja Komisije u borbi protiv raka u okviru europskog plana za borbu protiv raka. Komisija je naglasila da će u okviru sporazuma o ažuriranju Direktive o karcinogenim i mutagenim tvarima oko milijun radnika biti bolje zaštićeno zahvaljujući određivanju graničnih vrijednosti profesionalne izloženosti akrilonitrilu i spojevima nikla te snižavanju graničnih vrijednosti za benzen.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
98
|
|
Protiv:
|
156
|
|
Suzdržani:
|
17
|
|
AMANDMAN 16.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 1.13.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
EGSO poziva na donošenje zakonodavstva EU-a o psihosocijalnim rizicima. Za učinkovit pristup prevenciji potrebno je djelovati u području radnog okruženja, a ne samo u području mentalnog zdravlja pojedinca.
|
EGSO poziva na posvećivanje veće pozornosti i ulaganje većih napora u jačanje uloge socijalnih partnera u podizanju svijesti i mjerama prevencije psihosocijalnih rizika. Psihosocijalnim rizicima potrebno se baviti prvenstveno na razini radnog mjesta/poduzeća jer ne postoji jedinstveno rješenje koje bi dobro funkcioniralo u svim poduzećima ili državama članicama s obzirom na to da su i problemi različiti. Prema izvješću o provedbi koje su pripremili potpisnici okvirnog sporazuma, unatoč raznim izazovima i preprekama, jasno je da provedba europskog okvirnog sporazuma i sama izvješća imaju veliku dodanu vrijednost u području stresa povezanog s radom i razvoja socijalnog dijaloga. Za učinkovit pristup prevenciji potrebno je djelovati u području radnog okruženja, a ne samo u području mentalnog zdravlja pojedinca. Međutim, psihosocijalni rizici složeno su pitanje s raznim faktorima utjecaja kao što su radni uvjeti, upravljanje radnim opterećenjem, radni odnosi, ali i individualne sposobnosti.
|
|
Obrazloženje
|
|
Zakonodavstvo nije lijek za sve. U ovom bismo slučaju trebali više naginjati pristupu jačanja uloge socijalnih partnera u podizanju svijesti i preventivnim mjerama u području psihosocijalnih rizika. Psihosocijalnim rizicima potrebno se baviti prvenstveno na razini radnog mjesta/poduzeća jer ne postoji jedinstveno rješenje koje bi dobro funkcioniralo u svim poduzećima ili državama članicama s obzirom na to da su i problemi različiti.
Ne slažemo se da je potrebno zakonodavstvo, ali se slažemo s pristupom Komisije da u suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima pripremi nezakonodavnu inicijativu na razini EU-a povezanu s mentalnim zdravljem na radnom mjestu, kojom bi se ocijenila nova pitanja povezana s mentalnim zdravljem radnika.
Postoji izvješće o provedbi koje su pripremili potpisnici okvirnog sporazuma (
https://www.businesseurope.eu/sites/buseur/files/media/imported/2008-02495-E.pdf
), u kojem se, među ostalim, navodi: „Unatoč raznim izazovima i preprekama, jasno je da provedba europskog okvirnog sporazuma i sama izvješća imaju veliku dodanu vrijednost u području stresa povezanog s radom i razvoja socijalnog dijaloga.”
Psihosocijalni rizici složeno su pitanje s raznim faktorima utjecaja, kao što su radni uvjeti, upravljanje radnim opterećenjem, radni odnosi, ali i individualne sposobnosti.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
99
|
|
Protiv:
|
152
|
|
Suzdržani:
|
18
|
|
|
|
|
AMANDMAN 17.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 1.14.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
EGSO smatra da razvoj sveobuhvatne, održive i integrirane politike prevencije iziskuje ponovnu aktivaciju nacrta direktive o mišićno-koštanim poremećajima.
|
EGSO smatra da razvoj sveobuhvatne, održive i integrirane politike prevencije iziskuje poduzimanje mjera kako je navedeno u komunikaciji Komisije „Strateški okvir EU-a za zdravlje i sigurnost na radu za razdoblje 2021.–2027.: Sigurnost i zdravlje na radu u svijetu rada koji se mijenja“.
|
|
Obrazloženje
|
|
Komisijina strategija obuhvaća, među ostalim, Komisijin cilj da psihosocijalne i ergonomske rizike uključi u kampanju za zdrava radna mjesta.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
95
|
|
Protiv:
|
161
|
|
Suzdržani:
|
16
|
|
|
|
|
AMANDMAN 18.
Podnose:
ANGELOVA Milena
GAVRILOVS Vitālijs
KONTKANEN Mira-Maria
PILAWSKI Lech
VADÁSZ Borbála
SOC/703
Socijalni dijalog kao instrument koji doprinosi zdravlju i sigurnosti na radu
Točka 1.16.
Izmijeniti kako slijedi:
|
|
|
Mišljenje Stručne skupine
|
Amandman
|
|
EGSO poziva na to da se područje primjene strateškog okvira proširi na radnike koji rade putem platformi. Valja im zajamčiti pravo na organiziranje, zastupanje i kolektivno pregovaranje i na njih proširiti pravo na socijalnu zaštitu.
|
EGSO napominje da je Komisija 9. prosinca donijela Prijedlog direktive o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi. EGSO će o tom prijedlogu pripremiti zasebno mišljenje (SOC/709).
|
|
Obrazloženje
|
|
Komisija je 9. prosinca donijela prijedlog Direktive o poboljšanju radnih uvjeta u radu putem platformi. O tom prijedlogu pripremit će se zasebno mišljenje EGSO-a (SOC/709) i stoga se ta pitanja ne bi trebala razmatrati u ovom mišljenju.
|
Rezultat glasanja:
|
Za:
|
104
|
|
Protiv:
|
152
|
|
Suzdržani:
|
16
|
_____________