SOC/679
Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava
MIŠLJENJE
Europski gospodarski i socijalni odbor
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava
[COM(2021)102 final]
Izvjestitelji: Cristian PIRVULESCU i Carlos Manuel TRINDADE
|
Zahtjev za savjetovanje:
|
Europska komisija, 26/03/2021
|
|
Pravna osnova:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
21/06/2021
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
08/07/2021
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
562
|
|
Rezultat glasovanja
(za/protiv/suzdržani):
|
160/79/19
|
1.Zaključci i preporuke
1.1EGSO pozdravlja Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava (dalje u tekstu: Plan) i njegovu provedbu na razini EU-a i nacionalnoj razini, uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti, te ga smatra vrlo pravodobnim, posebno s obzirom na to da je pandemija COVID-a 19 poremetila svaki aspekt ljudskog života, pogoršavajući već postojeće socijalne probleme i vršeći znatan pritisak na državne institucije, zajednice, organizacije i poduzeća. EGSO upozorava da pandemija neće uskoro završiti. EU i države članice stoga moraju, u okviru Plana upotrijebiti i razviti odgovarajuću infrastrukturu za srednjoročno i dugoročno rješavanje izazova, imajući na umu da učinkovit civilni i socijalni dijalog te aktivno sudjelovanje socijalnih partnera, kao važan dio konkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva, imaju ključnu ulogu u tom pogledu.
1.2EGSO pozdravlja politički konsenzus postignut u pogledu Plana tijekom socijalnog samita u Portu izražen u obliku „Obveze iz Porta“. EGSO pozdravlja i Izjavu Vijeća iz Porta, kao što je navedeno u točki 4. Izjave, koju EGSO potpuno podržava: „Njegovom provedbom ojačat će se napredak Unije prema digitalnoj, zelenoj i pravednoj tranziciji te doprinijeti postizanju uzlazne socijalne i gospodarske konvergencije i prevladavanju demografskih izazova. Socijalna dimenzija, socijalni dijalog i aktivna uključenost socijalnih partnera oduvijek su bili u središtu visoko konkurentnog socijalnoga tržišnoga gospodarstva. Naša predanost jedinstvu i solidarnosti također znači osiguravanje jednakih mogućnosti za sve, kao i toga da nitko ne bude zapostavljen”.
1.3EGSO podržava viziju i ciljeve utvrđene u Planu te pozdravlja koncept na kojem se temelji Plan, a to je da će se utvrđivanjem relevantnih i sporazumnih socijalnih ciljeva pridonijeti usmjeravanju politika na postizanje rezultata te da će to predstavljati važan poticaj za reforme i ulaganja u državama članicama. EGSO ističe da bi Akcijski plan trebao biti utemeljen i na konkretnosti i opipljivosti, uz mjere koje su mjerljive i popraćene okvirima za praćenje koje su zajednički dogovorili relevantni dionici te koji obuhvaćaju socijalne, okolišne i gospodarske kriterije.
1.4EGSO prepoznaje raznolikost i zajedničku osnovu socijalnih modela diljem EU-a. Oni su dio naše zajedničke povijesti i temelj su zajedničke predanosti europskom socijalnom modelu koji je sastavni dio zajedničkog tržišta i svih politika EU-a. Zemlje s manje stabilnim socijalnim modelima trebalo bi snažno podupirati ulaganjima, učenjem i vrednovanjem. Dobrobit i temeljna prava građana trebali bi se graditi na zajedničkom i koherentnom socijalnom modelu koji je dovoljno fleksibilan da vodi računa o različitim nacionalnim tradicijama i iskustvima, u skladu s vrijednostima, načelima i ciljevima Ugovora, stupa i obnovljenog konsenzusa usmjerenog na budućnost.
1.5EGSO smatra da je jamčenje minimalnih socijalnih standarda za svaku osobu koja živi u EU-u iznimno važno za izgradnju pravednog i uključivog društva. U provedbi socijalnog stupa trebalo bi nastojati postići uravnoteženu kombinaciju zakonodavstva i pravno neobvezujućih mjera. Zakonodavstvo bi trebalo biti u potpunosti usklađeno s Poveljom o temeljnim pravima i načelima bolje regulative te podlijegati temeljitom savjetovanju sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva na razini EU-a i nacionalnoj razini.
1.6Kao što je EGSO prethodno naveo, konkurentnost i veća produktivnost utemeljene na vještinama i znanju dobar su recept za održavanje dobrobiti europskih društava. Moramo ojačati dobre strane našeg europskog sustava socijalnog tržišnog gospodarstva i istodobno ukloniti njegove nedostatke te ga tako prilagoditi predstojećim izazovima.
1.7EGSO smatra da bi trebalo utvrditi posebne opće i pojedinačne ciljeve za svih 20 načela stupa. EGSO također poziva države članice da budu ambiciozne u dobrovoljnom postavljanju vlastitih ciljeva kako bi sve države članice zajedno sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva doprinijele postizanju europskih ciljeva. Europska komisija trebala bi pratiti i podupirati kvalitetu i rezultate dijaloga povezanog sa stupom i Planom te obavješćivati o njima. Opće i pojedinačne ciljeve trebalo bi uključiti u mehanizam izvješćivanja predviđen europskim semestrom i nacionalnim planovima reformi.
1.8Kako bi planirano preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja bilo učinkovitije, EGSO predlaže da bi države članice mogle na dobrovoljnoj osnovi utvrđivati prijelazne opće i pojedinačne ciljeve ovog Plana za 2025. radi procjene napretka u prvoj polovini njegove provedbe. Smjernice za korištenje postojećih koordinacijskih mehanizama trebale bi biti prioritet Komisije u odnosu na države članice.
1.9EGSO predlaže da bi se kao europski koordinacijski mehanizam za primjenu Plana trebao koristi okvir europskog semestra. Taj koordinacijski mehanizam mogao bi imati oblik međuinstitucionalnog foruma EU-a o socijalnom stupu, koji bi se redovito održavao radi procjene napretka i pružanja dodatnog poticaja planu.
1.10EGSO podupire namjeru da se, kad god je to potrebno, ažurira pregled socijalnih pokazatelja, težeći usklađivanju s Programom UN-a do 2030. i ciljevima održivog razvoja.
1.11EGSO smatra da je europski semestar odgovarajući okvir za praćenje Plana – jednaka pozornost posvećivat će se socijalnim i okolišnim ciljevima, kao i makroekonomskoj stabilnosti i produktivnosti. Pozdravlja tvrdnju iz Plana da nacionalni planovi za oporavak i otpornost predstavljaju jedinstvenu priliku za planiranje i financiranje ulaganja i reformi kojima se podupire socijalni oporavak usmjeren na radna mjesta, uz istodobno prihvaćanje zelene i digitalne tranzicije te provedbu relevantnih preporuka za pojedinu zemlju u okviru europskog semestra. U Planu se s pravom pozivaju države članice da maksimalno iskoriste europski semestar i iskoriste priliku bez presedana koju Mehanizam za oporavak i otpornost nudi.
1.12EGSO primjećuje da u Planu nije jasno utvrđena potreba za produljenjem trenutačne hitne potpore dok je gospodarstvo više ne bude trebalo, čime se nedovoljno vrednuje potreba za zaštitom radnih mjesta i poduzeća tijekom krize. Iako je instrument za oporavak Next Generation EU instrument za krizne situacije na temelju članka 122. UFEU-a i nastavit će se smatrati jednokratnom mjerom, EGSO primjećuje i da je on bez presedana za odvažno i konstruktivno djelovanje.
1.13EGSO primjećuje da je u Planu prepoznato da su snažne politike za odgovor na pandemiju COVID-a 19 na nacionalnoj razini i razini EU-a uspješne u ograničavanju njezinih posljedica na zapošljavanje i socijalne probleme, podržavajući poduzeća i radnike. Isto tako primjećuje da je pandemija dodatno istaknula postojeće nejednakosti (posebno u pogledu radnika s nižom razinom obrazovanja, žena, mladih, migranata i drugih ranjivih skupina) te da će se kao posljedica toga nezaposlenost i nejednakosti vjerojatno dodatno povećati ako socijalni napredak ne bude povezan s održivim gospodarskim rastom. EGSO se nada da će se Planom pridonijeti preokretanju tog trenda te naglašava potrebu za promicanjem održivih i konkurentnih gospodarstava, utemeljenih na kvalitetnim radnim mjestima i jednakim mogućnostima za sve.
1.14EGSO smatra da se mogu poduzeti veći napori na razini EU-a i država članica u području borbe protiv siromaštva u skladu s prvim ciljem održivog razvoja u okviru Programa UN-a do 2030. Konkretno, EGSO smatra da bi EU trebao postaviti cilj smanjenja udjela djece s rizikom od siromaštva i socijalne isključenosti s 22,8 % 2019. na 10 % do 2030., uz slične dobrovoljne obveze u svim državama članicama.
1.15EGSO predlaže da bi u Plan trebalo uključiti mjere koje bi nastojale riješiti problem dohodovne nejednakosti s obzirom na dobro utvrđeni prioritet socijalne kohezije kao ključan dio europskog socijalnog modela.
1.16EGSO smatra da bi Planom trebalo promicati ne samo opravdani cilj otvaranja radnih mjesta, već i kvalitetu zaposlenja, uključujući borbu protiv nesigurnih radnih mjesta. Trebale bi biti uspostavljene odgovarajuće pravne i administrativne provjere na nacionalnoj razini kako bi se osiguralo da radnici imaju sigurne radne uvjete, primjerenu i predvidljivu plaću te organizirano pravo glasa na radnom mjestu. EGSO je posebno zabrinut zbog uvjeta rada mnogih sezonskih radnika, građana EU-a i građana trećih zemalja koji rade u poljoprivredi, uslužnom sektoru i građevinarstvu te poziva na učinkovitu provedbu Direktive 2019/1152 (EU) o transparentnim i predvidivim radnim uvjetima, čiji je cilj poboljšanje radnih uvjeta promicanjem transparentnijeg i predvidljivijeg zapošljavanja uz istodobno osiguravanje prilagodljivosti tržišta rada. EGSO smatra da bi stopa zaposlenih osoba s rizikom od siromaštva trebala biti znatno smanjena. Cilj iskorjenjivanja siromaštva zaposlenih trebao bi se postići utvrđivanjem minimalnih zajedničkih europskih standarda na razini EU-a.
1.17EGSO pozdravlja namjeru da se tijekom jednog desetljeća smanje razlike između muškaraca i žena u pogledu zapošljavanja i plaća te da se poveća pružanje formalnog ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja, iako to povećanje još nije kvantificirano. EGSO u tu svrhu podržava europsko jamstvo za djecu. U svim aspektima gospodarskog i društvenog života trebalo bi težiti rodnoj ravnopravnosti.
1.18EGSO napominje da u Plan nije uključen prijedlog direktive o minimalnoj dohodovnoj sigurnosti, koju smatra nužnom za borbu protiv najozbiljnijih oblika siromaštva.
1.19EGSO podržava to što Komisija potiče Europski parlament i Vijeće da zaključe pregovore o reviziji pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kako bi se poboljšala mobilnost radnika i pružila odgovarajuća socijalna sigurnost unutar EU-a, bez stvaranja pretjeranih opterećenja za zaposlenike i poduzeća.
1.20EGSO dijeli stajalište Komisije u pogledu potrebe za promicanjem širenja obima kolektivnog pregovaranja te povećanja broja članova i organizacijske gustoće socijalnih partnera. Stoga predlaže da se na nacionalnoj razini i razini EU-a razmotri mogućnost da se utvrde i prate relevantni pokazatelji te da se navedeni ciljevi podupiru namjenskim fondovima za izgradnju kapaciteta i zajedničkim akcijama za postizanje ciljeva plana, uz očuvanje autonomije socijalnih partnera. EGSO podupire prijedlog iz Plana da se pregovaraju daljnji sporazumi na razini EU-a kojima će se pridonijeti uspješnoj preobrazbi europskih tržišta rada, kao i poziv državama članicama da potiču i osiguravaju uvjete za bolje funkcioniranje te učinkovitije kolektivno pregovaranje i socijalni dijalog na svim razinama.
1.21EGSO se slaže sa zaključcima savjetovanja u okviru pripreme plana u kojima je naglašena važnost bolje provedbe, primjene i izvršenja postojećeg radnog i socijalnog prava EU-a. Komisija bi se trebala aktivnije surađivati s državama članicama kako bi se olakšalo pravodobno i kvalitetno prenošenje pravnih instrumenata EU-a i promicala usklađenost. EGSO očekuje da će Komisija pokrenuti postupke zbog povrede prava ako države članice ne ispune svoje obveze temeljene na zakonodavstvu EU-a.
1.22EGSO naglašava potrebu za usklađivanjem financiranja nacionalnih politika s ciljevima i djelovanjem iz Plana te osiguravanjem toga da nema povratka na pravila iz Pakta o stabilnosti i rastu (PRS) u njihovom izvornom obliku i da bilo koja njihova revidirana verzija u potpunosti olakšava provedbu Plana.
1.23EGSO poziva na stavljanje većeg naglaska na potencijalni doprinos javne nabave kao instrumenta za ostvarenje ciljeva plana.
2.Opće napomene
2.1Izrada Plana
2.1.1Od proglašenja europskog stupa socijalnih prava 2017. EGSO poziva na jasan plan djelovanja za njegovu provedbu i stoga pozdravlja Plan. Odbor podržava poziv svim dionicima da se zajednički angažiraju u pogledu provedbe stupa u okviru svojih područja nadležnosti. EGSO ističe da će uz doprinos institucija EU-a uspjeh Plana snažno odrediti i predanost država članica i njihovih socijalnih partnera provedbi svih njegovih načela.
2.1.2Na Socijalnom samitu u Portu 7. i 8. svibnja na najvišoj političkoj razini preuzeta je obveza provedbe europskog stupa socijalnih prava u okviru socijalne obveze iz Porta. U okviru te obveze pozdravljen je Akcijski plan Europske komisije za provedbu europskog stupa socijalnih prava, a svi relevantni dionici pozvani su da uče iz iskustva stečenog tijekom pandemije i udruže snage.
2.1.3EGSO uvažava činjenicu da se u Planu kombinira zakonodavno i nezakonodavno djelovanje s utvrđivanjem zajedničkih ciljeva koje treba postići zajedničkim djelovanjem dionika, posebno socijalnih partnera i civilnog društva, organiziranih na lokalnoj, nacionalnoj i europskoj razini. EGSO očekuje da zakonodavstvo navedeno u vremenskom rasporedu Plana bude potpuno u skladu s Poveljom o temeljnim pravima i da se podvrgne procjeni učinka te naglašava potrebu za opsežnim savjetovanjima sa socijalnim partnerima i civilnim društvom. Svaka zakonodavna odluka trebala bi se temeljiti na dokazima, uzimajući u obzir stajališta relevantnih dionika.
2.1.4EGSO podržava ciljeve utvrđene u Planu te stajalište da će oni pridonijeti usmjeravanju politika na postizanje rezultata i predstavljati važan poticaj za reforme i ulaganja u državama članicama s ciljem postizanja uzlazne konvergencije i dobrobiti. EGSO ističe da bi Plan trebao biti utemeljen i na konkretnosti i opipljivosti, uz mjere koje su mjerljive i popraćene okvirima za praćenje koje su zajednički dogovorili relevantni dionici te koji obuhvaćaju socijalne, okolišne i gospodarske kriterije.
2.1.5Podržavajući glavne ciljeve EU-a, EGSO odobrava poziv Komisije državama članicama da dobrovoljno utvrde vlastite nacionalne ciljeve. Poziva ih na ambicioznost u utvrđivanju svojih ciljeva tako da sve države članice, zajedno sa svojim socijalnim i građanskim partnerima, pridonose postizanju europskih ciljeva i naglašava da ih bez znatnog koordiniranog napora neće biti moguće postići. Utvrđivanjem triju glavnih prioriteta, koji uključuju otvaranje radnih mjesta, poboljšanje kvalifikacija i socijalnu uključenost, osigurat će se zajednički okvir djelovanja, uključujući provedbu nacionalnih planova za oporavak i otpornost.
2.1.6EGSO je zadovoljan što je cilj zaposlenosti popraćen obvezama za promicanje uključivog zapošljavanja i smanjenje razlika u zapošljavanju, posebno oslobađanjem potencijala tržišta rada, prepolovljavanjem razlika u zapošljavanju na temelju spola, smanjenjem stope mladih koji ne rade, nisu u sustavu redovitog obrazovanja i nisu u sustavu obrazovanja odraslih (NEET) te osiguravanjem toga da nedovoljno zastupljene skupine sudjeluju na tržištu rada maksimalno iskorištavajući svoje sposobnosti. Odbor potiče Komisiju da kvantificira sve te obveze u suradnji s državama članicama i socijalnim partnerima.
2.1.7EGSO također pozdravlja u Planu naglasak na obrazovanju, vještinama i cjeloživotnom učenju, uključujući i kontinuirano usavršavanje i prekvalifikaciju, s ciljem poboljšanja zapošljivosti, poticanja inovacija, osiguravanja socijalne pravednosti i uklanjanja nedostatka digitalnih vještina, napominjući da, kao što je Odbor prethodno naveo, pristup kontinuiranom i cjeloživotnom učenju mora biti individualno pravo za sve kako bi se moglo ići ukorak s razvojem u području digitalizacije i umjetne inteligencije, utjecati na napredak i zadržati kontrolu u ljudskim rukama.
2.1.8Za učinkovitije preispitivanje sredinom provedbenog razdoblja EGSO predlaže da države članice otvore konstruktivan dijalog sa socijalnim partnerima i postave prijelazne ciljeve do 2025., čime će se omogućiti procjena napretka u prvoj polovini njegove provedbe.
2.2Otvaranje radnih mjesta i budućnost rada
2.2.1EGSO pozdravlja činjenicu da je u Planu navedeno da su radni uvjeti u EU-u među najboljima u svijetu, istodobno priznajući da novi oblici rada podrazumijevaju izazove kao i mogućnosti. Socijalni partneri, i na europskoj i na nacionalnoj razini, mogu udružiti snage da bi se zajednički radilo na ispunjavanju potreba budućnosti rada, postigla uzlazna konvergencija te osigurala zaštita i sigurnost radnika bez obzira na sektor u kojem rade i zemlju u kojoj žive. Socijalni partneri – i na europskoj i nacionalnoj razini, imaju središnju ulogu u zajedničkim naporima u tom smjeru. U Planu se s pravom napominje da je očuvanje i stvaranje novih kvalitetnih radnih mjesta prioritet EU-a. Kriza uzrokovana pandemijom COVID‑a 19 pokazala je da funkcioniranje naših društava ovisi o ključnim radnicima u nizu sektora kao što su promet, uslužne djelatnosti, zdravlje i poljoprivreda. Moramo otvoriti nova radna mjesta u budućnosti na temelju ključnih radnih mjesta današnjice.
2.2.2EGSO se slaže sa strateškim pristupom postupnog prijelaza s mjera za krizne situacije na djelovanje kojim se može pridonijeti postizanju cilja zaposlenosti iz Plana.
2.2.3EGSO se slaže sa zabrinutošću izraženoj u Planu u pogledu skupina koje su najviše pogođene pandemijom, uključujući žene, mlade, niskokvalificirane i slabo plaćene radnike, privremene i samozaposlene radnike te radnike migrante.
2.2.4EGSO smatra da bi trebalo nadzirati raspodjelu sredstava EU-a za prioritete u pogledu resursa koje osigurava Komisija te onih koje dodjeljuju države članice i socijalni partneri.
2.2.5EGSO se slaže s pozivom Komisije državama članicama da upotrijebe dostupna sredstva EU-a za promicanje aktivne i učinkovite potpore zapošljavanju.
2.2.6EGSO podržava pristup Komisije učincima digitalne tranzicije rada. EGSO podupire autonomni okvirni sporazum socijalnih partnera o digitalizaciji i spreman je surađivati sa socijalnim partnerima na praćenju njegove provedbe.
2.2.7EGSO prima na znanje nedavno izvješće OECD-a o izgledima za zapošljavanje u 2020. naslovljeno „Sigurnost radnika i kriza uzrokovana pandemijom COVID-a 19”. EGSO prepoznaje važnost dobrobiti zaposlenika na radnom mjestu koja pozitivno pridonosi cjeloukupnoj produktivnosti poduzeća, organizacija i institucija u kojima rade. Osim promicanja zdravlja i sigurnosti radnika, EGSO očekuje mjere poduzete na odgovarajućoj razini u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti kako bi se poboljšalo funkcioniranje tržišta rada i pridonijelo gospodarskom rastu, međunarodnom tržišnom natjecanju i poticalo pristojne radne uvjete. Potrebno je podupirati, a ne ometati kretanja na tržištu rada kako bi se osiguralo da radnici budu zaštićeni i sigurni te da pridonose ukupnoj produktivnosti poduzeća, organizacija i institucija u kojima rade.
2.2.8EGSO očekuje da se mjere za promicanje uzlazne konvergencije poduzmu na odgovarajućoj razini u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti radi poboljšanja funkcioniranja tržištȃ rada kako bi ona pridonosila gospodarskom rastu i međunarodnom tržišnom natjecanju te promicala pristojne radne uvjete i dobrobit.
2.2.9EGSO naglašava da EU mora ostati u potpunosti vjeran načelu da ne mogu postojati radni odnosi bez socijalne zaštite, bez obzira na njihovu prirodu. EGSO smatra sve oblike neprijavljenog rada neprihvatljivima i potiče države članice da djeluju u pogledu njegova suzbijanja.
2.2.10EGSO poziva Komisiju i države članice da poduzmu sve potrebne mjere kako bi se osiguralo da digitalizacija ne uzrokuje nesigurnost i ranjivost, istodobno osiguravajući da se mogućnosti koje pruža digitalizacija u potpunosti iskoriste.
2.2.11EGSO bi želio vidjeti jaču vezu između ambicioznog cilja u pogledu vještina, obrazovanja i cjeloživotnog učenja i financijskih sredstava koja su dostupna za njegovo postizanje. EGSO skreće pozornost na činjenicu da su se javni izdaci za obrazovanje u EU-u smanjili s 5 % 2010. na 4,7 % 2019. te naglašava da se opći i pojedinačni ciljevi socijalnog stupa ne mogu ostvariti bez većih javnih ulaganja u obrazovanje. Naglašava i potrebu za javnim i privatnim ulaganjima za potporu osposobljavanju i cjeloživotnom učenju te potiče poslodavce da povećaju mogućnosti zaposlenika za sudjelovanje u obrazovanju i osposobljavanju kroz rad.
2.2.12EGSO prepoznaje zabrinutost Komisije zbog zelene i demografske tranzicije te njihovih učinaka na zapošljavanje i vještine. Međutim, Plan bi se dodatno poboljšao da se uvedu posebne obveze i inicijative u tom pogledu, pa bi i Plan i nacionalne dokumente trebalo detaljnije doraditi.
2.2.13Pandemija je osobito teško pogodila mlade. Statistički podaci pokazuju da je polovina svih mladih ljudi u EU-u zaposlena privremeno. U pogledu suočavanja s rizicima povezanima s nesvojevoljnim zaposlenjem na određeno vrijeme, postoji izvjestan potencijal za poboljšanje kvalitete zapošljavanja mladih – posebno preispitivanjem Preporuke o pripravništvu – usmjeravanjem na kvalitetu ponuda u okviru Garancije za mlade i nizom planiranih inicijativa o uvjetima rada, primjerice za radnike na platformama.
2.2.14Iako Plan sadrži jasne odredbe za jačanje uloge socijalnih partnera (sindikata i poslodavaca) u inicijativama, u njemu se navodi vrlo malo o ulozi organizacija civilnog društva kao što su organizacije mladih, koje imaju ključnu ulogu u zastupanju građana EU-a.
2.3Vještine i jednakost
2.3.1EGSO dijeli stajalište Komisije da je kvalificirana radna snaga pokretač prosperitetnog zelenog i digitalnog gospodarstva, kojeg pokreću inovativne ideje i proizvodi te tehnološki razvoj. Kao što je navedeno u Planu, sustavi obrazovanja i osposobljavanja imaju ključnu ulogu u postavljanju temelja za cjeloživotno učenje i zapošljivost te mogu pomoći u prevladavanju nedostatka vještina, pod uvjetom da su usmjereni na potrebe tržišta rada. Obrazovanje i vještine trebali bi biti u središtu političkog djelovanja kao potpora otvaranju radnih mjesta.
2.3.2EGSO podupire ambiciju u pogledu poboljšanja cjeloživotnog obrazovanja i izražava zabrinutost u pogledu pristupa osnovnim digitalnim vještinama, što kao i Komisija smatra preduvjetom za uključivanje u digitalno transformiranu Europu i sudjelovanje u njoj.
2.3.3EGSO žali što ne postoji cilj u pogledu rodne jednakosti u pristupu cjeloživotnom učenju i potiče Komisiju da ga utvrdi. EGSO ukazuje na potrebu za rodno osviještenim pristupom u svim politikama i strategijama EU-a.
2.3.4EGSO trenutno radi na sastavljanju posebnog mišljenja o predloženoj direktivi čiji je cilj jačanje primjene načela jednake plaće za jednak rad ili za rad jednake vrijednosti između muškaraca i žena te će iznijeti mišljenje o tekstu.
2.4Socijalna zaštita i uključenost
2.4.1EGSO smatra da treba nastaviti s daljnjim prijedlozima o socijalnoj zaštiti i socijalnoj uključenosti. Slaže se sa stajalištem iznesenim u Planu da je Europa dom najravnopravnijih društava na svijetu, najviših standarda u pogledu radnih uvjeta i široke socijalne zaštite. Međutim, razine siromaštva u EU-u i dalje su neprihvatljivo visoke te je potrebno uložiti velike napore kako bi se osigurali slični uvjeti u svim zemljama.
2.4.2Djeca čine 20 % ljudi izloženih riziku od siromaštva u EU-u, što je posebni izvjestitelj UN-a za krajnje siromaštvo i ljudska prava opisao kao „izuzetno velik broj za standarde razvijenih zemalja” . EGSO pozdravlja prijedloge Komisije za strategiju EU-a o pravima djeteta i Preporuku o jamstvu za djecu, kao i cilj da se do 2030. pet milijuna djece izbavi iz siromaštva. Ponavlja svoj poziv na «„Plan skrbi za Europu”, osiguravajući pružanje kvalitetnijih usluga za sve tijekom životnog vijeka» i na to da države članice ulažu u osiguravanje visokokvalitetnih, cjenovno pristupačnih, dostupnih i raznolikih usluga skrbi. Smatra da bi iskorjenjivanje siromaštva djece imalo vrlo pozitivne učinke na smanjenje siromaštva mladih i nezaposlenih.
2.4.3EGSO vjeruje da bi EU trebao uspostaviti minimalne socijalne standarde, u potpunosti usklađene s Poveljom o temeljnim pravima, te bi ovaj proces trebao podlijegati temeljitom savjetovanju sa socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva na razini EU-a i nacionalnoj razini.
2.4.4EGSO primjećuje da u Plan nije uključen prijedlog direktive već preporukao minimalnoj dohodovnoj sigurnosti, koju smatra nužnom za borbu protiv najozbiljnijih oblika siromaštva.
2.4.5EGSO vjeruje da je potrebno poduzeti znatne korake za jačanje otpornosti sustava socijalne sigurnosti i njihove koordinacije na razini EU-a, uz jamčenje univerzalnog pristupa za zaposlenike, poštujući nacionalne nadležnosti u pogledu pristupa socijalnoj zaštiti.
2.4.6Odbor dijeli stajalište Komisije u pogledu toga da su neophodne reforme i ulaganja u zdravstvene sustave kako bi se, među ostalim, poboljšao pristup kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti za sve te smanjile socijalne, teritorijalne i ekonomske nejednakosti u području zdravlja. Međutim, nije dovoljno da Komisija podržava države članice samo pružanjem informacija temeljenih na dokazima i razmjenom najboljih praksi te bi trebalo učiniti mnogo više, uz istodobno poštovanje podjele nadležnosti, na primjer utvrditi opće i pojedinačne ciljeve, pružiti potporu ulaganju u infrastrukturu, osposobiti radnu snagu u zdravstvenom sustavu, osmisliti zajedničke standarde kvalitete i financirati zdravstvena istraživanja.
2.4.7EGSO pozdravlja plan za skupinu stručnjaka na visokoj razini koja će proučavati budućnost socijalne države. Kao predstavnik europskog organiziranog civilnog društva i forum za socijalni i građanski dijalog, jedinstveno je pripremljen za promišljanje o izazovima socijalne države u državama članicama. Odbor se posebno zalaže za usvajanje fiskalnih modela, uzimajući u obzir značajke nacionalnog gospodarstva i promičući održivi rast, koji omogućavaju održavanje razumnih i primjerenih socijalnih naknada, potporu javnim i socijalnim službama te pravednu raspodjelu poreznog opterećenja, uz istodobno promicanje aktivnog uključivanja na tržište rada te digitalne i demografske tranzicije.
2.5Provedba Plana
2.5.1EGSO dijeli odlučnost koju su šefovi država i vlada izrazili u socijalnoj obvezi iz Porta u pogledu nastavka produbljivanjaprovedbe europskog stupa socijalnih prava na razini EU-a i nacionalnoj razini, uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti te načela supsidijarnosti i proporcionalnosti. EGSO naglašava i komplementarnost između socijalne dimenzije, socijalnog dijaloga i aktivnog sudjelovanja socijalnih partnera i visokokonkurentnog socijalnog tržišnog gospodarstva.
2.5.2EGSO naglašava potrebu za usklađivanjem financiranja nacionalnih politika s ciljevima i djelovanjem iz Plana. To je još jedan razlog zašto se ne smiju ponovno primjenjivati pravila iz PRS-a. Štoviše, sva eventualna revidirana pravila moraju u potpunosti olakšavati provedbu Plana.
2.5.3EGSO očekuje da bi u provedbi Plana trebalo pojednostaviti društveno odgovorne prakse javne nabave koje je utvrdila i promicala Europska komisija. Uz sedam puta veći iznos od kombiniranog iznosa VFO-a i Mehanizma za oporavak i otpornost (procjenjuje se na 2 bilijuna EUR, odnosno 14 % BDP-a godišnje) javna nabava nudi ogroman potencijal kao tržište za poticanje organizacije radnika, zastupljenosti i kolektivnog pregovaranja te održivog kvalitetnog zaposlenja i okolišnih praksi.
2.5.4EGSO ponovno potvrđuje važnost integracije različitih područja politike za postizanje socijalnog napretka, pozorno prateći gospodarski oporavak i blagostanje. Moraju se uspostaviti sinergije između postojećih i budućih inicijativa i strategija koje su obuhvaćene različitim načelima socijalnog stupa. Njegovi ciljevi moraju biti postavljeni u središte europskog strateškog okvira za oporavak nakon 2020. i uključeni u njega.
2.5.5EGSO poziva države članice da prepoznaju i poboljšaju i trostrani i dvostrani socijalni i građanski dijalog, svaki u skladu sa svojom specifičnom ulogom u provedbi Plana.
2.6Odnos između socijalnog stupa i europskog semestra
2.6.1EGSO smatra da je europski semestar odgovarajući okvir za praćenje Plana – jednaka pozornost posvećivat će se socijalnim i okolišnim ciljevima, kao i makroekonomskoj stabilnosti i produktivnosti. Pozdravlja tvrdnju iz Plana da nacionalni planovi za oporavak i otpornost predstavljaju jedinstvenu priliku za planiranje i financiranje ulaganja i reformi kojima se podupire socijalni oporavak usmjeren na radna mjesta, uz istodobno prihvaćanje zelene i digitalne tranzicije te provedbu relevantnih preporuka za pojedinu zemlju u okviru europskog semestra. U Planu se s pravom pozivaju države članice da maksimalno iskoriste europski semestar i iskoriste priliku bez presedana koju Mehanizam za oporavak i otpornost nudi.
2.6.2EGSO preporučuje da se u okviru europskog semestra provodi redovita procjena napretka na visokoj razini, uključujući kad je to relevantno na nacionalnoj razini, pomoću pokazatelja osmišljenih u suradnji sa socijalnim partnerima, u kontekstu postavljanja načela stupa i ciljeva održivog razvoja UN-a u središte.
2.6.3EGSO smatra da bi Plan trebao biti sredstvo strukturiranja socijalnih politika u EU-u. On mora biti središnji dio obnovljenog gospodarskog i socijalnog upravljanja koje je usmjereno na održiv i uključiv gospodarski oporavak i rast te ima uspostavljene pokazatelje praćenja i postupke za utvrđivanje preporuka za pojedinu zemlju u svim pitanjima u vezi s njime.
3.Posebne napomene
3.1EGSO skreće pozornost na potrebu za prilagodbom europskog statističkog sustava potrebama praćenja ciljeva i pokazatelja utvrđenih u panelu socijalnih pokazatelja.
3.2EGSO se slaže sa stajalištem iz Plana da će se integriranjem i ažuriranjem postojećeg skupa pokazatelja pridonijeti sveobuhvatnijem praćenju napretka na ostvarenju načela stupa i provedbe mjera politike predloženih u Planu.
3.3EGSO se slaže s time da je potrebno revidirati koncept radno sposobnog stanovništva i potiče Komisiju da u tom području surađuje s državama članicama, uzimajući u obzir uključivanje politika o starenju i pravima koja su priznata i zaštićena Poveljom o temeljnim pravima.
3.4EGSO primjećuje da je referentni pokazatelj cilja u pogledu strukovnog osposobljavanja iz 2016. jer europski statistički sustav taj pokazatelj utvrđuje tek svakih pet godina. Trebalo bi se provoditi godišnje mjerenje tog pokazatelja kako bi se mogao pravilno pratiti napredak.
3.5EGSO ponavlja svoje stajalište u pogledu rada putem platformi i navodi da se „EU i države članice usmjeravaju prema usklađivanju koncepata kako bi se ostvario dostojanstven rad u ekonomiji platformi”.
3.6EGSO poziva Komisiju da u pogledu socijalne sigurnosti primijeni navedeno načelo da bi „oporezivanje (...) trebalo preusmjeriti s rada na druge izvore koji su više usmjereni na poticanje zapošljavanja te usklađeni s klimatskim i okolišnim ciljevima, istodobno štiteći prihode potrebne za primjerenu socijalnu zaštitu”, imajući u vidu da je ključni izazov osiguravanje odgovarajuće zaštite za sve radnike na promjenjivom tržištu rada, uz potpuno poštovanje načela iz prethodne točke 3.2.9 da svi oblici zapošljavanja moraju imati socijalnu zaštitu.
3.7EGSO podržava to što Komisija potiče Europski parlament i Vijeće da zaključe pregovore o reviziji pravila o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti kako bi se poboljšala mobilnost radnika i pružila odgovarajuća socijalna sigurnost unutar EU-a, bez stvaranja pretjeranih opterećenja za zaposlenike i poduzeća.
3.8EGSO poziva Komisiju i države članice da osiguraju da se rezultati najavljenog rada skupine stručnjaka u pogledu ulaganja u obrazovanje i osposobljavanje uzmu u obzir pri donošenju mjera kojima se znatno jačaju sustavi obrazovanja i osposobljavanja, posebno u pogledu ispunjavanja ciljeva utvrđenih u Planu.
3.9EGSO smatra da je područje skrbi jedan od glavnih izazova diljem EU-a. EGSO podržava to da se u Plan uključi inicijativa o dugoročnoj skrbi kojom se osigurava bolji pristup kvalitetnim uslugama za potrebite.
3.10U pogledu uloge EU-a kao odgovornog globalnog vođe EGSO potvrđuje svoje prethodne preporuke da bi Europska komisija, OECD i Međunarodna organizacija rada (ILO) trebali surađivati sa socijalnim partnerima na svim odgovarajućim razinama, kao i sa organizacijama civilnog društva općenito, s ciljem utvrđivanja odgovarajućih odredbi u pogledu pristojnih radnih uvjeta i potrebne zaštite, kao i u pogledu promicanja progresivne, pravedne i održive trgovinske politike.
3.11U tom kontekstu EGSO se nada da bi zajednički rad Komisije, OECD-a i ILO-a mogao dovesti do moguće konvencije ILO-a za platforme. U istom smislu trebalo bi uložiti napore u pogledu uređivanja rada na daljinu. EGSO ističe svoju preporuku da bi „trebalo pokrenuti zajednički proces Europske komisije, Međunarodne organizacije rada (ILO) i OECD-a u cilju sastavljanja konvencije ILO-a o radu na daljinu. EGSO također smatra da bi dostojni uvjeti rada na daljinu trebali biti dio Programa ILO-a za dostojanstven rad, kao i odgovarajućih nacionalnih programa.”.
3.12EGSO smatra da bi EU trebao preuzeti i veću odgovornost u pogledu pomaganja svijetu u rješavanju pandemije COVID-a 19. U Planu bi trebalo potvrditi sudjelovanje EU-a u instrumentu COVAX, u skladu s govorom predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i njezinom izjavom da Europa mora zajamčiti da je „sigurno cjepivo (...) dostupno ne samo onima koji si ga mogu priuštiti, nego i svima kojima je potrebno”.
Bruxelles, 8. srpnja 2021.
Christa SCHWENG
Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
*
*
*
Napomena:
Dodatak u nastavku.
DODATAK MIŠLJENJU
Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
Sljedeće je protumišljenje odbijeno tijekom rasprave premda je dobilo barem četvrtinu glasova (pravilo 43. stavak 2. Poslovnika):
|
AMANDMAN 1.
SOC/679
Akcijski plan za provedbu europskog stupa socijalnih prava
Zamijeniti cijelo mišljenje:
|
Podnose:
ANGELOVA Milena
ARDHE Christian
CLEVER Peter
KONTKANEN Mira-Maria
MALLIA Stefano
MINCHEVA Mariya
PILAWSKI Lech
POTTIER Jean-Michel
SEBARDT Gabriella
|
|
Amandman
|
|
1.Zaključci
1.1EGSO smatra da je akcijski plan za europski stup socijalnih prava („Plan”) korisna smjernica za države članice i Uniju u njihovim naporima usmjerenima na konkurentnost, rast, zapošljavanje, strukturne reforme, produktivna ulaganja i dobrobit građana. EGSO također naglašava da socijalna dimenzija ne postoji bez čvrstog gospodarskog temelja. Konkurentnost i veća produktivnost temeljena na vještinama i znanju preduvjeti su za socijalnu dimenziju Unije. Kretanja na tržištu rada potrebno je podupirati, a ne prekomjerno regulirati ili otežavati. Želi li se Europa nositi s globalnom konkurencijom, rastućom digitalizacijom i novim poslovnim modelima, potrebne su inovacije i fleksibilnost u pogledu zapošljavanja, radnog vremena i mobilnosti radne snage.
1.2EGSO podržava prioritetna područja Plana i dijeli stajalište izneseno u Planu da je Europa dom najravnopravnijih društava na svijetu, najviših standarda u pogledu radnih uvjeta i široke socijalne zaštite s već uspostavljenim sveobuhvatnim okvirom socijalne pravne stečevine.
1.3EGSO podsjeća da se moguća provedba Plana može dogoditi na razini Unije ili na razini država članica, uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti i načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, u čemu ključnu ulogu ima aktivno sudjelovanje socijalnih partnera.
1.4EGSO podsjeća na pravno neobvezujuću prirodu socijalnog stupa i naglašava podjelu nadležnosti između EU-a i država članica, pri čemu je socijalna politika uglavnom u nadležnosti država članica. Ako Unija razmotri predlaganje zakonodavstva u području socijalne politike, sve bi se inicijative trebale temeljiti na činjenicama i dokazima da to zakonodavstvo ispunjava svoju svrhu. Inicijative bi također trebale podlijegati ciljanoj kontroli konkurentnosti kao kontrolna mjera za izbjegavanje prijedloga koji bi ometali poboljšanje konkurentnosti, stvaranje više radnih mjesta te održivi rast.
2.Opće napomene
2.1U članku 3. Ugovora o Europskoj uniji navodi se da unutarnje tržište radi na održivom razvoju Europe koji se temelji na uravnoteženom gospodarskom rastu i stabilnosti cijena, visoko konkurentnom socijalnom tržišnom gospodarstvu, s ciljem pune zaposlenosti i društvenog napretka.
2.2U članku 153. Ugovora o funkcioniranju Europske unije navodi se da EU samo podupire i dopunjuje aktivnosti država članica u definiranim područjima socijalne politike. Već je uspostavljen sveobuhvatni okvir socijalne pravne stečevine EU-a.
2.3Europski parlament, Vijeće i Komisija u Göteborgu 17. studenoga 2017. proglasili su 20 načela europskog stupa socijalnih prava, koji nisu promijenili primarno pravo EU-a. EGSO posebno prima na znanje preambulu europskog stupa socijalnih prava u kojoj se navodi sljedeće: „Na razini Unije Europski stup socijalnih prava ne podrazumijeva proširenje ovlasti i zadaća Unije koje su dodijeljene Ugovorima. Potrebno je provoditi ga u granicama tih ovlasti.“
2.4Europsko vijeće u svojem je Strateškom programu za razdoblje 2019.–2024. naglasilo da se europski stup socijalnih prava provodi na razini Unije i država članica, uzimajući u obzir odgovarajuće nadležnosti.
3.Provedba
3.1EGSO smatra da Plan pruža korisne smjernice, među ostalim u područjima zapošljavanja, vještina, zdravstva i socijalne zaštite, ali naglašava podjelu nadležnosti između EU-a i država članica, pri čemu je socijalna politika uglavnom u nadležnosti država članica.
3.2EGSO očekuje da će mjere poduzete na odgovarajućoj razini u skladu s načelima supsidijarnosti i proporcionalnosti poboljšati funkcioniranje tržištȃ rada i socijalnih modela kako bi oni pridonosili gospodarskom rastu, konkurentnosti i socijalnoj dimenziji.
3.3To podrazumijeva poštovanje različitih socioekonomskih okruženja i raznolikosti nacionalnih sustava, uključujući ulogu i autonomiju socijalnih partnera.
3.4EGSO smatra da se tržišta rada u Europi moraju nastaviti reformirati, ali na različite načine u različitim dijelovima Unije, oslanjajući se na njihove različite modele tržišta rada. U nekim državama članicama to može uključivati mjere povezane s minimalnim plaćama ili postizanjem nižih neizravnih troškova rada. U drugim državama članicama može biti riječ o uvođenju fleksibilnijih oblika zapošljavanja ili prilagodbi sustava socijalne sigurnosti kako bi se potaknulo zapošljavanje, što znači da se prednost mora dati neobvezujućim instrumentima.
3.5Donese li Unija zakonodavstvo u području socijalne politike, sve bi se inicijative trebale temeljiti na činjenicama i dokazima da to zakonodavstvo ispunjava svoju svrhu. Inicijative bi također trebale podlijegati ciljanoj kontroli konkurentnosti kao kontrolna mjera za izbjegavanje prijedloga koji bi ometali poboljšanje konkurentnosti, stvaranje više radnih mjesta te održivi rast.
4.Gospodarski temelj, socijalni partneri, zapošljavanje i vještine
4.1EGSO napominje da socijalna dimenzija ne postoji bez čvrstog gospodarskog temelja. Konkurentnost i veća produktivnost temeljena na vještinama i znanju preduvjeti su za socijalnu dimenziju Unije.
4.2EGSO dijeli stajalište Komisije u pogledu potrebe za podupiranjem širenja obima kolektivnog pregovaranja te promicanja broja članova socijalnih partnera. Socijalni partneri imaju važnu ulogu u stvaranju tržišta rada koja dobro funkcioniraju.
4.3EGSO pozdravlja točku 4. izjave iz Porta o ulozi socijalnih partnera: “Socijalna dimenzija, socijalni dijalog i aktivna uključenost socijalnih partnera oduvijek su bili u središtu visoko konkurentnog socijalnoga tržišnoga gospodarstva.“
4.4EGSO smatra da se socijalni dijalog i kolektivno pregovaranje najbolje promiču ako država ili EU nisu uključeni ni u utvrđivanje kriterija za kolektivne ugovore ni u njihovu provedbu te da stranke snose punu odgovornost za njih.
4.5Plan je dobra prilika da se pokaže da države članice i socijalni partneri mogu na odgovarajući način odgovoriti na izazove s kojima se suočavaju tržišta rada nakon pandemije.
4.6EGSO podržava stajalište Plana da „potpora zapošljavanju i radnicima ne može biti uspješna bez potpore poduzećima i poduzetnicima. Aktivna industrija ostaje ključna za buduće blagostanje Europe i za otvaranje novih radnih mjesta.“ Međutim, otvaranje novih radnih mjesta ne može se postići novim zakonodavstvom ni drugim obvezama kojima bi se dodatno opteretila poduzeća.
4.7Kao što je EGSO naveo, konkurentnost i veća produktivnost utemeljene na vještinama i znanju predstavljaju recept za održavanje dobrobiti europskih društava.
4.8EGSO pozdravlja naglasak u Planu na obrazovanju, vještinama i cjeloživotnom učenju, uključujući kontinuirano usavršavanje i prekvalifikaciju, s ciljem poboljšanja zapošljivosti, poticanja inovacija, osiguravanja socijalne pravednosti i smanjenja razlika u digitalnim vještinama.
5.Uloga europskog semestra
5.1EGSO smatra da bi se mogući nadzor Plana i odgovarajućih nacionalnih reformi trebao odvijati u okviru otvorene metode koordinacije i europskog semestra. Europski semestar trebao bi se koristiti kao referentni okvir za podupiranje napora država članica i socijalnih partnera da reformama poboljšaju učinak nacionalnih politika zapošljavanja i socijalnih politika.
5.2EGSO naglašava da bi se pregled socijalnih pokazatelja predložen u Planu trebao uključiti u europski semestar kako bi se državama članicama dale smjernice tijekom njihovih reformi tržišta rada i socijalne politike. Nadzor rezultata tržišta rada na temelju pokazatelja trebao bi doprinijeti koordiniranim razmjenama politika na razini EU-a, što vodi do pripreme odgovarajućih preporuka za pojedine države u kontekstu postupka europskog semestra.
5.3EGSO smatra da su postojeći koordinacijski mehanizmi država članica i Komisije odgovarajući instrumenti za osiguravanje sudjelovanja svih relevantnih dionika na nacionalnoj razini u provedbi stupa, uključujući njegovu reviziju u sredini programskog razdoblja. Smjernice za korištenje postojećih koordinacijskih mehanizama trebale bi biti prioritet Komisije u odnosu na države članice.
5.4EGSO poziva države članice da maksimalno iskoriste europski semestar i iskoriste priliku bez presedana koju Mehanizam za oporavak i otpornost nudi pri uspostavi ambicioznih nacionalnih planova za oporavak i otpornost. EGSO napominje da je Next Generation EU instrument za krizne situacije na temelju članka 122. UFEU-a i nastavit će se smatrati jednokratnom mjerom.
|
|
Rezultat glasanja:
|
|
Za:
93
Protiv:
149
Suzdržani: 14
|
_____________