SOC/676
Agenda EU-a za borbu protiv terorizma
MIŠLJENJE
Europski gospodarski i socijalni odbor
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija o strategiji EU-a za sigurnosnu uniju
[COM(2020) 605 final]
Komunikacija Komisije Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Vijeću, Europskom gospodarskom i socijalnom odboru i Odboru regija – Agenda EU-a za borbu protiv terorizma: predviđanje, sprečavanje, zaštita i odgovor
[COM(2020) 795 final]
Izvjestitelj: Ákos TOPOLÁNSZKY
|
Zahtjev za savjetovanje:
|
Europska komisija, 24/02/2021
|
|
Pravni temelj:
|
članak 304. Ugovora o funkcioniranju Europske unije
|
|
|
|
|
Nadležna stručna skupina:
|
Stručna skupina za zapošljavanje, socijalna pitanja i građanstvo
|
|
Datum usvajanja u Stručnoj skupini:
|
26/05/2021
|
|
Datum usvajanja na plenarnom zasjedanju:
|
09/06/2021
|
|
Plenarno zasjedanje br.:
|
561
|
|
Rezultat glasovanja
(za/protiv/suzdržani):
|
234/1/3
|
1.Zaključci i preporuke
1.1Europski gospodarski i socijalni odbor (EGSO) pozdravlja i podržava predmetnu stratešku agendu za zaštitu sigurnosti građana EU-a od rizika od terorizma koja je predložena u kontekstu strategije EU-a za sigurnosnu uniju
i slaže se da je potrebna snažna i ambiciozna politika borbe protiv terorizma.
1.2Odbor istodobno naglašava da se postizanje tog cilja mora temeljiti na priznavanju i punom poštovanju pravnih osnova međunarodnog i europskog prava, kojima se štite i čuvaju naše pluralističko društvo, naše zajedničke vrijednosti i naš europski način života.
1.3EGSO smatra da je nova Agenda važna i da dolazi u pravom trenutku te u načelu podržava njezinu strukturu i stavljanje naglaska na koncept otpornosti.
1.4EGSO naglašava važnost upotrebe modernih tehnoloških alata, ali ističe i potrebu da se zajamči da njihova primjena bude ograničena, uz puno poštovanje vladavine prava i temeljnih prava.
1.5Odbor naglašava da se Agendom, prema njegovu mišljenju, uspostavlja dosljedan okvir za djelovanje koji je prvenstveno usmjeren na institucije i tijela koje obavljaju specijalizirane zadaće nužne za sprečavanje i suzbijanje terorističkih prijetnji, ali da predstavnici lokalnih zajednica, udruga građana i žrtava te organizacija civilnog društva i sindikata, kao i vjerske i akademske zajednice i privatni partneri u predmetnom dokumentu nisu na odgovarajući način uključeni u rješavanje tog problema.
1.6EGSO smatra da bi rizike i tenzije prije svega trebalo spriječiti i ukloniti, umjesto da se naknadno rješavaju njihove neželjene posljedice, što za društvo ima posebno visoku cijenu.
1.7Odbor insistira na važnosti istraživanja i procjene prijetnji kako bi se izbjeglo uspostavljanje mehanizama kojima bi se neopravdano mogla ugroziti temeljna prava.
1.8Odbor skreće pozornost na ulogu država članica i na potrebu da države članice razviju sinergije u trajnoj provedbi programa.
1.9Da bismo mogli učinkovito odgovoriti na terorizam ključno je s pomoću znanstvenih spoznaja razumjeti njegove pojedinačne i društvene uzroke, a ne se samo ograničiti na političke reakcije.
1.10Kad je riječ o prevenciji, EGSO skreće pozornost na važnost aktivnog sudjelovanja civilnog društva i njegovih organizacija, kao i socijalnih partnera, što dosad nije bilo dovoljno iskorišteno. U tom pogledu smatra da je za sigurnost posebno važno ulagati u usklađeno djelovanje, programe za smanjenje rizika i procese pomirenja koji se provode na razini zajednice.
1.11EGSO je uvjeren u potrebu djelotvorne i neumorne borbe protiv terorizma, ali bez ugrožavanja europskih vrijednosti i demokratskih prava građana. Naime, kad bismo ih znatno ograničili moglo bi se reći da su teroristi postigli svoje ciljeve.
1.12Zaštitu javnih prostora treba osmisliti i provesti uz sudjelovanje privatnih aktera i predstavnika lokalnih zajednica kako bi se postigao konsenzus. Trebalo bi uspostaviti trajni dijalog s vjerskim liderima jer religije mogu u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju radikalizacije i nekih vrsta prijetnji, ali i tenzija koje terorizam izaziva među zajednicama.
1.13Odbor naglašava da pravo EU-a zabranjuje opće i neselektivno zadržavanje podataka. Ono se može odobriti samo uz strogo ograničene zaštitne mjere, koje su detaljno utvrđene propisima, te uz kontinuirani nadzor sustava.
1.14U okviru primjene Programa praćenja financiranja terorizma (TFTP)
treba stalno procjenjivati mjere za zaštitu privatnosti građana Europske unije.
2.Uvodne napomene
2.1EGSO pozdravlja i podržava predmetnu stratešku agendu za učinkovito i koordinirano djelovanje koje se temelji na sveobuhvatnom pristupu osmišljenom za zaštitu građana EU-a od rizika od terorizma koji su predloženi u okviru strategije EU-a za sigurnosnu uniju
.
2.2EGSO se slaže s potrebom za snažnom i ambicioznom politikom borbe protiv terorizma, ali naglašava da bi se ona trebala temeljiti na analizi rizika utemeljenoj na dokazima i strogoj procjeni učinka mjera koje se već provode u EU-u.
2.3EGSO se u potpunosti zalaže za univerzalne vrijednosti poštovanja ljudskog života i dostojanstva sadržane u Općoj deklaraciji o ljudskim pravima. EGSO se također slaže s tvrdnjom da su demokracija, vladavina prava, poštovanje temeljnih prava, a posebno prava na privatnost, slobode izražavanja i slobode vjeroispovijesti te poštovanje raznolikosti temelj Europske unije te im stoga treba pristupiti odlučno i zajednički kako bismo zaštitili i očuvali naše pluralističko društvo, naše zajedničke vrijednosti i naš europski način života. Te se temeljne vrijednosti moraju konstantno i sustavno uzimati u obzir pri osmišljavanju i provedbi mjera utvrđenih u predmetnoj komunikaciji.
2.4EGSO smatra da je nova Agenda važna i da dolazi u pravom trenutku. Naime, njezina struktura omogućuje predviđanje, sprečavanje, zaštitu i odgovor, a zajedno s transverzalnim aspektom međunarodne suradnje tvori okvir i omogućuje odgovarajući pristup za provedbu sveobuhvatnog plana za odgovor. EGSO također smatra primjerenim to što se u Komunikaciji naglasak stavlja na različite aspekte, a posebno na važnost otpornosti. Naime, otpornost iziskuje veću uključenost društva (a to podrazumijeva i civilno društvo i zajednice građana) u proces izgradnje i jamčenja sigurnosti.
2.5Također valja istaknuti usmjerenost na upotrebu modernih tehnologija, što, jasno, omogućuje djelotvorniju borbu protiv terorističkih aktivnosti i potpore terorizmu. Međutim, bitno je u skladu s pravom Unije precizno definirati upotrebu svih novih alata, naročito onih za prikupljanje i analizu velikih količina podataka, ali i onih starijih. Osim toga, potrebno je regulirati upotrebu i pohranu prikupljenih podataka te kontinuirano kontrolirati poštovanje propisa.
2.6Odbor naglašava da se Agendom, prema njegovu mišljenju, uspostavlja dosljedan okvir za djelovanje koji je prvenstveno usmjeren na institucije i tijela koje obavljaju specijalizirane zadaće nužne za sprečavanje i suzbijanje terorističkih prijetnji, ali da predstavnici lokalnih zajednica, udruga građana i žrtava te organizacija civilnog društva i sindikata, kao i vjerske i akademske zajednice i privatni partneri u predmetnom dokumentu nisu na odgovarajući način uključeni u rješavanje tog problema. Terorističke prijetnje neće biti moguće iskorijeniti bez napora lokalnih društvenih aktera da postignu usklađene sporazume za koje je vjerojatno da će dobiti potporu radi smanjenja rizika.
2.7EGSO smatra da bi rizike i napetosti prije svega trebalo spriječiti i ukloniti, umjesto da se naknadno rješavaju njihove neželjene posljedice, što za društvo ima posebno visoku cijenu. Odbor smatra da je važno da se provedba Agende ne temelji na društvenim predodžbama ili političkim reakcijama, već da se uvijek temelji na konkretnom terorizmu i njegovoj stvarnoj prijetnji i da se na tome zasnivaju i mjere koje se poduzimaju za njihovo suzbijanje. U skladu s time treba osmisliti i mjere u području politike.
2.8EGSO skreće pozornost na činjenicu da će EU uspješno suzbiti radikalizaciju samo ako uspješno riješi problem isključenosti vlastitih autohtonih manjina, primjerice Roma, i onih koje su nedavno stigle u EU.
2.9Kako se ne bi ugrozila socijalna uključenost i kako bi se zajamčilo da odgovor bude razmjeran, trebalo bi se pobrinuti za to da jaz između percepcije terorističke prijetnje u društvu i stvarnog razmjera prijetnje ne bude prevelik, što je slučaj u nekim državama članicama. Istraživanje i procjena prijetnji stoga su važni kako bi se izbjeglo uspostavljanje mehanizama kojima bi se neopravdano mogla ugroziti temeljna prava. Sigurnosne politike mogu se prilagođavati samo na temelju ocjene koja se zasniva na pouzdanim podacima o prijetnji i stvarnim rizicima.
2.10EGSO isto tako smatra da je snažno zalaganje u Agendi za borbu protiv radikalizacije važan pozitivan element u borbi protiv terorizma. Međutim, osim borbe protiv radikalnih sadržaja na internetu, Odbor smatra da je u tom području bitno razumjeti i istražiti mehanizme radikalizacije i deradikalizacije, te proučiti suštinu i procese radikalizacije kako bi se ona na temelju tih saznanja mogla suzbijati. Predstavnici civilnog društva i zajednice građana u tom smislu mogu imati ključnu ulogu.
2.11EGSO je uvjeren u potrebu djelotvorne i neumorne borbe protiv terorizma, ali bez ugrožavanja europskih vrijednosti i demokratskih prava građana. Naime, kad bismo ih znatno ograničili moglo bi se reći da su teroristi postigli svoje ciljeve.
2.12Čak i u slučaju savršeno osmišljenih i uspješnih programa, uspjeh u velikoj mjeri ovisi o spremnosti država članica koje su uključene u njihovu provedbu da međusobno surađuju, o njihovoj otpornosti i o političkim odlukama za potporu tim programima. U tom je pogledu politička volja od ključne važnosti.
2.13EGSO smatra da je pokretanje Agende trebalo biti popraćeno temeljitom procjenom situacije i da je trebalo navesti procese na koje Agenda treba na odgovarajući način odgovoriti, kao i dosad postignute rezultate.
3.Sadržajni aspekti
3.1Predviđanje
3.1.1Ključno je da upotreba umjetne inteligencije u ranom otkrivanju i borbi protiv terorizma općenito bude transparentna i provjerljiva, da predmet obrade budu samo sadržaji i pojedinci obuhvaćeni borbom protiv terorizma te da bude ispunjeno sedam ključnih zahtjeva iz strategije o umjetnoj inteligenciji
.
3.1.2Kad je riječ o zaštiti javnih prostora, Agenda je s pravom usmjerena na upotrebu novih tehnologija. Međutim, EGSO izražava žaljenje zbog toga što se u dokumentu samo implicitno spominje pripravnost za napade vozilima, iako su takvi napadi posljednjih godina bili vrlo česti. Naime, na taj je način izvršen niz takozvanih strateških terorističkih napada s velikim brojem žrtava, velikom medijskom pokrivenošću i velikim efektom izazivanja straha.
3.1.3Sa stajališta učinkovitih odgovora na terorizam ključno je znanstvenim sredstvima razumjeti njegove pojedinačne i društvene uzroke. Stoga je, prema mišljenju EGSO-a, važno posvetiti posebnu pozornost tom pitanju jer se tako stečenim znanjem može konkretno smanjiti ljudska i materijalna šteta.
3.2Sprečavanje
3.2.1EGSO u vezi sa sprečavanjem posebnu pozornost skreće na činjenicu da je riječ o području borbe protiv terorizma u kojem civilni aspekt može imati, i već ima, važnu ulogu s obzirom na sadržaj. Naime, sadržaj obuhvaća jačanje osjećaja sigurnosti u društvu, podršku operativnom djelovanju institucija koje se bore protiv terorizma i praćenje tog djelovanja te otkrivanje i prevenciju radikalizacije i njezino suzbijanje. Stoga bi u Agendi trebalo znatno podrobnije razmotriti okvir i sadržaj oblika suradnje koji bi se mogli promicati u svim dijelovima društva. Suradnja među ljudima ili skupinama i zajednicama može imati dokazane i dugoročne učinke u smislu smanjenja rizika i promicanja trajne uključenosti. U Agendi bi trebalo dodatno naglasiti i taj proaktivan, a ne samo reaktivan pristup.
3.2.2U predmetnoj agendi s pravom se pridaje velika važnost borbi protiv promicanja ekstremističkih ideologija na internetu. U tom se kontekstu spominje prijenos terorističkih djela uživo na internetu. Međutim, ne spominje se mnogo učestaliji fenomen, čija je prevencija prema mišljenju Odbora ključna, a to je objava terorističkih djela na društvenim mrežama koju na internet stavljaju očevici.
3.2.3U Agendi se prepoznaje društvena uloga vrlo velikih internetskih platformi i utvrđuju njihove obveze. U tom bi pogledu, uz elemente koji su već spomenuti u predmetnom dokumentu, bilo korisno redovito procjenjivati sistemske rizike povezane s temeljnim pravima, društvenim podjelama i tehnikama manipulacije koji dovode do radikalizacije.
Isto tako, nužno je provoditi kontinuiranu procjenu rizika u odnosu na industrijske, gospodarske i komercijalne aktere, mala i srednja poduzeća i predstavnike civilnog društva te putem njihovih krovnih organizacija jačati njihovu partnersku ulogu u sprečavanju terorizma.
3.2.4Kad je riječ o prevenciji, važno je napomenuti da uz govor mržnje vodeću ulogu u radikalizaciji ima širenje lažnih vijesti i teorija zavjere. Borba protiv te pojave stoga je ključna za uspjeh borbe protiv terorizma.
3.2.5EGSO naglašava važnost strateškog komuniciranja ne samo nakon napada, već i kao prevencije, što pak podrazumijeva integraciju poruke civilnog društva kako bi se umanjila privlačnost terorizma i ponudile alternative.
3.2.6Zajedničkim angažmanom i otpornošću gradova i općina može se učinkovito doprinijeti zaštiti zajednice. Govorimo li o prevenciji, EGSO smatra da je za sigurnost posebno važno ulagati u usklađeno djelovanje, programe za smanjenje rizika i procese pomirenja koji se provode na razini zajednice. Tretiranje problema napetosti, njegovo rješavanje i konačno ublažavanje moglo bi djelovanje u rizičnim situacijama učiniti nepotrebnim i tako osloboditi znatne resurse, a pritom povećati i razinu socijalne uključenosti. To iziskuje razumijevanje uzroka i prirode terorizma i kontinuirano praćenje aktivnosti.
3.2.7Naši gradovi trebaju imati bolji pristup financiranju, usmjeravanju i osposobljavanju kako bi odgovorili na trenutačne izazove i povećali svoju otpornost. EGSO snažno podupire potporu Komisije aktivnostima lokalnih koordinatora za prevenciju putem Mreže za osvješćivanje o radikalizaciji i smatra da su inicijativa „Gradovi EU-a protiv radikalizacije” i strateški dijalog među gradovima od ključne važnosti. Odbor smatra da bi taj dijalog trebalo uspostaviti kao trajni dijalog u gradskim aglomeracijama stvaranjem odgovarajućih foruma.
3.2.8Budući da stvarna i percipirana socijalna isključenost, diskriminacija i marginalizacija mogu povećati prijemčivost za radikalnu propagandu i stvoriti dodatne prijetnje socijalnoj koheziji, Europska komisija trebala bi pojačati svoje djelovanje protiv rasizma. Stoga je potrebno provesti odgovarajuće socijalne politike za smanjenje rizika i izgradnju povjerenja jer se teroristička djela mogu tumačiti i kao ekstremne manifestacije društvenih napetosti i nepovjerenja.
3.2.9Odbor smatra da bi veću pozornost trebalo posvetiti proučavanju, prepoznavanju i učinkovitom sprečavanju procesa radikalizacije u zatvorima nego što je to dosad bio slučaj. EGSO se u tom kontekstu nada da će se nastaviti s konsolidacijom programa potpore koji se provode na temelju evaluacija provedenih u prethodnom razdoblju i to podržava. Dobro osmišljenim strategijama trebalo bi se pobrinuti za to da zatvori ne budu središta radikalizacije, nego, u mjeri u kojoj je to moguće, mjesta gdje se taj problem rješava.
3.3Zaštita
3.3.1U poglavlju „Uskraćivanje sredstava za terorističke napade” nema riječi o mjerama za sprečavanje napada vozilima. S obzirom na učestalost takvih napada posljednjih godina, u Agendi bi svakako trebalo razmotriti taj problem.
3.3.2EGSO potiče i daljnji rad na sprečavanju upotrebe unajmljenih i zajedničkih vozila kao sredstva za terorističke napade te na razvoju djelotvornih urbanističkih praksi kako bi se spriječila šteta uzrokovana vozilima koja se upotrebljavaju u tu svrhu.
3.3.3Zaštitu javnih prostora treba osmisliti i provesti uz sudjelovanje privatnih aktera i predstavnika lokalnih zajednica kako bi se postigao konsenzus, ali upotrebu tih mjera zaštite treba nastojati svesti na minimum. EGSO se slaže s time da je potrebno uspostaviti minimalne standarde za zaštitu prostora na koje dolazi velik broj ljudi i koji imaju simboličnu vrijednost.
3.3.4Trebalo bi uspostaviti trajni dijalog s vjerskim liderima jer religije mogu u velikoj mjeri doprinijeti smanjenju radikalizacije i nekih vrsta prijetnji, ali i tenzija koje terorizam izaziva među zajednicama. Taj bi pristup trebalo dopuniti međuvjerskim dijalogom, a po potrebi i procesima pomirenja.
3.4Odgovor
3.4.1S obzirom na visoko specijaliziranu prirodu borbe protiv terorizma, EGSO stavlja poseban naglasak na potrebu i važnost redovitog obavještavanja o rezultatima.
3.4.2Odbor naglašava da pravo EU-a zabranjuje opće i neselektivno zadržavanje podataka. Ono se može odobriti samo uz strogo ograničene zaštitne mjere, koje su detaljno utvrđene propisima, te uz kontinuirani nadzor sustava.
3.4.3Aktivnosti Stručnog centra EU-a za žrtve terorizma, koji je u ovoj fazi uspostavljen samo kao pilot-projekt, trebalo bi nastaviti i proširiti kako bi se procijenio utjecaj borbe protiv terorizma na civilno društvo i temeljna prava. Mehanizme za potporu žrtvama u državama članicama također bi trebalo preispitati i ojačati u okviru prve Strategije EU-a za prava žrtava (2020. – 2025.)
. Od ključne je važnosti i pravilno funkcioniranje nacionalnih kontaktnih točaka za žrtve terorizma
.
3.4.4Velika količina obavještajnih podataka prikuplja se u okviru Programa praćenja financiranja terorizma (TFTP)
. U tom pogledu, posebno kada te obavještajne podatke upotrebljava vanjski subjekt (npr. u kontekstu suradnje EU-a i SAD-a), mjere za zaštitu privatnosti građana EU-a treba kontinuirano procjenjivati. Isto vrijedi i za kibersigurnost, obradu šifriranih informacija tijekom istraga, postupanje s elektroničkim dokazima u sustavu za digitalnu razmjenu e-dokaza (eEDES) i digitalne istrage s međunarodnim partnerima. U svim slučajevima prvenstveno treba imati u vidu interese građana u području sudske zaštite.
Bruxelles, 9. lipnja 2021.
Christa SCHWENG
Predsjednica Europskog gospodarskog i socijalnog odbora
_____________